Professional Documents
Culture Documents
I I
I'
j
ZA PRVI STE}JEN STUDIJA NA TEHNICKIM
I,
,I" FAKULTETIMA I V1SIM TEHNTCKIM SKOLAMA
. i?
,"
n. KJNEMA TIKA
A) Krelanje laeke (zadaci 2.1. do 2.70) .................... " .................. .. 55
B) Obrtanje krutog tela. Transmisioni prenosnici (zadaci 2.71. do 2.100) ........ .. 63
C) ReJativno kre"in~e/Bregasti mehanizmi (zadaci 2.101. do 2.125) .............. . 69
D) Ravno krctanje. ~avni mehanizmi (zadaci 2.126. do 2.175) ................... . 75
E) SJaganje kretanja. Planetski i diferencijalni prenosnici (zadac; 2.176. do 2.2CO) .. 85
m. DINAMlKA
A) Dinamika rna terijalne tacke (zadaci 3.1. do 3.80) ............................. . 93
B) Dinamika materijaJnog sistema. Momenti inercije i centrifugalni me mmti (zadaci
3.81. do 3.100) ....................•....... : ................................. . 102
C) Dinamika krutog tela (zadaci 3.101. do 3.200) .....•.......................... 105
II dee - RESENJA
I. STATIKA
A) S!atika u ravni (zadaci 1.1. do 1.70) .................. . 127
B) Statika u prosloru (zadaci 1.71. do 1.130) ...................... .. 155
C) Tezisla (zadaci 1.136. do 1.160) ............................................ .. 180
D) Trenje (zadaci 1.161. do 1.170) ................................ " ........... . 192
E) Grafostatika (zadaci 1.171. do 1.200) ........................................ .. 195
-/
4
IlL DINAMlKA
Stri:l.fiI.\
A) Dinamika m1terijalne tacke (zadaci 3,1. do 3.80) ................ .... ...... .... 305
B) Dinlmikl m lterija Inog sistema. M~inenti inercije i centrifugalni moment; (zadaci
3.81. do 3.100).................................................... . . . . . . . . .. 324
C) Dinamika krulog tela (zadaci 3.101. do .3.200) ................................ 331
A) STATIKA U
104. Koliki ugao grade napadne Iinije dveju suceljnih sila istih veLc:na
ako njibova rezultanta ima istu velicinu kao j komponente?
~ ~ .
1.5. Silu F = F, treba razloziti na dve Lkomponentc, od kojih je prva
jednaka rezultanti F; = 'it i sa njom gradi ugao c(. Odred: ti velicinu i polo-
velicina 1~ 1+ 1F21 = 450 kg, a napadna linija pive komponente gradi ugao
G( = 30° sa napadnom linijom rezultante.
10 11
1.8. 'Silu F= F" jaeine 300 kg, treba razloz:ti na dye komponente, A
y
F;
F, i F z , f<rzlike intellziteta I I- I F2 I= 100 kg, tako da prva komponcnta
gradi sa f(;zuitantom ugao a = 45°. KoLki ugao grade napadne linije kGm-
p~nenata? i
1.10. i Vrh B stuba AB, visine. 15 m, tdine 420 kg, pridrzavaju dye "
u ravnote.zi. Pokazati da su tada zbirovi momenata svih sila za tri neka- vezani za stap i pod, Odrediti velie'ne
Iinearne tacke, O(Oem; Oem),A(lem; 1 em) i B(2em; -lem), jednaki i karakter' sila u st~povima u ravno-
uuli. teZnom polozaju sistema.
1.23. Dul. straniea pravougaonika ABCDA, duzina AB = CD = b = 8 em,
1.31. Paralelne s:le Fl>' jacine A..-_ _ _...
C_ _ _ _B{---'-_ _-«--+
BC = DA = h = 6 em, dejstvuju sile i;
jacine ?kg; 4 kg; 3 kg i 1 kg, ciji su r
6 kg, - 3 kg, 2 kg i - I kg, grade sa
smerovi od A ka B, od B ka C, od C ka D i od D ka A. Redukovati
sistem ovih sila na srediste 0 pravougaonika. Odrediti poloZaj redukeione
+ Ox-osom t:iedra Oxy ugao 300 i seku
. rezultante i izracunati njen moment za leme A pravougaonika. tu osu u tackama Ni (2 em; 3 em; 4 em
i 5 em). Odrediti vel:Cnu i polozaj na-
Ako su u
1.24. prethodnom zadatku vclicine sila. i, i F3 po 8 kg,
~ -.
sila F2 i F4 Po 4 kg, a smerovi su ostali isti, odrediti na sta ce se svesti
padne linije ovog s:stema parale1nih
Slika 1.30.
sJa.
sistem siJa. Kolike moraju biti veliCine sila F,i 1. da bi. pravougaoriik bio
1.32. Kol"ka mora bili siJa F. u prethodnom 2adatku da bi se s:stem
u ravnotezi?
sila sveo na spreg'! Koliki je tada moment sprega?
1.25. Duz straniea jednakokrakog trap~za A BCD , duzina paralelnih
straniea AB=IOem, CD=4em i krakova BC~DA=5em, visine h=4em, KoLka mora b:ti sila ~ i njena koord'n~ta X4 u odnosu ha tr:edat
dejstvuju sile koje su po intenzitetu jednake duzinama straniea, a smerovi Oxy da bi s'stem sla b:o u ravnotez.? Pokazati~da gu tada zb'rovi mome-
r .'
nata sistema sila za tri nekoLnearne tacke, 0 (~fO), A (I em; 0): i B (2 em;
~ -+ -j. ->
su AB, BC, CD iDA. Na sta se svodi ovaj ravan sistem sila.?
1.26. U temen:m1 T J (5em; 0) i T 4 (0; -Scm) kruga, poluprecn:ka
2 em), jednaki nuli. _ i~ .
R~5em, dejstvuju sile FJ =X1 =300kg, F.=Y4 =-400kg, au temenima 1.33. Poluga AB, te'line G, duz' ne AB = I, '!'zglobno je yezaria
vertikalni zid, a za kraj B vezano je uze koje j e1prebaceno p~~korm"
T 2 (0; 5 em) i T3 (- Sem; 0) spregovi intenziteta 'ill z = 600 kgem i l}T/3 = -- 100kgem.
tura C na zidu. 0 kraj uleta obesen je teret kzine F. Odreditrv~Ll:in~ tere a '.
Redukovati sistem sila i spregova na srediste kruga 0 - koordinatni pocetak
F, pod us'ovorn da poluga AB bude u ravnotemom polozaju horizontaina,
triedra Oxy.
ako je na njenom kraju B obesen teret tez.ne Gj2. RastojanJe tacaka A i C
J.27. Silu F(X=Okg; Y= -IOkg), koja dejstvuje u tacki N(4cm; 0), jednako je duz:ni poJuge (AC = AB= I).
razloziti u trl komplanarna pravea u ravni Oxy koja prolaze ·kroz tacke .)
c, 12/
r
lOt 51
D E C
5/ H k
J 5
I
1 I R
I
oi
Slika 1.39. S!ika 1.40.
Slika 1.36.
1.40. Kruzni lueni nosac ABC, poluprecnika R = 10m, sa tri zgloba,
A, B, C, opterecen je u tackama gornjeg pojasa naznacenim silama. Odrediti
1.36. Stap'AB, tetine I, zglobno je vezan u 0, a krajcm otpore zg:obova lucnog nosaea.
A oslanja se, na glatki biti odnos alb u ravno-
tcinom poloiaju stapa? 1.41. lednokraka poluga OA, prizmaticnog oblika, konstantnog poprec-
nog preseka, teline G, zg:obno je vczana u 0, i u preseku B, gde je
1.37. .Raznokraki pravougaoni ugaon'k (Ienjr) ABC, dut'ne krakova
j~ OB= r, obden je teret teZine Q. Za kraj A poluge vezano je uze koje je
AB=2BC=~=2b, obesen je ozglob A. Odredti koliki ugao <p gradi krak '~
I
prebaceno preko kotura K, 0 cijem drugom kraju visi teret tdine F, koji
AB ugaon:ka sa vertlkalom U ravnotemom polotaju ugaon ka.
odrzava polugu u horizontalnom ravnoteznom polozaju. Odrediti duzinu po-
luge OA (x = I), pod uslovom da teret F ima najmanju tezinu. Kolika je
tada telina tog tereta F!
I,;
A~======_IS_O__~__~rIB~5_0_~~C
B
B
.0
Q
C c Slika 1.41. SIika 1.42.
Slika 1.37. Slika 1.38.
1.38.~raci raznokrakog ugaonika (lenjira) ABC, duzine BC = b = 1.42. Raznokraka prava' poluga ABC vezana je krajem C zgJobno pomocll
= 2AB= 2 a, ,grade ugao(f.. = 60°. Ugaonik jc jednim krajem obesen za prsten A. po luge CD, za oslonac D i kruto, pomoeu poluge BB', za raznokraku polugu
Kolikl ugao:<p gradi krak BC sa horizontalom u ravnoteznom poloZaju EH, oslonjenu na oslonce E i H. Kolike su sile u pojediniTll delovima sis-
ugaonika? . tem;! poluga ako je 0 kraj A prve poluge obesen teret tezine G = 4 kg'?
16
B C
.
0
~ ~
{>
B x A
I
~l
i oslanja se u taeki A na glatki pod, a u tacki B, AB= 2 a,. vezano je
zavrtnjem za pod. Odrediti otpore oslonaca vitia zanemarujuti razmak
izmedu uzeta i strrne ravni.
1.47. Pomo¢U dizalice podize se tere! tdine G = 500 kg. Roluprecnik
17
ravni i obavijeno je oko dobosa vitIa. Simetrieno vitlo je teiine G1 = 300 kg,
~
D G odnosu RdR2 = 1/4, dok je duzina rueice :40, = 1=
.I. \: t
.1
= 25 em. Odrediti silu F kojom treba dejstvovati na
=jr",i:+f~
D mirovanje tereta.
H'
5
v/, 2
"
-0---- b
/--- -I
Slika 1.43. SJika 1.44.
3
i oslanjanja.
I
i osianja se na drugi homogepi stap CD, duzine 12 , teZine G2 , koji je zglob- nogara na pod, otpor zgloba C i silu u zatezi ako u ravnoteinom polozaju
no vezan h' zglobu C na istoj visini kao i zglob A. Ovaj se stap naslanja nogare grade sa horizontom uglove C( = 75°.
_?'
2'
20 2.1
*:i'~~'f
1.61. Greda AB, duzine 1,5 t, teZine
~,
kg, zglobn()"jeivezana: zglo-
born A za pod: a u tacki E, gde .je BE=lj3 .• 2m, nasla~gt~~~~~a;l[grttu
ECDH. 0 kraJ B grede obden Je tefet tezlDe F=G. HOflzonta]nal:gr~da
- - ,.- :' ~(?:"- "~,,>,'",,
ECDH, raspona CD=I, tdine 2,5G, sa prtpustima EC=I/3,DH!=lj4,oslanja
se na pokrCtno (C) i ntpokretno leziste (D); a na slobodnom kraju (H) nosi
terel tdine F/2. Ako u ravnoteznom polozaju sistema greda AS gradi ugao
a = 60° sa borizontalom, a greda ECDH je horizontalna, odredit~ otpor zglo-
ba A, oslonaea C i D i uzajamni pritisak gred,!.'
D 1.62. PlocicaABC, obiikapravouglog trougla, stranicaAB= a,BC= b= 3 aj4,
Slika 1.63.
tezine G, Venn je jednim krajem za prsten 0 i oslanja se na kuglu. su p() veEcini jednake (d:jagonalama stranica. Kolika je rezultanta tih triju
Koliki ug:l.O 'P gradi uze OS u ravnoteznom polozaju sistema sa sucelnih sib?
verti kalom?
1.74. S:I::t [\2 kg; 3 kg; 6 kg) dejstvuje u taSki-N (2 em; '2 em; 3 em).
KoJ"ki je mom~nt te sile za koordmatni p0cetak)F tri(dra Oxyz kao mo-
mentnu tacku? Za koi'ko s~ promeni mcment ako umesto mom~ptne tacke 0
i
uzm"Omo momentnu tacku 0' (2 em; -1 em; 1 em)?
2 kg; 7 kg), F z (- 3 kg; 5 kg; - I kg), is (ng;:'" 4 kg; 2 kg), F; (1-1 kg; 2 kg;
- 3 kg), is(2 kg; I kg; 4 kg) i ~ (- 2 kg; - 3 kg; 3 kg). Odredi~i fczultantu
ovog sistema sucdnih s b. Kol ki je moment svih sill sistema ia momentnu
tacku u' koordinatnom poeetku triedra Oxyz?
,
1.76. Tri laka stapa zglobno su vez:ma u zglobu P (0; 0; 120 em), a
oslanjaju se na glatki pod u taekama A (0; 50 em; 0), B (- 40 ell); - 30 em; 0)
i C (40 em;- 30em; 0). Zglob P je :zlozen dejstvu sile; (X = 160 k~; Y= 120 kg;
Z ~ - 480 kg). Odrediti s Ie u stapovima.
A
Slika 1.69. Slika 1.70.
1.77. Tri stap:t zglobno su veZlllau zglobu P (0; '0; 160 em) i u tac-
kama A (0; 120cm; 0), B (-120em;-150em; 0) i C (J20em;-480em; 0)
1.70. Dve jednake kugle, poluprecnika R, tezina po G, obeSenc su 0 za pod. 0 evor P obesen je terettezine 580 kg.' Odrediti sile h stapovima.
taeku 0 pJIDOCU dva uzeta, OA i OB, jednakih duiina I, ut.:, = UA + AC, =
1.78. Stap AB, duzine 2 t, zglobno
= 1+ R = DC2 • Na te kugle je postavljena treca kugb, istog poluprecnika R, z! b ..-y
je vez1n zglobom A u vertikalni z'.d na i
ali tdine G 3 • U kom su odnosu uglovi 'P i <¥ u ravnoteinom p::Jloiaju
rastojanju OA = I od tacke O. Kraj B
5'stema'l Kotki su uzajamni pritisei kugli i sila u uzetu? KoLka je mogw.':a
stap:!, 0 koji je obesen teret tei:ne 50 kg,
najveca tdina trece kugle da bi se. odrzala ravnoteZa?
pridrzavaju dva horizontalno zategnuta
meta, BC i CD, jednak'h duzina, veza-
nih Zl tacke C i D zida, gde je OC=
B) STATIKA U PROSTORU
= OD =BCf2, BC==BD. Odrediti silu u
1.72. Pokazati da je sistem sueelnih sila Fl (6 kg; - 2 kg; 7 kg), obesena je lampa ldine 17 kg. Odrediti
sile.u uzadima.
F; (- 3 kg; 5 kg; -1 kg), is (2 kg; - 3 kg; 2 kg), ~ (- I kg; 2 kg;- 3 kg),
Slilca 1.78[
I
I
F, (- 2 kg; 1 kg; 4 kg) i ;:: (- 2 kg; .:.. 3 kg; - 9 kg) u ravnotezi. 1.80. Na glatkom horizontalnom podu stoji tronozni stativ od stapova
jednakih duzina. Krajevi stapova vezani su koneima, Ie obrazujv sa stativom
1.73. Pravougli paralelepiped ima iviee duiina 5 em, 6 em i 30 em. U pravilni tetraedar. 0 vrh stMivA nhF..~Fn je terFt te~inF. 11i kg Odrr,dili silt; u stapo-
trima upravnim stranieama, koje se sticu u tacki 0, dejstvuju tri sile koje virna stativa, pritiske tcreta na pod i sile u koncima.
26 27
-+
1.81. :Prostorni sistem sila F t (0; 4 kg; 0), F z (4 kg; 0; 0) i F} (0; 1.88. Pokazati da se sile ~ (0; 0; 2 t), F2 (0; 0; I t), F) (0; 0; - 3 t)
8 kg; 6 kg), :sa napadnim tackama Nt (2 em; 0; 0), N z (0; 2 em; 0) i N3 (0; u napadnim tackama N, (3 m; 0; 0), N2 (0; 4 m; 0) i N3 (0; 0; 3 m) svode
0; 0), redukovati na koordinatni pocetak 0 ortogonalnog triedra Oxyz kao na spreg.
redukciOnu iaCku.
F
1.89. S]e J (0; 3 t; 0) i F2
(0; 0; 4 t) u nap3.dnim tackama Nd2 m;
:Redukovati prostorni sistem sila
!
F. (0; 2 kg; 0), ~ (0; 0; 6 kg), 0; 0) i N2 (0; 3 m; 0) i spreg, momenta 4 tm, . koji dejstvuje u ravni Ozx,
F} (3 kg; 0;,0), sa napadnim tackama N, (2 em; 0; 0), N2 (0; 2 em; 0) i redukovati na koordinatni pocetak 0 triedra Oxyz. Kolka je projekcija glav-
N 3 (0; 0; 1 em), na koordinatni poeetak 0 triedra Oxyz kao redukcionu tacku. nog rriomenta ovog siskma na pravae glavnog vektora?
1.90. Dati sistem sila .u napad-
i.83. Du.z iviea AD i BC pravil-
nim tackama Nt (4 m; 0; 0), N2 (0; 4 m;
nog tetraedra ABCD, duzine a = 12 em,
0) i N3 (0; 0; 2 m) i sistem spregova
dejstvuju sila ,F" jacine 6 kg, i sila ~, redukovati na koordinatni 'pocetak {O
jacine 8 kg. Redukovati ove sile na triedra Oxyz. Vektorski predstaviti glav-
teiiste 0 osnove ABC tetraedra. Ko- ni vektor i glavni moment ovog sistema.
Jikl ugao grade napadna fnija gIav- Koliki ugao grade ova dva vektora?
c nog vektora i nosac glavnog mo- 1.91. Tri uieta Vezana 3U jednim
menta ovih sila? y
krajevima za tacke A (Q; 0; 60 em),
1.84. Pokazati da se prostorni B(60em: 0; 0) i C(50cm; 90em;
B
sistem sila F; (4 kg; 3 kg; ~ 2 kg), 20 em), a drugim krajevima u cvor
P (20 em; 30 cm; 0). 0 cvor je obeSen
F2 (- 3 kg; 2kg; 4 kg), is (- 2 kg; 'f!" teret tei; ne G = 78 kg. Odred; ti velicine
Slika 1.90.
1 kg; 3kg) i F4(lkg;-6kg;-5kg). sila u uietima.
koje dejstvuju u tackama Nt (I em; 1.92. Stap OE, duiine 1= 80 em, CIJU tezinu zanemarujemo, vezan je
:r: - 2 em; 1 cm), N2 (2 em; 3 em; 2 em), zglobno u 0, a za tacke A (0; 20 em, 0) i C (0; 60 em; 0) vezane su zatege
N3 (2em; -2 em; 3cm) i N4 (1 em; koje su pricvrscene u tackama B(30em; 0; 60em) i D(-30em; 0; 20em)
Slika 1.83. 0; 0), svodi na spreg. Koiiki je zida. 0 kraj E stapa obesen je teret, tezine G= 120kg. Odrediti otpoLzglo-
moment sprega7 ba 0 isile u zategama u horizontalnom ravnoteznom poIoiaju stapa.
i
~2 (12 kgm;;- 3 kgm;-4 kgm), ~J (0; 4 kgm; 3 kgrn) i \]]]4' intenziteta 14 kgm,
ciji nosac gradi sa koordinatnim osama ti-iedra Oxyz ugiove ciji su kosinusi
6/7, 3/7 i 2/? Sioziti ove; spregove.
1.86. Paralelne ~ sile 1"
jacine 7 kg, 3 kg, - 4 kg i 1 kg, dejstvuju u r o
tackama N 1 (2m; 3m; 1m), N 2 (lm; 3m; 6m), N 3 (2m; 2m; 3m) i
N4 (5 m; - I'm; 1 m). Napadne linije sila grade sa koordinatnim osama trie- B
dra Oxyz uglove Ciji su kosinusi 2/7, 6/7 i cos y>O. Redt!kovati ovaj pros-
tomi sistem i sila na koordinatni pocetak 0 triedra Oxyz i pokazati da je
vektor glavnog momenta upravan na glavni vektor sistema sila. rr.~'"
x
T ri sile jednakih intenziteta, F J = X, F2 = Y, F3 = Z, x = Y = Z = F,
un. Slika 1.92. Slika 1.93.
dejstvuju u napadnim tackama N J (0; - 3 em; 0); N2 (0; 0;1 em) i N3 (2 cm;
0; 0). Pokaz~ti da je glavni moment ovog sistema sila upravan na glavni 1.93. Kruzna ploea, polupreenika 30 cm, tdine 30 kg, obesena je
vektor. I pomocu tri uzeta za plafon, Ufud su vezana za sam obod ploce, tako da
28 29
odgovarajuCi poluprecnici grade uglove a= 120°, ~= 1500 i y=900 • Odrediti ra Oxyz. Za teme A plocevezano je ule OA, dUline I. Odrediti sllu U ilzetu
s Ie u uiadima u hor:zontalnom ravnoteinom poiozaju pIoce. j olpore oslonaca u 'tackama oslanjanja A, BiD aka je OB'~ODi' i XA=Y".
1.94. Motorska radilica i2loiena j~ Iz 1.98. Kocka, ivice a = 10 cm, sa sfernim JeZistem u pocetk~ 0 triedra
dejstvu sila u cilindrima jednakih vcL- Oxyz i cilindricnim u tacki A (a; 0; 0) na + Ox-osi, izlozena je dt:jstvu spre-
cina F. Odrediti o(pareoslonaea sfernog gova intenzitcta' 60 kgcm u ravni Oxy, 80 kgcm u ravni Oyz i 140 kgcm u
(A) i cilindrienog (B) Ieiista rad.lce. ravni Ozx. Izracunati otpore oslonaca zanemarujuci tezinu koch;, Koliki bi
bili otpori ako bi se uzda u obzir i tdina G· koeke? '
1.99. Tanka kvadratna plocica, iv~ce G, tezine G. poduprta je sa sest
stapova vezan h zglobno Zl pJoCicu, ipod. Odred:ti velcine i kanikter s'la u
stapovima ako oni pod uticajem dejstva s;!a ~ odriavaju ploCicu! \l horizon-
talnom ravnoteZnom polozaju i ako je duzina slapova jednaka iVici pJocice.
debljine d, (ezine G, opterecena je i silama Fl i F2 jacine 2 G. Ploca je poduprta zglavkasto vezan za zid, gde je BE = 30 em. Odrediti otpore osJonaca siln u
sa sest stapilVa koji su zglavkasto vezani za ploCu i pod i odrmvaju ploCu kosniku n ravnoteznom poloz.ajn sistema.
u horizontaJllom ravnoteZnom polo:fuju na visini h = 2a = 4 d iznad poda. Ako
1.106. Homogenu plocieu ABD, oblika jednakokrakog trougla, osno-
jeb = 3 a, C = a odrediti veliCine i viee AB = 80 em, visine h = 60 em, odrzava nagnntu pod nglom 60° prema
karakter sila u stapovima u
horizontalnoj ravni Axy teret F obesen 0 me prebaceno preko malog kotura
ravnoteznom polo:fuju sistema.
K (0; 0; 80 V3 em). Ako je tdina p\ociee G = 36 kg, odrediti velicinu tereta F
-;- ---,,----- ---- --- i atpore sfernog (A) i eilindricnog lezista (B).
j 'I c~---_
! 5' I
! / I
sda F2 , intenziteta GI3 kg. Odrediti yeliCine i karakter sIla u stapoyima u talnom ravnoteinom poloZaju na visini }J = 60 em. Ako su Yeze stapova
ravnoteZnom poloZaJu sistema. za plocu zglaykaste, a poznato je da je 00' = h = 40 em, odrediti sHe u
I
1.109. Tanka plociea ABCD, oblika jednakokrakog trapeza, paraleJnih stapoyima.
stranica Xi5'= a = 2 boo 120 em, b~· jfc~ visine h = 180 cm, tdine G = 60 kg, zglo!;- 1.112. Odrediti silu F kojom treba dejstvovati yertikalnJ na kraj
no je poduprta sa sest stapoYa vezanih za pod tako da je u horizontalnom raYno- ruciee CA transmisionog vratiia AB da biisto miroyalo. Pomoc~ bubnja.
teZnom poloZaju, 0 sredinu manje paralelne stranice (P) c.beSen je teret F, ;1' poluprecnika r = 10 em, tdine G/2, , gde je G tdina ciJindricnog vratila' AB,
tdine G, a u tacki A dejstvuje u ::melU + Ox-cse sila j~c:ne F13. Ako je precnika i'12, podize se teret tdine 5 G pomocu uzeta narnotanog .na bubanj
AK = DK' = AB/3 i plocica se nalazi na visini H = 80 em od poda, odrediti i prebacenog preko kotura K: Kaisnik, poluprecnika R = 2 r, tdine G15,
sile u stapoyima. nasaden je na yratilu u preseku E, gde je BE = 40 em. Sile u kdiseyima su
horizontalne, jaCine FI = G i 2 Fl' Ak9 je duzina vratila AB = 2 m, /.jC = 50 cm,
AD = 60em, gde je D tacka na bubnju sa koje se odmotaya uze, ia nagibni
b/Y ugao uieta buboja prema horizootu je a: = 30n, odrediti otpore sfernog (A) i
p
eilindricnog (B) lezista vratila u ravnoteznorn poloiaju sistema.
D
7
D,.
;
~I~lllllal'~~
o kraj uieta prebacenog preko kotura K(b; 0; b) i vezanog za tatku P Yfa-
dejstvu sprega
kaste. PloCa svojoj ,9B
je u jacine = 900
ravni kgem
izlozena ta, gde je BP=DP.Pored teiine, vrata SU u naznacenom poloiaju izloiena i
koji dejstvuje u pozi(vnom sllleru. dejstvu horizontalne sile PI' jacine GI4 kg, koja dejstYuje u tacki 'H na polo-
p -.:;., Odrediti veliCine i karakter sila u ray· yiui ivice DE, uprayno na jyieu. U ravnoteinom poloiaju vrat~, odrediti
noteinom poloiaju sistema, velicinu tereta F2 i otpore oslonaea.
G 1.l1I. Sest stapova zglobno ve- l.H4. Tanka kyadratna ploCa, IVlee a, tezine G, Yezana je cilindric:-
zanih za pod i zid odriavaju tanku nim (A) i sfernim lezistem (B) za osovinu AB, oko koje se moze o~ftati. Ploca
pravougaonu ploCu, iviea a = 80 cm, je nagnuta pod uglom (I; = 60° prema Bxy-ravni i u tom polozaju i odrZava je'
b=60cm, teline G=20kg, opterecenu lize vezano za tacku A (a; 0; 0) i teiiste C ploce. Uze je proV1\ceno kroz
Slika 1.111. Ii tacki P teretom tdine G, u horizon- prsten P, koji se nalazi na vertikali kroz B na rastojanju a V3 em iod horizon-
~r>- _a :~"_~I_'----J-
!f
pravouglog'tTougla, kateta AB= AD = a, teZine 12 kg, U ravnoteZnom pololaju
pod uglom (f. = 300 prema horizontalnoj ravni Axy. PloCa je vezana sfernim (A)
j eilindricnim lezislem (B) za osovinu AB, oko koje se moze obrtali. U ravno-
teznom poi?zaju sistema odrediti velicinu terela i otpore oslonaea.
__
1.116. PolukruzllU pJoeicu, poJu-
Slika 1.119.
:
Iz precni ka R = 20 em, tezine G = 20 kg,
vezanu sfemim (A) i cilindricnim ldis- 1.120. Izracunati sHu F i otpore oslonaca u prethodnom zadatku ako
~ K.
je vratilo duzine 120 em, feline 60 kg, bubanj duzine 60 em, tdine 40 kg,
i . tern (B) za osovinu AB, oko koje se
postavljen na sredini vratila, teret tezi-
lu~
!.'
moze obrtati, odrlava u ravnoteznom
pololaju, nagnutom Z'l ugao (f. = 60 0 ne G = 300 kg udaljen je od oslonea A
I prema horizontalnoj ravni Oxy, tere! za 50 em, a tocak, poluprecnika R =
! tezine F, vezan za tlZe prebaceno prekb = 5 r= 25 em, gdc jc r poluprecnik bub-
I malog kotura K na Oz-osi, a na ras" nja, udaljen je 40 em od desnog osJon-
o tojanju R V3 em od pocetka 0 tricdra ca B.
Oxyz. U ravnoteznom polozaju sistema
1.121. Horizontalno ceJicno tran-
odrediti velicinu tereta i otpore 0510-
smisiono vrafiJo, speeificne (dine ma-
naca ako je AD=BD. terijala Ym= 7,85 kg/dm3, kruznog pre-.
{!}
1.117. Za koliko ce se prorne- seka precnika d = 100 mm, nosi dva
, Slika 1.116.
niti tdina tereta j otpori oslonaea u kaisnika, teiine G, = 30 kg j G 2 = 50 kg;
precnika 30 em i 40 em. Sile u delovi~
prethodnom! zadatku ako se t:icka veSanja D uzeta nalazi na obimu pIoe.iee na
.h rna kaisa su
velicina F; i F;' = 2 Fi i dejst-
rastojanju ED = R "IT/3? vuju u prvom kaisniku llorizontaino, a:
1.118.' Na sredini vratila AB, duzine 1 m, !dine 200 kg, koje je oslo- F,
u drugom koso, pod uglom ex = 3.00
njeno u A ha
sferno i u B naeilindricno Jeziste, hasaden je kaisnik, polu-
Slika 1.121. prema vertikali. Vratilo je duzine J 00 em
36 37
i oslonjeno je na sferno (A) i 'eiiindricno leiiste (B), a kaisnici su udaljeni: 1.125. Trostrana prizma OABDEH, os nove pravougaonika, stranica
prvi 30 em od levog, a drugi 20 em od desnog oslonca. Ako je sUa a = 60 em, b= 80 ern, C = 30 ern, tezine G = 30 kg, poduprta je sa i\est stapova,
FI = 400 kg, u horizontalnom delu kaiSa prvog kaisnika, odrediti silu u kaim
koji su zglavkasto vezani za ploi'll i
drugog kaisnika i otpore oslonaea u ravnoteZnom polozaju sistema, zanema-
rujuCi tezine kaiseva. gIatki pod tako da plocu odrfuvaju
u horizontalnom ravnotdnom poJo~
1.122. Homogena pravougaona tanka ploCa ABDE, stranice b = 2 a = 80 em.
ia ju na visini H = a od poda. Odre-
tezine G = 100 kg, vezana je sfernim (A) i eilindricnim lezistem (B) za osovinu
diti velicinu i karakter siJa u poje-
AB, oko koje se moze obrtati. PloCu u ravnoteZnom polozaju, nagnutom za
ugao Cl = 300 prerna horizontalnici, Axy-ravni, oddava ter.et tdine F, vezan {) dinim stapovima, u ravnoteznom po-
me prebaceno preko malog kotura K(a; 0; b/2) i drugim krajem vezano za IOZaju sistema.
teme I} ploce. Pored tdine, ploca je izlozena i dejstvu vetra F", cija rezul-
tanta iznosi 2 G kg i dejstvuje u tezistu ploce pod uglom ~ = 300 prerna hori- E
zontalnici, Axy-ravni. Projekcija napadne linije rezultante dejstva vetra na ravan
Ax;> usmerena je ka + Ay-osi i sa njom gradi ugao y"= 60°. Odrediti velicinu
tereta F i otpore oslonaea ploce u njenom naznacenom ravnoteznom poloZaju.
zl
.
,• 1.126. Okrugli sto, po\uprecnika R,teZine G, poduprt je sa tri jed-
,,
/ naka stativa, ciji krajevi A, B i C obrazuju na glatkom podu jed.qakostranicni
/8
trougao, stranice a. 0 tacku P stoIa obesen je tefet te:line F,i tako dll: je
y projekcija poluprecnika OP na pod, prava O'P' upravna na stranicu AC t~o
Slika 1.122. Slika 1.123. ugla ABC. Teziste stoIa Co nalazi se na siubu stoIa. Odrediti pr~tisak svake
Doge st;l.tiva na pod. Koji uslov mora biti ispunjen da bi doslo do prevr-
1.123. Plocu datog oblika, R=20cm, (dille G=lOkg, vezanu u A tanja stoIa?
sfernim i B cilindricnim Iezistem za osovinu AB, oko koje se moze obrtati,
odrhva u horizontalnom ravnoteZnom polozaju teret tdine F, vezan za uie 1.127. Odrediti velicine i karakter sUa u stap~ koji su zglobno i
prebaceno preko rnalog kotura K na osi Oz, na udaljenju OK = 4 R/3, a dru- vezani za trougaonu ploCicu, oblika jednakostranicnog-tr~ugla, strani~~ a = 60 em,
gim krajem vezano' za tacku D na obimu ploce, AD= DB.
Odrediti u ravno- teZine 96 kg, i za pod, i odrZavaju plocieu u horizontalnorn ravnoteZnom
tdnom poloZaju ploce velicinu tereta i otpore osIonaca. polozaju na visini H = 40 em od poda. Ploca je, pored sopstvene: ldine, izlo-
1.124. U prethodnorn zadatku umesto tereta F postavljeno je me ve- zena i dejstvu tereta tezine F = G, 0 besenog 0 me prebaceno pre~o kotura K
-""" r--- r--.
zano za tacke D' i D" obi!lla ploce, AD' =BD" ~ AB/3 i provuceno kroz prs- i drugim krajem vezanim za tacku P ploce, gde je OP=PS=h/2. Kako je
ten 1', koji se naIazi na mestu kolura K. Odrediti silu u uzetu i otpore kotur (K) vertikalno iznad temena S ploce, uze je u ravni simetrije ploee i
oslonaca (lezista). gradi sa plocorn ugao CI. = 30°.
38
39
I,
.' K,
1.128. Odrediti sile u stapovima dra Oxy, a vezane su u naIJadnim tackama NI (2 em; 2 em), N2 (- 1 em; i em),
u prethodnom zadatku ako je teret F N 3 (2em; -2em), N 4 (3em; 2ero) i N s (4em, -2em).
obesen 0 ~eme S ploce, a ploCa je jz-
lozena i dejstvu sprcga, momenta spre- 1.132. a) Raeuuski i. graficki odrediti koordinate tezista homogenog
ga 108 V3 kgem, koji dejstvuje u rave vJaka (poligona) ABDEFH.
ni ploce u direktnom smeru. b) Kolika je povrsina
omotaca obrtnog tela koje postaje
potpunim obrtanjem poligona ABDFH
H oko Oy-ose?
Iz yl
A E
I I
I I
I
D
AI 8
tL.-.---~
VLI-
____ 4R
__. ._L~
Slika 1.132. Slika 1.133.
Slika 1.l27. Slika 1.129. 1.133. a) Raeunski . odrediti polozaj tezista bomogenog poligona
OABDEFHO.
1.129. Avionski motor, tezine G = 2 000 kg, poluprecnika R = 20 em, po-
.b) Racunski odrediti poloZaj tdista homogcne slike oivicene
duprt je simetricno sa sest stapova, koji su zglobno vezlni u tackama (zglo-
poligonom OABDEFHO.
bovima): A(-120em; 80em; 70cm), B(-24cm; 20 em; 0), C(-lOOcm;
. 48em; -90em) i D(O; 0; -20em). Odre- 1.134. Jz tacaka 0 i 01'
diti veliCine i karakter sila u pojedinim kao sredista, opisani su kru-
stapovima u ravnoteznom polozaju sistema. 0,
govi, poluprecuika R. Odrediti
koordinate lezista srafirane po-
1.130. Konzola ABC uklestena je na
vrsine u odnosu na triedar Ox),.
levom kraju (A), kod B savijena pod pra-
vim uglom i na slobodnom kraju C optere~ 1.135. Jz tacaka 0 1 i O2
cena silom F jacine 200 kg koja dejstvuje opisani su polukrugovi, pom- Slika 1.134. Slika 1.135.
upravno na konzolu, a sa horizontal om gra- precnika R, a iz tacke 0 kva-
di ugao 0: = 45°. Odrediti otpore ukleStenja drant kruga, poluprecnika 2 R. fJ
; Slika 1.130. konzole ako je duzina dc!a AB = 3 metra, a Odrediti polozaj tezista srafirane
- I
dela BC = 2 metra. povrsine.
B(-2R;O) A(2R;0!
1.136. Iz sredista 0' opi-
q TEZISTA
san je polukrug, poluprecnika
R, a iz taCaka A (2 R; 0) i
a) Izvesti obrazac za odredivanje sredista (C) sistema vezanih
parale1nih sila u ravni. B ( - 2 R; 0) Iuei, poluprecnika
~
3 R. Odrediti poloiaj teZista
b) Odredifi polozaj sredista sistema parllielnih sila Fl Jacme slike omedene polukrugom i
10 kg, 2 kg:, - 3 kg, -4 kg i 5 kg, koje grade ugao 600 sa + Ox-osom trie- lucima. SJika Ll36.
41
40
1.143. Izracunati zapreminu tela koje postaje potpunim obrtanjem
1.137. Kolika mora biti duzina straniee b pravougaonika cia hi :ie
teziste slike poklopilo sa sredistem 0 polukruga? srafirane povrsine oko Oy-ose.
1.144. Odrediti zapreminu tela koje
.,
postaje potpunim obrtanjem srafirane povr-
sine oko Ox-ose.
b
Slika 1.137. Slika 1.138.
1.138. Kolika mora biti vis ina trougla h da bi se teziste sJike poklo- !X
1.141. Iz polukruga, poluprecnika R, isecen je eentricni krug, polupre- Stika 1.145. Slika 1.146.
cnika r = Rj2. Odrediti polozaj teiista preostale slike. Kolika je zapremina
tela koje postaje potpunim obrtanjem te slike oko horizontalnog precnika? 1.146. a) Odrediti koordinate tensta srafimne poydine.
b) U korn Sil odnosu za- y
prernine tela koja se dobijaju. potpunim
y
obrtanjem srafirane povrSine oko koor-
dinatnih osa Ox i Oy triedra Oxy?
1.147. U kom su odnosu zapre-
:r mine tela koja se dobijaju potpunim
o obrtanjem srafirane povrsine oko koor-
2R
dinatnih osa triedra Oxy?
Slika 1.141. Slika 1.142.
1.148. Izracunati zapreminu tela
1.142. Odrediti koordinate tdista srafirane povrsine i zapreminu tela koje postaje potpunirn obrtanjem ilrafi-
ranepovrsine oko Oy-oseako je R= 3 em. Slib U41. ;Slika 1.148.
loje postaje njenim potpunim obrtanjem oko Ox-ose. I
42 43
1.14~. Kolika je zapremina rezcrvoara, poprecnog preseka ABDEH, poluprecnika r = R/2. Odrediti polomj tezista tako dobijenog tela ako Je
aka su af40cm, b=180cm, R=30cm? R= 8 em.
la 1.155. Kolika mora biti Vlsma H kruinog konusa da bi teziste tela
bilo u sredistu 0 polulopte, poluprecnika R?
.__ --'i_+ I
o
1.150: a) Odrediti kaordinate tezista homogenog poligona OABDEH aka Slika 1.155. Slika 1.156.
je R=4cml
, b) Kolika je povrsina omotaeatela koje se dobije poipunim
1.156. Iz homogene polukugle, poluprecnika R, isecen je kruzni konus,
obrtanjem iog poligona oko OH-ose?
isle osnove. Kolika mora biti visina konusa (y) da bi teziste preostaiog tela
i c) Odrediti koordinate tezistaslike omedenc pbJigonom OABDEHO. bjl~ u vrhu C konusa?
d) Kolika je zapremina tela' koje postaje potpunim obrtanjem
srafirane slike oko ose OH? ~" 1.157. Iz polulopte, poluprecnika R, isecena je eentricna lopta, polu-
precnika R/2. Odrediti polozaj preuslalog tela.
1.151.' Iz valjka, poluprecnika R, duzine 6 R, isecena je na jednoj
osnovi pohllopta, po)uprecnika R, a na drugoj osnovi konus, poluprecnika 1.158. Pravilni tetraedar, ivit;e u, presecen je na polovini visine rnVlll
Dsnove R i: vi sine 2 R. Odrediti polozaj tezista tela. paralelnoj osnovi. Odrediti polozaj tezista zarubljenog tetraedra.
D) TRENJE 1 za sam vaijak. Odre~iti oajmanji ugao cp. koji ufe gradi ,sa
noteinom polozaju sistema, silu u uietu i otpor zida.
}'161. Telo teZine G nalazi se na brapavoj strmoj ravni, nagibnog 1.166. Homogeni glatki poluvaljak, poluprecnika
ugla CA, koeficijenta statickog trenja 1-'-0' Na telo dejstvuje i sila F, koja sa osnove R, ldine G, oslanja se na dva ista' polnvaljka
strmom ravni gradi ugao ~. Odrediti veliCiou ove sile u ravnoteinom polo- koja se nalaze na hrapavom podn. Pri kojoj ce razda-
iaju tela. ljini (x) ivica poJuvaljaka poceti njihovo klizanje po
podn?
1.162. Stap AB, duzine I, (dine G, oslanja· se krajem Ana hrapavi
pod, koeficijenta trenja !J.D' Drugi kraj B priddava teret F, obesen 0 uie
prebaceno preko kotura (K) j vezano za kraj B stapa. Kolika mora bili
maksimalna velicina tereta Fda bistap AB u ravnoteznom poloz.aju sistema
gradio sa podom ugao CA1 Izraeuna(i veliCinu tereta ako je koeficijent trenja
1-'-0 = 0,2 i ugao CA = 30 0; G = 100 kg.
Slika 1.162. .\
Slika 1.163.
I
1.165. Homogeni vaJjak, poluprecni- 1.168. Krajevi trake koeuice vezani su u tackama A i B;kocne poluge
ka osnove R, tezine G, oslanja se na hra- OAB, 0 koju je u tacki C obesen teg tdine G. Odrediti velic~ne sila u de-
pavi zid i odrZava se u ravnoteZnom polo- lovima trake kocnice. Koliko mora biti udaljenje tega (OC = c} ,od zgloba 0
Sli ka 1.1 64. iaju pomocu uzeta vezanog za tacku A zida da bi pritisak u zglobu bio jednak nuli? I
46 47
a
r~C3-J Slika 1.173.
K
G b) Sluzeci Se definicijom momenta savijanja, transverzalne aksijalne
sile, n?_crtati staticke dijagrame nosaca.
c) Koliki je najveci moment savijanja glavnog nosaca?
Slika 1.170. ! 1.174. a) Racunski odrediti otpore oslonaca A i B nosaea CABP sa
j prepustima, opterecenog naznacenim teretima, ako je F=2 t, q= Iljm.
b) SJuzeCi se definicijama statickih velicina,
E) GRAFOST ATIKA I nacrtali u preseku staticke dijagrame nosaca.
.
iii
~.acunski i graLicki odrediti otpore oslonaca A i B grede sa
silu i moment savijanja u preseku p- p, u funkciji
od njegovog rastojanja Z od oslonca B. Izracunati
prepustima ABCD,' optcrecenef!eznaccnim teretima, F = j t, Fq = 4[, gde je Fq te vrednosti ako je Z= 1 m.
totalno pravougaono opterecenj~ na delovima AE i HD raspona. Nacrtati
staticke dijagrame (napadnog mgmenta, transvcrzalnc i aksijalnc sile). d) Analiticki odrediti presek grede u kome
C~c
je moment savijanja najveCi.
b) Napisati analiticke izraze
3~F rr-
2F
za transverzalnu silu (Fr) i moment 2F 2F
Cf===~:J1!jJ illnlLn!jJ'
savijanja (napadni moment, Mf ) p F?
I J D
u preseku p 1- p, u funkcijiod z t B
z I 2F ", IF
(udaljenja tog preseka od os 10n- 2 2 ---l--- 2 2 2--1
ca A).
I
I
Slika U7l.
1.172. a) RaclJnski i graficki odrediti otpore oslonaca A i B glavnog 1.175. Savijena konzola ABCD opterecena je naznacenim teretima,
nosaca ACBDE i oslonaca C i D sekundarnog nosaca CDK, opterecenih F= I t. q = 0,5 tfm. Duzine ddova konzole su AB= 1= 3 m, BC= CD = /f3.
naznacenim teretima, F = 3 t. Nacrtati staticke dijagrame. Odrediti komponentne otpore uklestenja A kOllZoJe i nacrtati staL€ke dijagrame[.
i
\-
48 49
1.176. a) Stap AB, duiine 1=2 m, teline G = 40 kg, zglobno je vezan 1.179. Gred~ AB, raspona 1=4m, opterecena je naznacerorn teretima,
krajem A za glatki zid. On se oslanja na isti takav stap CED, koji je na F= 2 t, q= 1 tim, i poduprta je kosnikorn CD, koji je zglobno vezan za gredu
sredini svoje duzine zglobno vezan u E za isti zid, na rastojanju AE = Ill. i za zid, AD=3m, AC=4m. Odrediti
o kraj D ovog stapa obesen je teret (ezine F = 2 G. Odrediti u ravnote!nom otpor zgloba A i silu u kosniku j uacrtati
polozaju sistema ugao q> koji osa stapa AB gradi sa vertikalom. staticke dijagrarne grede; AE=EB. D
I
Q,
<'II
F b) Nacrtati staticke dijagrame nosaca.
c) Napisati analiticke izraze za
transverzalnu siJu i nap~dni moment
u preseku p - p, u fUI)kciji od ra-
2F stojanjll -z:
d) Izracunati transverzalnu siln
Q: Slika 1.182. i napadni moment u preseku p-p
ako je z=2m.
A e) Analiticki odrediti poJozaje poprecnih preseka gredeu Kojima je
Slika 1.178. Slika 1.179. napadni moment jednak nulL
D~~~=J;~~~
I
'2
Slika 1.183.
b) preseku p~p, udaljenom za Z= I mod zgloba Gl' izracunati brojne Slika 1.186. Stika 1.187.
vrednosti transverzalne sile napadnog momenta.
1.187. a) Racunski odrediti otpore oslonaca okvira i nacrtati staticke
1.184. a) Racunski graficki odrediti otpore oslonaca Gerberovog
dijagrame, F= 1 t, q= 1 tim.
nosaca ABC ako je F= I t, r = 2 F, 2 q = J tim, qQ = 2 tfm.
b) AnaJiticki odrediti poJozaj preseka p~ p polja CD u kome je najveci
napadni moment i izracuiJati njegovu brojnu vrednost.
F F q
1.188. a) Racunski i graficki odrediti otpore oslonaca okvira, F= 2 t,
q= 1 tfm.
b) Koristeci se definicijama statickiJi veliCina upreseku grede, nacrtati
staticke dijagrame okvira.
c) Napisati analiticke izraze za transverzalnu siJu i napadni moment u
preseku p-p, u funkciji od udaljenja z, i izracunati Ie vrednosti ako je Z= 3 m.
c) U, za z = 2 m od oslonca C, izracunati
transverzalnu silu i napadni 'm,~rr>pnt
t ··2-1-2
I G, A
2 2
Slika U88 ..
2 2
SJika 1.189.
Slika 1.185.
1.189. a) Racunom odiediti otpore oslonaca Gerberovog okvira i nacrtati
b) Izracunati brojne vrednosti transverzalne sile napadnog momenta staticke dijagrame ako je F = 2 t, q = 2 tim; AB = 7 m.
u preseku p ~ p, na udaljenju z = 2 m od oslonca B.
I b) Napisati analiticke izraze za transverzalnu silu i napadni moment u
1.186.' a) Racunski i graficki odrediti otpore oslonaca okvira ABCD preseku p - p, u funkciji od njegovog udaljenja Z od zgloba G.
ako je 1=4.m, F=lt, Fq =2F.
c) .Izracunati transverzalnu silu i napadni moment u preseku p~ p ako
b) Na rtati staticke dijagrame okvira. je z=2m.
7
c) U '~preseku p ~ p, na udaljenju z = I m od rastojanja C, iZracunati 1.190. a) Racunski odrediti otpore oslonaca Gerberovog okvira j
brojne vrednosti transverzalne sile i napadnog momenta. nacrtati staticke dijagrame, F= I t, q = I tim.
4'
52 53
b) Analiticki odrediti polozaj opasnog preseka p-p izracunati najveci
1.194. Racunski pokazati i Kre-
moment savijanja okvira. moninimplanom sila potvrditi i graficki
da je sila u stapu (10) resetkastog no-
saca jednaka nuli ako je F = 1 t.
2
A
l'i:i r.
2-2
~/1r
~aj JF
SJika 1.190. Slika 1.191.
Slika 1.194. Slika 1.195.
1.191. Racunski odrediti otpore oslonaca i sile u stapovima resetkastog
Dosaca ako je veliCina opterecenja F= 3 t. 1.195. a) Racunski i graficki odrediti otpore oslonaca resetkastog nosaea.
Sila F je jacine 2 1.
1.192. a) Racunski i graficki odrediti otpore oslonaca Teiletkastog b) Nacrtati Kremonin plan sila.
nosaca ako je opterecen teretima F = 1 1.
c) Po Kulm~novoj i Riterovoj metodi
F odrediti velicine i J; karakter sila u, stapovima
naznacenih preseka~Kt;,
- K, od~lOsno R - R.
1.196. Nacrtiti Kremonin pl~n sUa - za
dati potporni resefusti nosac Jojij je izlozell
dejstvu horizontaJn\h sila, jaCin' , 6 t.
!~~> '
-n-
SJika 1.192.
. \
A) KRETANJE TACKE
otpore oslonaca Gerberovog resetkastog
2.1. Tacka se krece pravolinijski po zakonu puta 5=21+4/2, gde je
5 mereno u metrima, a 1 U sekundima. Odrediti zakonc promene brzine i
G ubrzanja u zavisnosti od vremena (I). Koliki su brzina i ubrzanje u trenutku
1 = 1 sec? Kolika je srednja brzina tacke u vremenskom razmaku na pocetku
petog i kraju sestog sekunda? Kolike su brzine u tim trenucima?
2.'2. Tacka se krece pravolinijski po zakonu s=
2 + 4 { - {2. Odrediti
pocetnu brzinll krctanja. Kada ce se tacka zallstaviti? Koliki je lada presla put?
2.3. Tacka se krece pravolinijski po zakonll 5 = {3 - 3 (2 + JOt + I, gde
je put meren u metrima, a vreme II sekllndima. Odrediti pocetnll i najmanju
brzinll pokrctne tacke. Izracllnati sve kinematicke velicine II trenutkll 1 = 3 sec.
2 . 2
Slika 1.200. 2.4. Pokazati da je kretanje tacke u ravni Oxy, koje se vrsi prema
zakonima kretanja x=4-2(2, y=31 2 /2 (s u metrima, (u sekundima), pravo-
b) Nacrtati Kremonin plan sila. linijsko. Odrediti brzinu i llbrzanje ovog kretanja. Izracllnati predeni put,
c) Pq Kulmanovoj
secima K-:K i R-R.
j Riterovoj metodi odrediti sile u stapovima u pre-
brZin;r;t;:a~~:n: ::::~~:uAI ~:e~:c. II 6 h putnicki voz koji se krece sred-
njom'5?zinom 36 km/h. Pol a cas a kasnije krene iz iste stan ice, u istom smeru,
brzi voz koji se krece prosecnom brzinom 15 rri!sec. Kada ce brzi voz stici
putnicki i na kojoj razdaljini od polazne stanke A ako se vozovi ne zallstav-
ljaju na llsplltnim medllstanicama?
2.6. Tacka se krece pravolinijski, jednako ubrzano, llbrzanjem 4 m/sec2 ,
polazeci iz stanja mirovanja, bez pocetne brzine. lz istog poJozaja krene za
njom druga tacka 2 sekunda docnije, ali pocetnom brzinom 10m/sec i krece
se takode jednako ubrzano, istim ulJrzanjem kao i prva. Kada -ce druga tacka
stici prvu i na kome udaljenju od pocetnog polozaja?
/)( ___ - 2.7. 17: tacaka A i B, koje se nala7>e na rastojanjll 100 m, jednovremeno
krenu dye tacke u istom pravcu (AB) i smeru. Prva tack a krene pocctnam
56 57
brzioom 15 m/sec i !Creee se jednako ubrzaoo, ubrzanjem 1 m/sec2 • Druga tacka tom postignutom brzinom. Pred narednom stanicom, koja je od pi)lazue uda-
hene dva puta vecom pocetnom brzinom od prve, ali se krece jednako uspo- Ijena 14 Jun, masinovoda je poceo da koci voz i liSp eo je da pastigrte usporenje
reno, usporenjem jednakim ubrzanju prve tacke. Posle koliko ce vremena prva od 1m/sec'. Odrediti kolike puteve prede voz i u kojim vremenskim razma-
tack~/ .stic~\drugu i na kome udaljenju od polaznog mesta (B) druge tacke? cirna u sva tri kretanja i kada se zaustavlja u stanici. Kaliko je vremena trajalo
2.8. Tri tacke CA, B, C) krenu iz istog polozaja i keeeu se u istom koeenje voza? Kolika je ~rednja (prose6J.a) brzina voza na ovoj debnici pruger
prav(;u i.sfueru. Druga tacka krene iz pocetnog poloZaja (0) 10 sekundi doc- 2.16. Tach se krece u prostoru odredenom. triedrom Oxyz, a po zakoni-
nije od prve, ali pocetnom brzinom 35 m/sec i krece se jednoliko. Prva tacka rna X= 6+ 2 I; y= 6+ 3 t; Z= 3 + 6 t. Odrediti putanju, zakon puta, promenll
(A) krecese jednako usporeno, usporenjem 4 m/sec2, ali dvostrukom pocetnom brzine u zavisnosti od vremena i promenu ubrzanja.
brzinom od one koju ima druga tacka. Treca tacka (C) krene 5 sekundi doc-
nije od druge (B), ali istom pocetnom brzinom kao ta tacka, pa se dalje krece 2.17. Sloziti harmonijska kolineatna oscilovanja koja se vr~e po zake-
jednako ubrzano, ubrzanjem koje je jednako usporenju prve tacke. Posle,koliko Rima xl=3cos (7tt+TC/3) i x 2 =4 sin (TCt-27t/3).
ce vremena biti prva tacka (A) toliko udaljena od druge (B) koliko ova od 2.18. Sloziti harmonijska oscilovanja koja se vrse po zakonima XI =
irece tacke (C)? Koliko je to udaljeuje? =12cos (2t+7t/4), x2 =9cos (2t+37t/4). Kolika je amplituda rezultujuceg
2.9. Tacka se krece u ravni Oxy i u poeetku kretanja (10 = 0) bila je oscilovanja? Koliko je pomeranje faze? Koliko traje period oscilovania?
11 pocetnom polozaju No (1,5 cm; 2 Cni). Ona je imala pocetn:u brzinu vo' cije 2.19. Kretanja tacke u ravni Oxy predstavljeno je zakonima kretan.ia
projekcije na koordinatne ose Ox i Oy triedra O~y iznose 3 cm/sec i 4 cm/sec. X= 10 cos2 7t t/2, y= 10 sin2 TC 1/2. Odrediti putanju tacke, zakon puta, brzinu :i
Tacka se dalje krece tako da su joj pozuate projekcije vektora ubrzanja na ubrzanje. Ako je tacka u poCetku kretanja bila u polozaju na Ox-bsi, za koje-
koordinatne ose, 3 cm/sed i 4 cm/sed. Pokazati da je ovo kretanjetacke ce vreme preti 1l po]ozaj na Oy-osi? .
pravolinijsko. lzracunati predeni put, brzinu i ubrzanje u trenutku t = 2 sec od 2.20. Radionicka dizalica (granik) krece se u podufuom pravClf po zakonu.
poeelka kretanja.
X= 2 r, gde je x mereno u metrima, a vreme u sekundim'l. "M3.cka" dizalice
2.10. Tach se krece pravolinijski po Ox-osi ubrzanjem a= x =-
4 x. krece se u poprec£lom pravcu na radionicu po zakonu y= 3 t, dok se teret
Odrediti zakon kretanja pokretne tacke ako su pocetni uslovi' kretanja: za podize uvis jednoliko, brzinom 1 m/sec: U pocetnom pOiozaju ten~t je bio na
10=0 pocetni polozaj je xo=4cm, a pocetna brzina vQ =xo=6cm/sec. podu (Oxy-ravan), a Oz-osa je usmerena navi~e. Odrediti putanju i brzinu.
kretanja tdista tereta. IF.
2.11. TaCka se krece pravolinijski po Ox-osi ubrzanjem a= 10 t cm/sed.
2.21. Tacka se krece u ravni Oxy taka chW:joj
*,\.
U trenutku t = 2 sec od pocetka kretanja brzina iznpsi 25 cm/sec, a u trenutku
t = 3 sec tacka se nalazi na udaljenju 80 em pd koordinatnog poeetka O. Odre- po zakonirna x = 5 cos 2 t, Y = 5 si n 2 t. Odrediti
diti zakon kretanja i zavisnost promene brzine od vremena (r). brzine, hodograf brzine, komponentna i ukupno tibrzanje.
abide celu putanju?
2.12. Teret koji je obesen 0 uze vrlli harmonijsko oscilovanje po zakonu
x=Acos (Ult+37t/4), gde jeA mereno u centimetrima, a Ul u sec-I. Poznato 2.22. Tacka A krece se po krugll, polupreenika R, obirnnom brzinom:
je da je period oscilovanja T = 0,5 sec i da je u poeetku kretanja to = 0 tacka 0,3 m/sec. Druga tacka, B, kreee se na koncentricnom krugu, obimn:om brzinom.
bila u polozaju Zo= - 6 VI cm. Odrediti amplitudu i frekvencije oscilovanja. lQcm/sec,ali tako da je uvek 'na istom po!uprecniku OA na rastojanju od
tao i broj oscilacija u sekundu. tacke A za AB = 16 cm. Koliki je poluprecnik kruzne putanje tackf A?
2.13. Voz se krece bizinom 72 km/h. Pre ulaska u stanicu masinovoda 2.23. Kolike su ugaonc brzine obrtanja sekundne, minutne :i
satne ka-
je poceo da koei voz i postigao je usporenje 0,5 m/sec 2• Na kojoj razdaljini zaljke casovnika? Kolika je ugaona brzina jednolikog Zemljinog obrtanja1
od stanice mora masinovoda poeeti da koci voz da bise zaustavio u staniei?
2.24. U toll! dva sekunda broj obrtaja tacke koja se krecb pokruiu.
Za koje vreme voz prede taj put?
polupreenika R = 10 cm, popeo se od 30o/min na 90o/min. K6liki je put.
2.14. Tacka se krene pocetnom brzinom 6 m/sec i posle 2 sec postigne prdJa tacka u tom vremenskom razrnaku? KoJiki su u tom trenlltku brzina
brzinu 10 cm/sec. Odrediti ubrzanje i zakon ovog pravolinijskog kretanja ako i ubi:zanje pokretne tacke? ;
je pocetni predeni put iznosio 20 m.
2.25. Iz tade A horizontalnog precnika kruga, polupreenika R = 9 em •.
2.15. Napu5tajuci stanicu voz se krece jednako ubrzano, ubrzanjem jednovremeno krenu dYe tacke u suprotnom smeru, aJi istim pocetnlm brzinaJruL
1}9 m/sec2 , dok ne postigne brzinu od· 72 km/h, a zatim· se krece jednoliko Vo , kojima odgovara minutni broj obrtaja 10 o/min. Prva tach beee se jed-
58 59
. ~,: Tacka se kreee po krugu poluprecnika R = 10 cm. U polozaju 2.36. Tacka (A) kreee se po krugu, poJuprecnika R, jednako ubrzano,
N (x ~.n; y> 0) na putanji projekcije vcktora brzine i vektora ubrzanja na + Ox- bez pocetne brzinc iz pocetnog poloZaja N, (R; 0). lednovremeno krene iz
-osu iznosr v" = - 40 em/sec, ax = - 150 em/sec 2 • Odrediti brzinu i ubrzanje N z ( - R; 0) druga tacka (B), koja se krece po tetivi koja gradi pozitivni ugao
pokretne t~cke. Koji obJik ima hodograf brzine? IX. = + 30° sa horizontalnim precnikom N2 N, , jednako ubrzano, bez pocetne brzine.
" .1 U korn odnosu moraju bili ubrzanja pokretnih tacaka da bi se sudarile na
'.Kre,tanje u ravniOxy dato je ovim jednacinama: x=2+ScosSt,
krugu?
t;~L;lodredjti put~ijU tacke, hodograf brzine, brzinu i ubrzanje.
2.37. Tacka (A) kreee se u ravni Oxy po krivoj putanji preTIla zako-
.1';Iacka s~ krece llli ravni
Oxy tako da se njene Dekartove koordi- nima kretanja x = 4 cos 2 I, Y = 2 sin t i u pocetku kretanja bila jc na + Ox-osi
nate menjajuf'p~;'zakonima x~; 10 cos 2 /, Y = 5 sin 2 t. Odrediti putanju pokretne i imala je pocelnu brzinu velicine 2 cm/sec, upravnu na toj osi, a u smeru
tacke. Kahw oblik ima hodci~raf brzine? Koliko je tOlalno ubrzanje pokretne
t~k~ 1 + Oy-ose. Iz laCke 0 krece se druga tacka (B) pravolinijski i jednoliko, tako
da obe tacke jednovremeno stignu u tacku M(x=2cm; y>O) na putanji prve
2.29. Kretanje tacke~!prikazano je zakonima kretanja x = 8 cos 21, tacke. Odrediti brzinu kretanja druge pokretne tacke (B).
Y = 4 sin t. Qdrediti putanju pokretne tacke i hodograf brzine. Izracunati brzinu 2.38. Tacka se krece po eentralnoj elipsi, poluosa 6 em i 2 em, iz po-
i ubrzanje ~okretne tacke u poJozaju N(x=4em; y>O) na putanji. Koliki je cetnog poloiajil No (6 em; 0) tako da pri jednolikom kretanju obide putanju
poluprecni~ krivine putanje na tome meslu? za 8 sekundi. lednovremeno krene iz sredista 0 elipse druga tacka j kreee se
2.30. i Zakoni kretanja tacke u pravcima osa Dekartovog triedra Oxy po potegu OM, gde je M (3 em; y>O) tacka na elipsi. Obe tacke st:gnu jed-
jesu x=4e\.ls2t, y=2sin2t. Odrediti putanju i hodograf brzine. U polozaju novremeno u poloiaj M. Odrediti ubrzanje druge pokretne tacke.
pokretne t~cke u tacki N (x'= 2 em; y> 0) putanje izracunali brzinu, kompo- 2.39. Tacka se krece po cikloidi, ciji se gencratorski hug, poluprec-
nentna prirodna ubrzanja, tolaino ubrzanje i poluprecnik krivine. Kolike su nika R= IOem, obree jednoliko, bez klizanja, sa 30/min. Druga tacka krece
brzine pokietne tacke u temenima putanje (preSeC!m1 linije putanje sa koor- se jednoliko po potegu OE, gde je E teme cikloide, i stigne u Ierne cikloide
-dinatnim oyama)? Za koje vreme obide pokretna tacka celu putanju? jednovremeno sa prvom tackom. Koja tilcka ima vecu brzinu u lemenu
2.31. ! Kretanje je prikazano sistemom jcdnacina x
= - x, y = - 4 y. U eikloide?
pocetnom polozaju No (xu = 0; Yo = 4 em) tacka je imala pocetnu brzinu 2 cm/sec 2.40. Tac):a se krece po paraboli cija je jednacina'y2=4x U odnosu
paraleinu +Ox-osi. Izracunati brzinu, ubrzanje, radijalno i cirkularno ubrzanje na triedar Oxy. Odrediti Dekartove koordinate vektora bnine pokrelne tacke
u onom po]ozaju tacke na putanji gde putanja sece +Ox-osu. Koliki je po- ako se ona po putanji krece jednoliko (konstantnom velicinom vektora brzine).
luprecnik krivine putanje na tome mestu? Odrediti i poluprecnik krivine putanje.
2.32. ! TackaM, krece se po krugu poluprecnika R = 9 em, jednoliko, 2.41. Poz.nati 5U 'zakoni promene Dekartovih koordinata vektora ubrza-
brzinom J 8 ~m/sec,.u direktnom smeru, polazeci iz pocetnog poloZaja No (9 cm; 0). nja krivolinijskog kretanja jedne pokretne tacke x = - 4 x, ji = - 4 y. U po-
lednovremeno krene iz poloZaja A na krugu dTUga tackaM2 i krece se po cetku kretanja tacka jebila u pocetnom polozaju No (2 em; 0) i imala je
precniku A1, nagnutom za ugao 45" prema + Ox-os!.c jednako ubrzano, ubrza- pocetnu brzinu 4 cm/see upravnu na + Ox-osi, a u smeru + Oy-ose. Pokazati
njem J cm/sec 2 • Koja ce tacka pre stib u poloiaj A konjugovan prvom po- da je tangenta na hodograf brzine upravna na brzini pokretne tacke ako je
lo.zaju A? : pol hodografa brzine koordinatni pocetak (0) putanje pokretne tacke.
I
2.33. ' Tacka se kreee u prostoru tako da se njene Dekartove koordinate 2.42. Tacka se kreee u ravni Oxy po zakonu x = 2 cos 2 I, Y = 4 sin I.
u odnosu; nn tri(dar 0 xyz menjaju sa Vf{ me nom po zakonima x = 2 (2, Odrediti hodograf brzine pokretne tacke.
y=3t', z=\912. Odrediti putanju, brzinu iubrzanje ovog kretanja. 2.43. Tacka se krece u ravni Oxy tako da su joj poznata komponentna
2.34. : Tacka se kl'eee prema zakonima komponentnih kretanja x = ubrzanja x= 0, Y= - 6 cm/see 2. U pocetkn kretanja (to = 0) tacka je bila u
= 4 cos 3 I, 'y
, ------
= 4 sin 3 t,. z =9 t. Odrediti putanju, hodograf brzine, brzinu i poJoZaju No (0; 10 em) na putanji i iroala je pocetnu hrzinu "0 (XO = 2 em/sec; 0).
ubrzanje oveg kretanja. Odrediti hodograf brzine pokretne tacke
61
60
i
(numericka) ekseentricnosti rp- polarni ugao. Odrediti hodograf brzine u 2.61. Dijagtami (v, t) kretanja dveju tacaka (1) i (2), k~je Vise pra-
odnosu na pol P triedra Pxy u desnoj zilti (FI ) ako je clfkularno ubrzanje volinijsko kretanje po istoj pravoj i iz istog pocetllog poloiaja No, predstav-
uvek jednako nuli. ljeni su jednacinama y=2xj3, y=[5+2(x-2)]j3 u odnosu na'triedar Oxy,
sa razmerama crtanja: za brzinu u, = 6msee- 1!1 em, a za vreme u; = 1 sec/l eill.
2.54. Tacka se krece· u ravni Oxy tako da· su pomate zavisnosti De-
Ddrediti zakone kretanja tacaka i vreme kada ce druga tacka stici prvu.
kartovih koordinata vektorll brzme u funl<eiji od samih koordinata X= ,...ky,
62
2.70. 1z i~te tacke .jednovremeno krenu dva tela. Prvo se krece jednako
2.62. ,Dijagram (s, I) jednog kretanja Irna prikazani oblik, - a razmere- ubrzaIlo, bez pocetne brzme, u~rzanjern 4m/sec2 ; drugo telo se krece jed-
put u, = 2 mil em, a za vreme 11, = I seefl em. Poluprecnik kruga, nako ~sporeno, pocetnom brZlllom 20 m/sec, ali sa usporenjem jednakim
U trenutku 1=2 see odredi Ii sve kine mat iCke velicine ovog ubrzanJu pr~~g tela. ?raficki predstaviti kretanja i odrediti vreme kada ce
prvo telo ~lCI drugo 1 na korn udaljenju od polaznog polozaja.
I
'Iv 0
~ 0)
B) OBRTANJE KRUTOG TELA. TRANSMISIONI PRENOSNICI
2.71. Disk,. precn.ika 1.00 em, obrce se jednoliko oko svoje geometrijske
ose: Tacka n~ ob.lrnu dlska Ima obimnu brzinu J m/see. Kolika je ugaona
brzlna obrtanJa dlska? Kojim se minutnim brojem obrtaja obree disk?
IP)
2
][
Slika 2.78. Slika 2.79. Slika 2.83. Slika 2.84.1
2.79. Parna masina (P) pomocu transmisionog uredaja, kaiSnika, pree- 2.84. Pogonski zupcanik (I) obrce se u direktnom smeru Jednoliko sa
nika 90 em i 30 em, sa beskrajnim kaisem, pokrece dinamomasinu (D). Odmah 80~ o/min. Odrediti broj obrtaja i smer obrtanja poslednjeg zDpcanika (7)
-posle pU5tanja U rad ugaono ubrzanje parne masine iznosi 0,21t see- 2 • Posle mesovlte sprege aku su brojevi zUbaea Z/ (redom)= 18; 40; 15; 33;'36; 16 i 48.
i,
koliko ce se vremena dinamomasina obrtati jednoliko sa 180o/min?
2.85. Pogonsko vratilo (OJ transmisionog uredaja obrce Je jednoliko
2;80. Elipticki tocak, poluosa sa 360o/min. Odredili broj obrtaja i smer obrtanja radnog v~a,iJa (0 \
a = 5 em, b = 3 ern, obrce se u svojo a k 0 su b"
rOJevl zu baea zupeamka
". VI
Zj (redom) = 20; 30; 40; 24; 60; 20 i 48,
ravni oko vertikalne ose' kroz zizu a zahvaceni zupcanici Sil istog modula.
01 (F1 ) i usled zahvatanja pokrece isti
,takav tocak koji moze da se obrce
oko svoje :tize 0z (F'I)' Odrediti broj
obrtaja drugog tocka kada se prvi to-
cak obrce jednoliko li direktnom sme-
rli sa 10 o/min i ako rastojanje ziza
iznosi OjOz=2a.
2.81. Odrediti prenosni odnos
) redne sprege zupcanika ako Sli brojevi
zubaea zupcanika Zj (redom) =20; 10;
Slika 2.80. 18; 15 i 30. Zupcaniei su svi istog
modula.
SJika 2.86.,'
2.82. Odrediti prenosni odnos paralelne sprege zupeanika ako su bro- ":H~
~~ft"- -
jevi zubaca zupcanika ZJ (redom) = 40; 20; 10; 50; 15 j 30. 2.8~. Izracunati na obimu kQtuira (KHrad-
n.og vratlJa (OVII) , precnika 18 ern, ako se vratilo (ODob~cetj:(fu~1t
llko sa 270o/min. Zupcanici (3), (6) i (9) imajulPo 60 zubadl;'~ svl-:01;taIl'f>
po 20. ; - , , > ' 5'i!"1;;' ~~+ I
2.87. Pogonsko vratilo (01) prenosi preko kaisnog transmisionog 'ure~
daja i zupcastog prenosnika snagu na radno vratil0 (Ov). Odreditj brzinu i
ubr~a~Je tac.ke M kotura K, precnika 120 mm, kada se pogons~o vratilo
Slika 2.81. SJika 2.82. obrce jednollko sa 1500/min. Precniei kaisnika su D = 200 mm D:=) 50 rom
a brojevi zubaca su ZI (redom) = 40; 20; 20; 50;18 Ii 36. ,z, ,
~l!"'~:=:
i Ii D.
I I,
I Df
STika 2.87. Slika 2.88. 2.92. Zllpcasfa poluga podize se pomoeu prenosnog uredaja. Odredili
brzinu pofuge kad se pogonsko vratilo obrce jednol.ko, sa 8eO o/min, ako
l.SS. Pogonsko vratilo (0,) obrce se jednol"ko. sa I 200o/min u smeru su: prvi puz trohodni sa z, = 30, drug; puz dvohodni sa z. = 20 zubaca, bro-
kretanja saine kazaljke. Odrediti broj obrtaja puznog locka (8) ako ima 36 jeyj zubaca od Zz do Zg su (redom)=25; 40; 30; 20; 25; 16; 48, modul
zubaca i 'trohodni zavrtanj. Precnici kaisnika Sl! D, = 120 mm. D z = 200 mm, pogonskog zupcanika m = 10 mm i broj zubaca zp = 30.
a brojevi 'rzubaca zupcanika su Z; (redom)= 18; 36; 20 i 40. U kom se smeru
2.93. Odniditi broj zubaca drugog zupcanika (2) i smer obrtaja prvog
obrce pu~ni locak?
zupcanika (I) da bi se konvejer pod'zao brzinom 25 'It em/sec ako se pogonsko
2.89. Pogonsko vratilo (01) obrce se jednoi"ko, sa I 350o/min. Odre- vratilo obrce sa 150 o/min, a brojevi zubaca su: z, = 20, ZJ = 18, Z~ = 54, Zs= 40'
diti broj obrtaja radnog vrat]a (011) ako je puz (P) dvohodni, a puzni locak moduJa m=lSmm. Zupcaniei (3) i (4) sprcgnllti su lancem.
ima Z = 60 zubaca. Brojevi zubaca ostalih zupcanika su z/ (redom) = 20; 54;
18 i 30. Zupcanik
, (3) je tanjirast.
I
V
Or
I
On z·
Ll
. "
sko vratiJo (0 1) obrce sa 180 o/min, a precnik Jopaticnog kola je D = 900 mm. Pre- ~.101.Reka protice brzinom 0,5 m/see po eeloj svojoj; sirini, koja
cniei kaisnika su Dl = 300 mm, D2 = 450 mm, iznosi ':>tIm.
Plivac moze da postigne brzinu 2 m/sec. Pod kojim uglom prema
D, a brojevi zubaea konicnih zupcanika su ;bali Ireba da zapliva plivac da bi tacno popreko doplivao na drugu obalu?
o.~ 30 i 60. Za koj~ ce vreme preplivati reku?
/ ,;...~~ ........ '.
~
2.96. Hod zavrtnja je h = 40 mm, a '102 Koliko ce vremena putnik, koji sedi u vozu koji se krece hrzinom
obrce se jednoliko, sa 60 o/min. Odrediti 54 km edati mimoilazni voz, duzine 150 m, koji se krece brzinbm 30 km/h1
ugaonu i translatornu brzinu zavrtnja, nje- .10 Brad se krece brzinom 10 cvorova (nmile/h). Sa palube broda
gOY parametar i nagib tangente zavojnice putnik i uvis predmet pocetnom brzinom 5 m/see, koji se dalj'e krece jed-
2 )[
ako je poluprecnik eilindra zavrtnja 10 mm. nako usporeno, usporenjem 2 m/ser;2. Odrediti apsoiutnu brzi~u kretanja
predmeta i njegovu apsolutnu putanju.
2.97. Kolika bi bila tacnos! mikro-
metarskog zavrtnja hoda 0,40 nun, ako disk 2.104. Prizmaticni klin ABC, vi-
nonijusa irna 4D podeljaka? sine AC=h,nagibnog ugla 0:, krece se A
jednoliko u smeru + Ox-ose, koja se
2.98. Valjak poluprecnika R = 20.mm poklapa sa njegovom osnovom CB. Niz
~------D------~-.~I obrce se oko svoje poduzne geometrijske strmu ravan klina CAB) krece se iz po-
Slika 2.95. ose sa 90o/min i krece se translatorno br- cetnog poloiaja (A) pokretna tacka M
zinom 6 em/sec. Odrediti sve elemente zavrt- jednako ubrzano, ubrzanjem an bez po- B
nja. Ako bi hod ovakvog zavrtnja bio 10 puta manji, a nonijus mikrometra eelne brz'ne. Odrediti apso!utnu brzinu Slika 2.104.
imao 50 podeljaka, kolika bi bila njegova tacnost merenja? tacke M i njenu apsolutnu putanju.
2.99. Hodovi zavrtnja prese su hI = 12 mm j h2 = 18 mm. Rucica prese 2.105. Tramvaj se krece pravolinijski jednoliko, brzinom 28,8 kmfh.
obrce se sa 30o/min, a ugao ploce prese je 0: = 60°. Odrediti brzinu kretanja Njegova sasija na oprugama vrsi harmonijsko osciiovanje, amplitude A ~ I em,
ploce. perioda T = 1 sec. Odrediti apsolutnu pmanju tezista sasije, koje se nalazi na
rastojanju h = I m od horizontalne ravui. poslavljene kroz osoviJ,le tockova.
Precnik tockova je 800 mm. U pocet-
ku kretanja (/0 = 0) tdiste se nalazi u
srednjem polozaju, a vektor brzine
oscilovanja usmeren je navise.
L
2.107r Krug ('0 krece se u svojoj ravni (Oxy) translatorno, jednako 2.110. Trougaona plociea ABC"kateta b= 30 em, h = 40 em, obrce se
ubrzano, ubrzanjem Q p u srueTu + OX-ose. Po krugu se krece tacka (M), jed- oko katete AB po zakonu prornene obrtnog ugla '.p= 11: (2 I + /2)/4. Iz temena B
nolike, u !direktnom smeru. Odrediti apsolutnu putanju tacke M ako je krece se po hipotenuzi BC pokretna tacka po zakonu puta s = BM = 50/'/2.
U pocetkul kretanja hila u polo.zaju Mo (R; 0). Odrediti brzinu j ubrzanje pokretne tacke M u trenutku I = I see od pocetk~
kretanja iz pocetnog poloiaja B. Koliki su brzina i ubrzanje pokretne tacke
!y M kada stgne u terne C trougla?'
I 2.111. Polukruzna plocica, poluprecnika R = 16 em, obrce se oko 050-
! vine AB jz stanja mirovanja, prema zakonu prornene obrtnog ugla 'f = 11: 12/4,
i u direktnorn smeru. Iz tacke B plocke krece se po obodu ploeiee pokretna
o
L tacka M jednako ubrzano, bez pocetne brzine, i stigne u tacku A za ista
vreme za koje plocica ucini osam punih obrtaja',
U polozaju C, gde je Be AG,
= odrediti ap-
solutnu brzinu i apsolutno ubrzanje pokretne
tacke M.
SJika 2.lOi. Slika 2.108.
Iy
2.108! Kvadrat ODAB, slraniee 1= IOem, ohrce se. u horizt:ntalnoj. I
Oxy.ravn.i oko temena a u indirektnom smeru, jednol:ko, sa 30ol mn. Po j
stranici AS; krece se od A ka B pokretna tacka (M) jednol:ko, tako da za
jedan obrlaj kvadrata stigne iz pocetnog polozaja A u poiozaj B. Odrediti u
c I
poc~lnom pplozaju (A) apsolulnu brz'nu i apsolulno ubrzanje pokretne tacke (M). I
.Z.1?9 j P.ra~ougaona ploCiea ABCI?, stran'ea b= 12 em, h = 2 b, obrce se iz I
stanJa mlrovanJa Jednako ubrzano u dlf(:ktnom smeru. }z lane D (pocetnog c; I
polozaja M,) krece se 'z Jtanja mirovanja pokretna tacka M duz stran'ee DC
po zakonuiPuta r=i5M= 0,5 heos(-:rI/6), gde je aD = OC. Kada pokretna '-'--.1:-
en
tacka st'gne u polozaj M, gde je MoM=DM=h/4, plociea se zaokrenula Slika 2.111. Slika 2.112.
za ugao 90° U odnosu na pocetni polozaj. U tom poJozaju odrediti brzinu i
ubrzanje pokretne tacke. Kolki su brz'na 2.112. Cev OA, duzine 20em, obrce se u ravni Oxy prcma zakonu
zl i ubrzanje pokretne tacke u trenutku promene obrtnog ugla <p= 0,511: sin (1t1/8). Kroz eev se krece pokretna tacka
noJiko, sa 300/min. bregastc osovine 2 R =40 mm,.a ona se. obrce jednoliko, sa 60o/mi'n.
I
2.117. Prizmaticni klin, nagibnog ugla r_ 2.121. "Odr~diti oblik'konture ~brega' bregastog mehanizma aka je hod
30°, kreee se pravolinijski u smeru + Ox-ose ceiltr1~nog st;Pl sa siljkom izvrsen 'Z'l 1/3 polovine radnog hoda br~gaste oso-
jednako ubrzano, ubrzanjem 9 emjsee2 • Odre- vine. Drugoj trecini polovine obrtaja bregaste osovine odgovara zastoj stapa,
diti ubrzanje kretanja stapa CD, koji se osla- a-trecoj trecini poluobrtaj'l odgovara i spustanje stapa po istom 'iakonu po
. • +.
.... - .
nja na klin i moze da se pokrece u svojim tome se vrsiJo i podizmje.1PoJuprecnikbregaste osovine je R = 1Smm, hod
Slika 2.116. leZistima. itap:.t h = 20 mm, a broj obrtaja..bregast<osovine 30o/min.
75
74
Slika 2.131. II
Ii
2.131. Ploca (P) izvodi ravno kretanje u svojoj ravni. Poznati su:tran-
sJatorno ubrzanje, 20 cm/secl , ugaona brzina obrtanja, I sec-I, i ugaono ubr- 'I
zanje, 1 sec- 2 . Odrediti ubrzanje tacke B ploce na udaljenju !=AB= 10cm od I :x
B
tacke A, ciji vektor ubrzanja gradi sa pravom AB ugao (J. = 30°.
2.132. Kruzna ploca, poluprecnika R, kotrlja se bez klizanja po pra- Slika 2.135. Stika 2.13~.
voj L, a njeno srediste (0) krece se pravolinijski po zakonu pUla s = I + (2/2,
gde je s mereno u met rima, a vreme u sekund:ml. U trenutku t = 0 odrediti ~.136. Krug, poiliprecnika R, kotrlja se bez kl'zanja po! nepokretnoj
brzine i ubrzanja taeaka M, ploce koje se nalaze pravOJ (L). Za tacku A obima kruga vezan je stap AB, duzine J. Odrediti brzinu i
na horizontalnom M J M, i vertikalnom pree- ubrzanje kraja B stapa AB ako su pozna!i brzina i ubrzanje sfedista kruga
niku M2 M.. Poluprecnik ploce je 40 cm. (C). Opste feSenje. Sp~cijalno resenje za podatke: 1=2R=8qcm, q>=90°,
11 (kruga) = 30 o/Jl1in.
~brzanja. Odrediti ubrzanja ostalih temena kvad- 2.139. Krug (K), po\uprecnika
rata j taeke S, gde je AS = BS.
R = 5 ein, kotrlja se bez klizanja po pravoj Slika 2.137,I
(L). Brzina njegovog sredista je konstantna !
2.134. Pravougli trougao ABC; kateta
i iznosi 10 cm/sec. Odrediti brzinu i ubrzanje tacke:;;:1I~rna obimu kruga u po-
b~ 12crn, h= 16em, krece se u svojoj ravni tran-
~latorno i obrce u direktnom smeru. Brzina teme-
loz.~ju kada se on zaokrenuo za ugao 60 0 od svog pocetnog '~o!ozaja Mo,
kOJI se poklapa sa pocetkom triedra Oxy. Nacrtati hodograf brzine tacke M.
na A trougla iznosi 12 cm/sec, a vektor brzine
B U istom polozaju kruga odrediti brzinu i ubrzanje tacke M 1 , koja se nalazi
Slika 2.134. gradi sa katetom AB ugao (1. = 60°. Poznata su i
na poluprecniku CM, na rastojanju MMJ = 3 em. I
7'0 79
2.140.. Krug (K2 ), poluprecnika R2 = 2 em, kotrlja se spolja po nepo- M i poJuprecnik krivine putanje na sredini dela putanje prvog kvadranta
kretnom kfugu (K1), dvaput vee{ g poJuprecnika, Rl = 2 R z • Odrediti putanju I triedra Oxy, sa pocetkom 0 u sredistu ncpokretnog kruga (0,), ako je p)cctni
I
tacke M na obimu pokretnog kruga ako joj je pocetni polozaj Mo na + Ox- polofuj tacke bio u Mo (l0 em; 0) na + Ox-osi; poznato je da sred:ste pelkret-
-osi triedra Oxy, sa pocetkom (0) u sredistu kruga KI (xo = R; Yo = 0).
Jzracunati brz'nu i ubrzanje pokretne tacke M u pc.lozaju kada se krug Z10-
I nog krup opise s'voju ·kruznu putmju pri jednolikom okretanju Zl 24 sekunda.
2.147. Stap AB, duzine 60 em, kotrlja se bez kfzanja po nepokretnom
krenuo Zl i 20° u odnosu na pocetni poloZaj M o, a poznato je da srediste C (0 2 )
krugu (K), pobprecnika R= 20 em, tako da se pJteg OP, gde je 0 sred:ste
pokretnogkruga pri jednvl.kom kretanju obide svoju putanju Z.l 10 sekundi.
nepokr~tnog kruga, a P dodirna tacka stapa i kruga, obree iednolko, ugaonom
2.141.. Krug K l , poluprecnika R z = 8 em, kotrlja se bEZ krzanja spolja brz'nom kojoj odgovara broj obrtaja 150/min. Jzracunati brzinu i ubrzmje
po nepomicnom kmgu K" pcluprecnika R, = 12 em, a pri tom kretanju nje- krajl A stapa koji je bio u pocetnom po)ozaju u tacki Ao (20 em; 0) na + Ox-osi
govo sredi~te (0,) obi de svoju putanju Zl 8 sekundi. U polozaju kruga K1 , triedra Oxy, u po]oZaju kada je poteg OF vatikalan. Kol.ki je tad a po-
kada pote~ 0 1 0 1 grad~ sa hor'Z0ntalnom p:-avom 0 1 x ugao <p~ =.rr/3, odr:diti lupr(.cnik krivine putanje pokretne tacke?
brz nu, pr;todne koordmate vektora ubrzanja, ukupno ubrzlnJe I p_luprccn k
2.148. Lancana transmisija bicikh sastoji se od bnea koji nhvata
krivine putanje tacke M na ob;mu krugl Kl , koja je U pocetku kretanja b:Ia
zupean;k (I), koji ima 30 zubaca, i zupeanik (2), koji ima 10 zubaca. Prvi je
u pdozaju( Mo na + 0, kosi (Xo = R,; Yo = 0). zupcanik na pogonskom vrat:lu, a drugi je V(zm sa ndnj:m tockom b.·c:kla,
2.142. U preth6dnom Zldatku odrediti putanju tacke M kruga K2 , koja precnika 75 cm. Odrediti ~rzinu kretanja b:e:kh kada se Zldnji tocak kotrlja
se u pocethom polozaju naLzla u tacki Mo (16 em; 0) na + 0 1 x-osi. K01ike po putu bez krZlnja, a prvi zupcanik cini' 40 obrtaja u minutu.
su pr;rodne koordinate vektora ubrzlnja Ie tacke u naznacenom polozaju,
eentraine tazdalj:ne 0 1 0 1 krugova prema O,x-osi? K0Lki je poluprccnik l.., '" ,
kr;vine puianje u toj tackl?
i
.
2.146; Pri hipoeikloidnom kretanju su poluprecniei krugova R)= lOem, I· je spojna poluga paraldna postolju i
lzracunati prirodne koordinate vektora ubrzanja pokretne tacke bda je tacka B na pravoj oc. SJika 2.150.
i
j
80
2.155. Stap AB, duzine I, klizi krajem A po + Ox-osi i osianja se na
2.151. Stap AB, duzine 1= 80em, klizi klizacima A i B po koordinat-
rub D glatkog stoIa, visine OD= h. Odrediti nilete ovog kretanja.
nlm osama Ox i Oy triedra Oxy. Odrediti rulete. Izracunati brzine i ubrzanja
tacaka B, C i D stapa ako se klizac A krece jednako ubrzano po Oy-osi, Racunski i graficki odrediti brzine leiista (C) i kraja B stapa, duzine
ubrZlnjem 20 em/see 2 bez pocetne brz!ne, jz polozaja AD' gde je OAo = /, a u 100 em, ako kraj A stapa klzi jednoliko brzinom 10em/see, u poloZaju u
polazaju stapa kad.. je ugao <p=60°, i aka su duzine AC=BC, AD=AB/4. kome stap AB gradi sa ivicorn stoIa OD ugao.q:: ADO = 'I' = 60°, a visina
stoIa je h=20cm, '
o 2.156. stap AB,duzine AB= I, klizi krajem A po osi + Ox, i oslanja
!J se stalno na glatki polukrug, poluprecnika R, sa sredistem u O. Odred:ti
mlete. Ako je R=lOem, 1=4R, a kraj A kbjjednoliko brz'nom,5 cm!seeu
A
smcru + Ox-ose, odrediti brzinu kraja B stapa u polozaju kada je AD = DB,
gde je D dodirna tacka stapa j polukruga. '
I.. B
8
B
L. A
Slika 2.151. Slika 2.152.
Slika 2.157.
~
A
~._'B~
. i .
R I=R
Iy
I
Slika 2.161.
~~ h
Slika 2.162
? diti brzine klizanja krakova lenjira
kroz obrtna postolja ..
6"
84
1:.. i :i': 85
obree se jednoliko, sa 240 o/min.
C, koje moze da se obree oko nepomicne pOluz{~~.g~;moi~ da'klizi .
A klizac B, koji je krivajom OB vezan za 0, oko koga,~sel 0.,
Odrediti ugaonu brzinu obrtanja
pozna tom ugaonom brzinom. Graficki odrediti. brzinu i uD[zai1jeKli
stapa DE oko zgloba E, duzine poluge AC. cf: ", (~
DE= 120cm, u polozaju kada je
stap CD' upravan na stap DE, 2.174. Krivaja OA, dutine R = 25 cm, obree se jcdnoliko 6ko rola 0,
koji gradi sa vertikalom ugao. sa 900/min, i pomocu mehanizma sepinga Po.krece klizac K (noz). Ako su Po.-
'P = 30°. znate duzine poluga: B&80 cm, cf:: = 60 em,
c DB = 40 cm, graficki odredi!i brzinu i ubr-
2;171. Na vratiJo 0 klip-
zanjc klizaca K.
nog mehanizma, duzine kriyaje
R = 30 em, sPo.jne poluge AB = 1=
SJika 2.170.
= 150cm, slobodno. je nasaden
zupcanik (I) koji ima z";30 zu-
s· baca. Na osovini rukayca A kri-
vaje nasaden jc zupcanik (2) ko.ji
k kruto. spojen sa spojnom Po.-
lugo.m AB mehanizma, a spregnut
Je sa zupCanikom (1). Zupcani!<
B
(1) o.bree se na vratilu jednoliko.,
SIika 2:171. sa 90o./min, i Po.mo.cu lUpCanika
(2), koji ima takode 30 zubaca' i
istog je modula kao i pryj zupcanik, pokrece spojnu polugu AB, a time i SJika 2.174. SJika 2.175.
krivaju ~A. Odrediti ugaonu brzinu krivaje OA mehanizma u cetiri njena ka-
rakteristicna poJotaja: dva ho.rizo.ntalna i dva vertikalna. 2.175. Po.znata je brzina klizaca A dato.g m'ehan:zma. Odre,diti graficki
brzinu klizaca K ako su poznate dui'ine poluga: AB= BC=,BD = 30 em,
2.172. Krivaja OA mehanlzma, duzine 20cm, obrce se oko taeke 0 DK"o 50 em. i to II polozaju mehanizma kada je kateta BD krutc ploce CDB
(pola P14) jedno.liko., sa 120o/min. Graficki o.drediti brzinu i ubrzanje klizaca horizontalna. Rastojanje zgJoba C od Yodice klizaca A iznosi c= 20 em, a
K (6) ako. su poznate duzine poiuga: AB=~=40em, BC'=50em, OC=p= brzina kl zaca je 10 em/sec.
= 60 em, h = 10 em, BK = 80 em.
direktnom' smeru obrtanja. Odrediti trenutnu osu oko koje se obrce cigra
ako je ugao izrnedu osa (t. = 60°. a krivaja i wpeanik (2) obrcu se oko svojih osovma ugaonim brzinama {Ok
i (,)2 u direktnom smeru. Odrediti apsolutnu ugaonu brzinu drugog zupeanika
i njegovu relativnu ugaonu brzinu prcma krivaji «(,)2,) pri spoljasnjem i unu~
trasnjem Zlhvatanju zupcanika ovog planetskog prenosnika. Izracunati te brzine
ako su brojevi zubaca ZI = 36 i Z2 = 12 i ako je zi = Z2 = 20.
o
~
Slika 2.177. Slika 2.178. Stika 2.181. Slika 2.182.
2.17 Y" Disk, poluprecnika R = 14 ern, nasaden je na stap LI i obrce se 2,182. Krivaja (k) spaja osovine tri zupcanika koji su spregnuti redno.
oko njega jednoliko, sa 90/min u direktnom smeru,i l;ljedno sa stapom oko Zupcanik (1) je nepokretan, a krivaja se obrce oko osovine prvog zupeanika
nepok~etn~ ose L 2 , takode jednoliko, sa 150/min u direktnom smeru ("karu- (0 1) u direktnom smeru. Odrediti apsolutne i reJativne ugaone brzine zupca-
sctn.tOsp se seJ<u u tacki 0 i grade ugao a = 60°. Odrediti brzinu tacke A na nika. Speeijalno resenje za podatke: broj obrtaja krivaje nk = 60 o/min, a bro-
. oj)bdj~,ka'ako;rje teziste diska, C udaljeno od obrtne tacke 0 za OC = 28 em jcvi z:lbaca su z( (redom) = 36; 20 i 12.
,,~~, I "' J ' F " ; l ! f ' " •
" .",,}Z9.;r ' ' 'ni konus, •~p)uprecnjka osnove R = 3 ern, visine H = 4 ern, Koliki ce biti minutni broj obrtaja trcceg zupcanika ako se krivaja obrce
obrce:se'{.~k l,c ,)e geomctrijs0fe ose u indirektnom smeru i, oslanjajuci se sa 30/min u indirektnom smeru, a brojevi zubaca su Zi (red om) = 75; 20 i 15?
na gla.tki pod,~~?ilaz! nepo~q;),nu Oz-osu u dir~ktnom smeru 9 puta u minutu. Kada nas1upa Fergusonov paradoks?
Odredltl ~:nutmb:'OJ obrtaJat.ilfonusa· oko svoJe geometrijske ose. 2.183. Krivaja (k) spaja osovine zupcanika (4), (3) i (2) pJanetskog
"". 1ft
put u smeru kretanja satne kazaljke. Brojevi zubaca zupeanika su 21 (rc- prenosnika ako je zupcanik (4) nepomican. Brojevi zubaca svih IZlIpcanika su
dom)= 120; 30; 15; 40 i 10. Zi (red om) = 40; 60; 50 i 80.
2.185. Zupcanik (2) planetskog prenosnika je nepom:can. Odrediti 2.189. Odrediti minutni broj obrtaja vratila 011 planetsk~g reduktora
brojeve obrtaja svih pokretnih np:anika ako sc krivaja obrce sa 400/min u brzina ako se pogonskovratilo 0 1 i krivaja (k) obrcu u direktnom smeru
direktnom smeru. Brojevi zubaca zupcanika jednojiko, sa 800o/min. Brojev; zubaca svih zupcanika su Zj '(redom) = 60;
su z, (redom)=20; 40; 10; 25 i 100. 20; 30 i 80.
s
n..
3
I 12
" I
P
1
T
On
L-J
(lJ z k 4 1 . 01I
1r
L.J
,-,
~&
~
~ T J I
Slika 2.186.
,I z p:
2.186. Krivaja planelskog prenosnika (k) obrce se oko osovine nepo-
kretnog zupcanika (I), sa 150/mn u direktnom smeru. Odrcditi broj obrtaja Slika 2.189. Slika 2,']90. !
zupcanika (4) koji je slobodno nasaaen na krivaju koja nosi osov:nu dvojnog ; ',:11::\,,<, ~ _-~:" _~~
zupcanika (2 i 3). Brojevi z'Jbaca zupcanika su Zj (redam) = 50; 30; 40 i 20. 2.190. Pogonsko vratilo planetskod'redu~torac~
obrcu se jednoliko, sa 8000/min u smeru. Od~diti'b
2.187. Kr;vaja (*) pJanetskcg prenosnika obrce sc oko nepomicne oso- radnog vrat;Ja (011) ako su brojevi zubaca sv:h Z'.lpc~nik}hh'lt~ 10
vine AB u direktnom sm~ru jednoliko, sa J 00 o/min. Na vratiJu CD, para- 40; 30 i 60. • /~ii .~.
2
4
Slika 2.191.
SJika 2.187. Slika 2.188.
2.192. Odrediti broj obrtaja vratila Ou planetsko-frikcionog prenosnika,
2.188. Zlipcanik (I) nasaaen na vratilu 0 1 obrce se jednoliko, sa pretpostavJjajuCi da nema klizanja kaisa, ako se pogonsko vratilo (0 1) obrce
700/min u direktnom smerll. Odrediti broj obrtaja krivaje (k) planetskog u direktnom .smerU jednoliko, sa n, o/min. Opste rcSenje. lzrabmati taj broj
1
90 91
7
} Slika 2,194, 6
,-, '-~~~
"(k) spaj~ osovine 0 1 i On spregnutih zupcanika (1) i
oduIa, a j~aju Zl odnosno Z2 zubaca. Ona se obrce oko k
~
0.::., T3
r9f~
L..>
vajom (k) obrce se jednoliko, sa 800 a/min u direktnom smeru, a p~vi zupca- 75; 12 i 24, zupcamka Z; (redom)= J5; 60;
nik, koji je na njemu slobodno nasaden, obrce se sa 200 o/m:n, ali u indirektnom
smeru. Odr~diti broj obrtaja radnog vratila On. Primeniti i tabJicnu metodu.
¥
"~u 5
i'ln
4
4 2 5 (j
, 2hJ-1
of
J
JU '
! _
0,
'-'
1 k OD
<-J
k '"
T .--. ,~
11 ;::;6
"
II<;
~ J ' , '0
n,
1:=:3-
*f ,1*
,...,
~ -E
1 1
OJ
'lL 1. ,
Slika 2.195,
6
Slika 2.196,
" f
Slika 2.199,
f
,
Slika 2,200,
,---;::::;"
[
92 I
2.199. Pogonsko vratilo 0" na kpme je kruto nasaden zupcall.ik (I), ob~ce 1
se jednoJiko u direktnom smeru, sa 1 200 o/min, .i poniocu nep~mlCnog zupca- I
nika (3) pOkrece krivaju (k). Odrediti broj obrtaJa r~dnog vrattla 0. 11 ako su
poznati brojevi zubaca svih zupcanika ovog d ferenc~Jalnog prenosn1ka Zi (re-
dom)= 16; 45; 48; 32 i 16.
2.20:1. pogonsko vratilo 0, diferencijalnog reduktora !irme :,Dema g."
obrce se jednoliko, sa 7350/min u d:rektnom smeru. Odredltl broJ. obr~aJ~
dobosa (D) za koji su kruto vezani zupcanici (5) i (6) ako su po:t;.natI broJev,
zubaca 5vih spregnutih zupeanika ZI (redom) = 15; 17; 20; 20; 50 I 60.
III. DINAMIKA
I
94 95
I
Kojorn je brzinom udario kamen u zemlju? UZeti da je ubrzanje tde
poeelka kretanja brzina telaporasJa na 30 m/see. Koiika je tezina pokretnog
9,80 m/sec z,
tela? !i
3.9. Automobil tdine I tone krece se brzinom 72 km/h. Kolikom I 3.18. Avion leti horizontalno na visini 2 km, brzinom 360 km/h. Iz
kocnom s]olm treba dejstvovati' da bi mu brzina voznje za ! 0 sekundi spala
Om/!3!;c?
I protivavionskog topa ispali se granata u trenutku kada je avian bas iznad
topa. Odrediti pocetnu brzinu gr~nate i elevacioni ugao pod kojim se mora
!.
;/if"-':'\ 'c'
'lO.fLiftom koji se ~rece jednako ubrzano prenosi se teret tdine
t
a bi~~~e odredilo' ,lfbrzanje lifta, izmeri se pomocu opruzne vage
I izbaciti.
3.19. Iz topa je izbacena granata poq eJevacionim uglom 30°, poeetnom
tezina1 etA':ti'pokretnomliftu. Koliko je ubrzanje lifta ako lezina tereta
jznosilO2kh~\ll:~1 " .
I brz:nom 600 m/see. Odrediti visinu penjanja i domel granate, kao i vrerne
leta do udara u zemlju.
.
I ,-:·~-~r t' ~t.
3.11. IKretanje u ravni!iL0xy predstavljeno je jednacinama x=4+ JOt 2 ,
y = 3 + 5 12, gde su x j y meJ,eni u metrima, a vreme u sekundima. Kolika
I 3.20. Pod kojim elevacionim uglom treba· izbaciti iz topa granatu,
G=I kg. !
i kinetieku energ'ju pokretnog tela. Koliki rad izvrsi sila koja dejstvuje
3.15. Jacka se krece po kardioidi poJarne jednaeine r= b (I +cos<p) na to telo pri pomcranju 5 rn u smeru dejstva sile?
tako da joj je cirkuJarno ubrzanje jednako nuli i u polozaju <p = 0 ima pocetnu
._ 3.27. Telo tetine 4,9 kg krece se po elipsi prema zakonima kretanja
brz'nu vo. qln:diti zlkon prorn!ne sHe koja proizvodi ovo kretanj~ i zakOD
promene brzlne pokretne tacke u funkeiji od pot ega r = ON~
x = 5 cos 21, Y = 3 sin 2 t, gde su x i y rn::reni u rnetrima. lzracunati rad sile
koja dejstvuje na telo pri OVOID kretanju od pacetnog pcloZaja No na + Ox-osi
\ .. 3.16. ~vion leti br~jnom 900km/h na visini od 4 krn. U jednom trenutku
do temena elipse na + Oy-osi.
pilot je ispu,stio bom'5i:ltezine 500 kg. Posle koliko ce vrernena p3.sti bornba
na zcm!ju, zanernarujuci otpor vazduha? Koliki je dornel bombe? Kojorn 3.28. Telo tdine 2,45 kg krece se po krugu, poluprecnika 50 cm, sa
brzinom udata bomba u zemlju? n= 30 obrtaja u rninutu (o/rnin). Kolika je centrifugalna sila?
I
96
97
3.29. Voz se kreee pravolinijski, jednoliko, brzinom 54 km/h. Da bl
ubrzao kretanje Yoza, rriasinovoda poveeava vucnu sHu lokomotive za 20%, te ~.41 .. ~z
vrha (A) strme ravni AB, vi sine h = 6,9 m, nagibnog ugla
brzina poraste na 72 km/h. Koliki je put preSao voz za to vreme ako je ex = 30,kl.1Z.1 teSko telo, pocetnom brzinom 2 rn/sec. Za k . ,
1 oJe ce se vreme
Olpor voza konstantan i iznosi 0,5% od njegove tdine? te 0 SpustItl u krajnju tacku (B) strme ravni? Uzeti da J'e
~brzanje teze
Vo
3.30. Telo {dine I kg baceno je vertikalno uvis pocetnom brzinom
= 10 m/see. Do koje ce se vi sine popeti telo, i za koje vreme, ako je otpor
I g=9,80rgLsec 2•
o @ Telo, ~ezine
.G, klizi niz strmu ravan AB, vi sine h, nagibnog ugJa
vazduha srazmeran prvorn sttpeuu brzine, F" = br, gde je b = 0,02 kg sec/m? 30: pn I.orne Je koeeno siJom F=2G,koJ'a deJ'stvuJ'e
I .. •
t b uz 'cavan. Koju
3.31. Sa koje je visine palotelo iz prethodnog' zadatka ako je paJo po~e nu rzmu lreba saopstiti telu u' vrhu (A) ravni da bi se z.• auStavilo .na
kraju ravm?
na zemiju posie 10 stkundi od trenutka padanja, bez pocetne brzine?
, 3.43;. Kugla konusnog klatna (Wattovog regulatora) tesh J'e 3 k .
3.32. Telo tezine 2 kg kreee se pravolinijski u otpornoj sredini, ciji obrce se Jednolik 30 / . '. . g I
. . 0, sa 0 mm. Kohka Je brzina kretanja hgJ ak .
otpor zavisi od brzine, prema zakonuF",=-bVv, gde je b=0,04. Koliki Ce.
naglblll ugao konea (ruciee) prema vertikali G( = 3007 Kolika je ;ila : ko~c~~
put preci telo do laustavljanja ako mu je pocetna brzina 4 m/see?
d •. 3.44. Kolik? je vreme jednog ophoda (kruzenja) konusnog klatna
3.33. Telo tdine 2 kg baceno je uvis pocetnom brzinom 30 m/see. Do uzme 1 m, kada Je poluprecnik horizontalnog kruga 60 em? K 1'1' . ;
koje ce se visine popeti ako je otpor vazduha srazmeran kvadratu brzine. br.oJ~taja klatna? . 0 1 I Je illmutn.
. '."\
F,,= -bv 2, gde je b=0,02kgsec 2/m2? 3.45. \-:Zeleznicki vagon tez·J·ne lOt
I' k . . ,
. ..,1. pre aZI flVlUU llormalnog koloseka
"
3.34. Telo tdine 19,62 kg krece se u otpornoj sredini, ciji je otpor po.lupr,f?n~ka 5~0 m: brzino.m 54 krn/h. Koliko je nadvisenJe spoljisnje sine ~
zavisari od brzine i puta, F", = - bv2/s, gde je b = I kg see 2/m; l' je mereno u tQJ"krlVllll? KOilka Je cehtflfugalna sila vagona? :
m/see, a put u metrima .. Odrediti brzinu i predeni put ako su u pocetku . ~.~6. Automobil se krece brzinom 72 krn/h po putu sirine 12 m
kretanja (t =0) poznati pocetna brzina 3 m/see i poeetni predeni put 4 m. Kollb Je poluprccnik krivine puta ako je nadvisenje spoljasnjcg deJa J em? °
3.35. Otpor pri pravolinijskom kretanju voza iznosi po toni Fw' = ~ .3.47. k~nac, yez~n jednim krajem za plafon, obesen je :teret tezine
?
= - (25 + v), gde je F' w mereno u kg, a v u m/see. Koliki ce put preCi VOl od ':' 1 otkJollJen Je od vertlkalnog polo.zaja za ugao 600 a dat i . _
brzma I / ' a fiBl Je pocetna
trenutka obustavljanja upustanja pare u parni dindar do zaustavljanja ako , ,. ~ sec, sa .sJller~m nadole - ka ravnoteznom poJotaju tereta. Do koje
je tetina voza 500 lona, a brzina voznje bila je 72 krn/h? ee se \ lsme popel! lere, ako Je du.zina konca 50 ~rn? Kol'k . "1
. I k ~. ,a Je 51 a u koneu
/ 3.3~) Vo?. tel.ine 200 (ona krece se po horizontalnom koloseku jednako
pfl pro as u tereta kroz ravnoleini polozaj?
,
koeficijentom c=50kg/m u otpornoj sredini, otpora Fw= -bv, gde je (Ax) osu?' .x A~
b = 12 kg see/m. Odrediti zakon kretanja ako je u poeetku kretanja (acka
bila u poJoz.aju Xo = 8 m, bez pocetne brzine .
.@ Tacka mase m = 2 kg mase vrsi harmonijsko oseilovanje, sa
koeficiJentom c = 18 kg/m, liZ dejstvo poremecajne sile F = 16 cos l. Odrediti
zakon kretanja ako je u pocetku kretanja tacka bila u koordinatnom pocetku,
bez pocetne brzille.
. G) Kako ce glasiti zakon kretanja u prcthodnom zadatku ako se,
pore~a sila menja prema zakonu F=X= 12cos3t?
3.40. Kojom pocetnom brzinorn treba ispaliti raketu u bezvazdusnom
Slika 3.48.
prostoru da bi se popela na' visinu H = 2 R od pov[sine Zemlje, gde je Slika 3.49.
R = (j 370 km Zemljill poluprei':nik, a tela opada sa kvadratom rastojanja?
/
,r
. 3.49. Kuglica, Idine 100 g, pu~tena je IZ tacke AD polukruzne putanje,
poluprecnika R, sa sredistem u 0 b -
, ez pocetne brzine. Kolikl mora bili
7 Zbirka:;zadataka iz mchanike
l.,
99
98
i krug u tacki B, i krece se uz ravan. U koju ce tacku (U) ose + Ax udariti
poluprecnik (R) te putanje da bi kuglica presla gornju tacku (B) vertikalnog
P\,~~.lbdbg~ krull~ p ltl£lj~ (AB), koja ese u tacki A nastavlja na prvu pokretnatacka? Ko]ika je kineticka energ:ja pri udaru?
p~Hanj~;~;i : ,~' 3.54. Kuglici je data pocetna horizontalna brzina 10m/sec u tacki B
~a!ip:r~thq.~ni:slucaj odrediti mesto (U) plve polukruzne putanje u koje vertikalnog prcmika krug:!, poluprecnika R = 10m. Ona napusta kruznu
, u iritt kugli(a. ';~! putanju u tacki C, gde je ..g:AOC= 0: = 60°. U kojll ce tacku ose + Ax udariti
'. i; l' I..q~;i.ii;' ; ~41 pokretna tacka?
·····3,50. :flz~stacke
vertika lnog krugl, poluprecnika R = 10'm, bacena je
horizontalnp k~;~lica, ,brzin0n3120 m/sec:, Ona napusta kruznu putanju u tacki
B, gde je I~k AB=2Rn:/3. l{lkoju ce tacku (U) precnika BO udariti kuglica?
i -}j c
~:
,3.62: Voz ulaz! brzinom 72 km/h na uspon zeleznicke deonice nagiba 3.71. Glatki- prizmaticni klin krece se po glatkom podu nadesno (u
0.006, pa mu se posle jednog minuta brzlna smanji na 54 km/b. Odrediti vucnu smeru +Ox-ose), jednako ubrzano, ubrzanjem ap ' bez pocetne brzine. Niz
silu....1Dk()motive aka je [dina voza 300 tona, a koefieijent trenja 0,005. kEn klizi tesko telo, tdine G,ubrzano, bez pocetne brzine. Odrediti apsolutnu
... ~ "\
putanju tela i olpor klina ako je njegov nagibni ugao Ct..
(3.6yKoliki mehanicki rad tre~a izvrsiti da bi se teret, tdine 100 kg
popefLUz strmu hrapavu ravan, vlSlne 2 m, naglba 30°, ako je koeficijent . 3.n: Hrapavi prizmaticni klin krece se po glatkom podu :nadesuo (u
trenja 0,17 smeru + Ox-ose), jednako ubrzano, ubrzanjem aJn ·:a::niz
njegovu §trmu [avan
klizi telo, tdine G, bez pocetne brzine. Odrediti apsolutnu putanju tela i
3.64. PomoCu cekrka podize se horizontalnom silom, F = 2 G, teret
njegovu, brzinu u trenutku napustanja strme ravID klina, visine h, !
teZine G uz strmu hrapavu ravan, koeficijenta trenja 0,2, visine h = 4 m,
nagibnog ugla 30°. Za koje ce se Vreme podiei tere! na vrh strme ravni? 3.73. Dve neelasticne kugle, tezina 20 kg i 40 kg, kreeu se jedn~ ka drugoj,
i to prva brzinom 10m/sec, sud are se, paobe stanu. Kojom Ise brzinom
3.65. Dva tela (A) i (B), teZine G] = 20 kg i Gz = 60 kg, klize priljubljeni kretaJa druga kugla? . .
niz strmu hrapavu ravan. Koeficijent trenja izmedu prvog tela i ravni je 0,25,
a izmedu drugog tela i ravni je 0,10, Odrediti uzajamn.i pritisak tela, Nagibni 3.74. Malj cekica za kovanje, tdine I 000 kg, pada sa vl?lIle IOOem
ugao ravni je 60°. na nakovanj. TeZina nakovnja sa komadom koji se kuje izno~i I
3000 kg.
.
Izracunati:
3.66. a) Koliko je ubrzanje tde na geografskoj sirini 750?
a) brzinu kojom malj udara u nakovanj,
b) Kojom pocetnom brzinom treba baciti telo po povrsini Zemlje
da bi obislo ceo meridijan? Poluprecnik Zemlje iznosi6 370 km. b) kineticku energiju malja u trenutku udara,
3.67. Voz krene iz staniee jednako ubrzano, tako da pos!e30 sekundi c) zajednicku brzinu malja i nakovnja posle udara,
postigne brzinu 54 km/h. Koliki je nagib nivoa tecnosti u vagonu - cistern.i7 d) energiju iskoriscenu za kovanje,
3.6S: . Uglatkoj casi, obllka kruznog konusa, koji se obrce jednoliko, e) stepen k9risnosti cekiea.
sa 60 o/min, oko svoje geometrijske ose, nalazi se u stanju mirovanja kuglica (k).
Odrediti njen ravnotdni pOloZaj ako je ugao otvora konusa 2 (J. = 600, 3.75. Elasticna kuglica padne sa Vlsme h, na nepokrethu elasticnu
ploCu, odbije se od nje, pa opet padne, zalim se odbije, pa opet padne, te
se posle vise odbijanja zaustavi. Odrediti ukupan put koji prede kugl ica do
w zaustavljanja ("problem rikoseta") ako je k koefieijent udara. '
3.76. Na pravoj liniji nalazi se n masa m; u miru. Od~editi brzinu
poslednje mase (m n ) posle udara ako je prvoj masi (m,) saopsten~ brzina V1'
a koeficijent sudara svih masa je isH (k). Opste resenje. Specijalno ako je
m, = m, = m 2/2 = m, a koeficijent udara ove tri kugle je k = 1.
3.77. KugJa tezine 2 kg udari brzinom 5 m/sec u drugu kuglu, dvaput
vece tdine (2 G), koja je nepokretna. Odredititbrzine kugli posl~ udara ako
je koeficijent sudara k= 0,5. Koliki je gubitak ki~eticke energije pri pvom udarn?
3.78. Dve potpuno e1asticne kugle krt6iI .
Slika 3.68. Slika 3.69. brzinama i sudare se. U kom su odnosu teziJe
sudaru stane?
3.69. Tacka vesauja matematickog klatna(O) krece se pravolinijski
navise (po + Oy-osi),ubrzanjem ap- Odrediti period malih oseilacija ovog 3.79. Kugla -mase m udari u drugu nepomlcnu
klatna, da se kineticka energijaposle sudara smanji za 50% u
pre sudara, Kohki je koeficijent ovog sudara?
3.70. Voz se krece brzinom 72 km/h po koloseku koji je postavljen
po meridijanu, od juga ka severu. Tezina voza iznosi 400 t. Odrediti bocni 3.80. KugJa mase m udari koso na nepokretnu kuglu iSle mase (m).
pritisak voza na sine u trenutku kada prolazi kroz mesto' cija jegeografska Odrediti pravac sudara da bi odlazna brzina prve kugle imala ~pola manju
sir ina 60°. vrednost od njene dolazne brzine ako je koeficijent sudara 0,5.
103
III
osnove 100 mm, duzine 500 mm, izbusen je eentricnom a drugoj masi je ~ata pocetna brzina 25 cm/see, usmerena navise, dok prva
aksijalnom rupom, precnika 50 mm, i zatopljen olovom masa miruje. Odrediti zakon kretanja materijalnog sistema pod utieajem teie.
I (Yrn= I 1,30 kg/dm 3). Izraeunati aksijalni moment inereije uzimajuCi da je + Oy-osa usmerena nanize. Kolika je sihi u stapu?
ovog' tela za njegovu geometrijsku osu. 3.93. Tri tereta, tezina Gl,
3.86. Disk (tanka kruzna ploe?) mase M, polu- i= 1,2, 3, nalaze se na strmim hra.
precnika R, obesen je 0 tacku 0 pomocu stap:i, mase pavim ravnima AB i CD, nagibnih
m = M12, dmine 1=3 R. Odrediti aksijalne momente uglova IX i ~, i na horizontalnoj hra-
inercije sistema za ose triedra Oxyz, D
pavoj ravni Be. Tereti su spojeni
A
lakim nerastegljivim uzadima. Koli-
3.87. Koliki je aksijalni moment inereije para~ Slika 3.93. kim se ubrzanjem krecu tereti po
Slika 3 86. JeJepipeda, iviea a = 2 em, b = 3 em, c = 6 em, tezine
1 &=2~=600; [Li=O,IO? Kolike sile
, 0 = 0,7 kg, za dijagonalu? ravnima ako su 0 1 =G 2 =G)V3= 10 kg;
dejstvuju u pojedinim uietima?
3.88.1 Koliki je aksijalni moment iner- 131
cije kruz.!log, torusa, poJupreenika r = R/4, za I 3.94. Iz topa je izbacena gra-
.geometrijsku Oz-osu? / natal tezine 100 kg, pod elevacionim
-~- uglom 300 prema horizontu, j)ocetnom
brzinom 1 000 m/see. ~olika je brzina
trzanja lafeta ako je tdina topa
Iz (eevi sa lafetom) 20 tona?
, I 3.95. Pomocu piovne dizaJice,
I; .--~
104 105
i dode u vertikalni polozaj? Duzina poJuge je OK=I=4m. Otpor vode i 3.100. SpustajuCi se usled svoje leiine,
Idinu poluge zanemariti. G= 20 kg, dvostruki (oslri) klin, ugla otYora
3.96. 0 krajeve A i B nerastegljivog uzeta, prebacenog preko malog 2 ex = 30°, razinice dve, jednake ploce, svaka
kotura, K, obeseni su tereti cijc Sll tdine U odnosu GJG 2 = 2. Prvi teret, tdine po G, = 10 kg, koje Ide na horizontalnom
tdine Gp moze da klizi niz glatki stub udaljen od kotura za R = 2,5 m. glatkomstolu. Odrediti zakone kretanja klina
Izracunati brzinu prvog tereta u polozaju kada se spustio za visinu H = OA = R i ploca, kao i uzajamni pritisak klina i ploea.
ako je u jJocetku kretanja bio u polozaju 0 na horizontali OK. Masu. uieta Utieaj trenja zanemariti. Slika 3.100.,
zanemariti.
3. 10 7. Homogena kugla, tezine 10 kg, precnika 2 R ~ 20 em, obrce se 3.114. Zamajcu oblika tocka, (dine G ~ 327 kg, poluprecnika venea
oko svogi, prccnika (ose) jednoliko sa 10 obrtaja u sckundu, a njeno se R = 600 mm, nasaoenom, na vratilu, data je pocetna ugaona brzina kojoj
lez.iSte krbce pravolinijski, jednoliko, brzinom 36 km/h. lzracunati kineticku odgovara minutni broj obrtaja 3600/min. UsJed trenja u lezistima vratila
zamajac je stao posle 5 minum obrtanja. Odrediti moment treuja u leZistima,
·encrgiju k[etanj;t kugle.
smatrajuci ga konstantnirn.
3.108. Pogonski kaisnik (K,),
precnika DI'= 16 em, obrce se jedno- 3.115. Vratilona kome je nasaden disk, kzine G, poluprecnika R,
liko oko. svoje ose, sa 90o/min. pokrece obrtni moment 1JIl. Usled obrtanja javlja se u Idistima otpor trenja,
Izracunati kineticku energiju tran- koji je srazmeran ugaonoj brzini, 1JIl" = b w, gde je b koe[cijent prop or-
smisionog kaisnog ureoaja ako je cionalnosti, merne jedinice kgcrnsec. Odrediti zakon promene ugaone brzine
poluprecnik radnog kaisnika (K2 ) dva obrtanja vratila.
puta veCi (D2 = 2 D 1), tdine G2 ~ 40 kg. 3.116. Preko zamajea, poluprecn'ka R, prebaceno je lako uze 0 cijem
Slika 3.108.
. Tezina kaisa iznosi Gu~20kg. Kais- haju v:si teret tei·ne G;. Pri kretanju (ereta javlja se i kcnstantni olpor
niei su istog materijala i istog obJika kotmova (diskova). trenja u vidu sprega, momenta 1JIl ..... Da bi se otklonio ut'caj trenja, najpre
se 0 ute obesi teret tdine Gp · koji se ;pusti bez pecetne brz'ne za v.sinu
3.10,. Kolika su ubrzanja kaisnika iz prethodnog zadatka ako je
h za Vreme T,. Zatim se obesi teret td ne G2 i epit ponovi, pa se odredi
pogonski }kaisnik izloien dejstvu obrtnog sprega, jacine 1 kgm? vreme T z, za koj~ ce se ovaj teret spustiti za istu visinu (h). Izracunati
3.ub. Koliku brz'nu treba dati kraju B homogenog stapa AB, dUline moment inercije zamajeaza njegovu geometrijsku osu.
AB= I = 3~ cm, obesenog 0 tacku A, da bi dostigao poloZaj koji sa ravnoteznim
I
polozajerri gradi ugao 120°7
..
,,
I
,
,
I
,/ I
-' I
8 I SJika 3.116. Slika 3.117.
Slika 3.110. SJika 3.111 j 3.117. U kom su odnosu periodi oscilovanja malih oscilaeija tanke
kruzne ploce (kruga), poluprecnika R, za ose oscilovanja (I) i (2)7 i
Kruzna ploca, tezine G, poluprecnika R, obrce se oko vertika!~e
ose. Po 6bodu ploce kr~ce se materijalna tacka (m), tezine GI2, tako da pri
1 3.US. Za koLko se promeni period malih oseilacija fizickog klatna,
oblika diska,. za istu osu oscilovanja ako se izbusi centricna rupa, polu-
jednolikoin kretanju u direktnom smeru bb:oe svoju kruznu putanju za 10
sekundi. iKoliki je broj obrtaja ploce ako je sistem u pocelnom trenutku I precnika r = R/2?
bion miru?
3.112. Homogeni. kotm, n~zine 100 kg. polupreenika R= 50 em, obrce
se oko svoje geometrijske ose jednolko, sa 20 obrtaja u sekundu. Kocenje
kolura i~vodi se pomocu obimne sile, jaCint 100 kg. Posle koiiko ce se I
obrtaja iaustaviti kotur?
3.1 Kotur se obrce oko svoje geometnjske ose jednoliko, sa 1 800 o/min.
}
Mcoutim, usled dejstva kOCDOg sprcga, jacinc 100 kgm, on ucini jos 60 obrtaja o
i stane. Koliki je moment increije kotura, smatrajuCi ga diskom?·· Slika 3.118. Slika 3.119.
108
i09
m h
3.121. KoLki je period malih oseilacija fizickog klatna oko borizontalne 3.126. Pravougaona plociea, teZIne G = 2 kg, stranica h b = 20 em,
ose oscibnnh 0 y ako je masa diska M = 2 m, gde je m masa stapa, obrce se jednoliko u direktnom smeru oko ose AB(Az-ose), koja prolaii
duiine 1= 3 R? kroz !ezista A i D. Koliki Sil kineticki otpori oslonaea (Jelista) ako je broj
obrtaja 180o/min?
3.122. Zl koliko se prom~ni p~riod malih osdac:ja klatna oblib.
stapl, mlse M, dul.ine /, koji osciluje oko horizontal no Oy-ose, kada mu 3.127. Plocica oblika pravoug!og traugla, stranica h = 3 bl2 = ~O em, teline
se do:hju m1sa Mj2 u Hajgensovom centru i masa M/4 na slobodnom kraju? 3 kg, obree se jednako ubrzano, ubrzanjem 1C see- 2 u direktnom: smeru, b:z
Duzina klatna je 100 cm. 1
j
pocetne brzine. Izracunati kineticke otpore lezista A i B u trenutku kada Je
plocica obreuci se oko katete AB nacinila 16 obrtaja.
,I
~
B
M
G
j 6R
j
1
Al!l~='~~~
~
SI ika 3.122. Slika 3.123.
Slika 3.127. Slika 3.128. !
3.123. Klatno se sastoji jz kugJe, tezine 2 kg, poluprecnika R = 10 em, 3.128. PloCici datog oblika, tezine G = kg, R = 10 em, saopstena je
i stapl, tezine 2 kg, duzine 50 cm. Koliki je period malih oscilaeija klatna pocetna ugaona brzina kojoj odgovara broj obriaja 180o/min. Obrcuci se oko
oka horizontalne ose koja prolazi kroz teziste stapa? Odrediti poJozaj ose AB, plociea je stala posle ucinjenih 20 obrtaja. Kolikisu kineticki
Hajgensovog centra oscilovanja.
pritisei na !ezista AiD u trenutku kada je plocica nacinila poiovinu broja
3.124. Kolika mara bili duzina stapa klatna jz prethodnog zadatka, obrtaja?
nepromenjene tdine, da bi period malih oscilacija za horizontalnu asu kroz 3.129. Na sredinu 0 tankog vratiJa AB nasaden je tanki: stap duzine
kraj 0 stapa bio najmanji? Koliki je tada period malih oseilacija? 1= 60 em, tako da se teZiSte stapa poklapa sa teiiStem vratila. Na krajevima
JlO III
\
I
stapa nasadene su dYe kugie (C i D), tezina po 2 kg. Osa stapa gradi sa \ 3.133. U nepokretnoj glatkoj supljoj polukugli, poluprecnika R = 80 em,
osom Yrati~a ugao J 5°. Jzracunati kineticke. pJ';tiske !ez:sta A i B Yratila, kJiz! teski stap AB, duzine 1=3 R/4, iz. naznacenog pocetnog polozaja. Odre-
duzine 2/, rako se ono obrce jedno! ko, sa 90o/min. \ dili brzine i ubrzanjl krajnjih tacab A i B stapa i njegovog teZist'l u najnizcm
II
i
mogucem polozaju stapa' u polukugli.
t B~~ -~
-"' 3.134. Po ghtkoj strmoj ravni spustaju se dva homogena suplja v,lljka,
odnosa prccnika 0,5. Prvi valjak klizi svojom osnovom bez kotrljanja, a
drugi se kotrlja bez kLzanja. U kom su .odnosu visne spustanja (eZista ovih
I
1
3.135. Stap (L) teline G lezi na tfi jednaka kruzna valjka, tdine
G,=2G/3, na horimntalnoj podlozi. Vucnom slom F=G pokrece se stap u
aksijalnom praveu, a valjei se kotrljaju bez
I G
su ll'!saci~ni In istoj osovini oko koje se mogu obrtati. Zanemamjuci mase 3.144. Covek pokrece po/ugom valjak, tdine 200 kg, precnika 60 em,
koturova, odrediti uglOno ubrzanje njihovog obrtanja. po horizontalnom hrapavom putll, koeficijenta trenja prj kotrljanJu 0,5 em.
3.139. Izraeunat; ugaono ubrzanje 'i sile u uzadima u prethoduom Duzina poluge je 150 ern, a njen je kraj (A) iznad puta uzdignut za 90 em'.
zad~tku ako je G = 38 kg, R= lOem, llzimajllci u obzir i mase koturova. Kolika je potrebna vu~na sila ako je valjak posle predenog puta od 5 m IL
Prv.] k~tur)e tdine 0/10, U obllku tocka bez zb:ca, a drugi je teziue 0/5 i stanja mirovanja postigil.O brzinu 120 ern/sec?
oblIka Je dlska.
a
a:
Slika 3.147.
Slika 3.142. Slika 3.143
3.148. Puni homogeni valjak, teline G2 = 52 kg, pOlup~~~ill~l;R, vezan
3.143. Koliki mora biti nagibui ugao IX strme hrapave ravui, koeficijenta je zategom AB, za tocak, tezine G 1 = 3 O2/5, istog prec~~~, r'i k,p,tJ;'ljajus?
trenja 0,0125, da bi se po njoj kotrljao. bez klizanja homogeui supJji valjak, zajednobez klilanja po hrapavoj strmoj ravni,; nagibnog,'ugla '15P~ Odrediti
odnosa precnika 3/4? ::; .!
3.151. Terel, tezine G, vezan je za srediste 0, homogenog valjka (K), po njoj bez klizanja.
teiine G1 :: polupreenika R, pomocu ul.eta,dul.ine l, te:line Gu ' Uze je prebaeeno 3.155. Pomocu dva cekrka sa bubnjevima:. A preenika 40 em i 10 em,
prcko toqka (T), (dine G" polupreenika R, koji se obree oko osovine (0,). te7.ine 40 ke, R pr('.cnika 40 em i 20 em, tdine 50 kg, podize se teret tczine
U trenutku mirovanja teret tdine G visi na visini h ispod prave 02P, Odre- G3 = 200 kg uz hrapavu raVan, nagibnog ugJa [3 = 45°, koefieijenta trenja 0,25.
dili brzinu tereta (G) kada se spusti za visinu z od prvobitnog polo~aja, a Poluprecnici inereije cckrka iznose 30 em, odnosno 20 em. Kotur prvog bubnja
vaijak sc, kotrlja bez klizanja po horizontalnoj ravni, koeficijenta otpora kotrlja se niz strmu ravan, nagibnog ugla a = 30°. Odrediti ubrzanjc tcZi~ta
protiv kqtrIjanja f(cm). Opstc rcscllje. prvog cekrka (A) i sile u uzadima.
Izracunati tu brzinu ako su date
vrednosti; G = G,/2 = G2 = 2 Gu ; R = 8 em,
Iy
f=2mm, h=z=114=2m.
Slika 3. J51. S!ika 3. J 52. 3.156. Odrediti putanju sredista mehanizmaeJipsografa ako je OS= R =
=AB/2, tezina krivaje je G, lenjira 2G i klizaea po G/2. Kolika je koliCina
3.152. Klin, tdine G, moze da klizi po horizontalnom podu. Niz strmu kretanja mchanizma? lzraziti kinetieku energiju mehanizrna pomocu brzine
ravan k]ina, nagibnog ugla 60°, kotrlja se bez klizanja suplji valjak, tdinc G, kJizaca A ako je ta brzina VA = 1Oem/sec, R = 80 mm, G = 4 kg u poJozaju
odllosa p6Jupreenika r/R = 0,5. Kohko je ubrzanje kJina? kada je ugao 'P = 60°.
. 3.153. Teret tezine G obesen je 0 kraj lakog uzeta, prebacenog preko 3.157. lzracunati ugaono ubrzanje krivajc OS elipsografa iz prethodnog
kotura (K) i obmotanog oko dobosa bubnja, letine 2 G, precnika 2 R = 20 em. zadatka ako jc krivaja izlozena dejstvu obrtnog momenta 'lIlk = 20 kgm. Stap
Teret se :spusta ubrzanjem 49 em/see 2, a na bubanj dejstvuje koeni spreg je teline G = 40 kg, krivaja je tezine G/2, kJizaci po G/4 kg, a osim toga
momenta 540 kgcm, koji dejstvuje u suprotnom smeru kretanja satne kazaljke. je OS = R =AB!2 = 50 em.
J 16 H7
3.158. Wattov centrifugalni regulator obrce se oko vertikalne ose 3.162. Vratilo elektricnog motora izlozeno je dejstvu obrtnog sprega 'ill.
jed~oliko, sa 120o/min. Tezine kugJi iznose po 2 kg, a teiina ogrlice ("mufa") Na tome vratilu je pogonski transmisioni kaisnik, poluprecnika R,
tdine G.
M Je Gm = 6 kg. DliZine fucica su po 1= 120 mm. Koliki Transmisioni kaisnik je od istog materijaia, iSle debJjine, ali' tezine G/2.
nagibni ugao 'P rllc:ica prema osi obrtanja odgovara tome TeZina beskrajnog kaisa je G"=G/3. Odrediti ugaono
broju obrtaja? ubrzanje vratila eJektricnog motora.
,
I
wG)
A
I
.~ mllll
mm
~
~
r
,~,
2
~ R ~:
Jz mm Imm'
~
.x:
R . I·
O~~.'tJ!B
• . I
3.161. Izracu nati kineticku energiju transmisionog uredaja, tezine kais- 3.166. Krivaja kJipnog mehanizma je duzine R, tezine G~ a obrce se
nika G1 =G=30kg, G2 =G/2, G3 =2G/3, G4 =GI3, tetina uzeta po G/6, ako jednoliko, sa 300o/min. Teiina spo jne poluge je G2 = 4 G, a njena duzina
se pogonski kaisnik, poJuprecnika R = 20 em, obrce jednoliko, sa 150o/min, je 1=4R, dok je tdina ukrsne gJave -lOG. Odrediti-JUrreticku e~ergiju meha-
a kaisnici su od istog materijaia j iste debljine. nizma u polozaju e="= 600 ako su G = 3 kg, R = 20 c~:
"
it,
118 J19
3~167 .. Kolike bi bile sile u pojedinim deJovima klipnog mehlmizma iz 3.172. Tocak (D, tezine G, kotrlja se· niz hrapavu strmu ravan, nagibnog
prethodnog zadatka ako je pritisak pare u parnom eilindru 8 at, a precnik ugla 0: = 60° j vuce pomocu uZeta prebacencig preko kotura (K), isle tdine G
kJipa je .p = i 50 mm? Ako su tezina klipa i klipnjace lOG = 30 kg, odrediii i poJuprecnika R, suplji valjak (V), tezine 2 G, odnosa poJuprecnika r/R = 0,5,
sile inereije pojedjnil~ delova kada je n = 60 o/min. uz hrapavu strmu ravan, nag:bnog ugla (3 = 30°. Jzracunati brzinu krelanja
3.168. Dva laka transmisiona vratila nose dva kaisnika tdina 50 kg i sistema kada se tocak spusti za s = 2 m jz svog poJoZaja mirovanja. ako je
30kg, po]uprecnika R i 2R/3= 12em. Prvo Yrati\o se obrce jednoliko sa koeficijent otpora protiv kotrljanja f = 0, I em i R = 20 em.
j 20 o/min,; a drugo miruje. Kolika ce biti ugaona brzina obrtanja vratila 3.173. Dva jednaka kruzna valjb, (elina po 12 kg, poluprecnika
kada se ~poje tarnom spojnicom (S)? Koliki je- gubitak kineticke energije .po 10em, kotrljaju se niz strme ravni nag:bnih uglova 45° i 30°. Valjci su
u tom slucaju? vezani nerastegljivim uzetom ciji su krajevi namotani na valjke i pricvrsceni
za njih. Odrediti ubrzanje uzeta i silu u njemu, zanemarujuci njegovu tezinu.
J~
~h
/
Bt=12-+z1,==:jA
'.:-;/
Slika 3.172.
Slika 3.175. Slika 3.176.
nagibnog ugla 45° i koefieijenta 3.176. Uze, duzine 1, prcbaceno je preko dva jednaka kotura, tezine
po G = 12,5 kg. 0 kraj uzeta je obesen teret tezine G 1 = 2 G, a 0 viJjusku
120
pokretnog kotura teret teline G2 = G. Zanemarujuci masu uleta odrediti 3.181. Krivaja (k), (dine 10 kg, duzine ..
ubrzanja tereta j silu u uzetu. nepomicnog tocka (kaisnika 1). Ona je drugim krajem vezana
3.111. Konstantnim obrtnim momentom koji dejstvuje na krivaju (k), drugog lOCka (kaisnika 2), [eline 20 kg. Preko oba kaisnika p~ebacen je
jacine WI, = I kgm, dovodi se iz stanja mirovanja u obrtno kretanje u hori- beskrajni kais. Koliko je ugaono ubrzanje krivaje ako se ona 'obrce pod
zontalnoj ravni planetski prenosnik, poluprecnika tockova R, = 2 R2 = 10 cm, dejstvom obrtnog momenta jacine 10 kgm?
tezine pokretnog zupcanika G2 = 5 kg i krivaje 3.182. Odrediti ugaona . ubrzanja pogonskog (I) i radnog v,ratila (IV)
(.),..---
2 Gk = G2 /2. Koliko je ugaono ubrzanje krivaje koja planetskog prenosnika sa nepomicnim prvim zupcanikom (1) ako :su brojevi
se obrce oko osovine nepomicnog zupcanika? zubaca Zi (redom) = 60; 20; 30 i 80. Moment
2 "3
inercije masa vezanih sa pogonskim vratilom
(krivajom) je Jk , a moment ine~cije masa
k vezanih sa vrati!om (IV) je J4 • Mase zup-
canika (2) i (3) jesu m 2 i m)" a njihovi
momenti inercije su J 2 i J).: Pogonsko
SJika 3.177. Slika 3.178. vratilo izlozeno je dejstYU obrtnog sprega
.3.178. Na krivaji (k) UCVfscene su osovine tri jednaka tocka, polu- momenta Dn k , a radno - obrtnom momentu
preCllIka R, tezine po G. Tez.ina krivaje je Gk = 3 G12. Kolika je kineticka Slika 3.182. Olpora @ •. Trenje zanemariti.
energija planetskog prenosnika ako se krivaja obrce jednoliko, sa 90o/min u I
dlrektnom smeru, a tezina je G=5kg i R=80mm? Tockove smatrati disko- 3.183. Dva kaisnika, precnika D, vezana su cilindricnom! oprugom.
virna, a krivaju stapom. sile elasticnosti F, = F. Preko kaisnika je prebacen beskrajni kais.i Koliki se
3.179. Izraeunati u prethodnom zadatku ugaono ubrzanje krivaje, zane- najveci obrtni moment moze preneti transmisijom ako je koefici[ienl trenja
marujuci njenu masu, ako je izlozena dejstvu obrtnog sprega, momenta izmeau kaisa i kaisnika fL' a ugao obuhvatanja je 180C? Koliko je ugaono
~k=70kgcm. ubrzanjei
je OA=20cm, AB=50cm. Kolika je pokrece motor snage 20 KS,cije se vratilo obrce jednoliko, sa 120 olmin.
potrebna najmanja kocna sila F da Odrediti brzinu tereta, tt~zine Gj = 50 G, kada se podigne iz stanja mirovanja
spree; ohrtanje ako je koefieijent trenja na polovinu pula. Duzina kaisa je 1= 4 m, a nagibni ugao strme ravni
klizanja izmedu papuce i kocionog ko- transportera. CI. = 30°.
tura (kotura cekrka) 0,25?
3.193. Odrediti snagu motora rendisaljke, hoda 1,5 m, koji prede u
3.186. Na· reci se nalaze tri ralmaku od JO sekundi, ako je pritisak reznog noza 1000 kg, a koeficijent
uzastopna vodopada, visi~a 20m, 15m korisnog dejstva motora je 0,80.
i 10m. Protok vode je 85m 3/see. Ko-
lika je ukupna snaga svih vodopada? 3.194. Brod se krece brzinom od 10 cvorova (1 cvor= 1,852km/h).
Snaga brodske masine iznosi 5000 KS, a koeficijent korisnog dejstva je 0,60.
3.187. lzracunati snagu turboge-
Koliki je otpor vode kretanju parobroda?
neratora u e1ektriCno'j centrali ako na.
liniji tramvajske mreze saohraea 80 3.195. Motor sa unutrasnjim sagorevanjem zapremine ciEndra 1 500 em}
Slika 3.185. kola, svaka tdine po 8 l~na. Otpor i koeficijenta korisnog dejstva 0,20, cini I 800o/min. Kolika je snaga motora
kretanja. iznosi 2% od teiinekola. Kola ako 1 Iilar smese odajeO,66 kaJorija, a toplotni ekvivalent je 427 kgm za I keal?
se krecu ,brzinom 18 km/h, a gubici u mrezi iznose 5%.
3.196. Povrsina klipa cilindra parne masine pros tog dejstva je lOOem 2 ,
3.188. Otpor pravolinijskom kretanju voza je Fw = - 0,91'2, gde se Fw
a pritisak pare je 7 atmosfera (at). Kolika je snaga parne masine? Kolike
meriu kg, a brzina l' urn/sec. Koliku najvecu brzinu moze da razvije
su sile u delovima mehanizma ako je duzina krivaje R = 120 mm, A = Ril = 1/4
elektricna ~okomotiva snage 768 KS?
n= 120 o/min u polozaju krivaje pri uglu 6 = 60°1
3.18Q. U toku jednog dana, radeci neprekidno, parna erpka izbaei 3240
tona vode, na visinu od 30 metara. Snaga crpke je 30 KS. Odrediti njen 3.197. Odrediti snagu parne mailine duplog
koefieijent: korisnog dejstva. dejstva ako je pritisak pare u eilindru 5 at, precnik
3.190. Kolika je snaga dizalice koja moze da prenese tri puta u minutu
teret tezinh 2400 kg, podizuCi ga na visinu 5 m, ako je koefieijent korisnog
klipa D=200mm, hod 60cm, broj obrtaja kri-
vaje 120o/min i stepen korisnosti mailine 90%.
Gt = 2 Gt • l;:oturovi su eilindricni, lezina po G = 50 kg, po]uprecnika R = 10 em. zahvaceni zupcanici imaju brojeve zubaca z, = 30 Slika 3.198.
Donji kotur pokrecc eJektromotor(M), snage 15 KS, i Z2 = 20, da bi pogonsko vratilo reduktora (OJ),
koji se obrce jednoliko, sa 90o/min. Odrediti ubrz!mje koje se obrce jednako ubrzano, imalo posle 10 sec od pustanja u pogon
tereta, zanemarujuci masu uZeta. reduktora broj obrtaja 1 200 o/min? Pri tome zanemariti mase zupcanika.
I.
,~
I
I
/'
I. STATIKA
A) STATIKA U RAVNI
Ie su:
sin a = (F2 sin 6) IF, = 0,37057; a=21° 45'; \ pa je
e
tg-=
9-2j13
2,77; ~=70Q iO'; 6= 140°20'.
sin ~ = (FI sin e) /F, = 0,61761; ~=38° 15'. 2 2 2
1.4. Ix trougla sila, prema kosiilUsnoj teoremi, sledi Velicine ·komponenti, zbog toga sto je ~= 110° 20', iznose:
P=F 2 +P +2P cos fJ; cos fJ= -1/2; 6= 120°.
1.5.
-
Predstavimo silu F u razmeri crt<;tnja UF (kg/em) vektorom DA
~
p
F,=sin F= 0,93769 ·200=1 534·200=307 kg'
sine ' 0 , 6 1 1 0 7 ' ,
- ->
tako da je F = UF • OA j zaokrenimo taj vektor oko tacke 0 za ugao 0:;
-> ~ sin a 0,50000
dobicemo vektor DB, koji predstavlja komponentu FI = UF' OB. Iz trougla F - - - F,= ·200=0,818·200= 164kg.
2 - sine 0,61107
-> - --+
sila sledi da vektor BA predstavlja drugu komponentu, F2 = UF . BA. Kako je
trougao GAB jednakokraki, onda je osnovica BA = 2 OA· sin (a/2), te je veli- Vrednosti se dosta dobro slam sa grafickim vrednostima. i
cina druge komponente, F2 = 2 Fsin (a/2). Njena napadna linija gradi sa na- .. !
padnom linijom rezultante ugao ~ = 90° - (aI2), a smer sile je od B ka A. 1.8. Slicno prethodnom zadatku, i ovaj se svodi na konst)·ukciju tro-
ugla kome su poznata tei elementa: jedna stranica, razlika drugih dveju stra-
1.6. 1z trougla sila, prerna kosinusnoj i sinusnoj teoremi, sledi
nica i zahvaceni ugao izmedu dye stranice. U razmed crtanja UF~ 50 kg/l em
25 = 9 + 16 + 2· 3·4· cos e, pa je e= 90°, sto znaci da su sile upravne. 1z odnosa ,
3: sin{3=4 :sina=5: 1",,5, sledi sin{3=315, sina=4/5. prenesimo vektor 0',1, koji predstavlja
silu F= 1" i iz 0 zeak pod uglom
1.7. Ovaj zadatak svodi se na
konstrukciju trougla kome su poz-
-.
a = 45° prema vektom GA, pa na isli
nata tri podatka: jedna straruca, prenesimo duz ac, koja predstavlja
zbir drugih dveju stranica i zahva- razliku velicina sila. Sada lreba nad
ceni ugao izmedu dye stran'ce. U duzi CA kao nad osnovicom konstrui-
razmeri UF= 50 kg/I em nacrtajmo sati jednakokraki trougao. Simetrala 05-
vektor ----> -
DA, koji pre.dstavlja silu F. novice AC sece zrak u tacki B, pa su
Zatim na zrak koji gradi ugao aSa veliCine komponenti
o tim vektorom prenesimo dUl OC, Fl = UF' OB= 50, 7,2 = 360 kg;
koja predstavlja zbir velicina kom-
Slika 1.7. F2 = UFO • BA = 50· 5,2= 260 kg.
ponenti; onda se terne B trougla sila a
mora nalaziti na duzi OC i zadovoljavati u510v BA=BC. Zato spojimo tacke Smerovi komponenti pokazani su na
Slika l.8.
A j C i konstruiSimo jednakokraki trougao ABC; onda je prva kornponenta crtez.u. Ugao izmedu napadnih Iinija
.......,.. --) -Joo--I>
komponenti iznosi e= 125°.
FI =urOB, a druga F2 =UF,BA.
I ovaj se zadatak moze resiti analiticki. lz sinusne teoreme i praviia 0
VeLcine komponenti iznose FI = 'lOOkg, F2 = 150 kg. srazmerama sledi odnos
Zadatak se moze resiti unil/ilii'ki. Na osnovu sinusne teoreme i pravila
o srazmerarna b:ce sin p-sina I +cos e . . 8
=cos a Sll1a=cosa-silla·ctg - .
sinO cine 2
Fl F2 F,~. Fl+F2 = sin ~+sina
sin~ = sin 0::= sine.;' F, sine Za date vrednosti bi6e
Kako je e= a + {3, unosenjem u drugi izraz dobijamo odnos i a
ctg- = 1 - -
V2 = 0,5286; 8= 124° 16';
,
Fl + F2
--- =
F,
I - cos e .
cos a + ---- Sill a = cos a
sin6
.
+ SIll a' tg -
6
2
•
I
I
p=e- a =79° 16'.
2 3
I
130 13]
202 =625; 12=DB=2Sm; Iz ovih jednacina dobijamo ncpoznate - silu u uzetu i otpor ravni:
sin~=20/25=4/5; cos[)=3/5. F=G cosa!eos(a-!3); F,,=Fsin !3/cosa=Gsin!3/cos (a-!3).
Za1l1~n,mo stub silom a zalege siJama F i ; onda iz jednaCina za rav-
notezu vrhr B stuba dobijamo: Vrednosti su dobijene sa pozitivnim predznakom, sto znaci da su sme-
, roy) nepoznatih sila pravilno pretpostav 1jcni.
L,Xi=F1 sina-F2 sin!3=O; L, Y;=Fj cosa+F2 cos!3-G=O.
Isle vrednosti dobijamo i iz trougla sila, prema sinusnoj teoremi:
te ce sile u zategama biti:
I Fisin [(rr/2) -aJ = F"/sin!3 = G/sin [(rr/2) + (a - ~)].
F) F2 = sin!3/sina= 17/l 0; F j = 17 GI21 = 340 kg; FI = 200 kg.
Kako; isle tolike s:le, sa~o suprotnog smera, dejstvuju j na oslonce C 1.15. Zamislimo da smo odstraniJi kugJu i ravni, onda cerno njihove
i D, stap01i (;:ltege) su izlozeni prilis/w. uticaje zameniti siJama: (dinom kugJe G, koja dejstvuje 11 t~zistu C, i otporirna
, glatkih ravni F) i F z, koji dejstvuju na mestima dodira kugle i ravni, a usme-
1.Il. I U tacki 0 uz'mama dcsni triedar Oxy; onda po zakonu 0 pro- reni su ka kugli. Ove tfi sile seku se u sredistu kugle. Uzmimo u tome
jekcijama s)ia, to jest da je projekc;ja rezultante sila na neku osu jednaka sredistu triedar Cxy, onda jednacinc za ravnoteZu ovih sila daju odnose:
algebarSkof zbiru projekcija komponenata, dobijamo projekeije rezultante:
!
2:Xi = F, sin a-Fz sin!3= 0; ~ Y;=F, cos a+F2 cos !3-G=O,
X,=2: X;= 2 R+ 2 (R+ c) + 2 (R- c) = 6 R;
pa su olpori ravni:
RezuJtanta je, dakle, horizontalna sila koja dejstvuje duz + Ox-ase triedra.
i
1.12. ! Po pravilu 0 projekcijama sila, bite projekcije rezultante na ose Kako je a+!3= 75° i sin 75°= VI (VI + 1)/4, onda su brojne vrednosti
Ox i Oy If~edra Oxy u napadnoj tacki 0 (N): . otpora ra "ni:
I
X, =iI 2: Xi = L, Fi .cos 0:,=100·
., .
cos 0° + 200· cos 60° + 300· cos 90° +
I
+!150. cos 135° + 200,' cos 150° + 400· cos 180° + 250· cos 270° + Vrednosti su dobijene sa pozitivnim predznakom, sto znaci da su srne-
rOVl ovih otpora pravilno pretpostavljeni.
+600· cos 300°= 100 + 100-75 ['2 - 100 (3 - 400+ 300=
Isle reZllltate dobijamo i pomocu trougla sila, prema sinusnoj teorerni:
i
=j )00-75 V2- -
-1001/3 = - 179,25 kg;
i
Y,~ 2: Yi=L,~~i= 100113 + 300 + 75 V2 + 100-250- 300 1/3 =,
1.16. Napadna linija sile F gradi sa + OX-OSOJll oslar ugao a, koji je
= - 200 113 + 75 1'1 - 150 = - 563,25 kg. odreden sa tga=b!a=3/4, pa su sina=3/5, cos rt.= 4/5. Rastojanje momentne
132 133
tacke 0 od napadne linije sile F iznosi II = a sin IX = 40·3/5 = 24 em, pa je Sil Xoi Yo koordinate tacke 0' U odnosu na triedar Oxy. Prema tome, i s
moment sile. obzirom na prethodni zadatak, bice _ -:;;:-~-. i
;0 ~ I+ M2 -1-; !~ I 15 - 6 -I ~ :1-1_
M~ = Fh = Fa sin IX = 50· 24 = 1200kgcm.
0)]' = M] -/ =
Moment je pozitivan, jer je obrtanje u direktnom smeru (suprotnom od
smera kretanja saIne kazaljke).· = 9 - 1 + I = 9 kgcm = 1)].
Kako se dejstvo sile ne menja ilko je pomeramo po napadnoj liniji, to Moment sprega nije se promenio, posto on i ne zaVISI ad, izbora mo-
Cemo je prevesti u lacku N (a; 0) na + Ox-osi. Projekcije sile na koordi- F mentne tacke u ravni dejstva sila sprega (F, -iI).
natne ose bice X = F cos <X = 40 kg, Y = F sin IX = 30 kg, pa je analiticki izraz i •
1.19. lednacinu napadne linije rezultaule ravnog sistema ,gila odredu-
za moment sile F za koordinatni pocetak 0 kao momentnu tacku: jema analiticki po momenlnom praviJu (Varignonovoj teoremi) d~ je moment
~ I
= 15 - 8 = 7 kgm.
odnosno
xja+yjb= I;
= M -I I -I ~ ~ I
& ~ ~ = 7 = 7 - 2 = 5 kgm.
Zbir 11lomenata svih sila za koordinatni pocetak iznosi Kako je tg a, = Y,/X, = 3/4 = blh, napadna linija rezultante poklapa sc sa
dijagonaJom AC, a smer je od 0 ka C-
·LMo=L (XI Yi-y/X;) =L Xi Y;-Ly;X,=(J5- 15 +0)-
Zbir momenata sila za redukcionu tack\! 0 iznosi:
- (8 +24 - 16) = - l6 temicO,
'-'f, L M 0 = (F, + F 3) h/2 + (F, + F4) b/2 = 10·3 + 5 ·4= 50 kgcm.
na spreg.
Ovom redukeijom dobili smo u tacki 0 redukeionu rezultantu F, i
p~kazatii.~grafiCkj. Da bi se tri sile svcle na spreg, po-
redukeioni spreg L Mo = 2R, pa se ova dva elementa mogu sloziti u jednu
. d,t,,,", m:~~: n"",,, (pl~) ,;1., ; b) '" silu, rezultantu F:, paralelno pomerenu za krak r=iJII/F,=50/5=10cm
udesno od dijagonale AC-
y
Po momentnom praviiu, moment rezultante je
b
6f-----~"" L MA =F/ ·r=F2 b+FJh= 32+ 18= 50kgem.
1.24. Kako je sad a F, = 0, sistem sila svodi se na spreg momenta
spiega:
"\ iJII=F1 h+F2 b=8· 6 + 4- 8= 80kgcm.
"" ,
r'
Karla bi bile jacine sila F2 = - F. = - 6 kg onda bi zbir momenata bio
jednak nuli, LMo=<m=O, pa bi sistem sila bio u ravnotcii.
·5 8 1.25. Kraci trapeza grade sa osnovicom AB jednake uglove a koji su
Slika 1.21. ~dredeni sa tga=4/3, sin a= 4/5, eosa=3/5. Uzmimo (eme A za redukcionu
tacku i triedar Axy takav da se osa Ax poklapa sa osnovicom AB, onda sledi
se njihove !napadne linije ne seku u jednoj tacki. Napadne linije sila 11 X r = 10- 5·3/5-4-5·3/5 =.0; Y, = 5 . 4/5 - 5 . 4/5= O.
seku se u pJanupolozaja u tacki S, a njihova rezultanta je jednaka sili - -;3' Sistem sila svodi se na spreg momenta
Moment s~rega je iJII =F} r = - 8·2 = - 16 tern.
1]11 = L 1vJA = 5 . 4/5 - 10 + 4 . 4 = 56 k gem.
Ovo 0ozemo pokazati i pomocu veriznog po!igona: prva i poslednja
strana Sli ~aralelne, jer su prvi (I) i poslednji (4) zrak plana sila kolinearni, 1.26. Ovde su redukciona rezultanta i redukeioni spreg
pa je mom~nt sprega
x, = 300 kg; Y, = - 400 kg; F, = 500 kg;
<m f= F J•4 • r' = UF' ap· T' =(2 tjl em)· 4,47 em ·1,8 em = 16,09 tern.
tga,= -4/3; sina r = -4/5; eosa,=3/5,
1.22. II Po pravilu 0 projekeijama i momentnom pravilu biee:
pa je polozaj napadne linije redukcione rezultante u cetvrtom kvadrantu
2(X;=4+3-2-5=0; L Y;=2-3+5-4=O; F,=O;
L Mo= iJII = 600- 100= 500 kgcm.
2: Mo= 2: ~XI Y i - YiX;) =L Xi YI-Ly/X/= (4- 3 + 15 + 8)- (12-6 + 8 + 10) = .
Sila F, i spreg momenta iJII mogu se, dalje, sloziti u jednu silu
=24-24=0; F,'=F,=500kg paralelno pomerenu u tacku N za krak r=iJIlIF,=500/500=
I
L MA = L Cx;- I) Yi-L (y;-I)X;=(2-0+ 10+ 12)-(8-9+ 10+ 15) = 0; = I cm. Ova tacka je u treeem kvadrantu triedra Oxy.
L Mo=2: ~Xi-2) Yi~;+ 1) X;= (0+ 3 + 5+ 16)-(16- 3+ 6+ 5) =0- 1.27. Uzmimo tri nekolinearne momentne tacke A (Nt), B (4 em; 4 em)
i C (N) , onda je po Riterovoj (Ritter) metodi mo~ent rezultante jednak zbiru mo~
Potreban i dovoljan uslov za ravnotezu ravnog sistema pfoizvoljnih siJa menata komponenata. Pretpostavicemo da su smerovi komponenata usmereru
jeste da je izbir momenata svih sila za tri nekolineame tacke jednak nuli. u deo prvog kvadranta triedra N j xy. Prema tome bice:
1.23. ! Usvojimo u redukeionoj tacki 0 triedar Oxy takav da je Ox-osa 3) za tacku A: -1O·4=F2 ·6+(F3 Ji3j2). 8;
paraleIna slranici AB, a Oy-osa stranici BC pravougaonika, onda su projek-
cije redukci'one rezultante na koordinatne ose: b) za tacku B: 0=F2 · 2-(F,/2)· 4 +(F3 VIj2)' 4;
~
. ' =7-3=4 kg-, Y,=4-1=3kg; pa je F,=5kg . c) za tacku C: 10- 4 = - Fl . 8 Vlj2 - F2 . 2.
137
l36
Sislem jednacina Sa tfi nepoznate Fi je oblika Kako .ie sin Ol = 8/10, cos Ol =6f1 0, sile ustapovim a su:
I FI = 10 kg (zatezanje) , F2 = 6 kg (zalezanje) , F3 = - 8 kg (prilisak).
pa su nepoznate II
"
Do istih rezultata doti cemo i po Riterovoj me/adi. Prtlpostavicemo da
~ .
su stapovi optereceni na zatezanje izabracemo Hi nekolinearne momentne
FI = - 5 (3 + V3") V2f3 = - 11,14 kg; F2 = 20 VI/3 = 11,53 kg;
tacke A, B, C, te ce biti: ______-
F3= - 10 (3 + V3)/3
~ -,/-
= -15,80kg.
SM A =G·6-F,·j6=0; 'ZM B =-G·6-F3 ·12=O;
Razlaganje mozemo iZVf-
siti i grafil'ki, 'po Kulmanavaj 1:, Mc=G. 6-F1 ·16 :cos 0:= O.
B
(Culmann) me/adi. Sila F sece na zateZanje; onda
1.30. Pretpostavicemo da su stapovi optereceni
pravae (I) u tacki B, a druga !
jednacine za ravnoteiu daju odnose:
(0 dva pravea seku se u tacki S, pa 1
SJika 1.27. silu na jos dYe komponente, FI = - 200 kg (pritisak); F2 = 50 Vi kg (zatezanje); F3 = - 50 )Ii kJ (prifisak).
kao sto je pokazano na sliei.
Po Riterovoj metodi, uze-
Graficke vfednosti dobro se slazu sa racunskim vrednostima. cemo momentne taeke u B, E
1.28. Pri promeni momentne tacke menja se moment sileo Kada se i H, te, pod pretpostavkom da
umesto momentne tacke u koordinatnom pocetku (0) (riedra Oxy uzme tatka su stapovi optereceni na zate-
0' (xo; Yo), onda je moment za tu novu momentnu tacku zan je, sJedi
Odsecci koje odseca napadna linija sile na koordinatnim osama iznose: na dye komponente u pravcima
a'= 11/3 em, b= -11/4 em. jest da streliee sila idu po krugu.
1.29. Pretpostavicemo da su stapovi aplereceni ria zatezanje, to jf!st Oil 1.31. Rezultanta ie iednaka algebarskom
su strelicc unutrasnjib sila [usmert:ne jeuJla ka drugoj. Onda jednacine za
ravnoteiu sila koje dejstvuju na disk daju: i
Kao napadne tacke sila uzmimo tackc N j , onda jc zbir momenatu:
1.33; Tere! F prenosi se pomocu uzeta i kotura i dejstvuje kao sila u ZMo= -FA·a cos'l'+G (a-I/2) sin '1'=0; sin tp= bfa,
uzetu u t~cki B poluge. Kako je AB= AC, to je ugao a = 45°. Otpor zgloba A pa je
je kos, p~ jcdnacine ravnoleZc daju: b FA-a- ,. . -I- b' 2 a>!.
tg<p= . = -2- FA-rO, a>,
i (a 2 -tr)'l, G (2 a-I)
FXi=X;I-Fcoso:=O; I; Yj =YA +Fsino:-G-G/2=0;
ZM;I= -G·I/2-G/2·!+F·{sinrx=0, I Iz droge dYe jednacine za ravnotefu dobijamo komponentne otpore:
Xo=FA; Yo= G.
Ie su kOnlPonentni otpori i sila u uzctu: I
'j 1.31. Kako je alb = 2, u istom odnosu stoje i tezine del ova lenjira,
FL G V2; X;I=Fcoso:=G; Y A =G/2; FA = G VS/2 kg. jer su oba dela istog poprecnog preseka. Iz momentne jednacine za zglob A
1.34.: Otpor zgJoba A je kosa sila, a sila u uzetu Fjeusmerena od B ! dobijamo
ka C, pa lz jednacina za ravnoteZu sledi:
i I Z MA = 2 G ·aI2· sin<p+ G· (a sin 'I'-b/2· cos '1') =G (4 b sin <p)-
-G(bcos'l')/2=0, to jest tg'l'= 1/8; <p=7°10'.
Z Xi=XA +Fcos ~= 0;
Z~\1A =F·h-G·!/2·cos o:=f1sin 6-(G/cos a)/2;
Z Yj = YA-G+Fsin~= 0;
6=~-o:,
I 1.38. TeZine krakova stoje u odnosu kao i duzine alb = a,s. U ravno-
I
teznom polozaju sistema mora teziste ugaonika da bude na vertikali kroz
te su sila lu uzetu: prsten A, te sledi
F = (G cos rx)/2 sin (~- a);
I LM A =G· a12· cos (CI.-<p) + 2 G[a cos (a-(p)- b/2· cos 'I'J = 0,
komponeplni .otpori. { pa je, zbog b = 2 a, usloy:
X A = -(G cos a'COS ~)/2 sin (~-a),
I
_?'
Y A =G -Fsin ~ =G {I- [(sin ~. cos a)/2sin ({3 - am. Ij cos (a-<p) =(4cos 'l')/S, to jest tg'l'=(4-Scoso:)/5sina=V3/S;
tg<p=0,346, '1'= J9° 10'.
Zada(ak se moze reSi!i i pomocu trougla sila. Napadne linije sila 1.39. Ugao 'I' odredicemo iz momentne jednacine. Za momentnu tacku
-+ -+
FiG seky se u taCki S, pa je napadna jinija otpora zgJoba A prava AS. i uzecemo srediste karike O. pa je!
I I Z Mo=G (I cos '1'+ h sin?) + 4Gh sin<p + 2 G· h/2' sin <p":"
1.35. jTrazeni ugao 'I' odredicemo najlakse iz momeutne jednacine. Kao
momentnu tacku uzecemo zglob A, pa je -2 G (l cos tp- h sin<p) =Gl(8 sin '1'- cos tp) = 0,
Ie je
Z MA = -0 ·1/2, sin 'I'-G/2·f sin <p +Fl cos ("(/2) = o. tg'l'= 1/8, to jest '1'= T 10'.
1z jednaCine sJedi odnos
1.40. Olpori zglobova SU, uopstc, kosi. Zamislicemo da smo rastaviJi
cos-.T..(2Gsin ~-F)=O. nosac u zglobu C, OJlda se uticaj jednog dela nosaca na drugi javlJa kao
2 2 uzajamni pritisak zgloba: Fe l i F~= -Fe t Pretpostavicemo da su za levi
140
141
1: Yj = YB - Yc- 12 - 5=0; jer je dodir poluge sa Jezistima E i 1I u tackama. Dakle, dobija,mo olpore
1: Mc=Xs·IO+ YE ·]0-12. 5- oslonaca: FE =6kg, FH=lOkg.
1.43. Quinrenz-vaga se tako konstruise da polozaj terela n'a platformi
-5· 10=0.
(poluzi DE) De utice Da taeDOs! merenja vage, to jest da rastojanJe(x) terela
Komponentni otpori zgJobova iznose:
G od po luge BD ne u,ice na taenost merenja. Da bismo odredili ;odnose du~
zina p, q, r, a, b, I, uoCimo da se teret (G) nalazi na pJa~formi (poluzi) . DE.
koja je polugom BD vezana za mernu polugu ABC, .a:;;ifsloncem 11 osJanJa se
Za odredivanje otpora .zglobova A i B (osJonaca) mozemo posrnatrati na poJugu HK. Ova je polugom CH vezana za poJugu ABC, a osloncem K
Iuk kao jednu ce1inu - Gerberov nosac. Tada dobijamo jednaCine: osJanja se na osnovu SK, za koju je vezan i stub OS. 0 kraj A P?luge AOEC
obden je leg tezine F.
l: Yj = Y A +YE -1O-I2-5=0;
Zamislicemo da smo lltlca]e tereta i tega zamenili silama G fi F, a uti-
l:ME = -- Y A · 20+ 5· 10+ ]0'13+ 12· 5~0; caje poluga siJama FD i FH u polugama odnosno uticaje osJon~ca E i K
silama FE i F x , pa cemo ispitati ravnotezu svake poluge.
M~ = X A • J 0 - Y A - 10+ 10· 3 = O.
a) Poluga (platforma) DE:
PosJednja jednacina predstavlja moment sila levog dela Juka za momentnu '£ME = -FD·a+G(a-x)=O"
tacku u zglobu C. pa su I
Sada cemo izvrsiti razlaganje (dekompoziciju) grede u zglobu C odre- FD =G (a-x)/~, FF,=G-G(a-x)/a=Gx/a. ;
diti komponentne otpore uzajamnog pritiska Fe: Rezultati su dobijeni sa pOZltlvmID predznakom, SIO znaci da su ~merovi sila
pravilno pretpostavljeni. Sila FD u poluzi BD prenosi se na polugp ABC u B
1.44j Pod pretpostavkom raV(lomernog parnog pritiska sila pritiska iznosi Fn F". lz momentnih jednacina za sredista zupcanika sledi
Fo, vA = p;P n/4 = 10·78,5 = 785 kg, gdc jc A povrsina prescka ventiJa. Ova se
sila' preno:si preko poluge DB na polugu OA, pa iz uslova da nelTla obrtanja
Ie je potrebna sila
poluge ok,o zgloba OA sledi
: '--
1.45: U datom poloiaju trougao DCE je jednakokraki, DC = CEo Ozna-· 1.48. ZamisJimo da smo prekinuli uzad koturova i njihov uticaj zame-
cimo sa 7. ugao 1: CED. onda je tga= 10/40= 1,'4, sina=lU/I7, cosa= nili silama j, onda iz uslova za ravnoteiu svakog' kotura sledi:
= 4]/J7/17· kotur 4) F4+F-F3=O;
UsI~ddejstva sile F na poluzi OA javiee se u zatezi BC sila Fa' koju
kOlUr 3) F2 = 2 F3 = 4 F;
eemo odr~d!ti lZ momentne jednacine za zglob 0 poluge AOB:
L Mo=FB' r-F/= 0; FB = FI/r. kotur 2) FI = 2 F2 = SF.
lsta! ovolika sila, sarno suprotnog smera, dejstvuje na [zglobu C, a Kako su uZad drugim krajevima vezana za polugu AB, u tackama vezi-
I
n]o] odrzavaju ravnotezu sile u polugama EC i DB, koje su jednake i usme- . vanja dejstvllju sHe F--; koje su usmerene navise, pa iz uslova za ravnoteZu
rene ka zklobti. 1z uslova ravnoteZc zgloba C sJedi poluge AB slede jedl:acine:
I
Sile F. dejstvuju preko poluga EC i CD na platformu i leiiste D. LMo~F2·R+F3·2 R+F4 ' 3 R-G·x= J J po R-Gx=O; x= II R/1S.
Vertikaln~ komponenta sile -ji; koja dcjstvuje na platfonnu je siJa sabijanja Sila F treba da iznosi G/15, a teret treba da je vezan na razdaljini x od tacke
(pritiska),: pa je vdanja 0 prvog uieta.
Fp = FJos (f. = (FB cos a)/2 sin IX = FI/2 r tg IX = 50· 100/2· 10· (l/4) = 1 000 kg. 1.49. Kako je zatezna sila u kaisu sa obe strane kotura zatezaca jed-
i ~ . . naka, ove siJc u oba dela kaisa daju rezultujucu sill] X = 2 F sin IX, koja
1.46f 'Sila F u uzetu odrzava ravnotdu tereW G na strmo] ravm,
dejstvuje u tacki 0 3 upravno na krak O2 °3 poJuge A0 2 0 3 • Jz uslova za
nagibliog pgla IX = 60?_~uslova ravnoteze tereta G na strmoj ravni, uzimajuCi
ravnoteiu poluge dobijamo
koordinatni sistcm taka v da je jedna osa paraleina sa ravni, a druga upravna
I
na nju, s1edi X(r+ b+ r) =X (b+ d)= 2 F(b + d) sin a = G/, d=D2>
F-Gsina=O; Fn - G cos a = 0 ; F=G sin IX. gde je IX. ugao koji gradi pravac kaisa na koturu zatezacu sa vertikalom 0, O 2 ,
Pravac kaisa sece vertikalu 0 1 0 2 U tacki P, pa je PO 3 = y, te iz slicnosti
. Sila - j dejstvuje i na vitao, i 7.bog prethodne pretpostavke ona pro-
pravouglih trouglova sledi odnos:
lazi hoz pravu AC. Oslonac A jc pokrctan, pa mu je otpor vertikalan, a
otpor oslonca. R.jp. koso 1z jednacina za ravnotezu vitia, za 5istem Axy, gdc l'/y=R/{a+R+r-y); y=r(a+R+r)/(R+r); R=D/2; r=d/2, D=D1 •
se osa poklapa sa pravom AB, sledi;
Prcmatome je ugao a odreden rcJacijom
sin IX= rfy= (R +r)/{a + R + r)= (D+ d)/(2a +D +d) = 80/160= 1/2,
2: M B = FA' 2a-G 1 ·a-F·h=0; h=2asina.
pa je velicina tereta
lz orih jednacina dobijamo vrednosti:
G'= [2F(b+ d) sin IX]!/= 2· 20·40·0,5/40= 20 kg.
r
F= 300). 3 kg; FA = G sin' r;. + G,/2 = 600 kg; XB=Gsin IX cos a= 150(3" kg;
r--- 1.50. Zavrtanj je specijalna strma ravan osnovice 2 R, gde ]c R po-
~G, i-Fsino:--FA~150kg; FB = I' XB 2 + Ys' = 300 kg; luprecnik zavrtnja, visine h jednake hodu lavrtnja, nagibnog ugla IX koji je
tg0= YB /Xp =!'3/3; odreden sa tg IX. = !l/2 R 11;. Sila ;: koja dejstvuje na rueicu, stvara obrtni mo-
145
144
sa F silu u uzelu OB usmerenu od B ka 0, onda jednacine za ravnotezu u/sin (900 -~) = 12/sin (900 + ot), te je u = 12 cos ~/cos q..
pl.oce (kvadrata) daju: !z trougla AED sledi po sinusnoj teoremi:
LX;=FA -Fsin '{l=0; L Y;= -G+ Fcos'{l'~ 0; (12 - e): sin (0( + 90° - 6) = e: sin J..,
2: Mo= FA' 2 a cos ip -G· d12· cos 6 = 0; . - -~
to jest
121e = 1 + {sin (~+ a)/ sin (~- (1.)]; c= 12 sin (~-a)/2 sin cos 0(.
gde su 90 o -'{l+6=45°, to jest 6='{l-45°, d=aV2. ,
Uzajamni pritisak stapova u tacki dodira D je upravan :na stap AB, a
Iz prve dye jednacine sledi odnos FA/G = tg '{l, pa unosenjem u trecu
otpor oslonca E upravan je na stap CD. RastavljajuCi grede u tacki D jz jed-
iednaCinu dobijamo
nacina za raVllotezu dobiCemo:
FAIG = tg '{l = V2 cos 614 cos <p =(1 + tg '{l)/4; tg'{l= 1/3,
Ie su a) greda AB
sin<p=tg'{lIVl+tg 2 '{l= I/VTO=VTO/IO; cos '{l = 3 V10/10. LXj=XA-FDcosa= 0; :E Y/= YA-G I +FD siuot= 0;
I
1.52.Teiiste C poluprstena nalazi' se na osi. simetrije Os. Kako su LXj = Xc+ FDcos a-FECOS~= 0; L Y,= YC-G2 -FD sin a!+ FE sin [3= 0;
i
L MA = G (R cos O(-S' cos 6) -F· 2 R sin 0(= 0; s=sc; k=s/R, Za date podatke brojlle vredllosti $U:
1.54. Uvedimo oznaku DB= c, onda iz trougla ABD, prema sinusnoj za ravnoteru po!ukugle u vertikalnom praveu i prativ obrtanja dobijamo
teoremi, sled! b Vi=FE-G -FA sin (2 ~-a)-FD cos (~-a) = 0,
c:sine<:=l:sin ~, to jest c = I sin afsin ~.
L Mo=G' esin a-FD • R cos ~=O,
SiJa E~ uletu je horizontalna zatezna sila; otpori poda su vertikalni i
I'
usmereni nav,ise u tackama/oslanjanja; .uzajamni pritisak stapova Fn u tacki
~
pa su otpor FE i ugao 0(:
B upravan j9 na stap cD.
Zamislimo da smo rastavili grede. onda jednacine cos (2~-a) fsina = G/2G 1 = /. cos (~- a) /4 R sin oc.
za ravnotd:u; daju: .
Jasno da je otpor FE uravnotezen sa zbirom tezina grede i polulopte, je, se
a) Slap AB uzajamni pritisci polukugle i stapa u AiD uzajamno ponistavaju.
lz poslednje reiacije sledi veza izmedu uglova:
cos (~- a) / sin a = cos ~ etg a + sin ~ = 2GR/G J I.
b) slap CD I 1.56. Posmatracemo nosac kao celinu. lednacine za ravnoleiu daju
L XifoXc-F +Fnsin ~=O; L Y i = Yc+ F D-G 2 -Fncos ~= 0;
L ~c= Fn (2/-e)-F· 2lsin ~-Fn' 2/cos ~+G2'/cos~ ~ O. 'E Mc= -FA ·lcos a +Fs ·lcos a+ GI2 ·//3 ·cos a = 0,
1z ova :dva sistema. jednaCina odredujemo: pa su jednacine
G) cos af2 cos (~- a:); F = G1 eos a sin ~/2 cos (~- a);
te su olpori
FA=G1-;-F"cosp; FD=G,/2-Ftg~+Fn(2-k)/2cos~; k=efl;
Xc=O; Yc= Gz-FD+Fncos~. Rastavimo grede u zglobu C i posmatrajmo ravnoldu nogara AC. usvo-
Za date brojne vrednosti je cos (~-a) =cos (60
0
- 45°) = V2 (l + V3)f4 = jicemo komponenine otpore zgloba pozitivnim Xci Y c i pretpostavicem6 da
=0,966; k=,v2/V3, pa su: je zatega opterecena na zatezanje silom F, onda jednacine ravnotde daju
FA upravan na tangencijalnu ravan polukugle, to jest on proJazi kroz srediste Y c =G/6=2kg; F= G etga= G (V3 - 1)/«(3+ 1)= G (2 ~ (3) =3,24 kg.
o polukugJe; a otpor ED upravan je na stap AB. Gtpor poda FE upravan je 1.57. Trougao AOB je jednakokraki, pa je 2 ecos a = I, te je odnos
na pod i Pf@l az i kroz srediste 0 polukugle. e/l=k= (3/3.
UsvojiIho Dekartov pravoug1i sistem Axy takav da se + Ax~osa poklapa Posmatracemo ceo sistem, te i7. momf!ntne jeonai"inf.' 7<1 mllmfmtnu ta('ku
sa stapom AB. Trougao AOD je jednakokraki, pa otpor gradi sa Ax-osom 1. u 0 sledi
ugao ~. Kako stap AB gradi sa horizontalom ugao ~-a, onda i tdina G1 L Mo= F:[ecos (a + rp)-1/3· COS <p]-G [1/2. cos <p- c cos (a+ rp)] = 0,
gradi sa - Ay-osom takav ugao. 1z uslova ravnoieze stapa dobijamo pa je odnos teZina:
L Xi= FA cos ~- G1sin (~-IX) = 0; FA =G1 sin (~-o:)/cos~; , (3
l~!:....=~. cos<p-2kcos(a+rp) 3-)13
L Yi=fA sin ~+FD-GJ cos (~-a)=O; Fn'~ GJ cos (2 ~-a)fcos~; G 2 3kcos(a+<p)-cosrp 2(V3-1) 2
L MA =FD • 2Rcos ~-Gl·112· cos (~-a)= 0; cos (2~-a)/eos (~-a)=1/4 R. jer je cos 15°=cos(45°-300)=J!2(V3+ 1)/4.
Otpor FA gradi sa horizontalom ugao 2 ~ - a, a otpor PD sa vertikalom Resenje je realna ako je 1>0, to jest aka je cosrp>2kcos(a+<p).
ugao ~ - cz Ovi se Oljlori javljaju na polukugJu kao pritisci, pa iz jednacina Taj uslov je ispunjen, jer je 2 (1/3 + I) /4> 2 V2/6 n·
IV'
149
148
L Yi=FA sin(ct.+<p)+FBsin(<x-<p)~F-G=O; Nosac mozemo posmalrati kao iuk na tri zgloba, pa postaviti tri jed-
L MA = - F·I/3 iCOS cp-G ,//2, cos<p + Fs '/sin <X = O. naCineza ravnoteiu i cetvrtu - da je napadni moment grede AC ,u zglobu C
jednak nulL DakJe, bilo bi:
Ako iz druge i treee jednaCine, s obzirom Ila prVll, izracunamo silu FB
i uporedimo vrednosti, biee:
Fs= (t+ I) (2, V3 G!3=(2t + 3) (2 (YJ + I) G/l2, L M A = XB· h - 3 G ' I sin a - G' 1/2 . sin <X = 0;
te dobijamo trazeni odnos M~= -XA oleos a- Y A ·/sinO'.+G,lj2, sin a+ Flf3= 0,:
t=F/G=(3-V3)/2(V3-I)=V3/2, to jest
Sile u uiadima imose:
F=V3G/2=3!/3kg.
' Kada se izracunaju nepoznate - komponentni otpori zglobova A \ B, razdva-
n'em greda u zglobu C odrediee se i lizajamni pritisak tpga zgloba,
Fs=V2vi(V)+2)G/6=1!2'V3(V3+2)R<9'10kg~
1.58. Trougao ABC je jednakokraki, jef je AC = BC = CD = /,
h=AB=2/cos<x=IV). Tetina stapa BD je 2G i dejstvuje u tdistu C.
. FA ""'-=42 kg.
Tdinu
,
pa je' ~
Jf
.,.
' primer, za gredu AC dobice se jednaCine 1) i 2). ~
1.59" Zboguslova AB=,AE trougao ~AE je je~nakokraki, pa su uglovi
na osnOVlCI BE Jednakl, Ako IZ B povueemo hOfllontalu, onda ~ lako
zakljucuje da je ugao.q: ABE= f3 = 2 a, Zbog toga je osnovnica BE= U=
diska G razlo~icemo na dye kbmponente- pritiske na stapove AC i BD u =2Icos2<x, a zbog ED=c=21j3 bice BC=21-u-c=41/3-2Ilos2<x,
dodirnim tackama Dj • Kako je D J C = D z C, pritisci su jednaki i iznose Uzajamni pritisak greda na mestu B upravan je na greduCD. Rasta-
2Fn sina=G, pa je F n =F=G/2sin<x=Gkg. vimo grede nll lome mestu i postavimo sesl jednacina za ravnotez~, pa te bili:
a Rastavimo grede u zglobu C, uzajamni pritisak zamenimo siJama Xc i
greda AB
Yc na gredi AC i siJama - Xci - Y c na gredi (stapu) BD i posravimo jed- I
3) L:Mc= -XA,/cosa-YA,/sin<x+ 6) LMc=XB,/eosa-YB,lsina- 6) L M£= -G(2 J-c)cos <x- 3 G (I-c) cos O'.-Fs'u+X· csin:X = 0,
i
+ G ,1/2, sin a+ FI/3= 0; -F113 = O. gde je X sila u uzetu,
Za date brojne vrednosti bice sistem jednacina:
Nepoznate su:
1) XA+Xc=60 2) Y A +Y c =18; 3) X A V3+ Y A = 14;
G cos <X
4) XJj-Xc = - 61/ ); 5) Y B - Yc= 30; 6) XB V)-Ys =8, Fs=-----;
2 cos 2 <X
lz (l) i (4) eliminisaeemo silu Xc' a iz (2) i (5) silu Y c , pa dobijamo
Slstem jednacina: X= 5Gctga; X£=G(S etg 0'. ++ tg2 0:);
Za date podatkc G = 20 kg, 0'. = 30" bite vrednosti:
17. prve jednaCine je Xn = - X A' a iz druge Ys = 48 - YA , pa unosenjem
Fs= 10 0kg; X A =-5V3kg; YA;" 5 kg; X=
u ostale dye jednaCine dobicemo sistemod dye jednacine sa dYe nepoznate:
X E = 105 V3 kg; YE"~ 95 kg,
150 151
pa je odnos tdina 1.62. Ovde je hipotenuza AC = e = 5 a/4, pa su cos a = 4/5, Sill a = 3/5.
i
Kako je e+ <p + rr/2 - a = rr, to je e= (rr/2) - (<p- a).
Uzajamni, pritisak kugli na mestu dodira D pada u pravac centralne Jz irougJa ACK, prema sinusnoj teoremi, sledi:
razelaljineC, Cj2' Razdvojimo kugie u tacki D j posmatrajmo ravnotezu svake
e/sinrp=h/sinO, to jest c/sin<p=h/cos(rp-a),
kugle posebnoj Kako je trougao OC, C2 jednakokraki, uglovi na osnOVICl
C, C z jednaki [su i iZllose (3 = 900 - a/2. Kao uslove za ravnotezu uzecemo pa je
rnornen(ne uslqve, pa ce biti: cos (<p-a) /sin rp= ctgrp' (4/5) + 3/5 = h/e = Ii:;
I . tgrp 4
kugla I ctg<p= (5 k- 3)/4; tg<p = 4/(5 k- 3); Sill 'I' = - - - - = ...- . - - - - - - - .
I (I +tg 2 'f')1/2 (2Sk2-30k+2S)1/2
kugla 2 iIi
pa je
pa je
h = 5 c/3 = 25 a/ 12 = 125 em ; F min =F=8G/15= 16kg.
:E MD = Fe' I-FE cos a· 4//3 -2.5 G ·//2 +G/2 ·1/4 = 0, F, = 3 G sin a/cos ~ ~ 3 G = 120 kg; Fry = 3 G (cos Ct. + sin~) = 3 G = J 20 kg
152 153
~ .~
b) greda AB
SiJa - Fn dejstvuje na stap AB kao pritisak, a sila - Fs je sili~ zatege
BO. Usvojimo u tacki A sistem Axy takav da se +Ax-osa poklapa sa stapoin
AB, pa cemo dobiti
FD = (88- 9 V3) G/I 44 "" 24, 14 kg; Xs =XA = FD j/3/2"" 20,88 kg; GjS=k; sin q.> + V3 = k V3/2 ; sin<p=l; <p = rt/2;
1.65. Uzajamni pritisak kug\e i grede AB upravan je na gredu AB i 1.67. Ovde je trougao ABC pravougli, pa je s = I V3, sin a = COSi~ = Y3J2,
prolazi kroz srediste kugle. Uzajamni pritisak greda AB i CD upravan je na cos IX = sin f:l = 1/2. Trazeni ugao odredicemo, iz skuplle momentne )ednaCine
gredu CD. OznaCimo sa S silu u uzetu, a sa F silu u zatezi MN i posmal- za zgJob C, pa je
rajm6 ravnoteie kugle i greda: 1: Mc= G .1/2· cos (0( -q.»-2 G [lj/3 cos (~+<p)-lcos <:pj-
a) kugla - 2 G I V3 cos (f:l + cp) = 0 ,
Fn sin G( +Scos f:l-G= 0; te je
pa Sli
cos (a-<p) = 8 V3 cos (f:l + <:p) - 4cos <p; 9 V3 si~';", 15 cos <p
Fn = G sin f:lJcos (/3 - a) = (3 -)13) VZ G/2R3 18 kg; odnosno
, .--
~
Rasta~'imo grede u zglobu A i stavimo da su komponentni otpori X 4 1.. 70. Oznacimo sa h=l+.-R, onda je bsincp=2R sin~. OznaCimo sa S
i Y,4 za gredu AB i - X A i - YA za gredu AC,.a silu u uzctu oznaCimo sa Fu;·
ona dejstvtijc na B i na C, pa je sila zatezanja. Jcdnacine zit ravnotezu daju:
silu u koncu j sa Fn
uzajamni pritisak prve (odnosno druge) kugle j treee,
I onda iz jednacina za ravnoleiu kugli sledi:
I
1.69. Oznacimo duiinu OC = b = s + R sa rp traieni ugao, onda iz 1.72. Ovde su projekcije rezultante na ose tricdra Oxyz:
momentne jednacine za tacku vesanja 0 sledi X, = 2: Xi = 6 - 3 + 2 - 1 - 2 - 2 = 0; Yr = 1: Yi = - 2 +5- 3 +2 + I - 3 = 0 ;
I
2: Mo=G· b sin cp-G ·1/2· sin I}= O. Z, = 2: Zi = 7 -: I + 2- 3 + 4 - 9 = 0,
Oznaoimo sa D tacku dod ira kugJe i stapa, onda je trougao OCD pra- pa je sistem sucelnih prostornih sila zaista u ravnotezi.
vougJi, pa"sledi odnos bsin(rp+I})=R. Unoseci ovu relaciju u prethodni
odnos, bicei 1.73. Ovde su projekcije rezultante na ose triedra Oxyz:
(s+ R)sinrp=(isinl})/2; sin<p=sintjl; sin ('P+ tjI) = 1/3. X,=5+5+0= 10kg; Y,=0+6+6=12kg; Z,= 30+0 + 30 = 60 kg,
ovih transcendentnih jednacina dobija se pa je intenzitet rezultante:
sin 2<p= 1/3; <p=tY=9°45'. F/ = 100 + 144 + 3 600 = 3 844 ; Fr~ 62 kg.
156
Kosillusi smera su 10/62, 12/62 i 60/62, pa rezultanta ima napadnu 1.76. Velicina opterecenja je F = 40 (16 + 9 + 144)1/2 = 520 kg.
liniju koja se pokla'pa sa dijagonalom paralelepipeda, usmerenu od 0 ka
Rastojanje dveju tacaka, T; i T" kao i kosinusi smera te
drugom - suprotnom - temenu.
cos tx = (Xl
1.74. Moment sile F za momentnu tacku 0 iznosi:
-7 --
TTlZ -- -
i j k
-+ --+.-+ Prema tome, duzine stapova i kosinusi smerova bite:
Mo =[r, F]= x Y z 2 2 3 =3 i -6j+2k,
XYZ 2 3 6 1,=J3dm;
pa su projekcije vektora momenta na koordinatne ose i velicina momenta: cos(X,=O;' eos(3,= -5/13; cos y, = 12/13;
M2=9+36+4=49; M = 7 kgcm. cos (X2 = 4/13; cos (32 = 3Jl3; cos Y2 ~ 12/13 ;
13 = i3dm;
Vektor momenta (no sac momenta) gradi sa koordinatnim osama uglove
a. m , (3m i Ym' Ciji su kosinusi (kosinusi smera):
cos a.m = 3/7; cos (3m = - 6/7; COS Ym= 2/7. Pretpostavimo da su sile u stapovima usmerene ka cvoru P, onda su
jednaeine za ravnotefu sistema sucelnih sila u cvoru:
Kako je vektor poloiaja napadne taeke u odnosu na oba pocetka para-
lelnih triedara dat izrazom ON = 50' +"(j'j.j iIi 7=;: + 7, to je moment sile F
za novu momentnu tacku:
-~-
odnosno
M~=[I, -
F]=[r-ro, -- ii= I
X-Xo
X
j
Y-Yo
Y
k
Z-2 0
Z
i j k
o3 2
2 3 6
X,=6-3+2-1 +2-2=4kg; Y,= 3 kg; Z,=12kg, pajeF,=13kg. 1.77. Slicno prethodnom zadatku, duiine slapova bice: AJ' = 200 em =
= 20 dm, BP= 250 em = 25 dm, CP= 520cm = 52 dm, pa su jednaCine za rav-
Kosinusi smera i uglovi napadne linije jesu: noteiu evora P; .
cos "', =4/13; cos(3,=3/13; cosy,= 12/13; I) I: Xi= 12 £,/25 -12 F3/52 = 0; 2) I: Y j = - 12 FJ20 + 15 F2 /25 +48 F3/ 52 = 0;
tx, = 720 5'; _ (3, = 77 0 50'; Y,= 21 0 35'. 3) L: Zi= 16 F,/20 + 16F2 /25 + 16 F3/52 - 5S0 = O.
Za . sistem sucelnih prostornih sila vazi Varignonova teorema (momentno Ove jednacine dalje postaju:
pravilo) u vektorskom obliku, jer je
uzadima zatezne, a sila u stapu pritisna (usmerena ka zglobu), onda su jed- Zbog simetrije, sile u stapovima su jednake, F;=F,usmerene su ka
naeine za ravnotezu zgloba (B); . vrhu V, Ie iz uslova za ravnotezil vrha sledi
!
2:Z;= 3 Fsin o:-G=O;: F=G/3 sino:=G!V6= G Je 6/6= 6 V6 kg.
- !7 -
2:Xi~ -{Fl:+F,)cos~+Fcos~=O; 2:Yi=(-Fl+Fz)sin~=O; ~~0:/2;
!
~
Ap2 =(x- 5)2 + (y-O)2 + (z- 0)'= 7 2 = 49; Bp2=(X- 0)2 + (y-5)2 + (z- Of=49; Napadna linija glavnog vektora (rezuJtante) gradi uglove sa koordinat-
mm osama:
Cpz = (x-l5)2+ (y_7)Z + (z- 0)2 = 14 2 = 196.
cos iXr = 2/7 ; eos ~,= 6/7; cos 1 r= 3/7,
Oduzijnanjem druge jednacine od prve i od treee dobijaju se jednacine: to jest
0:,= 73°25'; ~,= 30°55'; 1,= 64°35' .
-'-x + y=O;: 15 x+2y= 51, pa Sil X=y= 3dm =30cm i z= ±6dm= - 6 dm,
jer se prva ~ vrednost mora odbaeiti posto evor mora biti ispod plafona. Sile PI F3 seku Ox-osu, a siJa ~ jc paralelna sa tom osom, pa je
gJavnl moment za tu osu jedriak nuli, 2:Mx='fllx=O. Posto siJc P2 i.F} seku
Oznac:imo sa Fi
sile u uzadima sa pretpostavljenim smerovima od evora
P ka tackaina vesanja. Usled toga moramo promeniti i predznak kosinusima Oy-osu, a sila P, je paralelna sa tom os,?m, glavni moment za tu osu tako-
smerova, pa ce jednaeine ravnotez.e evora p biti: de je jednak nuli, 2: My = lJIl y = O. SiJa FJ sece Oz-osu. pa je glavni moment
2: Xi= 2 F,n - 3 F z/7 + 12 F J /14= 0; 2: Yi = - 3 FI J7 +2 F,f7 + 4 F}/14 00 0; za tu OSU:
L:Mz='illz=L: (x, Yi -- YrXj) - 2· 4 -2·.4~ O.
L: L; = 6 1-,/7 + 6 F2 J7 + 6 FJ/ 14 - G = 0,
odnosno Posto je glavni moment 7.a tacku 0 jednak nuli, '1IIo = 0, sistem sila svodi
2 F, - :3 F2 + 6 F J = 0; - 3 FI + 2 F2 + 2 F} = 0; 6 FI + 6 F2 + 3 F3 = 7 G. se na gJavni vektor (rezultantu) koja prolazi kroz redukcionu tacku O.
I
Sile u uzadima iznose: 1.82. Ovde je glavni vektbr
X r =3kg; Y,=2kg; Zr=6kg; Fr=7kg; cos 0:,= 3/7; cosf3,"'~2J7; coslr=6/7
F, = 42 G/R5 = 42/5 = 8,4 kg;
Glavni moment bice
1JIl,.=2: (yjZ;-ZrYi)= 12kgcm; lJIl y =2: (ZiX;-X;Z;) = 3 kgcm;
X r = -~V3/3; Y,= -Fz ; Z,=F, V6/3, pa je F,=VF/+F/ (vektor W o ) ima kosinuse smera u odnosu na ose triedra Oxyi:
'l1t = 0; ~y = -F,· 21z/3· sin IX = -F, a V2J3; ~,= Fz 'A'O=!z a jl3;6, Glavni vektor ima intenzitet F, = I: F; = 7 kg, i on gradi sa fcoordinatnim
osama triedra Oxyz iSle ugJove kao i svaka sila posebno. Kak~ su projek-
pa jc glavni moment ~o= : V8 F/+ 3 FF cije sile F; na koordinatne ose X,=F;cosc<, Yi=Ficos(3, Zi=FiPOSI' glavni
momenti su:
Za date podalke su: i
pa je ugao lorzera Posto je cos 8 = cos a, cos am + cos~, cos (3m + cos I, cos I;" =
cos 8 = cos a, cos am + cos (3, cos ~m + cos I, cos 1m = 24 V15/ I 00 = 0,92952, to jest = 2/7· -3/7 + 6/7· -2/7 + 3/7·6/7=(-6-12+ Ill)/49=iO,
8=21°35'.
o je 0 = n/2, pa su glavni vcktor i glavni moment upravni vektori.
1.84. Racun najlakse sprovodimo tabelarno:
1.87. Redukcijom sila na pocetak 0 triedra Oxyz dobijamo:
I i _I_~N;
Xi I Yj
____
I
I_~F;
Zi I X j Yj I Zi
!-,-~_-'~._I
I Yi Z;-z; Y; \ Zj Xi-Xi Z;
ii-II
l:i Yf-Yi Xi ., X,=F;
I I 3+ 8
I
2
4
I
3
4
-3
-2
3
2
I -6
I
-2
4
3
-5
4-3',
12-4
-6-3
0-0
4 +2
-6-8
-6-6
0+5
4+9
2-4
-6+0
j Kako je skalarni proizvod gJavnog vektora i glavnog momenta Jednak nuli,
I
i
Posto je glavni vektor jednak nuli, sistem sila' zaista svodi se na spreg,
,f 1.88. Posto su projekcije glavnog vektora X, = 0; Y, = 0; Z, =12 + 1- 3 = 0,
momenta sprega 21,93 kgcm. Nosal: sprega je u ravni Oyz, te spreg dej- I to je F, = 0. Ovo je sistem sila paraleIan Oz-osi. Zbog toga je '!fl.
= 0, ali su
stvuje kroz ravan koja prolazi kroz Ox-osu, a upravna je na nosacu sprega
(vektoru \]](0).
-7
1.85. Koordinate vektora W 4 u odnosu na liiedar Oxyz iznose
!
I
'21?x=I:Zi Yj=4tm; 'illy=-I:Zixi=-6tm, pa je ~0=2j/j3tm.
Sistem paraielnih sila svodi se na spreg, momenta 2 VIT tIT). Vektor sp-
rega je u ravni - yOx, spreg dejstvuje u ravni koja prolazi ktoz OZ-05U i
\]]c 4x = \]]{. cos a. = 12 kgm; 'ill. y = 6 kgm; QIl4, = 4 kgm. upravna je na nosai' sprega.
I;
;
f I Zbjrka zadataka iz rnehanike J
162 163
1.89. pvde je gIavni vektor X, =' 0; Y, = 3 t; Z, = 4 t, F, = 5 t, glavni 1.92. Ovde su duzine zatega
moment I
AB2= IJ' = (3oy + (-20)' + (60)' = 4 900; 11=70cm;
l]](x=-6·2+6=-6tm;lJ1(y=-3·4-6=-18tm; WI,=-2·4-1=-9tm,
IJTI0 = 80 G = O.
3 - 26
pa je 'IDa = I tm, Ic su cos IXm = - 2/7; cos ~m = - 6/7; cos Ym = - 3/7.
i Sledece tri jednacine za ravnotdu jesu:
Ugao tbrzera je
b Mx= 120FJ/7+ 120F1 /7 -80G=0; L M y = 0;
cos e= 2/7· - 2/7 + 6/7· - 6/7 + 3{7· - 3/7 = (- 4 - 36 - 9)/49 = - I,
LMz= -60FJ/7 + 180F,/7 =0.
Oba vektora su koJinearna, glavni vektor F, je u prvom, a glavni moment u
sedmom okta,nlu triedra Oxyz. Iz poslednje jednacine je F} = 3 F 2 , pa je F2 = 7 G/6. Prema tome, sile u za·
tegama i komponentni otpori zgloba 0 bice:
1.91. Uzeccmo mere u dm, pa su duzine uzadi:
F1 =420kg; F,=140kg;
PA2 J 1,2 = (0- 2)2 + (0- 3)2+(6- 0)' = 49; I, = 7 dm = 70cm;
Xo= -120kg; Yo=240kg; Zo= -280kg.
1']32='// = (6-2)2 + (0- 3)2 + (0-0)2 = 25; /2= 5 dm =50cm;
1.93. Sile II 1Izadima '511 vertikalne i usmerene Sl] navise, pa je L Z, =
PC' = 1/ = (5 - 2)2 + (9 - 3)2 + (2- 0)2 = 49; i} = 7 dm = 70 em. = FI + F2 + FJ - G = O. Druge dye jcdnaCine postavicemo iz 1Islova da su mo-
menti siJa za ose OA (1) i OB (2) jednaki nuli, te su
Oznacimo sa IF, sile u uzadima sa smerovima od P ka tackama vesanja A, B,
e, onda jednq.cine za ravnotcZll sila u cvoru P daju: L MI =f'l·R sin 60o -F ·R=0; J LM = 2 -F\·R sin 60° +F]· Rsin 300 = 0,
6 F, + 2 F J = 7 G ,
pa su sile II ufudima:
bMz = -XB (2a+ 3 b) +F(a+2b)-Fa= 0,
F I =77G/78=77kg; F 2 =5G/78=5kg;
pa S1I komponentni otpori lezista:
Slika 1.91. F3=7G/l3=42kg. -XA ~XB= 2Fb/(2a+ 3 b);
J]0
165
164
Ie su ,
"EMz=Fn · XD-FS' YBi=o,
pa su
1.96. Kako je trougao KAC pravougli, KC je dijagonala paralelepipeda,
F=V2(2tj;-1)Gj2k;
pa je KC= 3 a/2 = 180 cm, Ie je sin ex = 2/3 i cos a. = VS!3. Projekcija sile F
1.98. Ovde su projekcije glavnog momenta sistema spregov~:
na horizontalnicu je sila F' =Fcos (I. =FV"S/3. 'Nju cerro razloziti na dYe
komponente veliCina: X = - F' sin i3 i Y = - F' cos (3, gde je tg f3 = alb = 2, ":pa Ilix = 80 kgcm; lliy =240kgcm; Iliz =60kgcm.:
su sin f3 = 2 VSj5 i cos f3 = V5/5. Prema tome, pro jekcije sile F na ose triedra lednacine za ravnotezu daju:
Oxyz iznose X= -2FI3, Y= -F13 i Z=2FI3.
2:X;=Xo=O; LYj = Yo+ YA=O; 2:Z;=ZO+ZA=O;
Iednacine ravnoteie daju:
L Mx= 80",,0; 2: My = -ZA·a+240= 0; L M z = Y A ·a+ 60=0.
Kocka nije uravnotezena jer ostaje spreg Ilix . Da bi se i ovaj spreg
uravnotezio, telina kocke mora biti
2: M,,= 80= G'aI2, G=16kg.
pa su Tada su otpori
G=4Fj3=12kg; X A =6kg; Y A =3kg; Xo=O; Yo=-YA ; Y A =-6kg;
Xs= YB=O; ZB= 12kg. 20= -8 kg.
1.97. Kako je XA=YA' to je (1.=45°, pa su koordinatetacke A: 1.99. Du.zine stapova su 11 = 13= I. = a, '2'= I. = Is = a V212. ~retpostavi
CellO da su sile u svima stapovima usmerene lea ploci, onda j1dnacine za
ravnotezu daju:
Da odredimo poiozaje temena BiD, uocimo da je OD' = OB' i AD =
LX/=F+F.V2/2=0; 2: Y;=F-(F2 +Fs) V2j2=0;
=AB=a; onda je prava D'B'upravna na simetralu OA, pa je zbog toga
D'O' = O'B'; OD' = OB', te je i AD' =AB'. Kako ove duzi predstavljaju pro- 2: 2; = -G + F, +FJ +F6+ (F, +F4 +Fs) V2j2 = 0;
jekcije duzi AD i AB na ravan Oxy meke D i B moraju imati jednake apJi-
~Mx= -Ga12 +F).a+F. Vi/2 ·a=O; 2:My = -Ga/2 + (F, + F3 ) ·a+
kate, to jest mora biti ZD = ZB' Kako su te tacke u ravnima xOY i Oyz, a
osim toga je X D = YB' bite + (F2 + F.) V2/2 ·a=O; ~ M, = Fer-(Fi + F.) V2/2. a= 9·
Rdavanjem ovog sistema jednacina dobite se;
FJ = 3 G12;
F6 =3G/2.
166 167
!
Sile ,U stapovima 0), (4) i (5) suprotnog su smera od pretpostavljenog, pa su:
10 jest stapovi su optereceni na zatezanje, jer se pretpostavljalo da su opte-
receni na pritisak.
I
F, =GVZ=24Vzkg; F2= -GI6= -4kg; F)=GV2;2= 12V2kg;
1.10". Posto je ploca horizontalna, trougao A'D'B' u ravni Oxy je , F4=GI3=8 kg; F,= -G/6= -4kg; F6= -GV212= -' 120 kg.
jedriakostranicni, a takvj su i trouglovj OA'D', A'A"B' i D'B'Bu. Zbog toga 1.101. Duzine svih stapova su iste, 1/ = f2 + a2 = 25a 2/9, Ii = 5 a/3, pa
su koordinate temena ploce:' je cosoc=afl;=3/5, cos~=I/I;=4f5, cosy;=O. Pretpostavicemo da sve sile u
I stapovima Fo,=F; dejstvuju ka plocici, onda jednacine za ravnotezu daju:
A (d:11J12; .aI2; a); B(aV312; 3a12; a); D(O; a; a)
pa su koqrdinate tetista ploee:
F 3 a/2 -0 Ga -V3Ga{2
1.102. Duzine stapova iznose: 1,=lz=(c 2 +h2)!I2=aVs; 13=1.=h=2a;
F, aJ!3/2 a/2 F, V6/4 , V2i4 F,V2i2
F, aV3/2 a/2 a F, F,al2 . -V3F,aI2 Is = 16 = (e 2 + a 2 + h2 )112 = a V6; d= hl4 = a12.
I F, Vi/2
F.
F, aJ!3/2
0
.30/2
a
a -F,V6/4 F, V2;4
a'
- I
V2F,a12 -V6F,012
F,a
lednacine za ravnotezu, stavljajuci da su sile Fo; = S,' bice:
-F~2I4 F.~2
aV372 3al2 a F 3F,a12 -V3F,aI2
aV3/2 i 3 al2 a I F. V6'i4 V2F,a -V6F.a/2 "Z Z;= (Sl + S2)hll, + (S3 + S4) + (Ss+ S6)h/ls-G -£2 = 0;
Jeddcine za ravnotezu daju sistem jednaCina: 'L Mx = (S, + S2)' (a + b) hill + (S) + S4) a+G (a + b)/2 = 0;
1) 'LX;=F,-FJ +F6=0; 2) 'L y,=V2(F, +F) -F6)/4-G=0; 'L M y = (SI-S2) he/II- (S3--S,) e-Fl h-F2 e=O;
3) 'LZi= ~2(Fl + F) +F6 )/2+F2 +F4 +F5 -G=0; "Z M.= -(S, -S2) (a + b) ell, = O.
!
4) 'L Mx=f2 + VIF) + 2F4 + 3 Fs+2 ViF6 =0; Za date odnose duzina biee siJe u stapovima:
I I-
S} "ZMy = j-3 F2 -3 V2F)-3F5 + 2G=0;
lz ovih jednaeina sledi: 1.103. Tereti se preko uzadi prenose i dejstvuju u tacki 0 ploce. 1z
uslova projekcije sila na pravac OB i sume momenata za tll osu bice:
I
I
1) F2 +F) cos ~+ Fl cos (3600 -a.) = 3 +2 cos ~ + 4 cos a.= 0;
b) iz (6) F6= -GV212; 2) F3 ·R sin (I800-~)-F, R~in (180°-a.) =R(2sin ~+ 4sina.)=0.
I
k i
:L: Xi = - Fcos IX + Fcos IX' cos 60° = - FV3/6; :L: Y j = F- F cos IX ·cos 30° = F/2,
- - -.... "'-~ ......'" __•
...,..r"-~ ___ c-=----="-_
-~F
Mo = 40 30 30V3 V3i -32V3 l
1:L: Zj = 2 F sin .::.:.?Ff6/3'Jpa je F,= !'VI:cp !f3kg. -2F/5 -3 F/IO V3F/2
Glavni momenti za koordinatne ose jesu:
Dakle, sila u uzetu i komponentni otpori oslonaca bice:
,
:L: M .• = Fsin IX ·a/2= Fa 16/6; L My = -Fsin 1X·2 h/3 +Fsin IX ·h/3 =
F= 5 V3G/36 = 5 V3kg; X A =2FJ5 =2 V3kg; Y A = 3 V3{2kg;
= (-Fh sin 1X)/3 = -Fa Vi/6; :L: M, = - Fhf3 = -Fa V3/6,
ZA=33j2kg; ZB= 12kg.
te je g'avni moment ®o = Fa VIT/6 = 120 VIT kgcm. Ii
:L:My = Gbl2 -Fb sin a = 0; to jest F=G/2 sin a= 5 G/6= 10 kg. :L: Mx= G, 40-F2 ,4/5·60=0; :L: M y = -G· 30+ ZA' 60 = 0;
pa su
F2 = 5 Gj6=25 kg; 1f;jF3 = 10 jl2kg. i
·.··.I~ ....~, i
I.IOS. Radi Jakseg racuna uzimamo;m(!re u declmetpma. i Oznacimo
iM; • "'''''''''''1
sile u stapovima sa F .=5., onda cemo racun sprovcst! 'tab o.!
1.106. Duzina DK iznosi "' . ! i~ ,l[ .
DK2= [2 = (0-40)2 + (0- 30? + (80 V3 - 30 V3f= 10 • (l6 + 9 + 75); 2
.z:; Y j =SS-S6 + G· VT7f3 = 0; .z:; Zj= s! + S, + 4 (S3 + S.)/5 + F 3 =-100kg: F,= 100 kg;
+ 4 (Ss +s6)(VT7 -5 G(3 =0;
Fs = 525/6 kg; F6 =125/6kg.
i /_
2::'M.=si ~S2-4 (S3-S.)/5 =0; .z:; My = -24 (Ss+ S6)/t 17 + 6 G = 0;
1.11 O. Ovde su vis ina trougJa h = a V3/2, cos C( = 6/10, sill C( = S/I 0,
S,)/5 + (Ss - S6)/VT7 = 0, r = ct, te iz jednacinaza ravnoteZu sistema sila dobijamo:
Moro~nti sila 1) i 14 za poeetak 0 triedra Oxyz bite: 1.111. Kako je h = 40 cm, bl2 = 30 erri, to je [) = 12 = 50 cm. Zbog toga
~ ~ ~ sto je H=60cm, a=80cm bice 14=15= 100em, te je eosa.=h/I,=a/l.=
i j k ~ ~
5 6 0 =F)(4S T-401+36 k)/IO; =4/5=8/10, sillC(=3/5=6/1O~ Oznacimo sa Fui=Fj sile u stapovima koje
smatramo da su usmerene ka ploci, onda jednacine za ravnoteZU daju:
-1 6 8
MF
o4=F4(48 fl-40 T-36 k)/lO.
2. Xj =XB -F/2-FVl/4 = 0;
Tezina vrata G dejstvuje u teiistu C, Cije S1l koordinate:
l:Z;=ZA +ZB+)13 Fj2+
xc=bj4; Zc = h/2 = bj4.
lednacine za ravnoteZll prostornog sistema sila daju: posto su momenti sila F. za tacku B (0):
~F,B =
,
I
~ ..,..
J k
~F, Fa
..,..
- -
j k:
2. Zj = Z A - G + F2/2 = 0;
M a
-F/2
0
0
0
F(f/2
Ms =32 2
-2V2 -(2 3116
I
VI
I
I
175
tacaka K (0; 0; 2 a) i D (0; a V3/2; a/2), 1.117. Koordinate tacke D jesu (RV3/4; -R/2; 3R/4), pa je
DK2 = f2 = (- R V3/4) 2 + (R/2)2+ (R VI - 3 R/4)2 = (8 - 3)/3) R2/2"" 1,41 R2;
CK=I=2a,
1 te je du.zina I=DK~I,2 R. Stoga su koordinate sile
I -+
pa su koordin,3te sile F: F (X=-3F/4,8; Y = 2 F/4,8; Z = 3,92 F/4,8)~
Koordindte leZista C ploce X A + xB -V3 F/4,8 =0; Y A = -2F/4,8; ZA + ZB~G + 3,92 F/4,8 = 0;
3 _
ZA R ~ZB R - 2·6,92 FRj4 ·4,8 = 0; G· 2 Rj3 7C- 6,92 FR V3 /4·4,8 = 0;
xc=(Xt +x z+k J )/3=0/3; Yc ~ t.Iy;)/3 = a V3/6; Zc = (Zl + Zz + zJ)/3 = a/6.
! (XA-X B) R= 0,
te su:
xt
I
dobijamo:
-F/2;' -1:0; Z=V3F/2; jer je KD=I=R. F=Gr/R;
JeclrmCin,e za ravnote~u daju: XB =-F(l-c)/l; ZB = G (a+ b)/J.
:E X;= X A + XiJ-F/2=0; :E Zi=ZA +Z8+ 1/3 F/2-G= 0; 1.120. Ovde su 1=120cm, a=50cm, c=40cm, R=25cm, r=5cm,
pa su jcdnacine za ravnoteZu:
1; X;=XA + XB+F=O;
Iz ovih jednaCina sledi:
176 177
X B =-40kg; Z.B=175kg, i
YB = -169 kg; Zs=65,2l'kg.
1.121, Teiina vratiJa iznosi
1.123. Kako su koordinate tacaka D (R; 0; 0), K (0; 0; 1R/3), du-
lina je:
DK = 1= [( - R)2 + 0 + (4 Rj3)2)1/2 "'" ~::flf'S;
Jednacine za ravnoteZu daju: i
LXi =XA +XS +(F,+F/)-(Fz+F;)j2=0; LY,= Y'4=0; pa sn koordinate tereta: F(X = - 3 Fj5; Y = 0; Z = 4 F/5). Sada i'z: jednacina
za ravnote2'u sledi:
L Zj= ZA +ZB-GO - G,-GZ-(F, + Fz') V3j2 = 0;
,
Zs=703 kg, gde je Xc koordinata tezisla srafirane povrsine. Ova povrsina je rahka povr··
sina polukruga (1) i kruznog odsecka (2), sredisnjeg ugJa 2 IX = 90 0 , to jest
1.122, Kako su koordinate tacaka oc = 45 0 odnosno IX ~ 7r/4. Prema tome, po zakonu leiista bite '
,i
K(a; 0; a); D(O; ay3j2; aI2),onda je DK=I=aY2, Xl = 4 R/311:;
F = 0,70 G = 7 kg;
L Zi= ZA + ZjJ + FJf2/4-2 G =0;
1.124. Koordinate tacaka su: D' (R
Z M,= -GaV}/4-3Galf3/8+FaV6/8+Fa 3 (2/8=0; R/2; 0), K CO; 0; 4 R/3), pa su
j
-> p fFR
]
~r
I j k G V3 0 0 0 0 -G -
Mo=:-
20
VI -J
-31"3 3 ~ I; FR
Mo=-
20
]13
-3(3 -3
I 0
8
F 3v3J2
F, 0
0
0
0
0
Flf3/2
0
0
-3F,/5
F/2
4F,/5
-
-
JGV3
.-F3 v3t4
-
t,
X;=FJ V2/2=0~;
-;--
.2: Y = I -F2 sinrr.-Fssin rr.= 0;
pa su:
180
181
Kada se sila ~ zaokrene oko svoje napadne tacke N j za ugao q>, pro-
I; 4 131,16 0,762 0,534
2; 5 137,42 0,728
/-0,366
,-0,204 0,655 I
menice se njene projekcije na ose triedra Oxy i njen moment tacku 0, w
3; 6 151,33 0,793 -0,396 -0,463 I Y/ C)
pa jednacine za ravnotefu daju:
ri
L Xi = 2 (F1 cos iXl + F2 cos a2 + F3 cos e( 3) = 0;
L: Yi = (F4 - F1) cos [31 + (Fs - F2 ) cos [32 + (F3 - F6 ) cos [33 = 0;
// i
I /
L Zi = 2 (F1 cos YI + F2 cos Y2 + F J cos Y3)-G= 0;
O~,(7~i-'-
, ~.
jer Sil prva dva momenta zbog simetrije jednaki nuli. 1z ovih jednacina sledi a)
F,=F.= -1 574kg;
j FII2' -+ _ ~ I
M A =-2- 2 0 3 =-2- (3 i +2j-2k), I /
/~ a
o- I -1 I / a.
te su jednacine ravnotde C4'-''----
I Ye
oL Ie
-- . _ _ 0:......
SJika 1.131.
Stoga Sil
C) TEZISTA
1.131. . a) Sve paralelne sile grade isti ugao ex sa + Ox-os om, pa ce
takav ist1 ugao graditi i rezultanta. ,Uzmimo da je Fi neka "i-ta" sila iz Sabiranjem dobijamo rezultantu:
sistema, onda Sil njene koordinate i moment za koordinatni pocetak 0 tri-
edra Oxy:
Xi=Ficosa., Yi=F,sina.;
182 183
L;
b' c' d'
sa nepoznatirna x i y, koje predstavljaju koordinate tacke (C) oko koje se C C "
L, I :
obrce reZ',Jltanta. Ta se la<:ka naziva srediste sistema paralelnih sila. Njegove L, b
C 2
/",2' ',3' 4:' 5;'
Dakle, kada se sve site sist~ma zaokrenu oko svojih napadnih lacaka za d
iSli ugao i;u is/om smeru, ne l7'.enjajuCi svoje ve/ifine, rezultanta ce se zaokre- L,
nuti oko sredista za isti ugao i u istom smeru, ne menjajuCi takode svoju ve- '~ 4
Fr=2. Fi= 10+2- 3-4 + 5= 10kg; :2: Fjx/= 20- 2-6-12+ 20=20kgcm;
:2: F{ Yi = 20,+ 2 + 6 - 8 - 10= 10 kgcm ; x c =20/10=2:cm; Yc=10/1O=) em. Slika 1.132.
Pololftj sredista moze se odrediti graficki. Pomocu plana sila i veriznog PoloZaj Idista je odreaen graficki (slika),
poligona odredi se rezultanta F; paralelnih sila. Ona prolazi kroz tacku b) Po prvoj Guldinovoj teorerni, povrsina ornolaca je
R-presecllu tacku prve i poslednje strane veriznog poligona (sl. c). Zatim
Sy=2rr LXc=2rr2. Li Xi =n: (17 + 3VZ + 6n:) R2rr= 125,82 R Z cm z •
se sve sile zaokrenu za isti ugao i il istom smeru (u prirneru za 30°) i po-
i '
1.133, a) Ovde je duzina vlaka
novo odredi rezultanta kroz lacku R'. Obe napadne linije rezultanti F, i F,'
sekti se u sredistu C, L=:2:L;= 4 R+ R+R+ R V'Z+R n:~ 2 R= (8 + V2+ n:) R = 12,55 R,
184 185
2.: Li Xi= ° -I R· R/2 + R- R + R liz. J,5 R+ R1t (2 R+ 2:R!-rc) + 2 R·R ~ AXe = A, Xl -A2 X z = A, Sl cos (tl./2) -A2 52 sin (~/2) = R3/8 r
I
= (I + 4 Td 31!2)R 2 j2 = 18,90 R2; AYe=A I Y1-A 2 y 2 =A I SI sin (0:/2)-A z (R -szcos ~/2)= (8-41t+ 3 V3) R3j24 ,
2.: Li Yi = 4 R· 2 R + R- 4 R + R· 7 Rj2 + R 1/"2·5 R/2 + R 1t. R = (31 + 51-2 + pa SU, zbog toga sto je povrsina A=A,-A z =(31/3-1t).R2 jI2,
+21t) RZj2 = 22,17 R2, Xe= 3 RJ2 (3 V3 -1t) = 0,73 R; Ye=(8 + 3 V3 -41t) Rj2 (3 VI -1t) ='0,153 R.
Ie su
1.135. Srafirana povrsina je razlika povrsine kvadranta kruga, polu-
Xe = 2.: Li x;/L= 18,90 R2j12,55 R= J,51 R; Ye== 1,77 R.
precnika 2 R, dva kvadranta kruga, poluprecnika R, i kvadrata 00, S02 gde je
b) Racun sprovodimo tabelarno: S presecna tacka polukrugova. Teiiste se nalazi na osi simetrjJ~ O~, te su:
A ~e= R2 1t . 4 V2. 2 RJ3 -2· R2 1t/4· (R V2J2 + 4 Vi RJ3 rc)- RZ: RVi/2 =
11 4 R2 Rj2 2R 12R' 8 R'
4R/3 7 R/3 2R'j3 = VI (6-1t) R3/4 = 1,008 R3,
I
12 R2j2 7 R'j61
3 2 R2
3Rj2 R 3'R' 2R' pa Je koordinata tezista merena ad tacke 0:
41 R2 rr/2 2 (2 + 3 rr)R/3rr R (2 + 3 IT) R'/3 R'n/2 .------
~e= 2 (6 -1t) R/2 (1t - 2) = I ,711i..
lz tablice sledi:
1.136. Srafirana povrsinasastoji se iz povrsine polukrug~, dye R<.:vr-
sine kruznog isecka, poluprecnika 3 R, manje povrsina trougla osnovice AB=
= 4 R i visine h. Sredisnji ugao isecka je <;t., pa je co,> a = 2 R/3 R b" 2/3, to jest
Xe= 1,19 R; Ye= 1,57 R. «=0,841 rad. Zbog toga je visina trougJa h=3Rsina, gde je ;sina=V5/3.
i
Prema tome biee:
1.134. Srafirana povrsina jednaka je razjici povrsina krUZllOg isecka
01 AB (AI) i knlznog odsecka (A 2) nad tetivom 01 B". Srcdisnji llgao prvog AYe = 2.: AiYi; [1<2 1t/2+ 2·9 R2 a/2 - (4 R· 3 R sin 0'")/2]yc=
. I
isecka je «= 1t/6, jerje trougao 01 0z B
jednakostranicni, stranice R, ugla ~ = 1t/3. = [R 2 1tj2. 4 R/3 11: - 2·9 R2 aJ2. 2·3 R· sin z (0:/2)/(3 aJZ)-'
y
Teiista isecka A0 1 B i odsecka naJaze - ( - 6 R2 sin a· 3 R sin a)J3] ,
se na osama simetrije u tackama C 1 I
iIi
C 2 , te su (slika):
AI = R2 a/2 = R2 1t/l2 ;
te je
R SI = (2Rsinrxj2)/3 (aI2) = Ye= -4RI(1t+ 18-4V5)= -0,428R.
A2 = R2 ~/2 - RzV3/4 = R2 (2 1t - 3 V3)j12, 1.138. lz uslova da je zbir momenata sila A; za tacku 0 jednak nuli
Slika 1.134.
pa Je sledi:
A2 Sz = R2 nj6· 2 R sin (f>/2)/3( f>j2) - R2 V3/4· 2 R V3n ·2 = R3/12. L Mo= 2 Rh/2 .h/3- R2 1tj2· 4 Rj37t = Rhz/3 -2R 3j3 = 0, to jest h= RV2.
186
\87
1.139., Iz momentne jednacine za tacku 0 sledi: 1.144. Prema drugoj Guldinovoj teoremi bice:
i ,2: Mo= AXe = Ax = (bh-xh/2) x=bh· b/2-hxI2· h13.
odnosno
_/3'2 x<-6 bx+ 3 b2 =0, 1.145, a) Ovde su povrsina i staticki momenti delova slike:
to jest x = (3± 13) bl2 = (3 - Y3) b/2 = 0,635 b, posto se drugi lkoren mora od- A = 2R2_2 R ZrrJ4 = (4 - rr) RZ/2 = 0,43 R2;
baciti, jer k s/alii'ki nemoguc.
2: At XI = 2 R2. R/2 - 2 (R2 rr/4). (R-'-4 R!3 71:) = (10 - 371:) RJ/6 = 0,097 RJ;
1.140.[ Ovde je ,povrsina A razlika povrsina trapeza i polukruga, pa L. A/y/=2 R2. R-(R2 rr/4). 4 R/3 71:-(Rz71:/4) (1 R - 4 R/3 rr)=
ce biti:
= (4 -71:) RJ{2 = 0,43 RJ,
[~a + b) hJ2- RZ rr/2]yc= !(a + b) h/l .(a + 2 b) hl3 (a + b)-I pa SD koordinate tezista:
- RZ1t/2· 4R/3 rrJ = 2 bJ /3- bJ /I2 = 7 b3/I2, Xc = (l 0- 371:) RI02 - 371:) = 0,23 R; Yc=R.
pa je
Yc= 14 b/3 (12 -71:) = b/l ,89 = 0,53 b. b) VxfVy = Yc/xc = (12- 371:)/(10 - 3 rr) = 2,58/0,58 = 4,44.
1.146. a) Ovde su povrsina srafirane slike i staticki momenti:
1.141.: Teiiste se nalazi na osi simetrije (Oy-osi), pa je
A = (2 R)z71:/4_ R2 rr/2 = R2 rr /2 = 1,57 R2;
AYe = (R2 rr/2 - R2 71:/4) Yc = (RZ 71:/4) Yc= 2 RJ/3 - RJ 71:/8 = (16 - 3 rr) RJ/14,
L. A j x;=(R271:).4. 2R/371:-(R271:/2)R=(16-371:) RJ/6= 1,097 Rl;
odakle je:
Yc = (16- 3rr) R/671: = 0,35 R. 2: A i Yi=(Rz71:). 4· 2 R/371:-(R271:/1). 4 R/371:= 2 RJ,
Prem~ drugoj Guldinovoj teoremi bice: pa su koordinate tezista:
v" = 21t 2: A/Yi= 2 rr (16- 371:) R J/24 = 1,73 R3. Xc= (16 - 371:) R/371: = 0,69 R; Yc= 4 R/rr=0,636 R.
1.142. SJiku cemo podeliti na slike cija teiista znamo lako da odre- b) Odnos zapremina je:
dimo, pa c~mo [acun najlakse sprovesti tabelarno: V)Vy = Yc/xc= 12/(16 _ 3 IT) = 12/6,58 = 1,82.:
J6R' 4R R 64 R' 16 R' Vx/Vy = L. AiY;!L. Ai Xi = (136 - 9 1t)/2(38- 9 rr) = 107,74/19,48 = 5,53,
2 -R'f 8 R/3 IT 2 R-8 R/3 1< -8 R'/3 -2R'rr+8R'/3 jer su staticki momenti:
3
4
I-R'i
- R' 1t'
8 R/3
8 R-8R13 IT
5 R/3
8 R/31t
-8 R'/3
-8R'IT+8R'/3
-5 R'/3
-8 R'/3
:E A,Xt=2 RZ. 2R/3 + 8 R2.R-(R271:/2). (2 R- 4 R/3rr)-R271: (2 R- 8 R/3rr) =
=(38-9rr)RJ/3;
1z tablice sledi:
:E AI YI = 2 R2. 14 R/3 + 8 RZ. 2R-(R2 rr/2). 3 R-R2 1t. 8 R/3 1t= (136- 9 rr) RJ/6.
Xc= 8 (23-h) R/3(l5-2rr) .,4,15 R;
1.148. Sraiirana povrsina je razlika trougJa OBO' i kruznog isecka OAB,
Yc= (43 - 671:) RI3 (15 -2rr) = 0,92 R; poluprecnika O'A = 0' B = R, sredisnjeg ugJa t:t. = rr/3, jer je cos t:t. = R/2 R = 1/2.
Vx = 2 rr (43 - 671:) RJ/3 = 50,55 R3. Visina trougla je SB = R 13/2, pa je zapremina
1.143., Prema drugoj Guldinovoj teoremi bice: Vy = 271: 2: AI Xt = 2rr [(9 RI2). (R 13/2.2). (R {X/6) - (R2 71:/6)· (2 R/71:)' 1/2}= I
Vy = 2 rr 2: Ai XI = 2 rr [4 . 2· 1 + (2·2/2) . (2 + 2 + 4)/3 + 4·4·2- =2rr (27/48 -1/6) RJ = 19 IT R3/24 = 69,12 cml,
jer je
- J2. rr/2 . (4. 1/3 rr) - (16 rr/4) .(4 - 16/3 71:)] = 2 rr (66 - 16 rr) = 315,51 cm J Xz = Sz sin (aj2) ~ 2 R sin 2 (aI2) / (3 t:t./2) = R/rr.
188 189
1.149. Srafirana povrSina sastoji se iz pravougaonika i trougla umanje- d) Prerna drugoj Guldinovoj teoremi, zapremina ie:
nog za kruzni isecak. Prema drugoj Guldinovoj teoremi, zapremina ce biti: V = 2 n L Ai Yi = 2n (12 - 2 n) R3 = 34,92 R3 = 2 235 CJll\
_ _! __L_i_~._--,-_ _Y_i_ - , -_ _L_iX_i_-,-_Li YI V=R2 1' • 4R/3-2 R3 n /3 =2 R3 n /3; L Vj z/=(4 R3 n /3). (3.4 Rj4)-
Rrr 4 R/",
-(2 R3n13) (4 R- 3 R18) = 19 R4 n112; pa je zc=19R/8=2,375R.
2R-41;/" II 4R' (2 n-4) R'
2 2R 3R 2R 6 R' 4R' 1.153. Uzrnirno tacku 0 u sredistu osnove konusa, onda' su:
3 R 3R 3 R/2 3R' 3 R'12
V =2 R3 n /3 + 2 R3 n !3 =4 R3 n /3; LVi Zi = (2 R3 n j3) (3 R- 3 Rj8) + (2 R3 n /3)·
4 2R 5R R lOR' 2R'
5 R rr/2 6R+2 R/rr 2 R/" (31<+ 1) R' R'
.(2Rj4)=7 R4 n/4+R4 n /3=25R4 n /12, Ie ie zc=25R/l 6 L J ,56R.
1.154. Qvde su:
}z tabliee sledi:
2 -R'T( 8R/3rr 1 2 R-8 R/3 rr -8 R'/3 -(6 rr-8) R'/3 1.157, Zbog simetrije tela tdiste mora bili na Oz-osi, p~ je:
4 R' 3 R I R 12R' 4R'
R/2 lOR' R'
I : 2:: rr/4 ::+4Rlh I 4 R/3 1< (9"+2)R'/6 R'/3
=(2R3 n /3) . (3R/8)-(4 r3 n/3) (r}=R4rr/6, pa je zc=,R/3.
1.158. Zapremina zarubljenog tetraedra jednaka je raziici zapremine
pa su: punog tetraedra (VI)' osnove jednakostranicnog trougj-arp6VJsine A:= Al = a2 1·f3/4,
A=(40-3n)R2/4; visine h = a V3/2, visine HI = H = [a 2 - (2 h/3Yl I12 = a V6/3, i odsec\,!nog tetraedra,
zapremine Vz • Presek paralelan osnovj tetraedra takode je jednakostranicni
xc=2(142+9 .. )Rj3 (40-3n)=14,84cm; trougao (slika), stranice b = all, povrsine A 2 ;., b 2 V3/4 = a 2 1/3/16 = A 14. Visina
Yc= 4 (12 - 2 rr) R/(40 - 3 n) = 2,99 cm. odsecenog tetraedra je Hz = H12.
190 191
lz momentne jednacine za tacku c) Telo cerno podeliti na manja tela Cija tezista mozerno lako odrediti.
o (le.ziste osnove tetraedra) sJedi: valjak (1), konus(2) vi sine H2 =8R, konus (3) vi sine H3=4R, poluloptu (4),
VZc=1: VIZ;; V=(AH/3-A 2 HJ3)=
polutorus (5) i poluloptu (6) poluprecnika 2 R.
Zapreminu polutorusa odredujemo prema drugoj GuJdinovoj teorerni:
=(AH/3-AH/4.2.3)=7 AH/24;
pa je koordinata tdista,:
I
~
i 2 3 4 5
Zc = (11 AHz/24. 8) / (7 AH /24) = I 1
= 11 H/56=O,196
Vi 124 R'rr 32 R' rr/3 -4R'rr/3 -2 R' rtf3 I -(61t-4) R' rr/3 -16:'rr/3
1
I "I 3R
8R
I llR IOR-3RI8 5R 3 R/4
iznad osnove telraedra. Kod punog Vi Zj I 72 R'rr 256 R' rr/3 I -44R'rr/3 -77 R'n/121-(30,,-20)R4 rc /3 -4 R' 1t
tetraedra teziste je na visini tetraedra
na razdaljini H/4 od osnove. Kod ovog Iz tablke sledi:
zarubljenog tetraedra leziste se spustil? v~ L Vj = (86 - 6 IT) R3 TC13; L VI Zi ~ (I 711- 120 TC) R41<jI2;
, Slika 1.158. za dubinu 0,054 H.
zc= (1711 -1207t)R/8 (43 - 31t) = 4,96R.
1.159. a) Sliku cemo podeliti na pravougaonik (I), iva trougla (2) i (3),
1.160. a) Srafiranu povrsinu (sJi-
osnovica 2 R j R, visina 8 R i 4 R, kvadranta kruga (4), polukruga (5) i ku) podelicemo na pet jednostavnijib
kvadranta kruga (6). slika: troug/ove (I) i (2), pravougaonik
Racun sprovodimo tabelarno: (3), kvadrant kruga (4) i polukrug (5),
kao sto je pokazano na slici.
y
Xj Y; AiXj A/y/ Racun cemo sprovesti tabelarno: Slika 1.160.
2 8R 1 26R/3
R
2 R/3
36R'
208R'/3
12R'
16 R'/3
-I Ai
I Xj Yj AjXi
-----
A1Yj
.
,
-6&R 133
-2R" 34 R/3 Ri3 -2 R'/3 4 R' 4R/3 2R/3 16R'/3 8 R'/3
4 -R'.rr/4 (30 rr-4) R/3 rr 4 R/3 -05rr-2) R'/6 -R'f3 2 -R' 8R/3 R/3 -SR'/3 -R'/3
5 -R'.1t/2 5R (6 rr-4)/3 IT -5R'rr/2 -(6rr-4)R'/6 3 3 R' 7R/2 R/2 21 R'/2 3 R'/2
6 -R'.rr 8 R/3rr S R/3rr -SR'/3 -8 R'/3 4 R'rr/4 (15 rc + 4) RI3 rr 4 R/3 rr (15rr+4)R'/I2 R'/3
R'rr/2 3R (3rr+4)R/3rr 3 R' 1</2 (3rr + 4) R'/6
Ie su:
A=(72-7TC)R2/4; 1: Ai Xi = (682 - 30 TC) R3/6; pa su
Racun cemo sprovesti tabelarno: 1.163. Oznacimo sa I-'-! = !LOA i sa 1-'-2 = floE koef;cijcnte lrt nja poda
zida, onda jednacine za ravnoteiu daju:
i
I 1
I -
2
I L 3 4
I 5
I ~-~I
VI 16R'rr/3 -2 R'rr/3 2R'rrl 2rr (R'rr/2)(R+4 R/3rt) I R'1t I 2 R'n13
zi R 5 RI2 I 3R 3R 9 R/2 I 43 R/8 Ie su:
VIz/ 16R'rr:13 -5 R'rr:/3 6R'1t (4+3rr:)J('rr: i9R'1t/2 43 R'rr:112
tg <P = 2 fL! FA I(2 FA - G);
Iz ovih odnosa dobijamo: FA = G 1(1 + fL! fLz); tgcp= J; <P = 45°,
v= (29 + 3 n) R3 1t/3 = 38,J 9 R3;
l.164. Otpor dodirne tacke A je kos, a na mestu dodira C upravan
Zc = 9 (29 + 4TC) RI4 (29 + 3 n) = 10,39 R14,27 = 2,44 R. na stap AB, te je Fc=Fn. U odnosu na triedar Axy bice:
D) TRENJE
L. MA = Fc' c- (GIcos <p)/2 = 0; c sin '1'= h = 1/2,
te su;
1.161. Usvojicemo u (distu tela triedar Cxy takav da se osa Cx pok-
lapa sa strmorn ravni, a. da je osa Cy upravna na ravan, onda jednacine za FA = (Gt sin z <p cos <p )/21-'-0 II;
ravnoteZU daju sistem jednacina·:
. ~"go = 'sin 2 <Po cos 'l'0/(2 h-I sin <Po cos z CPo) = 3 (8 + \13)/61 = 0,486 .
P" "-
(~~~) Oznacimo sa F= silu u uZetu, a sa i" 1" nonmilnu kompollentu
gde je FI). = flo Fn otpor trenja strme hrapave ravni, a Fn normalni otpor. otpora zlda, onda su jednacine za ravnotezu valjka:
Koeficijent flo je koeficijent statickog trenja ("trenja pri rnirovanju"). On iz-
nosi flo = tg Po' gde je Po ugao tr.enja. L. Xi=Fn- Fsin <p= 0;
lz druge jednacine dobijamo otpor - trenja:
te su:
F". = flo Fn = 1-'-0 (G cos ~-Fsiu(3),
pa iz prve jednacine sledi da je potreban uslov za ravnotezu: F~= FlfLo;
(.l
F cos!-,+F" :;"GslIl~, • •
to Jest F:;"
SIn~-fLocos~ GJIIlIIIJ!
-IX-r)
G. 0
pa koeficijent trenja mora da bude flo:;" L
cos (3 -1-'-0 sin (3 cos «(3 + Po) 1.166. Oznacimo sa F
pritisak gomjeg poluvaljka na donje, onda iz
1.162. Teret F se prenosi preko kotura K i dejstvuje na kraJ B sta- usJova za ravnoteZu gornjeg poluvaJjka sledi 2 Fcos <p= G, Ie je f= G/2 cos <p,
~
L. Yj=Fn-G-Fcoscp=O;
L. Mp=FA lcos IX + flo FA 1sin <1..-(Glcos <1..)/2 = 0;
Ie su te su:
2FA(1+fLok)=G, gde je k=tg~,
Fn=G+Fcosrp=G+ G/2= ~gJ1; tg <p = [io F~/(Fn - G) = 3 [io·
tg (3 = (G -FA)/fLo FA = 2k + (11!Lo) = (I + 2k fLoWo;
Iz simetrije sledi da je
F =!Lo FAlcos (3 = 1-'-0 FA (~,Ug? 13)112= G VfL/ + (l + 2!Lo kY/2 (l + I-'-ok);
x/2+R=2Rsin<p, to jesl X=2R(2Sin<p-I)=2'R(-i_ 6\Lo 2~- I).
F= G V247,73/20. 1,115 = (16 G/20) V(1- 0,032)/l,lIS",,69,S2 kg. ..-._._~ I· 1+9fLo.
1.167, Zbog simctrije hvataljkc i aksijalnog opterecenja teretom (G), kotura je sila F vucna, dok je vuceni dec onaj 0 kome je obesen teret G2 ,
lako sc uo~ava da vucna sila u laneu iznosi takode F,= G. U polugama OA Prema Ojlerovim obraseima bice:
i 0 A' javice se sile F;',
koje zbog
simetrije hvataljke moraju biti jednake.
Isle tolike sile, samo suprotnog smera, jer je ugao obuhvatanja 0 = 3 n/2, Logaritmovanjem dobijamo:
dejstvuju na kolenastu polugu ABC, od-
nosno A'B'C. Prema tome, izjednacine 3nfLo= In (G,/GJ = In ]0, te Je fLo = (In 10)/371:= 2,3026/9,4248 = 0,24.
ravnotde zgloba 0 sledi:
B' F;, 2: Y, = G-2F,' cos IX = O.
1.170. Zamisrmo da smo prekinuli uzad kocnice i njihove uticaje za-
menimo silaina F, i F2 gde je F J vuena; tada iz ravnotde kotura i poluge
te je, F,' = - Fl = GI2 cos IX.
dobijamo:
Otpor dodirne ravni je 3 • a ot- F
por trenja F" = fL F3" Stoga iz momen- pa su:
tne jednaCine za tacku B dobijamo:
• sin (f3-y)
fL F3?- G12, to jest ~?-G/2 fL, odnosno 19 (I.?- - - - - .
fL sin [3
1.168" Iz, jcdnacina ravnoteze kotura i poluge sledi:
2: M 0 = F, a + F2 b - Gc = O.
"
gde su F, i, F2 sile lJ uzad:ma, Prcma Ojleru, F, je vucna sila, pa iz treee Otpor Z A dob:jen je sa negativnim predznakom, sto znaCi da je nega-
jednaCine d'obijamo: tivan, to jest suprotnog smera od pretpostavljenog. Druga dva otpora dobijena
Sll sa pozitivnim predzllakom, sto znaci da su im smerovi praviJno pretpo-
stavljenj,
pa su:
F, = Gce"'''/(ael'o'' + b); Pomocu plana sila i veriznog poligona odredelli su otpori oslonaca.
Da bi' otpor zgloba bio jednak nuli, iz druge jednacine mora da bude: Posto otporu FA znamo sarno napadnu tacku, prva strana nriznog poligona
mora da prode kroz nepokretno JeZiste (A). Zavrsna strana veriznog poligona
to jest c= (ae""''' + b)/(e""" + I). je prava J-II (5), pa je zrak 5 u pJanu sila kojim razlazemo rezultantu tereta
vt:- -+ d v-+
obesen teret G, je vueni, a siJa F u hori- (F,) na dye komponente, po uslovom da bude ravnoteza, FE = lIF' gS,
-+
",,,cpr,,... '" dela za kotur (Ta, Medutim, kod drugog FA=lIF,Sa,
13'
196
M(b ~~7· 4-2.6-7·2 =2 tm; 1.172. a) Otpori Fc i FD sekundarnog nosaca dejstvuju na gJavni no-
d ' sac kao opterecenja, pa jednacine r3YIloteie daju:
M(E)=3·4+2.2+ 1.6-4.4=6tm (skok u momentu zbog sprega~4tm);
nosae C-D-K nasal" A- B-E
M (~) = I . 2 - 2· I = O.
I: Y;""Fc !FD-6-3-3=O; 2: Yj=.FA+Fs-Fc-FD+3=O;
'S M D = F c ' 6 - 6 ' 4 - 3 . 2 + 3 ' 2 = 0 ; .z:: MB=FA' 6-Fc,4+ FD , 2-3, 4=0;
2F
pa su FD =8t; Fa = 7 1.
~ -----1
/ I Otpori oslonaca mogu se graficki odrediti skupno za oba nosaca, pa i naertati
, I
I sarno jedan dijagram momenata, Poligon sila abed pripada sekundarnom nosacu,
I kao i virizni poligon 1 -- 2 - 3 - 4 - s', Poligon sila abcde i verizni poligon 1 -s' ,-
F..l - 4 - 5 - s" -- 5' - 4' - s pripadaju glavnom nosacu. Dakle, beli dijagram
I
I momenata pripada sekundarnom, a ,(ackasti glavnom nosacu, i Razmera za
I
I momentni dijagram je uM= UL' UFo H= Im!1 em· I mIl,S em; Scm =.10/3 (tm/em),
I
Dijagrami transverzalne site nacrtani su za svaki nosac posebno,
tiL = l,~;m
UF"'~
11M == ~;;
9
H~4cm
2
,
'mrlTTTiTiTfu.wi.J.W~TTm7OITrT1TIT<inTTNTilTrmrrflli~TTT1l 02
f"'~""'!'
F,- fe-D)
Slika U7l.
'111110011111,
U polju A-S bite M=7z-'2(2-t-z)_qz2/2=0 za zo2-10zo+8=0, to
jest za Zo = S ± Vi7::S'±4,12 = 0,88 m, posto je prvi koren OYe kvadratne
11'1I1'1I1I!\IIIII~lllll8
jednacine statii!ki nemaguc.
b) Transverzalna sila r moment saYijanja u preseku p-p bite:
FT~ 7 -2- 3-qz=2 -z=1;(z); Mf~ M(z) = 7 z-2 (2 +z)- 3 (z-2)_ qz 2/2 =
q=lt/rn.
stika 1.172.
199
198
b) Momenti u pojedinim presecima glavnog nosaca jesu:
b) U preseku p-p bite:
r za sekundarni nosac FT =4-6= -2t; M = 4 z - 6 (z ~ 2) = 12 - 2 z: . MiA) = -2 tm; M~H) = 4,5 .}-2·2 = 0,5 tm; M:C)=4,5. 2-2· 3 + 1· ! "'" 4 tm;
2° za glavni nosac Fr=2-4= -2t; M=2 (2+ z)-4 z=4-2 z. M: D )=4,5. 5 + 1·4-2· 6-2· 3= 8,5tm; MfK)=4,5. 2-2·1-1.1 =6tin;
Slika !.l74.
200 20J
Deo grede B- P izlozen je dejstvu aksijalnih pritisnih sila. Ako uporedimo vrednosti za Fn iz i seste jednacine, dobicemo:
c) FT = -5+q(2+z)= -3+z; M=5z+2-q(z+2Y/2=3z-z 2/2. Fn= G/2. tg<p= 2 G sin fJ/coso/=4 G
Za z=lm bice FT =-2t; M=3·-1/2=5/2=2,5tm. Stoga su:
d) Ekstremne vrednosti momenata su na osloncima A B u polju sin<p=3 V'i/8; tg<p=3V'i=3.
DE, pa je Mmax=-6tm na osloncu A.
Fn= 3 G V'i12 = 60 V7' = 159 kg;
Moment je jednak nuli u polju AD, te je:
YA = -235/2",,-118kg;
M=9z-2(z+2)-q(z+2)2/2=0, to jest z02-10zo+ 12=0, pa je
Staticki dijagrami prikazani su na slic:i.
zo=5±lm=5-3,61=1,39m od oslonca A.
1.175. Jednacine za ravnotezu jesu:
~t
:'/~
. y. :
: 4 :
2:Yi =YA -q·!=O;
~
2:M A = -']1[A+2.j + 1/2.)·)/2+ 1·2=0;
Staticki dijagrami prikazani su na slici. ~
Fr UllIrn-.
1-1 IIIIITIEilll
Fa., IT!lillI] M Pr
~~
~§ I! I, 111!\ \!!!! \1) \ \ j j!! ID
F e
Slika 1.176. Slika U77.
2:Xi = -FcosC(+FBsinC(=O;
SJika 1.175.
2: MB=FA leos O-G ·1/2. cos 6=0,
pa su:
1.176. Zbog CE=AE=I/2 trougao ACE je jednakokraki, pa je ugao
FA = G/2= 30 kg;
~ ACE=<p, le je AC=x=!coscp. OznaCimo sa ~ uzajamni pritisak greda F=(Gsiurx)/2=G/4= 15kg;
na mestu oslanjanja C, onda jednacine za ravnotezu daju: F
FH =G/2. cos C(= G V3/4= 26 kg.
greda AB b) Staticki dijagrami prika-
2: Xi= X A -Fncos<p=O; zani su na slici.
l: MA = Fn' x-G ·1/2. sin<p=O; 1.178. lednaCine ravuotde
greda CED daju:
2: Xi= X E + Fn coscp= 0; l:Xi =XA +2F=0;
0, OJ
z·II'111111 1IIIIIil Wflll!i III illil!i IF
pa su otpori uklestenja:
1:. M s=FA' 5-4· Fe+ 8-F-6·F-4q. 3-2 F·2 +2q. J +3F·3 +F·I =0; 'TIIs =5tm (smerc~).
Mb= FA·4+F· 7-F· 5-4 q·2- 2 F·I =0, Staticki dijagrami prikazani su na slid.
pa 5U otpori oslonaca: FA = 2 t; Zs= 1 t; Ys =7t; Fe=2t.
b) Momenti u pojedinim presecima su: M{E)=2tm; M(A)=2tm (levo
je spreg"momenta2tm), MG=O; M(e_s)=-Itm; MtK)=2.2-1.1=3tm;
M ~K) = 2 + 2 . 7 - 4 . 5 - 2 . 4 - 2 . I + 3 . 1 + 7 . 2 = 0 ; M1s) = 2 . 4 - 1 . 1 - 2, I -
- 3·3 = -4tm.
Staticki dijagrami prikazani su na slici.
c) FT=F-F+FA -qz=2-z=/2(Z); M=2+2z-Z2/2=/3(Z),
Za z=3mje F,=-It; M=8-9/2=7/2=3,5tm.
c) FT=FA-F-qz= -z;
~ j~PIl1'~ml~F
Slika 1.183.
~A----G
M~z)= FA (4+z) - F(2+z) - 'TII A -
- z
P
I F
I-
Lzx-l ~z
B
-qz2/2= -z2/2,
d) Za z = 2 m bite FT = - 2 t; - qz2/2 = 9 + 3 z- 5-4-2 z-z2/2 =z-z2j2; M=I/2tm,
~ H ~ M= -2tm.
:'LL~LL-·w.u,,-,,-___~'~o, e) Za z=O je M=O, pa je 1.184. a) Rastavicemo gredu u zglobu G i uticaj zgloba zameniti silama
± G=Fa , te cemo dobiti jednacine Za ravnoteZli oba dcla:
moment u zgJobu G jeunak· HulL U
.?fIIIOOIIJl2 FT 4mmmill 2 polju BE bice napadni moment:
deo A-B-G deo G-C
Q~~~.ll-----~~mm,~·-~I~oz
M(x) =Fs'x- F(2 +x)-qx2/2 =4 x-
1:. Y j =FA +Fs -I-2-6-G=0;
$lika L 182. -4-2 x- x 2/2 =0,
to jest x 2 - 4 x + 8 = O. Ova jednacina nema realnih korena (x je imaginarno),
pa nema pres.;ka n kome je moment jednak nuli. pa su:
G= I t;
J .183. a) Jednacine za ravnoteZu sila bite:
Otpori su odredeni i graficki pomocu dva pJana sila i dva verizna po-
I: Y; = F~ +Fe-- 2-'4 +2-1 + 2= 0; 1:."MB = 11 FA - 'TIIA-IO. 2-4·6+
Iigona: I-I-2-3-4-H za deo AB i 1l-4'-5-IIJ za dec Be Oba poJa
+ 2·6 - I ·3 + 2· I + 'TIIB = 0; Mb, =3 F,,-IJTI A-2. 2=0; PI uzeta su sa istim rastojanjem H = 5 em, pa su zavrsne strane s, i Sz, a
-:l> -7---)- -7- -)0 -7-
otpori FA = Ur ga, Fe = urlg i Fe = Ur ef
206 207
b) Staticki dijagrami prikazani su na slici sa naznacen;m razmerama~ Otpori su odredeni graficki pomocu tri plana siJa sa tri verizna poli-
gona za poJja AB, BC j CD.
Staticki dijagrami prikazani su na slici.
u _--1.!rL
t~ fUT)
u ----1Dl
L - 1'scm
2
b
Fa II 2'
Bt
f Sz J:1
F,
H=Scm-
Slika 1.185.
F, H 2F
s
M Fa.,
,.
;H T';'
~
F
2F F
V'-- U
4 B
~~ -~
uu-1crn _.?.L
~ - 1crn
Slilca 1.188.
Slika 1.187.
14 Zbirka 2adalaka IX mchanike 1
210 21 J
iz jednacina za ravnoteZU: FT M
A ;f'
F, M
F
r
J
OJ I1lllRilllID OJ
F
F
1'1
0,
I 11m
lINc:rc,;;-
Slika 1.190.
b) U preseku p-p bice: 1.191. a) Otpore oslonaca odredujemo iz jednacina za ravnotew sis-
tema sila:
~- FB-F+q(6-z)=4-2z; d
M(z) =FB (4-z)+ F(6-z)-
-q(6-zYI2=4z-z2.
' ,
c) Za z=2m bice.-J&=O i M=4tm.
pa su:
a) Jednaeine za ravnotezu daju:
14'
212 213
evor F 4 =-lt;
F7 = 0 (neopterecen stap); Fa ~ V2 t;
evor V) -F6+ F9=0;
I
I
h)
Smerovi unutrasnjih sila po- F
6/ K T a d
kazani su na slici. Dakle, stapovi c) F
I; 4; 6 i 9 optereeeni su na pri- I
/
•
•A 4
1
8 lisak (unutrasnje siJe su zatezne), / b F c
J
a ostali na zalezallje (unutrasnje f
2--_
sile su pr~tisne). Stap 7 Ilye ople- 2F P
II
recell, ali se on mora zaddati u
----
7
konstrukciji kako bi resetka .------ F I 6
dalje bila staticki od redena, to A 3F
Slika 1.191. jest sastavljena iz trougJova. g /
metodi za presek R - R (sl. g) posmatracemo ravnotezu dela 1.193. a) Otpor oslonC3 A pad a u pravae ~tapa AA', a otpor oslonca
R - R~ Pretpostavicemo da su sta pov j 4 7 i II pre- B je koso Jednacine ravnoteZe daju:
. 'l~ ,
z~tezanJe~,lc~uzecemo momentne tacke N, DIE koje nlSu
,:; ;;11 I: Zj=FA + Zs+ 4F-4F(2· V2/2+F -2 F=O;
pME= .2+(F-F)'t47Fu7·4=0; FU1 =0,5t (zalezanje); "L Y,= Ys-F- 3 F -4 FV2. V2/2 + 3 F- 2 F=O;
i" -':.:f ~l
"LMD=FA·4-F.2+~Fu4·r4=0; FU4 = -1,1 t (pritisak);
I: M,,=FA · 8 -F- 9 ~ 3 F· 7 + 3 F· 4-4F{2". j/2/2 .(4 + 6) + 2F- 2 + 4 F· 6 +
tM
, H =FA ·2-Fu ·21
1 , Full ·1-0-
-. Ful!= It (zaezanje.
t )
+F·2-2P:2=0,
pa su:
Ys= 7 t.
A F "LMB =7 YA-9F+2F=O;
~~ Fo = 2 t.
p\ JF
5
Silu 3 F = 3 t, koja dejstvuje na stap 6, razlozicemo na dYe paralelne
F.l
r
komponente kroz obliznje cvorove C i D. Pretpostavimo da su stapovi 8-9-10
~
preseka p - p optereceni na zatezanje (to jest da su im strelice usmerene ka
preseku p-p), pa iz jednacina za ravnotezu desnog dela resetke sJedi:
3F y{i
'l- 2:Z,= --F"s-F"9V2/2..,-F,,Jo+F=0;
Slika 1.193 ..
216 217
d
c) Za presek K - K primenicemo analiticku Ku]manovu metodu za levi
Cremana
J~:
deo rdetke. Pretposlavicemo da su stapovi 6 -7 - 8 toga preseka ?ptereceni na
lit = UF;Ol 2~~
zatezanje, onda su jednacine za ravnoteZu:
4 P 8 8' 12 It 9 Fa
11
; 2t
Z~ c.e
6 12
pa su:
11 It
21 2/
! '
K
2
/'
3 d) Cu/mann
, b F e
..... /
/
/
UF=)/m
I y. b
M~/ 8
e) Riller
a.g
C to D 14 F
c) Cremana z.
F
uf =:#rn
10 F
14
Slika 1.195, SJika 1.196.
219
a) Otpore c odredujemo iz jednacina za ravnotezu Ger- Otpori su odredeni graficki pomocu dva plana sila dva verizna po-
berovog nosaca: ligona (sl. b).
2m
aJ b) 11
~~'G
Ui "'" 3cm Ut= = 1em
F a
2 5, " . /___.-:::' , 8 !
pa 5U: , ) - 5 7, \ g I 12
I
Otp~ri 511 odredeni i graficki pomocu plana sila 1 veriznog poligona
dYe zavrsne strane Sl j S2 za svako polje (AB i BC).
aJ {it:::: 3~: . F
! r.
<..
/2
A
F
..oL- --'
- 6
KR
Yl r~
B
"
~ \
B'~
G~,\,,,
I
\s],
C
II;:;,.
)'
J'
\..-.- --- P,
./ /S~/\~2
\~/4
\
\
:) Cremana
12
UF =0 I:: / []['
\
.-
;/ I ,Fa
II
10
/ 8 F
b F b
~
" ,
V . d) Cutmann
7
f 4 U; = 1:~
/y'2/
6
F
A
F
IF.
c} Cremana
2' '
~.
// t\\ d.-
·F
u~=: 3c:n /
: I ~o
~
g'
~- \\
Slika 1.198.
i'
: ~-8-~-//H 11 /
b) Nacrtan je i Kremonin plan sila (s1. c).
c) Prema Kulmanu, za levi dec resetke bice:
~~!Y'
4
1: Z/= 5- 5 + Fu4 +FU5 cos 0:+ FU6 = 0;
2 a.c,e
1: Mn= -5 ·2+ 7·5- 5 .3-Fu6 ·2=0,
Slika 1.197.
pa su, zbog tg (f. = 2/3, cos 0: = 3 ]fi3/13, sin 0: = 2 ml13, sile 11 stapovima:
b) Krcmonin plan siJa nacrtan je 11 naznacenoj razmeri (51. c).
FU4= -2 t; FU5=-13t;
1.198. a) JednilCine ravnoteie daju: Prema Riteru, za levi deo rcsctke takode je:
1.199. ledriacine ravnoteze su: Ostale vrednosti pokazane su na slici. Silu F, na stapu (J), 3 F na stapu (4)
l: Y i = Y A +FB+ Fc- 3 F-F-F-2F-F-F=O; 2 ji na stapu (12) raz!ozicemo na obliznje cvorove, pa onda pacrtati Kre-
monin plan sila.
F, =5 Fj2;
1.200. Jednacine ravnoteze daju:
l: Mc= YA ·12+FB· 7 +F, ·2-3 F·l1-F·IO-F· 9-3 F·2=O;
l: Zi=ZC-2 F =0;
pa su:
FB = lOt;
M~=FA' 6 +FB· 2-F· 8-F· 6-3 F· 4- F· 2 =0, i
2F
8
2F 16 C\J
~F 15
F 2F
I
">
l
IF
"--;!,-,-,=- ZA
2 2
Fe
C
I) 16 9 8
71·
A" _.
/
r;,
b tF. e !-F, d
Cremona
IS
2F
1<"-_--=_-+---110 . 'j
\0
UF= t;!
I
6
8
9 _1
r,
13
F.'r R
b)
d)
8
c)
1 Z 3 " 5 6 7 8 9 10 il 12 il 14 15 10 17 18 19 20 21 22
Cu/mann + If! I 0 12 4 5J5 4 4 8 G a 8
u~""1:~ 7
f 2 a I 4 4 5,6 4 5.6 a 15 o· ~5
16 2F
Stika 1.200.
h
=4-3z=O; z=4/3,
illereno od osionca A.
VeliCi.na rezllitante je F~ = 2 - 1- 1 - 3 = - 3 t.
Prem~ Riteru bice:
2:: M 8 = 2·4 - I ·6- I ·4- 3·2 + F. lO • 2 = 0 ; II. KINEMA TIKA
L MD = 2·4 - 1 ·6- I . 4 - 3·2 - F. 6 • 2 = 0;
Komponentne brzine Sil X= - 4 I, Y= 3 I, pa jebrzina V= (;i..2 + Y)"2 = 5 t. C j = 3 em/sec; (\="1,5 em; C 3 = 4 em/sec; C4 = 2 em. Stoga su Jdnematicke
odnosno V= 10 m/sec. jednaCine kretanja:
Komponentna ubrzanja su x= - 4; ji = 3, te je a = 5 m/secz.
a=5cm/see2 ; x=31+3; y=4t+4; v=5(1+1);
2.5. U trenutku sustizanja oba su voza presla jednake puteve, pa je
s=v j l=v,(t-0,5), gde je v2 =15:3,6=54km/h. Prema tome je 361= X= 3 «(2+2 t+ 1)/2; y=2 «(2 + 2/+ 1), s= 5 «(2 + 2 t+ 1)/2.
=54(1-0,5); 1=3/2=1,5h; s=36·1,5=54km.
Kretanje je pravolinijsko po pravoj y = 4 x/3, i to jednako ubrzano.
2.6. U trenutku silstizanja obe suo tacke presle isti put, pa je 5=al'/2= U trenutku {= 2 sec bire a = 5 em/sec2 ; v = 15 em/sec; S = 45/2 = 22,5 cm.
=vo(t-2)+a(I-2)2/2, teje 1= (2vo-2a)/(vo-2a)=6 sec; 5=4·36/2=72 m. x
2.10. Kako je ubrzanje = d x/d (, mnozenjem diferencijalne jednacine
2.7. Oznacimo savol=vo=15m/sec, a j =a 2 =a=lm/sec2, SOj~'O' 502 = x= - 4 x identitetom 2 x d (0= 2 d x, ona se svodi na diferencijalnu jednacinu
= 1= 100 m, onda su predeni putevi tacaka racunati od tacke A: koja razdvaja promenljive, i moze se lako odrediti prvj integral:
i
Sj=v o l+at 2/2; s2=J+2vo l-at 2/2. 2xdtdx/dt=2xdx= -8xdx; x=
2
-4x 2 +C1 = 100-4x2 = 100[1-(x/5)2],
U trenutku sustizanja predeni putevi, racunati od tacke A, isti su, te sledi: posto je integraciona konstanta C1= 100, jer je za Xo = 4 em brzina Xo = 6 em/sec.
Izvlacenjem kvadratnog korena i smenom x/S = sin e, posro je dx =
~;)il'os e d e, jednacina postaje
51 = 15" 20 + I .400/2 = 500 m; S2 - / = 500 - 100 = 400 m. Jz pocetnih uslova kretanja sledi da je sin (C2 /5)=4/5, pa je, zbog
cos (C2 /5) = 3/5, zakon kretanja:
2.B. Oznacimo pocetou brzinu druge tacke sa V02 = C, ooda su VOl = 2C
x=5sin 2t+(Cj5)=4cos 2t+3sin 2t=Rcos(2t-0:)=5cos(2t-a),
V03 = c, pa su predeni putevi pojedinih tacaka:
sl=2cI-,.a/'/2; s,=c(t- 10); 5 3 =c(I-15)+a(I-I5)2/2. gde su R cos 0: = 4, Rsin 0: = 3, R = 5; tg 0: = 3/4. Kretanje je harmonijsko os-
cilovanje po Ox-osi, amplitudom R = 5 cm, kruinom frekvencijom w = 2 sec-I,
Jz uslova AB= BC sledi: perioda T= rr sec, pomeranja faze 0:, gde je tg Q( = 3/4.
51-52 = 5,-5 3 ; Sj-'-252 + S3= 0; 2 ct+ 10 c+ (225- 30 t) a= 0, " 2.11. Jz a = 10 t integra\isanjem sledi v = 5 ,2 + C j; S= 5 (,(3 + C1 t+ C 2•
Kako su konstante C l = 5, C2= 20, bice zakoni kretanja:
pa je vreme kretanja prve tacke:
a= lOt; V= 5 (I + 12); S = 20+ 51+ 51 3/3.
1=(225a+ IOc)/(30a-2c)=25 sec,
2.12. Kako je T=2rr/w= l/f=0,5, to su w=4rrsec-'; f=2sec-1.
te su predeni putevi tacaka:
Zbog -6 V2 "'" A cos 3 1';/4, sledi da je A = 12 cm.
5j =2·35.25-4.25'/2=1750-1250=500m; 52=35;15=525m; 5)=550m. 2.13. Brzina voznje je v = V/3,6 = 20 m/sec = Yo' Jednacine' kretanja su:
v=vo+at; v2 -v/=2as; v=20-t/2=O; t=40sec, s= -400/-2'.0,5=400m.
2.9. Jz jednacina x=
3, ji= 4 integralisanjem dobijamo: x= 3 t+ C1 ; ~ jer se voz zaustavlja kada brzina bude jednaka nuE.
x= 3 (2/2+ C1 t+ C 2 ; y=4 t+C,; Y= 2[2 +C,t+ C4 • J
i
j, 2.14. K~ko je v=vo +at=6+at, to je 1O=6+2a, pa je ubrzanje a=
Integracione konstante C i odredujemo iz pocetnih uslova kretanja da su = 2 m/sec 2. Zakon puta je:
u trenutku 10=0 pocetne koordinate Xo= 1,5cm, Yo=2cm i pocetna brzina !r
!
ima projekeije na koordinatne ose Oxy triedra Xo = 3 em/sec i Yo = 4 em/sec, pa su I
2.15.; 'Kako su jedJ.laj;ine kretanja v=vo+at; y2-vo2=2as, u pojedinirn 2.20. Jz z=1 slediz=t+C=t, jer je C=O, pajeputanja pravalinija,
deonicama, puta bjce'~ jednacine x/2 = y/3 = z/I i brzina y= J!T4 m/sec.
2
r
1) vo=O; v=al; v=72!3,6= 20m/sec; l=v/a= 180sec; s=v /2a= I 800m;, 2.21. Kako je (x/5)2 + (y/5)2= I, putanja je centraini krug po]uprec-
2) J = I: Sf;! S2 = 14 000 - I 800 - 200 = 12000 rn = 12 krn; 1= 12000/20 = 600 sec; I nika R=5cm. Ugaona brzina je w=2see-', pa je obimna brzina V=RUl=
= 10 ern/sec. Tangencijalno ubrzanje je jednako nuli, aI = v =R = 0, pa je i w
3) v=20m/sec; v=20-1=0; t=20see; s= -400/-2=200rn, ugaono ubrzanje jednako nuli, w=O. Normalno ubrzanje je aN =RUl 2=
Prose'cna brzina voznje je Vs = I/I: Ii = 14000/800 = 17,5 m/sec = J 7,5·3.6 = = 20 cm/see 2= a,pa je jednako totalnorn ubrzanju. Kako je w T= 2 IT, vreme
obiiaska po krugu je T= n: sec.
=63 km/h.,
2.16., Eliminisanjern vrernena I iz jednacina dobijarno: (x- 6)/2 = 2.22. Posto je vA=RUl i Y.B=rUl, to je VA/VB = 30/10= 3=R/r, pa je
= (y - 6)/3'= (z - 3)/6, pa je putanja prava linija koja prolazi kroz tacku R=3r. Zbog toga sto je AB=R-r=3r-r=2r=16cm, bite, r=8cm, od-
No (6,cm; ~ em; 3 ern), pocetni polozaj pokretne tacke. nosno R = 24 em.
. Kornponentne brzine su: x = 2 em/sec; Y = 3 em/set; t"", 6 em/sec, pa je 2.23. Kako je ugaona brzina Ul= n: n/30, gde je n minulJ1i broj obrfaja
intenzitet Qrzine V= [x 2+ j2 + z2J1/2= 7 em/sec. Kretanje je jednoliko pravolinijsko (o/min), ugaone brzine obrtanja su:
kretanje, t,e je a = O. Zakon pula je S = So + vi = 9 + 7 t, jer je pocetni put
a) sekundne kazaJjke
so= ON o= (36 + 36 + 9)"2 = 9 em.
2.17. Ozhacimo sa cp=n: t, onda je rezultujuce kretanje: b) minutne kazaljke oom=n· (1/60)/30= n:/l 800 sec-I;
I
,'3--4(3 3V3+4 , c) saIne kazaljke wh=n· (1/12· 60)/30=n/21 600sec- l ;
X=X,+X2= 2 coscp- --2-- SlTJrp =R cos (rp+ ex) = 5 cos (n:I+ex),
d) obrtanja Zemlje UlZ= 7C/30· 24·60 = n/43 200 sec-I.
gde je
2.24. Kako je prirastaj ugaone brzine obrtanja L1Ul=UlZ -UlI =Wt=
tg ex = - (48 + 25 V3)/39, posto smo stavili da su w
= n: (n2 n,)/30 = 2 IT, ugaono ubrzanje je = n: sec- 2 , Krelanje tacke po krugu
R cos rJ. = (3 - 4 1/3)/2, R sin rJ. = (3 V3 + 4)/2. je jednako ubrzano, pa je prirastaj obrtnog ugla:
Kako; je x=-IOn:Cosrpsin<p=-57Csin2rp=-jl, to je brzina V= t = njw o = 3 sec, to jest <PI = 3 rr/2; '1'2 = n/2.
= 5 IT V-z si~ 2 <p, te je ubrzanje a = 5 7C2 V2 cos 2 <p.
2.26. Jz Xl + y2 = RZ = 100 sIedi y = 8 cm. Diferenciranjem bice:
Zakori' puta je: V
S2= (x- 10)2+ y2= 2y2, 10 jest s= 10 1/2sin2q>.
2 xx+ 2yy= 0, to jest y = lOy = -xx/y= 30 ern/sec; V= 50 cm/sec.
J 1S"
228 229
V= R w=25 em/sec; aT = 0; a =aN=R w2 = 125 em/sec2 = 1,25 m/sec? 2.30. Stavimo <p = 2 t onda je rP = 2, ~= ~ = O. Diferenciranjem i elimini-
Hodograf brzine je centricni krug. sanjem dobijamo:
2.28. Dizanjem druge jednacine na kvadrat i eliminisanjem vremena 1) x= 4 cos <p; y = 2 sin q>; x2fl6 + y2/4= I; putanja je elipsa;
sledi: 2) i -8sin<p;y=4cos<p; x2/64+y2/16=1; hodografje e/ipsa;
y2 = 100 sin2 t cos' t= 100· (1- x/IO)· x/IO = (lO-x) x; x2 + yZ- 10 x= 0. 3) x= -J6cosq>= -4x; y'= -8sin<p= -4y.
Kako je opsta jednacina kruga: Za x=2cm jey=j!3cm, pa je cosq>=i/2, sincp=V.3/2,
(x-py+ (y_q)2=R2, sa sredistem u C(p; q), te su:
uporeaivanjem sJedi p = R, q = 0, te je putanja krug sa sredistcm C na x= -4j!fi y=2; v=2J!TIcm/sec; x= -8; Y= -41/ 3; a=4j!7 cm/sec2 ;
+ Ox-osi, poluprecnika R = 5 cm., aT = 24 V3!2 Vi3 = 12 V39/13; aN= 32 Vi3/13 cm/sec 2 ,
Diferenciranjem osnovnih jednacina dobice se brzina i ubrzanje: U temenima elipse bice:
x=-20costsint=-10sin2t; y=IOcos2t; v=10cm/scc; w=2see- l ; 'P 0 ,,/2 IT 3rr/z
x= - 20 cos 2 t; ji = '- 20 sin 2 t; a = 20 em/sec' = aN; aT = O. I' 4 8 4 8
yj x= 8 cos 2 t = 8 - 16 sin 2 t = 8 - y2, puta- Posto je <p = w I = 2 t, bice 2n=2 T, to jest T= n sec.
nja y2 = 8 - x je parabola.
1 - 1- - - 8----; 2.31. Komponentna kretanja su harmonijska oseilovauJa po Ox- i
Diferenciranjem osnovnib jednaci-
na sledi: . Oy-osi (zad. 2.10), kruznim frekvencijama 1 sec- 1 i2 sec-I. Ops~i integrali su:
~i I) x=8cos2t; y=4sint; x=A cos t+Bsio t; y= Ceos 2t+Dsin2 t.
!
aT = (ix +yy) /1' = -1/66/33; aN = (xy- yx)!v= - 8 V33/33 cm/secz; TZ= 4R {j j2az = 2 rt/3 w;
Kakb je r2=x 2+y2, to je rr=xx+yy, pa je v,=;. Zbog VZ=X2+y2= al = R (~, + (,)4)11'= R ~ (9 + 4 Te')1i2/3,
=1',2+1'/ bice vc=r~ =VV 2 -V,2, te su radijalna i cirkularna brzina: pa su ubrzanja u odnosu:
i v,=(xx+Y.Ji)!r=Vicmfsec; vc=(xy-yx)/r= -8 em/sec. aI/a, = Te (27 + 12 7t')1/2/27.
Na isti
, nacin dobicemo radijalno i cirkulamo ubrzanje: 2.37. 1z jednacina kretanja sledi:
ac = (xy - yx)fr = O. X= 4cos 2 t= 4- 8 sin' 1= 4 - 2 y2, odnosno y2= (4-x)/2,
2.32.: Kretanje prve tacke je kruzno, ugaonom brzinom w=2sec- l ; pa pa je putanja parabola. Koordinate tacke M jesu x = 2 cm; y = J em, pa iz
je rp = 2 t. iZa rp = 5 7t/4 bice vreme Tl = 5 ,,/8 = 1,96 sec. . jednacina kretanja sledi da je sint=I/2, COS21=1/2, cosl=V312, pa je
Druga tacka krete se pravolinijski, po precniku, ubn:anjcm a = J cm/sec z tk = rr/6.
bel. pocelne brzine, pa je zakon pula s =at 2 /2 = IZ/2. Kada bude s = 2 R = 18 cm,
Zakon kretanja tacke B je:
tada je Tz F 6 sec, pa ce prva tacka (M) pre da stigne u polozaj A.
2.33.' Kako je {z = x/2 = y/3 = z/6, putanja je prava linija, koja prolazi s=OM=V,lk=V4+ J =VS:
hOl koordinatni po~etak (0) i ima kosinuse smera cos a = 2/7; cos ~ = 3/7; pa je brzina u trenutku stizanja u tacku M na putanji
cos y=6/7.
Posto jc zakon pula: l'i= 6(SITe cm/sec.
S=(XZ+y2+Z2)112=7t2, to SU 1'=141, a=14cm/sec 2• 2.38. Kretanje je po eJipsi, jednacine x 2 /36 + y'/4 = I, pa su parametarske
2.34. ' Tacka sc kreee po zavojnici na kruznom' cilindru, poluprecnika jednacine kretanja:
R = 4 cm. Diferenciranjem osnovnih jednacina dobijamo: x= 6 cos w t; y=2sin 0) I; 0)T=8,,)=27t; 0) = rr/4 sec-I.
a) x=-12sin31; y=12cos3t; z~9; pa je v=15cm/sec;
Koordinate tacke M jesu x=3cm; y=V3 cm, to jest r=OM=Vl2=
b) x= -36cos 3 t; Y= -36sin3t; ;'=0; pa je a=36 cm/sec z;
= 2 V3 cm. lz parametarskih jednacina sledi da je cos w (= 1/2. sin w t=
aT=v=:O; aN=a; Rk = v'/aN= 225/36 = 25/4 cm. = V3j2; (,) tk = 7tj3, odnosno tk = 4/3. Zakon pravolinijskog kretanja drugc tacke je:
1z (3) se vidi da je, zbog v = const., hodograf brzine kruzni konus sa
vrhom u 0; poluprecnika 12 cm/see i visine H = Z= 9 cm/sec. Vektori brzina
su izvodnice konusa. 2.39. Ugaona brzina obrtanja je w = ~ = TC n/30 = rr/] 0 sec-I. Pararnetar-
2.35. . Iz uslova aT = aN sledi d vld t = vZ/ R, pl su difcrencija1na jednacina ske jednacinc kretanja prve tacke po cikloidi su:
i prvi integ~al:
x=R(<p-sinrp); y:",R(l-eosrp),
R· d v/v 2 =d t; - R/v=l+ C= t- R/v. = (vo /- R)/vo'
pa su projekcije vektora brzine i brzina:
te je zakon promene brzine:
v= RVo/(R - vot) = 25/(5 -I). x~Rw (I-cos <p); y=Rwsin<:p;
Zbog toga Ju prirodne koordinate ubrzanja:
Posto je zakon kretanja druge tacke:
ar = aN = v2/ R= 25/(5 -t)'.
s=vzI, to je OE=(4RZ+R2 TC Z) I/Z=v z tk =V2 T/2= 101'2; T=2rr:/w=20;
2.36. Tacka sudara (U) je presek tetive j kruga. U tom trenutku je
sredisnji ugao <r. NpU"=rp = 2 a,= Te/3. Kako jc troug:w N,OU jednakokraki, to odnos brzina u temenu cikloide je:
su zakoni j~dnako ubrzanih kretanja tacaka:
(V1/V;)E= 2 (RUl)/(R V4 + 7t2/I 0) = 2nd 4 +TI:z Vi,
=
, r=Gzt z/2: <p=w t/2,
Stoga je V 1 >V 2 , pa se prva pokretna tacka kreCc brze.
oduQsno utacki U biee:
I 2.40. Iz yZ= 4x diferenciranjem sledi:
!
l
232
2) x = - 4 sin 2 t; Y = 4 cos 2 t; l' = 4 cm/see; hodograf brzine je centralni Vmax = vE = 2 R U) = 411: em/sec.
krug, poJuprecnika Rh = 4 cm/sec.
2.45. Kretanje se vrsi po zavojnici na kruznorn ciJindru, poluprecnika
Kako je y' =y/x = - ctg 2 t, a tangenta na hodograf brzine gradi sa R = 3 crn. Kornponentne brzine i ubrzanja jesu: i
Ox-osom ugao
x=-3sint; y=3eost; z=4; v=5cm/sec;
~= -3cost; Y= -3sint; z~O; a=3cm/see 2 .
tangente na putanju i na hodograf su upravne. Ovo sledi neposredno, jer je
Hodograf brzine je krumi konussa vrhorn u Ph (0), poJuprecnika osnove-
QT= d v/d t = 0, pa je -;= --;N i upravuo je na vektoru -;. 3 em/sec, vi sine H = 4 em/sec.
2.42. Zbog x= 2 cos 2 t= 2- 4 sin 2 t= 2- y2/4 bite y2= 8- 4x. Putanja je Kako je kretanje po zavojniei jednoliko, 1'=eonst., loje aT'=dv/d 1=0,.
parabola. pa je aN=a i Rk =v2/a N =25/3em.
Difereneiranjem dobijamo projekcije vektora brzine: Obimna brzina je Vo = 3 em/sec, a aksijalna z = 4 em/sec,! pa je nagib
x=-4sin2/=-8sinteost; y=4cost, zavoJDlee tg CI. = z/vo = 4/3 = h/2 R TC, te je hod zavojnice h = 8 rr em. Kako je
wT~'2TC, to jc T=2rr/w, T=2TC, pa je h~zT=4T=8TCcm . .
pa eliminisanjem vrernena (t) iz ovih jednacina dobice se jednacina hodografa
brzine: 2.46. Zbog t = r/4 = cp/2 bice r = 2 If, pa je putanja Arhimedova' spira/a (ona.
irna ulogu prave kod spirala, jer postoji linearna zavisnost izmedu potega i ugla)_
Diferenciranjem bite: '
On jc kriva cetvrtog reda u sistemu Oxy.
r=4; ~'=O; 0/=2; ~=O,
2.43. Posle integralisanja sledi:
pa su kornponentne brzine v,=~ =4=const., vc=r~ =8t, te je brzina
v=4VI +4/2.
234
235
Projekcije ubrzan ja su:
Kak? je za t = 0 i <p = 0, and a je u presecnoj tacki spiralc sa + Oy- 1',=2r; I'c=2r; v~2Vir; 0,=0; ae=2r<p+r~=2r,p=8r=a;
o som <p = 1c/2, pa je vreme 1= tk = rr;/4, te su:
! aT=(v,ar+veae)/v=veacfv=41Izr=~; aN=Va 2 +a/=4VIr;
v,=1 i
K cm/sec; vc=n: 2 cm/sec; v=rr;VI6+rr;2cm/sec; r=rr;2/2cm; R,,=v 2/a N =r VI.
a,= (J 6(- 2 rr;2) cm/sec 2; Oe = 16 rr; cm/sec2 ; a = 2 V64 + 48 ;T:;--rr;4 cm/sec2. Brzina, ubrzanje poluprecnik krivine putanje logaritamske spirale srazmerni
Prirodne koordinate vektora ubrzanja jesu: su potegu (r).
aT= (v, a, + Ve ae)/1'= 8 (8 + rr;2)/ V 16 + 1<2; 2.51. Posto je cirkuJarno ubrzanje jednako nuli, mora da bude:
. . .. 1 d .
I aN = (v, ae-1'ca,)/)'= 2 rr; (24 + rr;2)/ V16 + rr;2, Gc = 2 r<p +r <p = - - (r2<p) =0, odnosno ,2? = const. = C.
r d1
:a polupre?nik krivine putanje je:
Rk = v2/a N = ),3/(1', Ge-l'e a r) =;;; (16 + rr;2)3/2/2 (24 + rr;2).
2.48. Stepenovanjcm i oduzimanjem dobijamo: Difereneiranjem jednaCine lemniskate bice:
2
!x = 4 (e
41
+ e- + 2);41
y2 =4 (e +e- -2);
41 4t x2 _ y2 = 16,
2 r; = - 2 c ~ sin 2 <p, odnosno ,1; = - Cc sin 2 <p;
pa je putanja jednakostranicna hiperbola, realne poluose a= 4 cm.
I
x= 8 (e 21 + e- 2'); 'y = 8 (elf - e- 2f ); a2 = 128 (e 4f + r'") = 16 r2, a, = i: _r~2 = - 2 C2/ r 3 - 3 C2 (e 2_ (4)/r 4 - C2 r} = - 3 C2 (r' + e2- (4)/1'7 =
=-3C2 e2/r7=-k/r" gde je k=const.
putanja je hiperbolicka spiraEa jednacine r = 8/<p. Radijalno ubrzanje, koje je ujedno i tOlalno ubrzanje, obrnuto je sraz-
memo sedmom stepenu raslojonja pokretne lacke od pola (0).
v2 = ~2 + (r ~)2 = C2/r2 + (C E/p» siri2cp, Jads=Jvdv= J6S 1l3ds, odnosno v2j2+C,=4,5s 4J3 .
pa je brzina u temenima elipse:
u temcuu T, (<p = 0') VI = CfT] = Cf(a - e) = 6 em/sec; y S j
<:1Jt[' .,.-;
l
= C. Tada su radijalna i cirkularna brzina: {DO J/'fP ~
20 /--1.::
v, = j. = (p E sincp) ~/(l H cos cp)1= (C s sin <p)/p; Vc= r? = Cfr. 10 ~.': : i ::
..! ; :j :_I_t_
Pomocu ovih brzina mozemo da odredimo Dekartove koordinate vi:ktora Of2345X o I 2 3, 4 S X
brzine:
Slika 2.56.
[X = V, cos 'I' - Vc sin cp = [(C sjp) cos <p - (CJr)] sin cp= - (Csin cp)/p;
Iz pocetnih uslova sledi da je konstanta C1 =O, te je V=3~2J3=ds/dt,
y = V, sin cp + Vc cos '1'= (Cs/p) sin 2 cP + (Cfr) cos cp= (C sjp) + [(C/r)- pa ponovnim integraJisanjem dobijamo:
- (Cs/p) cos 'f'] COS 'I' = (C/p) (HCOS<p),
JeT SU scos<p=(p/r)-l, (s cos'P)/P= (ljr)-(l/p)= (p-r)/pr.
238 23lf
Kako je !Constanta C 2 =3, to je zakon pula S=(1+I)\ brzine 1'=3(1+1)2 i Diferenciranjem sledi:
ubrzanja d = 6 (I + t).
Dijagrami su: (s,l) kubna parabola, (l"/) parabola (a,l) praya Iinija.
X = - 10 sin 2 I; .~ = ....: 20 cos 21; Y= 10 sin 2 t = -:k; y C~ 20 cos 2 I = - x.
pa su:
.Pocetne v~ednosti su So = 1m; Vo = 3 m/sec; a o = 6 m/sec 2•
v=10V2sin2t; a=20v'icos21; s= jvdt+C=lOV2sin 2 t,
Kinematicki dijagrami prikazani su na slici.
2.57.: Kinematicke jednacine ovog kretanja jesu: Jer je s2=(IO_iY+y2.
xLRcoSUl/; X= -RUlsinUlI; ~= -RUl 2 cosUlI= -Ul 2 X, Kinematicki dijagramisu sJnusne odnosno kosinusne linije prikazane
pa su: na slici.
lO=:Rcos'PJ; -20(3=-RUlsin'PI; lOOIR2+1200/(RUl)2=I: 2.60. Kako su put i vreme S=U,'Y, I=u,'x, gdc su X=X, y=y
5=RcoS'P2; -lOm=-RUlsin'P2; 25/R'+150Of(RUl)'=1. koordinate lacke u ravni Oxy merene u duzinskim jedinicama, to jc nagib
dijagrama (s,l) u prvom deJu:
Iz o;vog sistema jednacina mozemo odrediti amplitudu oscilovanja i -
kruznu fr~kvenciju: tg <XI = yfx = (s/u,)/(I/U,) = (ur/us ) sit = 1/4, v = (u,lu,) tg <XI'
R,= 20 em; Ul=2sec 1
; T=2-rr/Ul=-rrsec; f= l/T= I/TCHz. jer je v = S/I, te je v = 5 m/see.
Kindnaticki dijagrami su siuusna i kosinusna linija. Dijagram (v,s) je U drugom delu kretanja Je <X2 = 0, pa je i \'2 = O. Mcdutim, u trecem
eJipsa, a (a,s) prava linija. delu krctanja je:
2.58. Diferenciranjem dobijamo kinematicke jednaCine ovog pravolinij- VJ = (u,/u,) tg <X3 = (20/1) . (1/2) = 10m/sec.
skog kret~nja:
I .. U prvom j trecem periodu kretanje je jednoliko, u drugom je mirovanje.
x=e- I s:in 2 I; x= _e- t (sin 2£- 2eos 2 t); x = -e- t (3 sin 2£ + 4 cos 2 f).
2.61. Kako su v=up'y, l=u,'X, to su y=v/6 i x=t, pa su zakoni
Kako je. brzina jedmika nuli (x = 0) kada je 19 21 = 2, to su sin 2 1= 2!VS; brzine kretanja tacaka:
COS21=I/V5=0,448, pa je 21=63°24'=63,4°=1,105 rad; 1=0,552 rad,
VJ = 41; 1'2 = 10+ 4 (1- 2).
odnosno, i,-t = 0,577.
Zbog oyoga su: Oba su kretanja jednako ubrzana, ubrzanjem a=4m/see2 , ali je prvo bez
pocetne brzine (1'10 = 0), a drugo ima pocetnu brzinu v20 = 10 m/see j pocinje
i1 x =0,577.2VS/5=0,231 VScm; x=-1,154VScm/sec2 •
2 sekunda docnije od kretanja prve tacke.
2.59., lz' parametarskih jednaCina kretanja sledi:
Pri sustizanju obe ce tacke
IY = 10 sin 2 (= 10 (1- eos 2 /)= lO-x, odnosno x+ Y= 10, preCi iste puteve, te povrsme
I 'J s.r
Ie je putahja prava Jinija, odsecaka a=b= 10m. dijagrama moraju biti jednake.
One iznose:
(s,.t) (5,.1):
A I =xy/2; A 2 ={(5/3)+[5+ .---:
:........~
+ 2 (x- 2)]/3) (x - 2)/2 = .....-" ,
/j\(a.tJ = (x+ 3) {x'- 2)/3,
. y,~vr,t) ~
(a,t)
.I : \ te iz uslova jednakosti puteva
-~'-7----t
:/ l /V1
\ .
'-. (v,t)
sledi:
AI =A 2 ; xy/2 = (x+ 3) (x -2)/3,
. \:. '\."-
!/ \
o d 5 6 I
I. . odnosno :>::2=X2+X_6; x=6, Slika 2.61.
2rr iii t = 6 sec.
I Vreme sustizanja je, dakle, t = 6 see od pocetka kretanja prve tacke iIi 4 sec
\ /
I
,j
od pocetka kr~tanja druge tacke.
Zakoni predenih puteva su;
• I
s=/I,'y=8m; v=I,5m/sec;
L ..,....J
a = - 25/32 m/sec 2 • Slika 2.64.
Slika 2.65.
2.66. Ovde su:
a=12t-20; V=61 2 -20t+C1; s=2t3 -10t 2 +Cj l+C 2 ; C2 =-'1O; C,=4,
a2 = a = (u../u,) tg (X2 = - 2 tg q> = - 2 x/y = - 2 1/(v/2) = - 41/1', a= 12 t-20; V= 6 (2 -20 t +4; s= 21 3 -10 t 2 + 41 - to.
kao sto smo dobiE i neposredno difereneiranjem. Dijagrami su p,aya linija:, 'kb
parabo Ja luna para bI
0 a. Zat=4;J'e9=-26;
2.64. Ovde imamo tri periQda: a) ubrzanog kretanja, b) jednolikog za t = 5 sec je s = J0 ill, a za t = 4,8 je s = O.
.kretanja c) zaustavljanja. Prema tome bice: 2.67. Kinematicke jednacine su:
a) V = 90 km/h = 25 m/sec; a = 1/4 m/sec2 , a=6t+2; v=3t 2 +2t+l; 5=1 3 +/ 2 +1+4; C=4.
T = II + 12 + t3
tk =8125/25=325sec;
KiIiematieki dijagrami Sll, kao pri harmonijskom oscilovanju, sinusne Kako je 'Po = 0 i Wo = 0, to je '1'= ~t2/2, odnosno 50·2 n = ~. 100/2 = 50~,
odnosno kosinusne linije; dijagram (V,s) je elipsa, a dijagram (a, s) je prava linija. te je ;,:; = 2 1t seD
Y S,t,Q
Dalje je;
W=~I=..40 1t sec-I; cP = 2 1t • 400/2 = 400 7t = 2 1t N,
~
te je ukupni broj obrtaja do tog trenutka N = 200.
(si) 2.73. Poeetna ugaona brzina je (,)0=3 000n/30= IOO7tsec-J, pa iz uslova
,,: i
~=O sledi wo2 =2;':;CPk";2wo ·27tN/T,
:'-...!.!:2.."-- -.....-.---.,
:. i
.
te je
T= tk = 4 nN/wo = 120 Nln= 4 sec.
.
..
--.,,-
: •. ::;::0
~
2.74. Iz uslova w=wo-IO~=O sledi wo =I07tsec-t, pa je
-woz = -2.~·2nN= -1007t 2, te je N=25 obrtaja.
-:/' 2.75. Ovde imamo dva perioda: a) ubrzavanja i b) usporavanja, pa
ce biti:
Slika 2.69.
a) cp=("t Z/2 te je ugaono ubrzanje (,,=2<p/T2=2.2n.2400/(2.60)2=
2.69. Iz a=-2v=dv/dt=-2dsldt sledi v=-2s+CI =4-2s. =27t/3sec- z, gde je T=th pa je ugaona brzinaw=27t.J20/3=80nsec-:-~.
v
Kako je ~ = d vld t = - 2 v, to je d 1'/1'= - 2 d t, paje In v':' - 2 t +'C1 = _ 2 t + In 4. b) (,)2- w /= -2~c:p, odnosno
Zbog tog~ je v=4e- 2'=dsjdt, pa je s=-2e-2'+C2=2(1-e-2,). ~ = wo2/2 C:Pk = wo /4nN = 6 400· nz/4 n· 160
2 = 10 n sec- 2 ;
Kinematicki dijagrami prikazani Sll na slici. Brzina j ubrzanje za t = 00 T= T z = t k = wol~ = 80 -;<;/1 0 n= 8 sec.
teie uuli, a put tezi vrednosti folk.
v
Ukupno Vreme obrtanja i ukupni broi obrtaja iznose:
y S.Y 2.70. Ovde su zakoni kretanja Tk =T1 +Tz = 120+ 8 = 128 sec= 2 min 8 see; N k = 2 400 + 160= 2560 obrtaja.
za obe taeke:
2.76. Polofuj tereta (G) U odnosu na horizontalni precnik tocka odre-
a) v=at=4t; s=2/ 2 ; b) v=20-4t; dicemo koordinatom z. Ubrzanje tereta u vertikalnom praveu ujedno je
s=20/- 2 t 2 • tangencijalno ubrzanje dodirne facke uzeta na obodu tocka, pa su kinema-
tieke jednaCine:
, U trenutku sustizanja obe taeke
su preSle isti put, te je 2 [2 = 20 t - 2 (2, ·te sri:
to jest t = 5 sec. Tada je V2 = 0 i ta se ~= I sec- z; w=~t=t; <p=t2/2.
facka zaustavila. Predeni put s = 50 m.
Resenje je prikazano i grafieki Posle vremena od 10 sec teret se spustio za z = h = I 000 em = 10m, a
(slika). tocak je naCinio: N=c:p/27t=25/7t~8 obrtaja.
2.77. Ovde je ugaono ubrzanje ~=2V2c:p1/2=dw/dt. Kada se ova
jednaeina pofinozi identitetom 2 w d 1=2 d cP, ona razdvaja promenljive:
B) OBRTANJE KRUTOG TELA. TRANSMISIONI PRENOSNICI
2wdt.d(,)/dt=2wdw=4¥2c:p1f2dq>, pa je wZ =8V2cp3/2j3,
2.71. Kako je v=Rw=Dw/2=wj2= I m/sec, to je w=nn/30=2sec- l , jer je integraciona kOIistanta C, = O. Odavde se ponovnim integralisanjem
pa je n = 6,O/n o/min. clobija;
2.72.' Kinematicke jednaCine obrtanja jesu:
w=d cp/d t= (8 V2;3) 112'1'3/4 odnosno ~8 V2/3 t= 4cp';<'
~=const.; w=wo+~t; Cp='Po+wol+~t2/2; W2-&}o2=2~('I'-(Po). jer je C 2 =0.
16
244 245
Dakle, zakoni obrtanja su: 2.82. Prema Willisovoj fonnuli Za paralelnu spregu bice:
2.78. Brzina dodirne tacke (P) 0 ba tama kotura iznosi v = r WI = X w2 • = (- 1)3 Z2 Z,Z6/ZJ Zl Zs = - 20·50.30/40. 10·15 = - 5.
gde je WI = 1tn,/30 = 10 1t sec-! = const. Diferenciranjem se dobija:
2.83. Kako je nl = - 1 200 o/min, obrtaja pojedinih zupcanika
0= XW2+X~2; pa je w2 = -xw 2/x='rw IJ3x2= 30 TtJx 2, iznose:
jer je x=-lf3.
Za x = r bice ~2 = 10 n/27, tada je w; = WI = lOn, pa su brzina i ubrzanje
krajnje tacke A kotura K 2 : i56=nS/n6~ -Z6/ Z5= - 32/16= -2;
VA = y = R W 2 = 18.0 n emlsec = 565,20 cm/see = 5,65 m/see; i67=n7jn6= -z7/z6= -20/32= ,-5/ 8 ;
Ukupni prenosni odnos iznosi:
2.80. D;)dirna tacka P oba tocka (iIi zupeanika) ima istu obimnu 2.85. Prenosni 9dnos je:
brzinu: v=vp=h 1 w l =hz w2, gde su hi> i= 1,2, rastojanja ziza 0 1 od zajed- i = il7 = n l /1l 7 = i 13 ' i. 5 • i67 = (Z,/ZI)' (zs/z.), (- Z7/ Z 6) =
nicke tangente. 1z ovoga sledi odnos ugaonih brzina:
=-40.60.48/20.24.20=-J2, pa je 1l 7 =-J60/12=,.30ojmin.
W,/W 2=h2/hJ =02P, sin f)/Ol p. sin f) =02 P/O I P= (2 a -r)/r.
2.86. Prenosni odnos je:
Duzinu 0 1 P = r odredl·c'emo J'z trougla ° PF
1 2' .
prema koslilusnoj teo remi: i=n 1/nvu=n,/n 9 =(-Zl/ZI)' (-z./z.). (-Z9/Z7) = - 60·60.60/20.20·20 = -27,
r = (a 2
_
2 2
e )Jla- e cos rp)= b /(a_ e cos q», br:zina i uhrzanje tacke M;
2 2
te je ugaona brzina drugog tocka: F= D W9/ 2 = 9· re/3 = 3 n em/sec = 9,42 em/sec; ar= 0; a = aN =D W9 / =
pa je:
n z = ndi =900/30 = 30 o/min.
pa je obimna brzina:
Brzina odmotavanja kabla je obimna brzina tacke na dobosu, te je: v = D M/2 = 90 -;r;';" 282,60 em/sec = 2,83 m/sec.
v = D 0)2/2 = D TC ni60 = 30· -;r;. 30/60 = 15 n: = 47,10 em/sec.
2.96. Ovde je W = 2 -;r; sec!. pa je parametar / = h/2 -;r; = 20/-;r; = 6,36 mm =
2,91. Ovde je w p = (,)4' pa je v, = D p wJ2. Kako je prenosni odnos: = v,/('), te je Vz = 40 mm/sec = 4 em/sec.
brzina ziupcaste pofuge je: 2.97. Za svaki podeljak (p) na nonijusu pomeranje jznosi h' = hip j'
ono predstavlja lacnos! merenja mikrom~/ra. Ovde je h' = 0,4/40 = 1/100 =
Vz = 5 ·3,14· 60/30.16= 1,96 em/sec. =0,01 min.
2.92. Ovde je prenosni odnos: 2.98. OVde je ugaona brzina obrtanja (,) = 3 n: sec', pa je parametar
/=6/37t=2/n:=2.0,318=0,636em=6,36mm, te je hod zavojniee h=2n:/=
i= ZI· Z 3· Z 6· I •· Z 9 30.40·25·48·20
- - - ' - - - - - = 400 =4em=40mm. Nagib je tglX=0,318, te je IX= Ir40'.
m l • Z2 • Z4 • Z7' m2 3·25-30·16·2 •
Ako je hod h = 4 mm i p = 50 podeljaka, onda je tacnost merenja h' =
pa je: n9.=np=2ojmin i cu9=cup=-;r;/15.
= 4/50 = 0,08 mm.
Iz~edu precnika podeonog kruga, modula i broja zubaca postoji ovaj 2.99. Kada se navrtka zavrtnja (N) porneri aksijalno za d z, pJoca ce
odnos: Di = mz, te je Dp = mz p = I . 30 = 30 em, pa je brzina po luge: se pomeriti u vertikalnom praveu za dy, pa je etg et: = d y/d z, odnosno brzine su:
vz =Dp(,)p/2 = 15 TC/15 =3,14 em/sec. dy = d z ctg IX; y=v =zetg IX = Vz ctg IX =[(h 1 + hz) n etgo:]/60,
2.93., Prenosni odnos zupcanika je: posto je ukupni hod zavrtnja jednak zbiru hodova oba zavrtnja. Za date
podatke brzina kretanja pioce prese iznosi:
i "fi"Jn4 -=Z2 z41z1z3= 54 Z2/20·] 8 = 3 z2/20,
lS
pa je:
V= (12+ 18).30.j!3/3.60= 5 V3 = 8,65 mm/sec.
248 249'
2.100. Duzina rucice CA = CB = I ostaje nepromenjena PrJ pomeranju Pumnja je parabola sa temenom u E (xE =25/2m; YE=25/4m).!
. I
navrtki A i B. Kada se navrtka pomeri aksija'lno za d z, pomerice se zglob C Kako su brzine Vp= 5m/sec i vr =Yo-al=5-2t, a njihovi vektori 8U
za dy. Medutim, trougao OCA, iii trougao OCB, gde je OA = OB, ostaje zbog upravni, apsolutna brzina kretanja predmeta je: ..- ; -
simetrije i dalje praJ'ougli, te vazi relacija: Va = V = [Vp 2 + v/J'/2 = {50-20 1+ 41 2)11 2 •
CA2=)2= y2 + Z2= (y + dy)2 + (z- d z)2, iii 2ydy+ dy2_ 2 zd i + d Z2= O. 2.104. ReJativna brzina je Vr = a r I, a prenosna je vp' Vektori 'ovih brzina
grade ugao IX, pa prema kosinusnoj teoremi, iz plana brzina (stika) odredu-
Kako su pomeranja mala, mozemo zanemariti kvadrate diferencijala, pa
jemo apsolutnu brzinu: :
postoji odnos:
ydy>'::;zdz, iIi dy/dz=z/y=tgfJ=y/z=y/vz> v}= v/+ v/ + 2 v, vp cos (Xc-v/ + (a,t)2 + 2 vp art cos a.
gde je v, translatoflla brzina zavrtnja. Brzi.na zgloba bice dva puta veca, zbog
pomeranja i druge navrtke (B), te je:
5=(v,sina)l; t =slv r sin ex = x= XA + S, cos ex = vp I + (a, {2eos a)/2; Y =YA sin 0: = h-(a, [2 sin a)/2.
Slika 2.101. = IOWVTS = 20 VTIJ3 = 25,80 sec. Eliminisanjem vremena t iz prethodnih jeJnac:na dobijamo:
• ~~o \ •
gde je UJ
r
kruzna frekvencija Wr = 2 re/T = 27<= 6,28 sec-'.
250 251
.' Usvojimo nepokretni sistem Oxy i pokretni A ~fJ kao sto je pokazano odnosno ubrzanja (slika 2.107. G i b), slede apsolutna brzina i apsolutno
:nasliei, onda su apso!utne koordinate tezista (C): . ubrzanje:
I
Zbcig jednolikog translatornog prenosnog kretanja, prenosno Korioli- X= VR2_y2 + (a p /2)· (R/vrF· [arc sin (YIR)f.
$OVO ubrhnje jednaki su nuli.
,1: Putanja je, dakle, transcendentna kriva.
2.106. Relativna putanja tacke M je prava (L), a apsolutna krug (K). 2.108. Relativno kretanje je pravolinijsko, a prenosno je obrtno. Pre-
Stoga je relativna brzina koJinearna sa pravom L, a apsolutna je obimna JJcisna ugaona brzina je wp = w = IT sec-I, pa je vreme jednog obrtaja T = 2 Tt/w =
brzina, pa je tangenta kruga, Ie sledi: = 2 sec. Zbog toga je predeni put AB = 1= vr T, pa je Vr = 1012 = 5 em/sec i
G r = O. Prenosna brzina je upravna
vr=vpctgcp; va=Rwa=R ~=v)sincp,
na dijagonalu i jznosi vp = d w = yI
pa 3U ugaona brzina i ugaono ubrzanje: = 10 ViTtcm/sec, jer je duzina dija- DI-_ _ _ _ _,..-.._o::..c_~_;;.
gonale' d = 10 Vi cm. Ovi vektori
(,lo = rp'.= vp /R'sm cp; ,:." = cp" =
~"
(- vp 2 cos cp)/R2 s in J cp. grade ugao CI. = 45°, pa iz trougla
brzina (slika) sledi prema kosinusnoj
Ubrzanja su: teoremi:
ar=d vr/d 1= -vp ~/sinzcp= v}= v/+ v/+ 2 Vr vp Vi/2; d
aoT=R;P = -V/COS(F/R~jnJrp;
Komponentna ubrzanja su: 12! u=w
o 8
W=Wp
aaN=R ~Z=v//Rsin2rp.
Slika 2.108.
GpN=dw Z = 1OV2 Tt2 ;
2.107. Relativna putanja je krug
Koriolisovo: ;c=2[-;:;, ;;:J=2wv r [-k, -JJ= -2wv,i;
(K), pa 3U:
i usmereno je u smeru - Oxcose. Ubrzanja ~ i ~~ grade ugao 45°, pa iz
trougla ubrzanja (slike) sledi:
t·
,,~b)L\
.,
".',
..'
Prenosno kretanje je transJatorno. pa su: 2.109. Relativno kretanje je oscilatorno:
Sr= r = (h/2) cos rp; v, = - (hk/2) sin rp; a, = - (hF/2) cos 'P, gde je rp = kt
i k=w r =IT/6. Kako je 11 polozaju M pr~deni put OM=r=h/4=(h/2)coskt,
to je coskt= 1/2, pa je kl=rp=Tt/3, odnosno vreme t=2sec.
Vektori prenosne i relativne brzi- Kinernali<::ke jeuua<::iTle obitanja plocice jesu:
ne gn ce 1 F 0 (n/2) + 'P, a \ektor &J = const.;
SJika 2.107. a r i a p ugao Tt -cp, pa iz trougla bfzina, Za 'P = n!2 1=2 sec bite vrednosti ~ = Tt/4 sec- 2 ; w = -;r/2 sec-I.
f
252 253
a) brzine v,=(-hnfl2)=-nk; 1
-;" = b w = 6 n r pa je apsoJutna przina: i, ~=w=1'(1 +1)/1;
Va = l ' V39 = 6,245 l ' = 19,61 em/sec; Kako je BC1= b2 +h2=900+ 1 600= 15'00, to je BC= 50 em i cOSrt.= 4/5,
:sin rt.=3/5.
II o
Za poJozaj pokretne tacke M u tacki krugu bice:
w,=~/32;
pa su:
v,=Rw,=2V27t;
-+
SJika 2, JOy, Slika 2.JlO. j;
-7 -~ -+-
2.110. Relativno kretanje je pravolinijsko jednako ubrzano kretanje, pa su: apN~ -Rw 2 i= -12811:2i;
~ r ) l -~ -..,. 4 --to -+- i
.I, - S = 50 {1/2; ao =a,T+arN+apT+apN+aC=n( -257 l ' i+ 16 j.- k)n.
I
.;i~ 255
.-;¥j
17v'''m(Jrn''~;6Jozaju bice zakoni kretanja: U trenutku zaustavljanja konu-
sa kinematicki elementi iznose:
zlr
(5 n/2) sin O· ro; ;, = - (571: 2/16) cos (j.~. A
w=O; T=wo/-in; q>=lnN=8;
q>= tc/2)sinO; ~ =cu=(n2jI6)eosO;
-1;; ]= lOem;
~ =~ = -(n3/128) sin (l;
tg IX = 3/4; s, = [= 5 P/8 = 10;
T'=4 sec;
gde je -;0 art radijalnog, a
I
-;0 ort cirlrularnog pravea. (t)= -7r .. H
/ e
pa je ino = = O. ReJativno
kretanje kulisnog kamena je
UUZ prave 0, A; prenosno
kretan je je obrtanje kulise
Slika 2.J 12. oko tacke 0" ugaonom hrzi-
nom w = ~ = -~, jeT je 'P +
I
+ t = n12. Apsolutno kreta-
;, = ( - ~ Vi n 1 /32) 70 ; nje kamena je kruzno, polu-
~
{It,; - -
{C ~3/~')--:'
\.~,. .J.. "0' "
G,
--rl.• - ...... +;,_ .. (-.S1'[2/256)!l 2 (8 -171:2)70
+ a-+.""~ I 17. 7t ;:'oJ; precnika R, sa sredistem u O.
Ovo je kretanje jednojiko,
pa su apsoJutna brzina j ap-
soiulllV uurz311je:
2.113.. Prenosno kretanje je obrtno, a relativno pravolinijsko, te su
Va =R CU o = 30 n =
njibove kin~maticke jednacine:
I
I = 94.20 em/sec;
aa - R cu uz - 887,40 cm/sec 2 -
11, = c()n~t.; v, - a, t; s, = a, (' /2. I Slikn 2.114. . - 8,87 m/sec'.
I
I
257
156
te je 6:., = TC/4 sec-"_ Relativno tangenc'jalno ubrzanje je kolinearno sa relativ-
Vektor apsolutne brzine je kolinearan sa tangentom, a vektor apsolutnog
nom brzinom, a relativno normalno ubrzanje je usmereno od tacke m ka
lJbrzanja je usmeren ka centru 0 (slika). '
1z trougla O,OA, prema kosinusnoj i sinusnoj teoremi, slede relacije:
o
rsin 0/ =r cos<p= R cos 8; rsin<p=h+Rsin8,
~w
o
pa diferenciranjem dobijamo:
v.=Rcu o T=v,+v p ;
; = ~ r (U2 -r .
pM 0'
U naJviSem polozaju S11 sledece vrednosti: 2.120. RazLkujemo tri period a rada bregastog tela: a) podizanje,
b)· zastoj i c) spUStanje.
Ymax=e+R=3R/2=15cm;. v=O; a=·-A(J+A)Rw2=
a) U periodu pod;zanja imama dva ciklusa: ubrzavanje i usporavanje,
te su kinematicke jednacine:
2.1 17. Ubrz'1nje klina je prenosno translatorno ubrzlnje. Apsolutno ]0 a = const; v=at; S= aI 2 /2; v2 = 2 as; w= TI n/30 = 2 n;
ubrzanjJ stapa je u vertikalnom pravcu, a reJativno je ubrzanje dodirne tacke
i usmereno je uz ravan. jz trougla ubrzanja sledi; q>=wl=2TII;
arcos ap = 0; aa = a, sin IX = ap tg IX; ar = 6 V3 cm/sec'; aa = 3 V1 em/sec 2• za <p=TIj3 b:ce t= 1/6sec, pa su s=2cm; a=144cm/sec 2 ;
,'-'
2.118. Apsolutna brzina usmerena je duz stapa od B ka A, a relativna
s v,o /(o.IJ
pada u pravac tangente na krug, poluprecnika· R + r, us;n~rena je ka Ox-osi.
lz troug/a brzina sledi: ---l/(V,IJ . /(s.l)
. I
V~.=Vr+vp; O=l'rCos<p-vp, ~a=v,sinq>; v,=(R+r)w,. /i i : ",
"
"
"
I .
pa su ugaona brzma i ugaono ubrz:inje reJativnog kretanja: / \
\
00, =V)(R + r) cos q>; w,= vp smq>/(R + r) cos 2
q> = (v/ sin q»/(R + r)2 cos'<p. o
i ..A<"~~+---'i' •
Pri~odDe komponente re!ativnog ubrzanja jesu:
pa je
7.1 polo bbrtflja (t ~ 7/2 - 2 s~ ... ) hiI.':", Jlajvt'ce podizanje stapa. kaje izn031 U drugom dclu je l' = 0, pa je oblik brega kruzni luk, U poslednjem
periodu oblik je isti kao u prvom. Za drugu polovinu obrtaja oblik brega se
It = Ymax = 10 + 8 = 18 em,
poklapa sa krugom bregaste osovine, kao sto je pokazano na sllc!.
17'
.261
260
~ I~----"-"
A'--+-----l,11 --, '-,,\
J :; 6 7 8
··
R '" 20mm "
r ;;: 10mm
Slika 2.121. e~lOmm ..
2.122. Podilanje i spustanje' radnog tcla je harmon:jsko, sa zastojem
na pos!ednjem deb pUla od 30°.
Konstrukcija je prikazana na stci.
Stika 2.123.
6'
j' .,
8'
4' -, -- -, , , ,
I "
9'
J'
2'
--, , -, , \
.\
/' to /'
\
II 12 , ,,
I :~
I ,,
,, ,,
I ::
I
.:
:'
, .' l:I'
\
4 .. ,'
:'./
, '
, ."/ /'
Stika 2.122,
2.123. Konstrukcija je prikazima nu clici. Qvoj jc zakon puta cikloirlni Slilm 2,121.
sa zastojem na posJednjem delu od 30°.
Apsolulna putanja je krug, polupr~cnika I, sa srediStem na Oy~osi:
2.124. Na delu rr:/3 je harmonijsko podizanje radnog tela, zatim je
l:a~toj do 2 It/3, onda spllsta nje do, 7 It/(i, a zMim no ,? TC mirovanje (zastoj) b) Ix (rollgl11 OAR >;Jedi:
Konstrukcija je pokazana na sJici. r cos'l'=R+ {cos 6; r sin 'l' = I sin 6; 1'2 = Rl + J2- 2 RI co~ (180 0 - Il).
2.125. a) Uzmimo u tacki 0 triedar Oxy, onda su koordinate tacke B: te je:
y=R+/cos6, pa je X2+(y-R)2=F. ,2=R2+ /2+2 Rlcos 0 = /2_ R2+ 2 Rr cos <p; ,
x=/sin6;
262
263
Resenje ove kvadratne jednacine je:
2.127. Pretpostavicemo da je obrtanje u direktnon: smeru i izabracvemo
r = Rcos q.>+ VF - R2 sinl<p = R cos <p+ IV (1- 1. 2 sin2 <p). pokretni sistem da se osa A ~ poklapa sa stapom, a A Y) Je upravna na. stap.
o
-or.
v .---
B) vjJ=--;A +0'
0' VjJ~=-vAsin()(=-lO'IJ; .. A
V.J VB~=-VACOS()(+I'B=IO;
. u pocetnOin trenutku b,!'Zina i ubrzanje sredista ploce lIA '= 1m/sec, aA = I m/sec2 • 2.134. Ovde su BC=[=20em, cos<p=3/5, sin<p=4/5. Nepoznati su
U datom trenutku'-~va brzina je obimna brzina, a ubrzanje je tangencijalno ugaona brzina i ugaono ubrzanje obrtanja ploce, pa cemo ih odrediti pomocu
ubrzanje iobrtanja ploce oko trenutnog poIa, te su ugaona brzina j ubrzanje ubrzanja temena B i C, projiciranjem osnovne vektorske jednaCine na ose
ploce: iriedra A 1; 1):
ac~ =aseos<p-i wsin 'P -/ (,)2 eos<p;
Brzihe tacaka M, iznose: aC~ = as sin <p + I wcos <p -I (,)2 sin 'fl.
VI =v3 =PMj .(,)= R'VI (,)=0,4 V2. 5/2=2 m/sec; UnoseCi brojne vrednosti dobicemo jednacine:
b
~----~--------~
lacke M/ a21; I-I =0;
I
=
\
I
I
I STika 2.134.
Za temena AiD dobijamo vektorske reIacije : Vrednosti su odredene j graficki pomocu plana ubrzanja.
Kako je sada poznata ugaona brzina, lako cemo oureuili puluZaj lllOuul-
-;D = -;A +-;;T+ a ;N; nog pola (P), jer je AP=P=VAI(,)= IZV3j3=4V3 em.
odnosno projiciranjem: Drzine oSlala dva tcmcna odredicemo racuDski, prujil;iraujem jcdnacina
za brzine:
aD 1; = - 20 ; aD." = 20; aD = 20 V2 cm/sec 2; aq = ac = 60 cm/sec2; ac~ = o.
Vrednosti se odreduju i graficki pomocu plana ubrzanja. Tackom s po- na koordinatne ose:
vCI; = -vAsinet= -6V:3; vc~ = -VA coset+b(,)= -6+ I2Y3;
deHmo duz ah, koja predstavlja relativno ubrzanje -;; u istoj razmeri u kojoj
(acka S deli duz AB, to jest na dva jednaka del~, onda je ubrzanjc tackc S vc2 =144(4-j!3); l'c=18,08cm/sec;
/lfnpa ;,; -' Ii.' p-;:,;. VDt"" -vA sina+!tr,l-IOj!3; VB" - -VAeo3(:t.- -6; vD-fl}}6~ 18,3Jcm/~ee.
268
269
Vredllosti mozemo dobiti i grafii'ki pomocu okrenutih brzina, iii, pak,
pomocu plana brzina. 2.137. U gaona brzina obrtanja krivaje 0 A iznosi Wo = G= 21t, pa je
2.135. Trougao OAD je pravougli. Trenutni pol je u preseku potega OD ugaono ubrzanje &lo = Ii = O. Vektor br~:ne ta~ke A je u praveu tangente kruga~
i prave pOvucene upravno na + Ox-osu u tacki A. Stoga je x cos <p = R i it tacke B je u pravcu - Ox-ase, te je trenutni pol (P) u preseku upravnih na
xtg<p=AP. Kako je vA=I'=x=AP,w,ugaona brzina i ugaono ubrzanje bice: vektore ovih brz;na. Kako je 6 + cp = 1t, to je ~ = W =- e= - Wo ~gaona brzin~
e
= 02 tg 0 + A «(;) sin <p + w2 cos <p)/cos 0.
vA = R wo; vn = BP· w = h Wo = 2 RWo sin 'P = 2 R Wo sin e;
Tach A stapa krece se po krugu, pa je za nju: ve=CP· w = CPo wo = Wo (R2+ b2 +2 Rbeos 20)112,
-. -+ ""'c """"'c jer iz trougla PAC sledi, prema kosinusnoj teoremi:
aA=aC+aAT+aAN; Ve=v~' = Rw;
Cp2 = R2 + b2- 2 Rb cos (180 0 - 2 6) = R2+ b2+ 2 Rbcas 2 e.,
Ubrzanja su:
Posto tacka A pripada i stapu AB, za kraj B stapa je:
aA = R wo;
2 ~ ~A +->A
aB=a a BT +A
a BN ., aC=a A , aAeT +-;A.
eN' A' -aA-O
aBT- cr- ,
A -- -c -C -A --+A
I
-+ --to- .......,. -+ -+ -+ -+ --
Vn = VA + V~= Ve +V~ +V~; aB= aA +a n = ae + a AT+a AN+ a BT+ a BN' te SU: ,
ae 2 =a A 2+ (b ( 2
)2 + 2 aA bw 2 cos 2 '1'= R2 w04 tJ +k2 + 2k cos 2 0); h=kR.
vB=vc-RweoS<fl+/ OsinO; aB=ac-Rwcosrp+Rwzsin<p+le sinO+/Ozcose.
1z trougla OAC i trougla P a ac (u lplanu ubrzanja) sled~ ovi odnosi:
Za date padatke je A= 1/2. rp = 90 0 ; sin 0 = 1/2; cos 0 = )13/2,
pa su:
Rjsin ~ = b/sin (2 tp + ~); aA/sin (I. = b w 7/sin (2 tp + IX),:
() "" jI3 w/3; VII '-I'e (3 + 1/3 )/3 - 1,9!lm/sec; pa je: i
blR. = k =sia (2 rp + 'jI)/sill 'I' = b(,)llR. ("l = Sill~l'...+ 11.)/:;ill 0:,
an = ae (3 + V3)/3 + v/ (9 + 4 V3 )/9 R = 6,98 m/sec 2 ,
te je IX = <jJ, '510 znaCi da vektor ubrzanja tacke -CrproJazi hot tacku' 0, u
jer je w=1tsec- 1, &l=O; ac=O.
kojoj se seku i vektori ubrzanja taeaka A i B stapa BAC.
270
271
Za ~o=2;t i 6= 120 je 9=60 0 0, pa su; Ubrzanja su:
YA = R Wo = 20 71; em/sec; a A = 4071;' em/sec' ; a A = OA . W l 2 = 90;t2 em/sec'; -+ ~ - -
an = aA + atT+ atN;
VB = 20 V~ ;t em/sec;
Ove se vrednosti mogti odrediti i raeunski, jer vektor -;;n gradi sa pra-
Yom Be ugao S, a sa pravom SA ugao 1'-0, te sledi:
2.13,8. Iz zadatka 2.129. imamo ove podalke i rezultate: a8 cos 0 = b w 2' = 22,40;c2;
k= IOem; b=20em; p=35em; AP=15,55em; BP=Jlcm;
; te je:
Ul,==37t; Ul= J,93n:; w, = 1,06 7t ; tgo=7.12; coso=0,/41;
VA = 3071; em/sec; 1'8 = 21 ,23 71; em/sec.
Ve= R w; l'e/ R 2;
Ul = =
v~= PM·w=
Slika 2.138.
c=!7cm;
Slika 2.139.
~in <X - 0,624; cu~ 0: ""'" 0,782;
Kako je ubrzanje:
sin~=O,885; cos ~=O,468; ~ = 62 0 15';
~ -l---+
D:ferenc:ranjem dobijamo:
cos 'P1 = 1/2 ; SIn 'PI = V3/2;
j'= Rw (I-cos?); ji = R w sin 'P ;
cos( 1+ k) 'PI = - I, pa ce biti:
hodograf brz:ne je krug. poluprei'nika Rw, sa sredistem na P,x-osi,
x=-3V3re/5; ji = 9 refS; v = 6 V3 rr/5 em/sec;
Brz'na je v=(;i:2+y)I/2=[2R2w2(1-eos<p)j1IZ=2Rwsin ('P/2),
R, ii
I .
- R z cos (I + k) 'PI;
x· =w 1
2
(-20 cos 'PI +25.cosk 'PI); y=w l 2 (- 20 sin 'PI + 25 sin k'l'I)'
' - -, - , ---+<"-'.....L"'-'----,-~-:::- -"-I_ y~R2(l1 k)sin'PJ ··R2 :sin(l +k)'f'l'
Za date podatke su:
I I Diferenciranjem dobijamo:
K/ X= 5rr (1-? V'J)/4; ji -- 5 'IT (V3 + 2)/4; V= 5 V5 Te12;
/ ic = R2 WI (I + k)[ - sin 'PI +
,I / I Gin (l lie) 'Pd ; X=-57t2(4+5j13)/32; .Y·=51t2 (-4(f+5)/32; a-5'IT l V4,l/16;
.~
...I ji = + k)[cos <PI -
R 2 w I (l '" ...
GN= (xy.c...yx)/v=
r;:
n II 5n 2/16;
S]ika 2.140. -cos (l + k) 'Pd
2.143. Ovde je k~l, pa je <PZ=<PI=<P, te jero1=ro2• 2.145. OVde je k = 3; Oz Mo = - I em, te su koordinate tacke M:
Zbog wT=20ro=27t bite w=rcjlOsec- 1•
Za Rl =. R z = R dobijaroQ nepo:;;redno iz relacija za epicildoidu (zadatak
yf
2.140):
i,
pa su:
x=O; . y=27'=v;
y=2rc;
v=47tcm/sec; X= -5x2;
Y= - 5 V3 Xl; a= 101J;2 em/sec2 •
Slika.2.144.
- sin 3 <P1)/4 = R j s!n3<PI'
~o jest wI =7'/8 = const., bice: jer· su:
a~i =0.
sin 3 'P = 3 sin 'P cos z <P - sin) 'P;
Kretanje je, dakle, UlC'Y.UHW"0,,.V po Ox-osL
Sljka. 2.146.
IS'
276 277
sledi:
a) u prvotn slucaju
1I1=VC+Rw; V2=YC-R(,); vc=(v l +v1)/2=7cm!sec;
(,) = (vl-vd!R = 3/42 = 1/14 sec-I,
pa je polozaj trenutnog pola (slika a)
VI = (2 R +y) (,); v2 = yw; V I !V 2 = 1,0/4 = (2 R+ y)/y; y=4R/3=56cm;
,P, v, =10 . . _____ , _!'J+.~_--:v;-_.-ie_-+.;>
("~Q c ~ .'
p'A"'-_-,T
/
,/ ,
j
,// R
"'~P.pZI";:; / V; p.
:i.L
Kn 0)
Slika 2.149.
b) u drugom sIucaju
Stika 2:141. VI =vc+ R C,l; v2 = - ve + R (,); Vc= (VI -vi)/2= 3 em/sec;
parametarslce jednacine putanje jesu: (.)=(v1 -vc)/R=7/42-1/6see-t, t
x = R (cos <p+ <p sin 'P); y = R (sincp"-<pcos<j:». pa je poloZaj trcnutnog pola (P): .
Putanja je evolventa kruga. 1'1=(R I y)(,); v2=(R-y)w;. V1!V2=t0/4",,(R+'y)/(R-y); y=3Rj7=18cm. ..,.- ':..~~
278 279
I
2.150. pvde je WI = 31(", pa je u razliCitim poJolajima: ' lacke B) XB = I sin '1'; VB = 1<0 eosq>; aB = - / w2 sin 'P + I W cos '1';
a) za pr;vi pololal je trenutni pol u P j (tacki C), pa je: VB = 40 VI/3 cm/sec;
vA=Rw 1= 60fcm/sec; VA =(R+p)w; VB = R w;. VB/V A= R/(R + p) = 20/30,
tacke C) Xc = (lI2) sin '1'; yc=(lf2)cos'P; putanja je krug, poluprecnika 1/2;
te je VB = 2 11 Ai3 = 40 1t = 125,60 em/sec; vA = 188,40 cm/sec;
I! Vc= I w/2 = 40 V3/3; aT = 1,',:,/2= 20 {3/9;
\ ac = 20 V39/9 cm!sec 2 ;
J
= 1, te je V2 = v,. Slika 2.153.
2.153. Stapovi klize kroz obrtna postolja (0;), pa siJ. brzine onih tacaka
stapov:i koje se pokbpaju S~ snxli~lirna postolja brzine klizanja, a upraVJl~ na
njih seku sc u trenutnom polil (P). Usvojimo triedre 0 1 xy j A ~ Yj, onda iz
trougJova U J AU 2 i 0,1'° 2 sl,,{\i:
Rako su trouglovi AOS, SBOI i PP'01 podudarni, to je OS=BS=P'0I=s. Za polozaj kada je BD=DA bice tg<p=2, pa je AP=BP, te je vB=VA.
pa su koordinate trenutnog poJa:
Brzina klizanja je Vv = VA sin 1);= 2VA/VS = 2 Vs em/sec.
xp=l-s;: yP = (1- s) cos tp; s= l-,xp = yp tg '1'; y/=1(2xp-I), p
---,>:"-_...,:::"-,',,,, :1-
pol (P) u preseku upravnih -v:-
brzina. Za izabrane triedre
Slika 2.156.
sledi:
xp=htg<p; yp=h+xp tg<p= 2.157 •. Poznati su pravci brzina ta~aka AiD stapa, pa je trenutni pol
u preseku upravnih brzina, to jest u tacki P. Kako je OC = CD = R, cetvoro-
= h (1 + tg2<p); ugao AOCDA je deltoid, te je
x/ = h (yP- h); parabola,
s sin e= R + R cos e;
sa osom simetrije Oy-osom
Slika 2.155. i temenom u T (0; h).
/
SIJki1/.J'i I.
284 285
Rulete su:
a) nepokretiw: Xp = s = R (I + cos OJ/sin 0;
s/I-(2+113)/5-0,74G, te je Ll D -O,746(1Jj'
".1"1. (R-I'Y)/(}' R); }'-h J i'l)R/(i'l VJ-nClll, IHllV!l pHwkllltl Ox-t)~i; cenlralni krug, poiupretnika 2 R, sa ~re(!iStem u A. Krt."['lIlit." is, ualde, I!pi~
Cikfoidno.
~/ + 1'}/ = y2 = R2 [(v J + V2)/(V1- vz)]2. Kako je trougao DO'P jednakokraki. brzine tacaka su:
Ubrzanj~ se graficki mogu odrediti pomoeu plana ubrzanja. a= - 180)13 Jt2 cm/sec2 • Brzina i ubrzanje su negativni, jer su usmereni nalevo
brzine j ubrzanja tacke B mozemo doei analiticki, (u smeru-Ox-ose).
nepokretni triedar, te su: 2.161. Posto su stapovi vezani u zglobu C, brzine klizaca Ai B i
Y= (1- 2 R cos '1') sin 'P, zgioba C Disu proizvoljne, jer zglob (C) pripada i jed nom i drugom stapu.
Zbog toga projekcija brzine klizaca A na pravac stapa AC mora biti jednaka
y = R Ul (3 cos 'P - 2 cos 2 'P); projekciji brzine zgloba C, to jest AA) = CCI . Takooe projekcija brzine ~ na
brzine, to jest u tacki A konjugovanoj tacki A. Prema tome sledi: Diferenciranjem se dobija ugaono ubrzanje obrtanja oko pola:
'=Ai.w=2Rw; ; w=wo/2;
'-I'
VB = 2 R w sin 'l' = VA sin 'P; N = W0 2 sin 2 of [2 sin 6 + sin2 (6 + tjJ)J/sin 2 e,
jer je:
= 2 Rw sin *= VA cos'!'; 'f' + <fi=n:/2.
fJ + ~ =w o[sin e+ sin tjJ cos (6 + <fi)J/sin O.
ehaniza~~eekscentricni,
5-i~ t'
te ce biti: Brzine su:
Rsin{)=!siU<fi.; x=RcosO+lcos,p. VA =Rwo= 40n:cm/sec; vD=PD· W=VA sin (6+ tjJ)=VA'
:i, !\--Jiii--;; . jer je tg'~=V3/3, to jest tjJ=30 0 , odnosno 0+,p=n:/2. Zbog toga je w=O;
Kako je :wa= 5n: sec- 1 = con#., bice Wo = O. Osim toga je <fi +'l'=n:/2, N=4n: 2 ]13/3. Brzina kraja B je vB=PB. w=v A, jer je pol P u beskrajnosti.
; '-:~: ';
i
Za dater podatke je:
a~= - 57Rwo2/160= -1751t 2 cm/sec 2 = -17,25 m/sec 2 • te se mogu odrediti pomow plana ubrzanja.
2.168. ,Ovdc su: U prethodnom specijalnom sIucaju bite, zbog (tl = 0, izwzi jednostavniji:
Iz trougla OAD slede odnosi: Brzinu j ubrzanje tacke B stapa odredicemo analiticki pomoCu koordi-.
i
nata:
S2= R2 +b 2 -2:Rp cos 655 R2 (5 - 4 cos (1);
XR~X= R cos e+ lcos tjJ; YR~ -(l-.s) sin (-tV) = (l~s) sin,p ~ 1gin tjJ- Rsin e,
i
R cos 6+ s cos,<fi = b= 2 R.i_?sCOS tj; = R(2 - COs 8); b: sin (O+<fi)=R :sin <¥' te diferenciranjem dobijamo:
I x- - (R
?sin'11"'Osin(lll.jl); te'/I=sin6/(2-cos6).
Wa sin 6 + I ~ sin tjJ); .Y~ - R wn cos 0 + I ~ cos tjJ;
Zbo~ toga sto je 'f'+tj;=n:/2 bi(;e 0/= -t,
to jest ugaona brzina O,brtanja
oko lrenutnog, poia w = -~. lz uslova VA = R Wa = .:.. AP· w, ~de je x = - (R wol cos tl + I ~ SllltjJ + I ~l cos tjJ); y = R we' sin tl + I ~ cos cV - {~2 sm <fi.
bice:
AP.cos(6+ +of)=s=R sin O/sin <fi, I U specijalnom slueaju jc 6=7t/3, w=O; ~= _~=47t2V3/3, tc cc biti:
2.169. a) Trouglovi ACP i OAC su slicni, jer su im po dye stranice poluprecnik drugog zupcanika (2) zaokrenllti za ugao 'P u odnosn na spojnu
kolinearne i imaju jednaki llgao, ~ CAP = .,q: OAC' = El + <¥. Iz te slicnosti sledj polugu AB, pa je <p = El + <J; + 6 = 2 El + <J;. Diferenciranjem sledi w) = 2 a + <¥ =
odnos ACjAP=AC/OA iii AC'/AC = R/AP. = 2 W k +~, gde je WI ugaona brzina zupcanika, a W k = ugaona brzina krivaje. e
I S obzirom na odnos izmedu llg!ova El i .<¥ bi6e:
+ AC' . wo, to jest Vc = VA + v~. Dlkle, zaista je vektor OC· Wo brzina tacke C
spojne poluge. A to je trebalo j dokazati.
I'A =
2.170. Ovde jt:! uguon3. bl'zillJ. obrtillljakrivu ie w Q - 8 'It ~ec-l, pa je
R Wo = 240 'It em/sec. Brzina ukrsne glave B jednaka je nuli, jer je ukrsna
glava u spolja~njoj mrtvoj tacki, VB = O. Kako je tacka C na sredini spojne
poluge, to je Vc = vAI2 = 120 7t em/sec. Projekcija ove brzine na stap DC je
Ii Ubrzanje rukavca A iznosi aA = 320,,2
·0
obimnabrzina krivaje DE, pa je 'I'D = Vc' cos 60° = vel2 = 60 'It em/sec = I
I
Sada se mogu konstruisati vcktorske jednacine:
-+ A -..,. A
=-DE·wl=120~, te je -w 1 =7t/2. Broj obrtaja je Il J =150/min.
a B = aA + aBT +aBN·,
'4
2.171. Prenosni odnos zupcanika je i=Z2/Z1"'; 1, pa je W2 =W I =3 7'Csec- l . posto se poznaju pravci ubrzanja ;;:. aK j kornponentna
Iz trougla OAB sledi odnos 2 Rlsin <¥ = l/sin El odnos·no 2 Asin 6 = sin <¥. Kada A A·
aBN=(VB) 2 Ie, B B 2 -
Stoga nije potrebno odredivati k?mponentna
aKN= (VK) IRK.
se krivaja OA zaokrene. za ugao El u odnosu na polozaj OB, onda ce se relativna tangencijalna ubrzanja.
----------------~
I
I 295
2.173. Brzina kJizaca A je u prav- I 2.175. Projekcija brzine vA na polugu AB je brzina klizanja Aa'.
eu prave x-x, a brzina kJizanja stapa AC
je brzina olle tacke stapa koja se u da-
tom trenutku poklapa sa sredistem obrt-
I, Brzina temena B pri obrtanju oko tacke C je obimna bfzina upravna na CB, a
njena projekcija na stap AB je brzina Bb' =Aa'. Pomocu brzine
-,
VB lako cerno
nog postoija (C), pa je trenutni pol (P)
u preseku upravnih brzina. Klizac B ima
I f' -c
brzin~ -;K'
tacku K brzinu Kf, onda je brzina klizaca VK = Kk.
time i koja je horizontalna, posto je brzina ;{ upravna na stap KC.
~
PRENOSNICI
.~).
o. .
2.176. a) Kako je -;=-;;1+-;2, projekcije na ose polarnog sistema u
a:; n
. ravni Oxy bice:
Vr=r=vl sin '1'; vC=r~=V2+l'leoscp=VI(21 cos '1'),
pa je kvadrat brzine:
Iz rel,acije
; = d rjd t = T' d rid 'P = VI sin cp = [VI (2 + cos cp)jrJ . d rjd tp
sledi:
drjr-(sin-p.d'P)j(2 I CQPp)_"ou!u, l301n jn 11-2+cosfp.
Ubrzarija bismo odrediJi po planu ubrzanja, kao sto je pokazano na In r-In C= In (r/C) = -In U= In (1/u); r = C/u = C(2 + cos '1');
slici, posto su: Rudijulno i cirkuiurno ubrzunj~ bice:
i -).- -+--l--4----4- -> -4- --+ _+
aA=a,;+ap+aco ,; aC=aA+a~+a~N; aK=aC+a~T+a~N a,=r-r~l=~[vleoscp-vl(2+coscp)1·- -2vl~= 2Cv I 2 /r';
I
Koriolisovo ,ubrzanje je upravno na stap BA. a c = 2 ;.~+ rcp= 2 r· Cvllr' + r·( - 2 Cvljr J ) ~= o.
296
297
Kretanje se vrsi pod utieajem sarno radijalnog ubrzanja, pa je putanja 2.178. Kretanje je s!ozeno obrtanie oko dveju osakoje se seku, llgaonim
konicni presek.
brzinama w, = Ws = 3 n-/l 0; w 2 = wp = n-/2, pa je rezultujuca ugaona brzina
b) Zakoni relativnog kretanja su: w= 7 n-/IO sec-I. Trenutna osa gradi ugao CL I sa osom L" gde je w2 /sin IXI =
= w/sin CL, pa je brzina tacke A na obodu diska:
r=OM=Reoswt=Reoscp; v,= -Rwsincp; a, -Rw2 eoscp= -w2r.
Kako je obrtni ugao e= w t = cp, apsolutne koordinate tacke M i apsolutna VA = rA • w = w (c sin IXI +,R cos IX,) = 7 n- (28.5113/14 + 14· 11/14)/,10 =
putanja iznose:
= 7 n- (iO V3 + 11)/10 = 62,20 em/sec.
x=r eose = R eos 2 cp= R (1 +eos2cp )/2; y=r sin e = R eoscp sincp= 0,5 Rsin 2 cp;
2.179. Kretanjeje slozeno obr-
(x - R/2)2 + y2 = (R/2f; krug, sa sredistem C (R/2; 0), poluprecnika R/2.
tanje oko osa koje se leku, pa je
->
Kako su l'p=rweo ;
~
-+ -; -~ -)0 -+ trenutna osa obrtanja izvodnica OA.
apT=O; apN=-rw 2 r o ; 0co,=ac = 2 [w, v;]=
1z trougla ugaonih brzina sledi:
=, ( - 2 R w 2 sin cp). -;;:, apsolutna brzina i apsolutno ubrzanje bice: ~ -~~~ ~
w~ WI + w2 =w,+ ~P;
w 2 = WI sin IX ;
:r
tga.=R/H=3/4; : "lIS',
S ·!~a=J
2.177. Kretanje Cigre je slozeno iz dva obrtanja: sopstvenog, ugaonom COS IX = 4/S,' w,~ = 5 ~7/3
! -
=
brzinom WI = W, , i preeesionog oko ose. preeesije Oz, ugaonom brzinom
= 5·9 7r./3 . 30 = n-/2, pa jje n! =
preeesije w2 = wp. Obrtne ose seku se u tacki 0 i grade ugao IX. 1z trougla
Stika 2.179. = 15 o/wjn i ugaona brzina CD = 2 n-/S,
to jest n= 12 o/min.
2.180. Ovde je tgIX=3/4; sin C(;= 3/S; coslX=4/5. Trenutna osa je
z! dodirna izvodnica pokretnog konusa K2 (prava 01'), pa iz trou$la ugaonih
12 p brzina slede odnosi:
I CD sin IX= w 2 ; W= Sn-/3;
I 5 Stoga je brzina tacke A pokretfiog konusa:
I " ./
W;
r ./
./
/1
vA = h w = 2 R w cos IX = 12·5 n-/3· 4/5 = 16 n- em/sec.
Pri oJ,ome pretpostavljamo da su obe ugaone bizine pozltlvne, to jest Tablicna metoda (iii metoda zaustavljanja) sastoji se u ovome: zamislicemo
da su obrta:nja u direktnom smeru (smeru suprotnom od smcra kretanja da je planetski prenosnik kruto tela i da se obrce ugaonom brzinom kri-
satne kazaJjkc). Zbog toga U ovim obrascima treba uzimati svaku ugaonu br- vaje (Wk) u dircktnom smeru. Zatim cerna "zaustaviti krivaju" te moramo
zinu (iIi briJj obrtaja) sa svojim predznakom (+ iii -), kao i prenosni odnos saopstiti nepomicnom zupeaniku ("suncu") negativnu ugaonu brzinu (- w k )
zahvacenih iupcanika (- za spoJjasnje i + za unutrasnje zahvatanje). kako bi se ponistilo prvo obrtanje, posto ovaj zupeanik miruje.· Usled ugaone
Na primer, za date podatke bice i = i,z = - 12/36 = - 1/3, pa su brzine -Wk dobice sateliti nova obrtanja prema sprezi zupcanika, a njihove
ugaone brzine jesu relativne ugaone brzine u odnosu na krivaju. Zbirovi daju
apsolutne ugaone brzine svakog pojedinacnog zupeanika. Ovo se obicno radi
Za jeqan obrtaj krivaje (nk = 1) u direktnom smeru satelit ce sc obr- shematski, pomocu tablice, Ie se zbog toga i naziva tablicnom metodom. Tab-
nuti nZk = 3· puta u odnosu na krivaju, odnosno nz = 4 pula u odnosu na osu Jica se daje za ugaone brzine iIi brojeve obrtaja. Za prethodne podatke do-
OJ nepokretnog zupcanika. bijamo sledecu tabelu:
Kada je z, = = Z= 20, tada je i = - J, pa je z = 2 Wk;
I Kr~~;ja
Z2 W WZk = Wk'
i Zupcanici 3ja Zupcanici
Stanje
2.182.: Kako je bice W3=Wk+W3k> gde je WZk/W3k=i23'
WZ=Wk+W2k>
(1) (2) (3) (4) .11 K(t I (I) (2) (3) (4)
gde je i ukupni prenosni odnos sprege zupeanika. Ovaj obrazac vazi zabro-
Zbir "'k o "'k(l -~) "'k(l-~)I
'12 llr I
nk 0 nk ( J..-C.~)
1'
II'
!
jeve obrtaja ce biti:
gde je r redni broj zupcanika. U prednjem primeru bice numericke vred-
nosti
spregc zupclmika planetskog prenosnika kada je broj zupcanika neparan, a Krivaja (k) i zupcanik (3) obrcu se u direktnom smeru, a ostali zup-
prvi i pos!ednji imaju jednak broj zubaca, Zn=Z,' canici u indirektnom smem.
i
2.183. ! Postupnom pnmenom prethodnih obrazaca dobijamo:
2.184. Racun sprovodimo tabelarno
ii2 = 60/1 00 = 6/10; I1 z =(1-10/6)·30= -20 o/min;
te je n4 = (l + 10/2) . 30 = - ! 20 o/min. I I -1
-I -I -I -I -I
o
Istu vrcdnost dobijamo skupnim obrascem:
II
I 30(120 -15/120 40/120 -W1l20
2.185. OVde su prenosni odnosi i z, = - 20/40 = - 1/2; in = - 10/40 = 2.194. Prenosnik je dlferencijalni. Prema zakonu relativn?g kretanja
= -1/4; i24 = 25/40 = 5/8; i 25 = 100/40 = 5/2, te su brojevi obrtaja: apsolutne ugaone brzine zupcanika su:
n,=(1+2).40=120o/min; n2 =0; n J = (J + 4).40 = 200 o/min;
n. =(1-8/5). 40 = -120/5= - 24 o/min; n 5 =(1-2/5).40=24o/min.
gde su W,k i W2k relativne ugaone brzine zupcanika prema krivaji! (k). Dodir-
2.186. Prenosni odnos je i=z2z4/z,z,=30.20/50.40=3/JO, pa je broj na tacka P oba zupcanika pripada zupcanicima, pa mora imati is:tu relativnu
obrtaja
brzinu prema krivaji, v,k=vzk, to jest w,k·R,=w2k·RZ' Odavde je odnos
n. = (1 - J 0/3) . 15 = - 35 o/min.
ovih brzina w1dW2k=R2IRj =Z2/Zj =-i,z '= -i, posto je sprega zupcanika spo"
2.187. Ovde ee biti:
Ijasnja. Zbog toga je:
konusa na mestu dodira kaiSa i konusa. Kako ove dye obimne brzine moraju
biti jednake, sledi odnos v, = v(= D wd2 = d w.r/2, te je prenosni odnos i 14 = I
- w,/wf- diD. Prcnosni odnos para zahvaccnih zupcanika je i'l = Z2/Z" pa .ie 2.195. Prcn0311i odnos i broj obrtaja vrntiln Oll (zupcaniJm 4) jesu;
I
ukupni prenosni odnos i broj obrtaja zupcanika (2) odnosno vratila 0 11 :
j = Z2 Z4/Z, Z3 = 20.100/80.30 = 5/6;
l=i'ZiJ4=dz2/lJZl = -Wk/(WZ-Wk); WI =Wk'
Za date podatke biee: nIl =n4=800 (1-6/5) +200/(5/6)= -400 o/min.
d=(R+r)/2=20cm, /--20.(iO/60·15=4/,1; i~4r\; n z =(l-'/4»).UO= Iz obrasca Zit \lgilonH brziucl (,)" vidi sc da nnll imll uva de)". tJ1yj <leo
= 50 o/min. je isti kao i za planetski prenosnik sa nepomicnim zupcanikom (I), i drugi
koji se javlja zbog obrtanja ovog zupcanika (drugog pogonskog elementa).
2.193. Pumeranjc mivrtkc iznosi s-·n6·/l, gde je h hod zavojnice, a 116
Zbog toga tablicna metoda ima tri stanJa. Prva civa ~u iSla kao i za planetski
broj obrtaja zupcanika (6). Prenosni odnos i broj obrtaja biee:
prenosnik, po~to smatramo da je zupcanik "sum;e" nepokretan. i Posle toga
i=ZZZ4 Z6/ Z,Z,Z5=30.40. 15/30.20.15=2; n6 = (1-1/2).1 = 1/2 o/min, dolazi treee stanje: zupcaniku "sunce" treba uati njegovu ugaonu brzinu w,
pa je pomeranje: pri nepokretnoj krivaji, te ee sad a biti obicna sprega zupcanikai Tablica se
s= 12/2 = 6 mm. daje i za ugaone brzine i za brojeve obrtaja. '
302
303
Jl I o -800
-800
20/80
-800
20/80
-----
-800
20 JOO/80 30
jer je par zupcanika (4) - (3) spregnut spoljasnjom, a par (3) - (6) unutras-
njom spregom.
800 o -2400 -2400 -160
Zatim se dobija:
-200 -200 -200
III 0 -200 - - --
I 20/80 20/80 20 - 100/80,30 (n! -Ilk)/(Il~ - ilk) = i ,S = ( - Z2/ZJ) . (ZS/Z2) = - zs/Zj = - 50/15 = _ IOf3 ,
2.196. .Ovde je broj obrtaja krivaje 11k = - 120 o/min, a dnlgi pogonski odl1osno
element je zupcanik (3), Posto· je i'l = n,/1I 2 = - Z2/ZJ = - 25/20 = - 5/4, to je Ils =116 =I1D = -311,/49= -3·735/49= -45 o/min.
f
112 = 113 = - 4· J5 = 40 o/min .. Prefosni odnos i bro j obrtaja iznosice:
Tablicnom metodom dobice se:
i36 = i = Z4 ZJZ3Zs = 40· 80/50·60 =J6/15; 116= -120 (1-15/16) + 40·15/16 =
= (-120 + 600)/16 =480/16 = 30 o/min.
, Stanje
I k (4)
.I
I
(I)
I (2)
I (5)
2.197. Posto je krtvafa(k) na vratilu 011, to je 11k = 113 = n,/i'3 = - 450 o/min, I 11k "k "k I 11k
I
-11k ~
-z.)ZJ I -11k
-z,lz,
L 0 (l +z,/z,)
11k J 11k "k (I + ",/I,)
i = iS9 = (-z~/zs)· (Z9/Z7) = -75,20/25·80 = - 3/4; n9 = -450 (1 + 4/3)-
,
- 600/( T 3/'1) = 450·7/3 I 4· nOOn ~ -1050 + 800 ~ - 250 o/mill. III 0 ",
11,
.. ' _"_,_
---",/z,
I
I
-Z]/1 1
2.198. !anjirasti zupcanik (3) je nepomiean, a zupcaTIl~ (1) Je pogon- ------
ski element zti krivaju (k), a ujcdno je i drugi pogonski elemeut. Broj obr- l; Ilk
", ",
---
11,
I
i ,
Bit)] ulll;laja ZUp6f11ika (5) bit.e:
I
Za date vreuuosli dobija tle 115 - - 45 o/l11il1,
Broj obrlaja vratila On isti jc kao i broj obrtaja zupcanika (5), pa je:
(Il, -11,,)/(11, Tnk) = (I 200 I 600)/(17s I 600) - i!5 - 72 ZS/ZI Z4 = 45· 16/16.32 =
= l5/32, odnosno ns = (1 800·32/45) - 600 = 680 o/min.
1
j
III. DINAMIKA
i
306 307
3.5. P~vo telo paJa slobodno, a drugo vrsi kretanja hica navise. U 3.1~ Vaga pokazuje pritisak tela na podlogu (vezu). Prema d'Alambe-
trenutku sudara oba su teJa presla ukupni put jednak visini padanja (h), rovom principu, mora biti u toku kretanja "ravnoteZa" izmedu aktivne sile
te ce biti:
i (teze), otpora podloge (F,,) i sile inercije:
odakJe je:
h~hl +h2=gt2/2+vol-gt2f2;""Yol = 201; ts= T= 2 sec, G + Fn+ (-ma)= 0,-
. gde je sila inercije proizvod mase i ubrzanja sa negativnim predznakom.
i h! = 4g/2=2g= 19,62m; h2 = 40-hl = 20,38 m.
Teza je usmerena nanize, a ubrzanje navise, kao i otpor podloge, te ce biti:
3.6. Kl-utost cilindricne zavojne opruge je e = G/Is =1 00/0, I = I 000 kg/em,
gde je Is iz?uzenje opruge (staticki ugib). Prema tome je silaelasticnosti -G + Fn-ma = 0; a= (Fn-G)lm = (Fn- G) giG = 2·9,81/1 00 = 0, 1962 m/sec 2 =
opruge (elasl\cnog uzeta):
I
! F;: -ex= -J OOOx; Fmax=G. 3.11.
x=4+IOt 2;
=
---
19,62cm/sec z. ___ _
Kinematicke jednacine ovog pravolinijskog kretanja su:
_'r=201; x=20m/sec 2 ; y=3+5[2; )1=101; y=JOmjsecZ,
Diferen¢ijalna jcd~~Cina harmonijskog oscilovanja je:
.-- pa su projekcijc sile na ose ortogonalnog triedra Oxy:
mx=!-ex; UJ2 = e/m = eg/G;
X = mx=Gxlg = 2·20/9,81 = 40· 0,J02 =4,08 kg; Y =my = 2·10/9,81 = 2.04 kg,
• !. .
v
Period :je T = Ilf =.2 ;;:/w = 2 ;;: Ii G/2-~g = 12,65 sec. sin21= - ]f3/2, te su v=21/ !9cm!sec; a;"'2cm/sec 2 ; aT= -(l6V3 cos2t+
r
+24 sin2t)lv= 2 V57fl9,; a N = 8jl!9/19cmjser. 2 ; Rk=V2/fl~= 19 )/19/7 em
3.8. Brzina kretanja je v = 36/3,6 = 10 m/sec.Ona je stvarno pocelna
brzina ovog' jednako ubrzanog kretanja. Kako je v = Vo + aI, ubrzanje je Kinetil;ka energija lllutcrijall1c la<:'k<: iznosi:
a = (v - vo)/t,d (30~ 1.0)/10= 2 mjsec Z, pa JC s1la:' E k =mv 2 j'1.=(Jvl/,1.g=4·7(;j9'i51 ·0,31 gem.
20'
308
! 3.19. Visina penjanja (H), domet (D) j ukupno vreme I~ta (T..) kosog
Kako je r2=ro2+2kt, to je r'~k, pa je '2+rr=0. Radijalno ubrzanje hica u bezvazdusnom prostoru bice: '
je ujedno i totalno ubrzanje: I H = (v/ sin 2 a)/2g = 36· 104 .0,102/8 = 4 590m; D = (VOZ sini 2 a)/g =
II
a,=r-r,fl= _(k2+C2)/r3= -b2/rJ, te je sila F,= -mlr/r 3. = 36· 104 .0,102/8 = 31 763 m = 31,763 km; Tk = (2 va sin a)/g = 61,2 sec.
Sila je, dakle, obmuto srazmema trecem stepenu rastojanja. Njena je vrednost 3.20. 1z obrasca za domet sledi:
F,=lOOO·225/1000·981=0,23 grama. 2 a= 3° 40'; a, = 1° 50'
\
3.15. bto sto je ac=O, bice r2~=C, pa je a=ar • Iz jednacine pu- odnosno a2 = 90 0 - al = 89 0 10'.
.. i
tanje sledi: 3.21. U temenu(E) putanje 5U x=vo COSa, y=O; x=O; Y= -g,
pa Je poluprecnik krivine putanje:
r-b= b cos '1'; r=-bq, sin,!,; ~2 = C2 (2 b- r)fr 3 ;
Rk=v2/a;v= y3/(,:y_y;) = vo 3 cos 3a/(-vog cos a) = voz COS'a/g=
3.16. Ovo je problem horizo~talnog hica u bezvazdusnom prostoru, Ie Dakle, i dome! i visina penjanja povecace se k2 puta, to jest 4 puta.
~1I vreme leta (T), rl(lm~t (D) i hrzina miflm (VA): 3.24. Uzmimo koordinatni sistem Oxy sa pocetkom b 11 podnozju
brda, onda su jednacine pulallja prujek(ila:
1) y=h+x tgO'.I-(g.x 2/2v02 cos 2 0'.,);
=28,57.900/3,6=7146m=7,146km;
= y250 2
v/=v/+2gH;
I 354 km/h.
!! gdc je 11 visina brua.
2) y = h + x tg a2 - (gx2j2 v02 cos 2 (
.;-.
2),
310 311
Kako j~ za Y= 0 do~et x=D jednak za oba projektila, izjednacenjem 3.27. Tacka se krece po elipsi poluosa 5 m i 3 m, ubrzanjima x' = - 4 x,
prethodnih jednaCina bite:
I
Y= - 4 y. Rad sile iznosi:
jer je l/cos21X!~
!
I
D (tg <x, -lg <x 2 )
I + tg 2 IX.
= D2g (tg 2 IXI - tg 2 "'2)/2 1'0 2,
A= .r (F, d ',;) = S(X d x + Y d y) = - 4m [.I: .f:
dx + dY ] = 2 m (a
2
- b
2
) =
/
/
ma=m'z= -mg-bv iIi a= -g(I +~v)=dv/dt;
0' :\~____ _
Prvi integral bice:
~dv
h ~--= -g~d f;
J+i)v
Sljk~ 3.24.
°
Kako je u trenutku t = pocetna brzina vo, to je konslanta C, = In (I + avo),
Slika 3.25, -va je zakon promene brzine kretanja:
\
I v'
Jed ryacme parabo"e kosog bica i strme ravni u odnosu na tri- 1 + ~ Vo ".
3.25. Jn--=got,
edar Oxy bite: ! 1 +~v
i
I) y =h +x tga --cgx 2/2 V 0 2 cos 2 0: = 5 +
, I
x -gx1/50; y}
2) y=xtg[3=hx/3.
'pa je .drugi integral- zakon pula:
Resavanjem ovil~ jednaCina dobijamo presecnu tacku (U): z= -1/~-(l +i)vo)e-gll(/g~2+C2=(l +~vo) (1-rgl)()/i~2-(t/g),
3gx2 -I00{1x-h'i0=o iIi 3,~·2. 1010x. 7'i=0; x,,=51/}m; Yu= Sm. jer je za 1=0 i zo=O, pa je konstanta C z =(I-ovo)/giS 2 •
i
Po zakoml ': rada bite: U lrenutku zrrustavljanja je ]1=0, Ie su vreme penjanja i visina
I penjanja:
~E1-A; m(v}
! In (1 + is 1'0) . Vo In (l + 0 1'0)
Ie je kineticka energija udata: T=----, H =-~----- .
ga gi) gi)2
Ek 1111'//2 Gv//2g,,:;SO kg111. Za uule pudatke je G ,- 1 kg, 3 = 0,02 sec/J11; 1 +;) "0 ~ I I 0,2 ~ 1,02;
3.26. Postb je a = 2 m/sec, to je v = at = 21 = 20 m/sec, pa su: 1n 1,02=Jn (102/100) =4,625-4,605=0,25; T = 1,28 sec; 1/2g=0,051;
H~50m.
a) K = mv = Gv/!? = 2·20· 0, 102"" 4,08 kgsec;
j zakoni kretanja:
Za date podatke: b = I ; v o = 3 m/sec;
In(l-8v)~ -got; v=(I-e- gli ')j8; m=G/g=2; b+m=3; (b+m)lm=3f2, bite:
d 2 I'd t
mx'= -cx-b.~ jli ;+2ox+(v 2 x=x+ 6x+25 x=O.
I' 20vdv .
- - - = -gdz iii - - - = -2g8·dz; 1
dt (1+-01,2) . (I + 8y2) Pretpostavimo resenje u obliku x=Ce k " onda je x=Ckekt i :x'=Ck2 ekl "
te dobijamo karakteristicnu jednacinu k 2 + 6 k + 25 = O,ciji su koreni
k=(-6± V36-100)/2= -3±4i, gde je i=V-J.
lJ trenutku zaustavljilnjil .if.' l:>r.<:ina v=O j visin.1 pf'lnjnnjn
Kegenje je:
1
Zmax = H = 2 g ~ In (I + I) va) = 0,051 . 100 In 10 = 5, lIn 10= 5,1 . 2,303 = 11,75 m.
x-=e- 3t (A cos 4t+B sin 41);
Opsti integral jednak je zbiru opsteg integrala homo gene jednaCine (slobodnog 3.42. Iz zakona 0 kinetickoj energiji sledi:
oscilovanja) "j partikularnog integraJa x p= C cos I = cos / Ie je:
'x
3.39. Sada je diferencijalna jednacina + 9 X= 6 cos 3 t. Ovo je sJucaj 3.43. Nagibni ugao konusnog klatna jetga = Fc/ G = mR w2 /mg = R w 2/g =
rezonanse, j~r je kruzna frekvencija poremecajne sile (D) jednakakruznoj =(3/3, pa je, zbog w = 'IT 11/30= 'IT, poluprecnik R = 0,57 m = 57 em, Ie je
frekvcnciji siobodne oscilacije (w = 3). Zbog toga cerna resenje prinudnog vo=Rw= I,79m/sec.
deja traziti ui obliku partikularnog integrala: xp = Ct sin 3 t, pa je xp
= C sin 31 +
+ 3 Ct cos 3 {; '~p = 6 C cos 3 1- 9 Cr..sin 3 t. Kako partikuJarni integra I mora Sila u koncu je F=G/cosa=2G(3/3=3,46kg.
da zadovoljii difcreDcijalnu jednaCinu xp + 9 xp = 6 cos 31, zakon kretanja je: 3.44. Ovde je sin a = RI/ = 3/5; cos <X = 4/5; tgo: = 3/4, lz= 100· 4/5 =
= 80 em, te je T = 2 'IT Vh/g = 2 'IT rf SO/9S1 = I,S sec: T = 2 "/w = 60/11; n=
x = A cos 3 t + B sin 3 / + t sin 3 t + t sin 3 t.
= 600/1S"",34o/min.
3.40. b:macimo sa z = Om rastojanje rakete od sredisti Zemlje, onda
je teia obrriuto srazmerna tome rastojanju, F= - emlz 2 , gde je c koeficijent
I 3.45. Zbog krivine postoji centrifugalna sila Fc= mR (i/, gde je R = Rk
Vo =
+ J( = 3 R, te je:
V4· 6 370-:]OJ:-9,lSl/3 = I ()3 VlS3,32 rn/see = 9, J2 lan/sec.
Ij 3.46. Poluprecnik hivine puta je:
Posto je jednaCina centralnog kruga, poluprecnika R, Ova brzina je pocetna brzina kosog hica u pocetnoj tacki C. Usvojimo tri-
edar C'xy, tad a je jednacina parabo]jcne putanje:
xl +Z2 = R2 = 25 r2/4,
y = It' + x tg a. - gx 2/2 ve' cos 1 a. = 3 '+ x - 5 x 2 /2, jer je a. = 45"-
presecna tacka (U) putanje hica i kruga dobija se reSavanjem sistema
prethodnih jednacina: Polozaj tacke udara odredujemo iz uslova:
4 x 2+ 4 z2-25 ,.2= 4 (2 rz _r 2) + 4 Z2_ 25 r2= 4 Z2 + 8 rz- 29 r2 = 0, y=o; x=(2± j!124)/1O=(1 + jlTI)/5"", J131 m.
te su korclli: 3.54. Brzina u polozaju C na putanji je, prema zakonu 0 radu:
j
Z = r (-I ±0,5ji33); z=],87r; x=I,66r. ve 2 = vl+ 2g(R+ R cos ex) =v/+ 3 gR"", 100 + 300= 400; ve "",20 m/sec.
t
3.50. Prema zakullu 0 kim:licku j t:JH::tgiji bjct:~ Usvojimo u tacki C triedar ex)" onda je:
t1 Ek = m (l'l- VA')/2 = -mg (R + R cos~) = - 3 mgR/2;'~ VB 2
= VA2- 3 gR; y=xV3-gx2 /200=xV3-x 2/20, pa je za y= -- 5 m domet x 2 -20 j!3x-lOO=O
odnosno x= 20+ 10 V3. Zbog toga rastojanje od tacke A iznosi AU = 5 V3 +
VB"'" 10m/sec.
+X= 15 j!3+ 20 A; 46 m.
Usvojimo u tacki B sistem Bxy, onda je elevacion! ugao a = 60°, pa su
3.55 .. Polama jednaCina kruzne putanje sa polom u P je ~ = OM =
jednacine parabole kosog hica precnika BO:
= 2 R cos 'fl. Druga dinamicka jednacina je:
g~ 10 m/sec 2 ; • y = - If3 x/3. mv2/R~crn cos'fl-FN=cr"+J/2R-FN ;
Presecna tacka U ima koordinate:
Prema zakonu 0 radu bite:
Xu= 20 V3/3"", 11,54 m; Yu= -20/3= ~6,67 m. m (v -v02 )/2= -c
2
Srn d r= -crn+ /(n+ 1),
1
318 319
pa je: 3.61. Otpor voza je otpor trenja, pa je uslov pri jednolikom kretariju:
F,"/ = (- mVo2/R) + (cr n + 1/ R)[ (1/2) + (2/n + j)].
ma=F-G sinex-Fv.=F-G sinrx-fLG cos ex "",0,
Otpo~
ce biti konstantan kada ne bude zavisio od r, to jest za
vrednost n'+ I +4=0 odnosno n= -5. Prema tome je: te je:
ma=m'X=F-fLG=Ga/g, jer je otpor Fn=G, 3.62. Zbog usporenja bice a=(v,-v1 )/t=(54-72)/3,6·60= -1/12,
pa je:
pa je sila ~ uzetu:
ma=Ga/g=F-G sin.tX-(1.G cosex=(-lfl2)G/g,
F=G[(1.+ (a/g)J= 20 (0,10+ 2·0,102)= 6,08 kg. te je vucna sila:
3.57. ; Prema zakonu 0 radu, u trenutku zaustavljanja diska bice: F = G (sin ex + fL cos rx-l/12g)">!G (tgex + [-L-O,0085) = 0,0025 G = 750 kg.
t:..Ek=m(v2-v02)/2= -mvo2/2=A~~ -fLGs, 3.63. Rad iznosi:
posto olpor trenja vrsi fad, pa je pocetna brzina:
A = G (sin a+ fL cos ex). s= Gh (l + (1.ctg tX) = 100·2 (l + 0,173) = 234,6 kgm.
Vo= V2(1.gs =V2. 0,08· 9,81· 50= 8,85 m/sec.
t
3.64. Diferencijil1ne jednacine kretanja su:
3.58. ! Ovde je Vo = VA = 0, pa prema zakonu 0 radu sledi:
i<
3.59. pinamicke jednacine klizanja tela niz ravan su: jednacine klizanja tela:
Posto je R = 6 370 km, to je R26)4 cos 2 <p = 6 3702 • }O6. 727 4 .10- 28 eos 2 tpR;O, m/~= -mg sin<p- map sin '1''''''
odnosno
pa je: .. g+ a ..
'1'+ -_P <p=<p+W2<p=O;
I
w a:
,
~
S
Slika 3.66. Slilca 3.67.
I
;c=2[;, gde je To ort pravca O'm.!
tg a = map/G = ap/g = 0,5/9,81 = 0,5·0",102 = 0,0510; a = 2° 55',
Pritisku je iziozena spoIjasnja (istoena) sina:
jer je prenosno ubrzanje a p = vp/t= 54/3,6.30 = O,5"m/see.
3.68. Iz jednacine za relativnu ravnoteZu sledi: Fp = (-mad = (G. 2 w vrsin 60 0)/g= 400· 10 3 .727.20. V}/107. 2. gR1 kg ..
1
m~>+ ( - m;p) + F" = 0; tg a = mg/mr 6)2 = gJr w2 ; r = g/w 2 tg a: = $ sin 0:, 3.71. Iz osnovne dinamieke jednacine reJativnog kretanja
2 2
pa je $= g/w sin a tg a= 9,81/4 n • 0,5· )13/3 = 9,81. )13/2 n2 = 87 em.
m;'=F+( -m;p) + (-m;c) +Fn=G + (-m;p) +F"
2J Zbirka zadaraka. iz mehanike I
322 323
dobijamo relativno ubrzanje i otpor veze; 3.75. Ovo je problem rikoseta, pa cerna razmotriti svaki pad
odskok posebno:
Fn = G [cos a -l- (ap/g) sin aJ.
2
a) prvo padanje: vI =,2gh l ; k=(vZ'-VI')/(VI-V2)=-V.'/VI; vl'=-kv l ;
Usvojimo u pocetnom polo-
prvi odskok; VI'2=2ghl'=2gh2=PVI2; hz=k2h,;
zaju Ao triedar Aoxy sa + y-osom,
usmerenom nanize, i + x-os om, ukupni predeni put: Sj = hJ + h2 = hI + k 2 h, = hj (1 + k2);
usmerenom nadesno, onda, zbog
b) drugo padanje: v/=2gh2 =v J'z;
odnosa ;0 =;,
+;p, dobijamo pro-
drugj odsko k: v2'z = 2 gh z' = 2 gh] ~ k 2 1'2 2 ; h3 = k 2 h2 ;
jekcije apsolutnog ubrzanja, brzine
Slika 3.71. i putanju; ukupni predeni put: S2 = h2 + h3 = (1 + k 2) h2 = (l + k2) k 2hI"
.~=(g sina-ap cos C<) cos c<+ap=A; x=At; x=At 2 /2;
.. I Uopste, predeni put r-tog pada J odskoka bice:
y:= (g sin C< -ap cos CI.) sin IX = B;' y = Bf; Y = B(z/2;
s, = (I + k 2) k Z ,_2 hi'
x/A ~ y/B; Bx-Ay=O (ap30lutna putanja je pram linija).
pa je ukupni predeni put do zaustavljanja
3.72. Iz osnovne dinamicke jednacine
S= 'i"Sr=SI+S2+'" +sn-,+s.=(1 +k2)!lt'ink2'-2=h, \1 +k1)II +k2+k4+
m;r=G+( -m;p)+( -mac)+FJL+F~' r=l T=l
dobijamo:
I +k2 n 1
ar={g sin C<- tJ-g cos a-ap cos a)=A, p"l je vr=At + C= At. +k6+k8+ .. ']=--h j , jer je l k 2'-2=_-
l-k 2
r~1 I -k z
Apsolutne komponentne brzinei apsolutna pomeranja iznose: zbir geometrijskog konacnog opadajuceg reda prvog clana I i koeficijenta k2.
jc k = O. Zb::Jg tOgl, a prem 1 z"lkonu 0. V3' (m 2 +m3)=(1 +k) m2 v,' =(1 +k)2 mJ mz v,/(m l +mJ.
Uopste ce za n-ti par masa biti:
Vn'=(I+k)n-I~.~.~ . . . . mn-j v •
3.74. Sid"lT je pl"lstic:m (kovanje), pa je v2 =0. t
m,+m 2 11t2+m3 m3 +m4 m.-j+m n
a) Brzina udara maljau nakovanj; vl=V2,r;h=lh.9,8~=4,429 m/sec; Za date podatke bice:
,
I m 2m R
b) kineti6b eriergija udlra: Ek = A = GJ h = 1 000 kgm = 1 tm; v] = 4 ' - ' - ) ' 1 = _VI'
3m 3m 9
c) zajednicka brzina posle udara: v/ = V2' = G j vJ/(G j + Gz) = 1,11 rn/sec;
3.77. Ovde je V2 "'" 0, pa su odlazne brzine:
d) gu~jtak energje pri u~hru (i3brisSeil el~rijl pri udaru):
3.78. Ovde je brzina druge kugle Vz = - VI i vz' = 0, pa je 3.82. Ovde je moment inercije konusa Jz=3 MR2/10, a aksijalni moment
inercije novog tela bice:
odnosno
J: = 3 MR2/10 -- 2mr j5 = Jz [I -(4j3) (mJM) (rjRfJ = 0,98 J"
2
m· 2 m (l-k2) v//2· 3 m=mv/14; k= 1/2. J; = J z + 2 mRZj5 =Jz [1 + (4mj3 M)] = 131,/9= 1,45 .lx·
3.80. Sudar je kos, pa posto su V z = 0, 1'/ = vt/2, p.= I, bice: Dakle, moment inercije tela povecace se za 45 %.
~-'-:
cos ~I = (I +k) (v, cos <Xl - cos (Xz)/(1 + p.) = (v, cos (X,)/4; 3.84. Ovde je odnos R/r=2 i H,jH z ';"'R/r=2; pa je m~sa zarublje-
VI' VI cos
+ k) (VI cos «I -
Vz
it~
= 7 MI/8 = 7 p R2 -;r; HII2, jer je vis ina konusa H ~HJ
lz ovih jednaCina dobijamo:
moment inercije: ,,
COS ~j = 0,5 cos a l ; sin ~, = 2 sin a l ;
Jz= 3 M, R Zjl0-3 M 2 ,Zjl0= (3 MI R2jl0) (I-M2 r2/M] R2) = 3lJz1 j32=
1 = 0,25 cos z (x, + 4 sin z a l = cos 2 a l • (0,25 - 4) + 4 = 4 - (15 cos z (XI)14;
= 93 M R 2/280, gde je M masa zarubljenog konusa. i
cos a l = V4/5 = 2115/5 = 0,8944;
3,85. Aksijalni moment inercije novog tela bice:
II
0
a i b, pa .ie poJarni moment inercije pravougaonika (a!J3 + 0 3 b)/12, te je aksi-
J,,=Jy = fv p(yz+ zZ)dA. dz= plsv y2 dA + r SdA] dz= p I(Jx' + A' ZZ) dz= jalni moment za Oz-osu:
H
'0 Jz=p Slo, dz=(p ab/12) (a Z+b2) Sdz=M(a2+b Z)j12, !
5
= p [(1o'(Z) + A' Z2)
o
dz~ 0,5 Jz +p-;r;JUZ ZZ dz =3 MRZj20 + 3 MHZ/5.
0
\
gde je M =
v 0
~
-. o:~ I 3.92. Prema zakonu kretanju sredista sistema bite:
\ R I /
'I' = 41t R r COS~q:> (R2 + ,2 cos 2 'P) .
0
. I,·
, /
Pos~o jez=rsinq:>, to je dz=rcos<p,dq:>, pa je aksi- My~=GI+G2;
"'---f- -(' jalni moment inercije:
Jc~= (GIP + G 2 q) =0; JC=(G Ip 2+Gzq 2)/g; p+q= 1;
,,/2
2 2
Jz=p 510·dz=2.4n:R,zS (R2+rZcos <p)cos q:>,dq:>= GIp=GZq; p=20cm, q=30cm,
o
R- Posle integralisanja sledi:
Slika 3.88, XC=C I ; x C =Cl t+C2 ; Yc=gt+C3 ; yc=gt 2/2+C 3 t+C4 ; <p=w=const.
jer je integral Iz pocetnih uslova odredujemo konstante; posto su koordinate sredista masa
n/2 3
S cos 2n q> d <p = _I_._.5_'_'_'_'_(,,-2_'_I-_I~) n:
o 2,4·6·· ··2it 2
onda su:
3,89. Ma~a plocice je M = p ab, a elementarna masa je dM = p x· oy, Cj=O; C 2 =20cm; C 3 =yco=-2Yzo/5= -lOcm/sec; C4 =O;
lz sIicnosti trou;glova sledi odnos x/a = (b- y)/ b, pa je centrifugalni moment:
gde je uzet triedar Oxy u prvoj masi (m l ).
b
odnosno
(G1 + G2 cos2 <p) 2//2 g = G 1 ZI-G2 (ZI -:- R cos'Vl>.llS <p.
posto se sva tela kreeu istim ubrzanjem Q. Iz ovog sistema od tri jednacine . ~ ..
/-
odreaujemo nepoznate: ubrzanje (a) j siJe u uzadima (F1 j F2)' te su: Kada je 21 = H = R, tada je <p = 45 0 i bice:
Q = g [(G, sin a-G} sin~) - rL(G, cos a + G2+G3 cos ~)J/(G, + Gz + G}) ~ (1 +2· 2/4) vI 2/2g= v//g= R (2-v2 + 1) = (3 - V2) R,
odnosno
=g (51/3- 3)/5 (6 + 113) = (V3 -- l)g/5 = 0,146 g;
VI = 6,22 m/sec.
F, =G 1 [sma-fLcosa-(a/g)] =(6 V3 + 3) Gd20=0,669 G1 "'" 6,7 kg;
3.97. Kretanje klina je wenosno kretanje, a kretanje tereta (2) je
F2 = G3 [(a/g) + sin ~ + fL cos ~J = (5 V3 + 6) G}/20 = 0,733 G}"", 4,22 kg. relativno kretanje. Posto nema sila u pravcu Ox, to jz zakon~ 0 kolicini
3.94. Primenicemo zakon 0 koJicini kretanja sistema. Posto je sistem kretanja sistema, zbog odnosa ;: = ;,+ ~, sledi:
u pocelnom stanju bio u miru, to ce biti:
Kcx="ZKix=O, GI vp+Gz(v,cosa+vp)=O;
Kcx ="Z K ix = (- G 1 VI + G2 Vo cos a)/ g = 0, vp= -v,G2 cosa/(G I +G 2 )= -2V3 1',/5,
pa je brzina trzaja lafeta:
pa je vp usmereno nalevo, to jest klin se krece nalevo, u smeIiU - Ox-ose.
VI = (G 2 Vo cos a)/G I = 100, 1000.113/20000.2 = 5V3/2 = 4,325 m/sec, (: Prema zakonu 0 kinetickoj energiji dobijamo:
I
Ovaj Se llslov moze prikazati i u moment nom obliku, te skdi:
Ie su:
<p=(-z, sin<pcos<p)/ZI; ZI cos 'P = - Z2· F-Ga/g=O;
.330 331
gde je F pogonska sila na zadnjem Uzajamni pritisak klina ua plocu odredicemo 1Z dinamicke jednacine
tocku, F, otpor zadnjeg tocka i fL kretanja jedne ploce:
koeficijent trenja izmedu tocka
puta.
Momentne jednacine odredice
Posto su sinI5o=V2(V3-I)/4, cos J5o=VI(V3+ 1)/4, toje
otpore oslonaca (pritiske tockova):
o
tg 15 =(V3-1)/(V3+ 1)=2-V3, pa su:
Posto Sil pomeranja u odnosu y tg 0( = x, bice x= ytgp:, pa dobijamo izraz 3.103. Olucena topovska cev je 73vojna, du'iine hoda [h = 10m, juzine
v = vo= Vs =600 m/sec. Posto je, prema zakonu zavojnog kretanja, z = l's t;
za kineticku eriergiju u funkciji od brzine y:
<:jl=wt; !=zfq;=v,/w=h/2n:, to je w=2n:V,/h=2revlh.
(G + 2G I tg2 O() y2/2 g = Gy,
Preroa Konigovoj tel)rerni, kinp.tii'kn p.nP.Teij:1 er::ln::ltp. jp.{in::l kn jP. kine-
te diferencirauJem sledi ubrzanje: tickoj energiji translatQrnog kretanja sredista j kinetickoj energijl obrtanja
oko teziSne geornetrijskc ose, Ic iznosi:
y' = Gg/(r; + 2 G tg2 O(); X=Y tg a;
j
{ 'u=211; v/h.
i
332 333
KoristeCi Sleinerovu teoremu, dabice se energija: Ek =JI w//2+ J 2 wl/2 + G u R/ w l z/2 g= (G I + G, + iG u ) R/ w l ' /4 g = :130 kgcm,
Ek =Jw' /2=[2. 2MR2/5 + 2· M (/+ R)2+m (21)2+m(2l)2/12] w'/2 = jer je odnos tdina koturova G1/Gz';'CRdR2)1= 1/4; Ga =4G 1 •
= MR2 (4/5 + J 8 + 16/12) 4 rc l /2 = 604 ,,2 GR2fl5 g = 50 kgcmsec2. 3.109. Prema zakanu 0 kinetickoj energiji ~ice:
3.105. Prema Steinerovoj teoremi, moment inercije konusa bi6e:
je tIl = 2 rc N = 120 rc, te ce, prema za- Za dVa razlicita tereta bite:
konu rada,
WI T I 2 =B, Ti2/AI =2h/R; B J = 2 hAdRTI2;
J = 240 IJllrc/w/=240. 100 .rr:/3 600·n2 =
w2 T/ =B2 T"//A 2 =2 h/R; B z = 2 hAzIRT/.
=20/3n2 =2,123 kgmsec 2 •
Oduzimajem druge jednacine od prve dobice se:
3.114. Ovde je Wo = 12 Te. Pas to je obrtanje jednako usporeno, ugaono
usporenje u trenutku zaustavljanja je w=wo-w/=O, ,'u= wO/tk = 12Te/5· 60=
= Tel25 sec- 2 • Prema zakonu 0 zamahu bice:
pa je moment inercije zamajca:
J (.) = 'ill = 1Jll" = 5 GR2 W/6g = 5·327· 60 2'Te/6· 981·25 = 40 rc = 125,60 kgcm, J = (G 1 -G 2) -2 h [(G 1/T/) - (GzIT/)]I g. R2 .
! 0/TI2)-0/T22) 211
Tocak se' sastoji jz venca (mase Mv) j rebara (mase M, = M,/3), pa je
ukupna masa j moment inercije: 3.117. Momenti inercijekruzne plocice za navedene ose jesu:
J 1 =Jx-MYe2+M(R-Yd'=Jx+MR2-2MRyc=Jx+MR (R-2yc) =
pa 5U zakoni:' j = p" (J<4-r")rcl'd +MR2~ 28 M R2/9 = (81 rc-1] 2) MR2/144 Te;
,;) = BIA = const.; J 2 = I n -MYc2 + M(R- Yd2~Jo +MR2-2MRYc=(I261t-112) MR2j1441t,
gde je T vrelTIe spllstanja tereta. jer je J o =Jx +Jy =21,,=2.5MR2/16=5MR2/8.
336
337
Periodi oscilovanja, zbog toga sto je Yc isto, stoje u odnosu: vesanJa, to jest zavisi od s. Uslov ekstremurna daje izvod dTfds = 0,
Ie ce bili:
T.JT 2 = VJ I fJ2 = V(8! n- I 12)/ (126 n -112) = 142,34/1S3,64R:> 1,13.
[(mF/3 + MR2 + M (l + R)2] ~ = - [mgl/2 + Mg (I + R)] <[', s= R(3kf 2) / 4; k= fiR; k2/12+ (k+ 2)2/16+ 2/5 + (k+ 2)2/16=(Jk+2)2/S.
odnosno Sredivanjem se dobija kvadratna jednaCina i feSenje: ,~-'
3.122. Redukovana duzina fizickog kiatna je lr =J/ Ms = (MF/3)/M (l/2) = 3.125. Odnos masa je Ml/M2 =GI /G 2=R2 n /(a 2 V3/2) = 1.: pa je
a2=2TCR2V3/3. Momenti inercije su: I
=21/3, pa je per:od oscilovanja T I =2",ViJi=2rr:V21/3g.
Dodavanjem masa rnenja se moment inercije, pa i period. Polozaj
tdista je:
(M + M/2 + 1.1/4) s = 7 Ms/4 = 1.11/2 + (M/2). (2//3) + MI/4 = 13 MI/l2; Periodi oscilovanja su u odnosu:
5=13//21; Ms= 13MI/21.
TIIT2 = VIII G 2 S2/G , S, . J 12 = VIII S2/J12 Sl = ,/4 R V3/3 a =
Moment inercije je:
B Komponentni kineticki otpori su: Posto su ose 1) i ~ glavne ose, to je J~r, = 0, pa je:
X~= -lv!wYc+0Jy:!h= -Mbrr;/4;
z,
y~= -16Mbrr;2/3. ~ mB
oj b)
3.128. Pocetna ugaona brzina je Wo = 6 rr;; D k
W=wo+wl; W2-w 2 =2<1cp;
o -36rr;2=2W·20·2 rr;
Slika 3.127. W= - 9 n/20 sec- 2 • U trenutku N = to obrtaja bice
ugaona brzina W Z = 36 rrz - 9 rr;. 20· rr/20 = 27 rr2 .
. Koordin~te tdista su:
ly~ = p" In = p" Syz dA ~"p" S( _1)2 sin (1. cos <X -1) ~ sin' (1. + Xc = (l cos 8)/2; Xc = - (I esin 8)/2; ;'C = ( -I esin 8 --I 8 cos 8)/2;
2
+1) ~COs~(1. + ~2sin <X cos 0:) dA =sin 2a· ( l" -1::,)! 2+ J~::. cos 2 a. yc=(lsin 8)/2; Yc= (Ie cos 8)/2; Yc = (leeos 8 _/8 z sin 8)/2.
22'
34]
Unosenjem ovih vrednosti u (reen prethodnu jednacinu, zbog toga sto
1t .. .. 3.134. a) Pri kJizanju je:
je <jl=--8 i <p= -8, dobijamo:
2 Ma=Mgsina; a=gsina; v=gtsina; s=(gt 2 sin a)/2 b hj /sin a;
2
hI = (g12 sin rx)/2; /2 = 2 ht/g sin 2 <x.
~= - e= -d 8/dl = (3gcos 8)/2 ! iIi 3 (gcos8/1) d 8= -2 ed 8, t,. Ek =J w2/2+Mv2j2=A= Mg s sin 0:; v=vc=Rw; i s=R<p,
pa je pa je
2
w = (2 Mg Rsin rx) 'P/(] + MR2) = k 'P.
- 82 = (3 g sin 8)/1+ C 1 = 3 g (sin 8-sin 80)//= _~2 = -w 2 •
Diferenciranjem dobijamo:
Stap ce se odvojiti od vertikalnog zida kada bude otpor zida jednak
nuli, FB = 0, to jest kada bude ugao 8 = ~, odnosno w=kj2; w=kt/2;
-'8 = iF cos 8/sin 8 = (3 gcos 0)/.2/; 82 = (3 g sin 8)/2/ = 3 g (sin 80- sin 8)/1~
iIi Uporedenjem vremena sledi odnos vis ina spustunja teZi~ta:
sin 8 = (2 sin 80 )/3.
U poloz.aju kada je 8 = 45 0 bite: Oznacimo sa Mi mase punog i izbacenog dela valjka, onda je masa
supijeg valjka i moment inercije: . _~-
8'= -3g!l2/41; {)2 = 3 g(V3 - Vi)/21;
r/R = J,;= 1/2;
Xc = 3 g (3 - J!6)/8; Yc= -3g(J!6-I)/8,
pa su otpori ravni:
pa je odnos vis ina spustanja:
FB =3(3-J!6)G/8.
3.133. Trenurni pol prinudnog ravnog kretanja stapa AB je u sredistu 3.135. Prema zakonu 0 kinetickoj energiji bite:
kugle (0), pa je dinamicka jednacina kretanja:
3.137. a) Ovo je problem A twoodove masine. Oznacimo sa G J = 2 G 3.140. Ako se prvi kotur zaokrene za ugao cp, onda se i taeka B prc-
leZinu prvo~ (ereta, a sa G2 = G teZinu drugog, onda je po d'Alembertovom cage AB zaokrene oko tacke A za isti ugao <p, pa je pomeranje tdista C
principu za :nazuacene preseke: tereta -z,=zJ/Z=Rcpj2. Odnosi ubrzanja tercta Sll aJia 2 -- 1/2. Prema za-
i konu 0 kinetickoj energiji bice:
b) Zbog obrtanja kotura, sile u delovima 3.141. Posto se i kotDr obree, sile u delovima Dzeta nisll jednake.
uzeta nisu jednake, te ce jednacine da budu: Oznacimo ih sa Fui = F j , onda, prema d' Alembertovom principu, za pojedine
tcrete j kotur sledi:
G1 +( -M1a)-F1 =0, . -G2 + (-M2a) +F2 =0;
Slika' 3.137.
J w= G k R2 w/2 g = 'ill = (FI -F2) R.
Posto je ubrzanje tereta tangenc ijalno ubrzanje (aeke na obodu kotura, to je
Posto je ubrzanje a ujedno i tangencijalno ubrzanje, to je a = R W, pa dobijamo:
a = R ~ = R W, pa dobijamo sistem jednacina:
a= IOg/3]; FI = fz G/31; F2 = 41 G/3J.
F,-Gajg=(.1.G; F2 + Ga/g = G; 2Fz -2F]-Ga/g=O,
3.138. Posto su koturovi nasadeni na istoj osovini, oni imaju isto
te su:
ugaono ubrzanje, pa su z2=R2 <P=2R<p, ZJ= -RJ<p= -Rcp. Prema zakonu
o kinetickoj energiji bice: a=Z (1-IL)g!5=g/5; F,= (3+Z(.1.) G/5= 16 kg.
F,-Gev-l)jl.
-G (R~+ ij)/g= G (y- 21)//;
f
po d'Alembertovom principu odreduiemo sile F.t iii
U ULUU iwa:
~lil !. .l R~~ -2g(21-y)j'II: ).'~g(21 y)/I Rrp- 9 g(y- 21)/7/,
F,=2G-2M.IZ
. g /l9= 14Gj19=28
.
kg; 2;'i G ,I pa je diferencijalna jednacina k retanja treceg tereta:
Slika 3.139.
I .;; I (9gf7l)y= IRg/7.
~
344 345
OscilovanJe je prosta prinudna oscilacija bez otpome sile, a resenje je: 3.145. Tocak vrsi ravno kretanje, stap AB translaciju, a rad: vrsi samo
otpor trenja (F,;) i spreg otpora kotrljanja <rRk• te, po zakonu 0 radu, u
y = A cos 0) 1 + B sin 0) t + 2 I;
trenutku zaustavljanja, sledi (w = 0, V = 0) :
Posto su pocetni usJovi kretanjOa za t o.~ 0 je y = /, a y= 0, konstante su A = -I
jB = 0, te su zakoni kretan ja:
v = 2 /- I cos 0) t ; R ~ = 2 g (y - 2/)/71 = - (2 g cos 0) 1)/7; Tocak se sastoji iz venca (bandaza, sine) i rebara (zbica), pa mu je mas a
moment inercije:
R<p= (2g cos 0)t)/7 0)2+ C2 = - 2g(J-cos 0) t)/7 w2.
M=My+M,=M.+Mv/3=4M,!3; M,=Mj3; Mv=3 M14; 'G,=3G/4;
3.143. Otpor protiv kotrljanja dejstvuje uz strmu hrapavu ravan, pa su
dinamicke jednacine ovog prinudnog ravnog kretanja: G,=G/4;
Kako su xc=R<p i Yc=R, bice ;~=R~ i Yc=O, pa iz prve x=R<p; 1Jl1k =f(G + G14) = 5 Gf14,
trece jednacine odredujemo otpor protiv kotrljanja, a iz druge normalni otpor: pa ce biti:
FA = kG sin a.; k = J1[1 + (MR IJJJ = 1/[1 + (R2/i})J;
2
P" =G cos t/., (Gv 0 22 g) (1 + 5/6 + 1/2) = 7 GVo2/6 g = (G/4) (fi + 5 fiR)· x,
gde je J c sopstveni (centralni) moment inercije vaJjka za geometrijsku osu. odnosno
Usiov Cistog kotrljanja bez klizanja je da je otpor protiv kotrljanja 0
x = 14 v0 2/3 g (fi + 5 fiR) = 56/3 g (0,1 + 0,05) = 56/0,45 g = 12,69 m.
manji ad otpora protivklizanja, to jest:
3.146. Prema zakonu 0 kinetickoj energiji, u trenutku ~ustav!janja
kugle bice:
gde je ic sopstveni poJuprecnik inercije valjka. ~Ek=A; x= 101 vo2 R/140/g= 7,1 m,
Masa i moment inercije supJjeg valjka su:
jer su: - -~
;-
=MR,2(1 +,P)/2,
pa je
R7./i/ = 2/(1 + t2) = 32/25; k=25/57; 3.147. ParaUldarskt: jednacine kretanja sredista tocka jesu:
tga=0,0285; 0.= }03S'. xc=R<p-esin<p; Xc =~ (R- ecos <p) + e~2 sin <p;
Yc= e~ sin <p + e ~2 <;:0$
• 0
3.]44. Ovde je sin t/. = 6/1S = 21S, cos a. = V2115, pa je prema zakonu (I Yc=R-ecos<p; Yc= e<psm<p; , <p.
kinetickoj energiji:
Posto je brzina sredista v=vu=Rw=Rtp, jcr jc dodirna tacka (P) locka
(Mv/+ J0)2)/2=3 Mv z/4= 3 Gv2J4g= Fscos t/.- m1k ,p= pUla trenutni pol, to je ~=Oo Dinamicke jedllacine su:
- Fscos fFn <p= Fs (cos t/. 1 fsin aIR) -Gfs/R,
Jc~= Fk (R - e cos<p) + Fe cos
t/. - 0
Fn e sin <po
jer su moment otpora kotrljanja i normalni otpor:
O
Posto je ~ = 0, treca jednacina postace:
<rRk =Fn= f(G- Fsin t/.); Fn=p-Fsin IX; v=vc=Rw.
(R-ecos <p) (F -M:rc) +Fe cos <p- (G + ltiyd e sin<p= 0,
Za date podatke bice:
odnosno
3·200· 1,22/4.9,81 +200 S· (1/2·30)=F. 0
sd2T/s +O,S ·2IS, 30), FR= Me.f sin <p' (R - e cos<p) + Me z ~2 cos <p sin <p + Ge sin tp:=
pa je F= 8,38 kg. 2
=Ge[v + Rg) sin <pJIRg, pa je F=550sin<p.
346
347
3.148. Uticaj zatege zamenimo silama - F na tocku + F na valjku,
Zbog toga sto je R + r= 3 R/2
tada su diferencijalne jednacine kretanja tocka j valjka:
c = (9/4) / (9/4 + 4 -[- 15/8) = 18/65; z'= 18g/65; F=141/J3Rellkg.
3.150. Posto se kotur obrce, sile u oba dela uzeta nisu jednake. pa su
dinamicke jednaCine kretanja:
Posto je 'xl=xZ=XC=Rl'fl=Rz'fz' to je 'f1='fZ='f. pa je xj=R'f, te a) valjka: (2G/g)x=2Gsina.-F)-Fk ;
eliminisanjem otpofa protiv kotrljanja dobijamo:
b) kotura: fo/=GR2~/2 g = (F)- F2) R;
; [M, + (1z/ RZ)] = G2 sin 0: + F.
c) tereta: Gzig=F2 -G.
Posto su' momenti inercije 1) = 5 G j R2/6 g i 12 = Gz R2/2g, to jest
J) = J, = G2 R2/2 g, to iz prethodnih jednacina dobijamo ubrzanje i silu u zalezi: Medutim, ovde je x = R 'P = z, pa je z = x, te slede jednacine
3 Gx/g+Fr =2Gsino:; Gx/2g-F\+Fz=O; Gx/g-F2= -G.
; = [(G) + G,) RZ sin o:J / [(MJ + M,) 1(2 + (1, + l z)] = (8g sin 0:)/13; Odavde dobijamo:
F = [(Gz/g) + (G,/2 g»). (8 g sin 0:)/13 - (G, sin 0:) = - G2 sin 0:/ J3 =
x= 2 (2 sin a-I) g/9 =0, 162g;
= (- 52sin 0:)/13 = -4 )/2 eV3-1)/4= -112 eV3- J)= -1,03 kg.
F2 =(7 + 4 sin 0:) G/9.
1.149. ~osto je kotur nepohetan, sila u oba dela uzeta je ista (Fj =
= F z = F), pa' su difereneijalne jednacine kretanja sistema tela: 3.151. Posto je x=z=R<p, to je v=x=z=R~=Rw, pa je prema
:zakonu 0 kinetiekoj energiji:
odnosno
z =cg; Ovo se moze izracunati i bez integrala, kao razJika radova dcla uzeta (h + z)
Si]a u uzctu iznosi: i dela uieta h, te je:
F=Gl-(Gl~/g)=G)(l-C). Au=q (h +z)· (h + z)/2-qh. h/2= q (Z2 + 2 hz)/2= G u z (z + 2 h)/2/.
Mase pojedinih delova kalema iznose: Kvadrat brzine bice:
mj = p R2 rr: . R = P R3 rr:; . v = 12 [G-JGt/R + G u (z + 2 h)/21]gz/[9 G)
Z
+ 5 G z + 6 Gu + 6 G],
pa je masa kalema: odnosno za date podatke:
lvI2 = 2 !til + 1n2 + Ill) = P R' IT (2 + 1/2 1/4) - 9 p R' IT/4 - Gtig. v = 1,44 IIl/5er..
Moment inereije kalema je: 3.152. Posto ne dejstvuju ,sile' u + Ox praveu, onda prema zakonu 0
kuJicini krctanja matcrijalnog sistem.a sledl:
J =Jc = 2 (rn) R2/2) + (m z r2/2) + (m) s2/2) = R2 (m) + m,/8 + m3/32) =
K c." = bKix= G1 v,,/g+ G2 (vr cos 0: + vp)/g =0; Vp= -(Gzv,coso:)/(G)+G z)=
=p R'rr:/12X =])5 M z R2/32·\} = 15<1z W/32g.
= - vr/4, te je kretanje klina na/eva.
I
348
Kinernaticke jednacine reJativnog kretanja vaJjka (2) jesu: Izrnedu ubrzanja postoje odnosi a2 = (R - r) 0,; te je w= ~ a2/(R - if =
Oznacirno sa D dodirnu tacku uzeta i bubnja, onda jc po zakbnu ravnog
a,=Rw;
kretanja:
= 16 v/+v/-4 v/= 13 v/, -)- -+ --"0 .~
aD =aO+aD=a 2 ;
pa je prerna zakonu 0 radu:
Posto je G j = 3 G/2, G2 = G, bite:
w2=(R+r)wj/2r; a3 =Rc:',2=5RwP,
I) Mi =Xo+ Feos IX= 0; My = Yo -2 G-FsinlX= 0;
gde su R, r i 2 r poluprecnici. Prerna tome je ubrzanje ~ = 2 r 0,2
1w=2G.R2 W/2g=FR-'HI; 2) Ga/g=G-F.
II Slika 3.155.
Slika 3.153.
odnosno odnosno
/j. E k ';" G (2 R w cos q:»2/8 g + G (2 R 00 sin <p)2/8 g+ GR2 wo2f12g + GR2 wo'/2g +
Resavanjem ovog sistema jednacina dobijamo:
+ G R2 wo'/6 g =GR' W 0 2 (1/2 + 1/12 + 1/2 + 1!6)/g= 5 GR 2wo2/4 g= 'II1k e.
Wz = -48,93 sec- z ; x"" -3,91 m/sec'; Djferenciranjem dobijamo:
F j = 72kg; F,= 156kg.
B'<*-----'""~·
vs= PS· 00 = R Wo = v A I2 cos '!'&Jo,
te jc kindiCka t:m:, gija t:Iips\)grafa: I! -Gm + 2Fcos rp-Fq=O; ~M.J.= -G/sinrp-F· 2/coscp· sin 'P+ Fclcoscp=O,
vektora koliCine krelallja na k(,lordinatne ose bite.: 3.164. Ovde su obrtni moment i broj ; o~¥taja 'ill =
Ii. 353
odnosiio
momenti inercije
i
= 12° 25', sHe ce bili:
Diferenciranjem, vodeci racuna da je y= v = 1< U>z, dohijamo Ileaono 11 hTnlllj"
w2 , pa je u brzanje terela: F. = F/cos tj; = 1 413/0,977 = 1 413· (1 + 0,023) ~ 1 445 kg;'
PS';"'Ptg<jJ= 1 413 ·0,216/0,977 = 1445 ~0.216~ 312 kg; i
fj,=G,(l2!g=G Z(lC!g= 12· 5,8/9,81 =7,lOkg; FII=Fk R/41J. 2 f= 722· 40/4, 0,35.20-1 031 kg.
Si!a inereije spojne poiuge dejstvuje u tacki K, koju mozemo lako odre- 6J=2g(F, F 2 )/GR=200.2g!J20,O,6=
diti graficki poinocu Hyghensovog centra (H) stapa AS koji se nalazi na = 54,50 sec- 2
•
21/3 ;'160i3 = 53,3 em od tacke vesanja A. Kroz C2 treba povuci pravu para-
d":.' is'~ ~ . .~- Po~to je (J-w[ 500g/9-545, to'$11
lelnu ubrza.njU(1,j, a "kr07: H paralclnu sa ac IZ plana ubrnnja.
i ~;_:~i;~~,~ L= J w= GR2 N/2 g = 120.0,6 2 .50 g12. 9· g= 120 kgJllsec:
3.1 -~. ostO' prj
· ukljucivanju
£j'o.,l;;r, ,~tl_ "\ ?--F
ne dejstvuje neki moment, primenicemo
E k =Jw"/2=GR1 CU 2/4g = 120·0,6 z ·25·104 .g z/4·8I .g=327 OOOkgm.
• - r
23'
357
356
3.174. Posto su otpod FA i Fe upravni OD i DK, to fad
pa diferenciranjem dobijarno ugaono ubrzanje kotura: i
vrse sarno tdine, pa· je po zakonu 0 radu:
2 w& =k w; w=kj2 = 2g pm -Gz R(sin a + fLcOS a)]j[R2 (G J + 2 G~] = -Gyc+ 3 Gs/2.
= 2·9,81 [20.- 100·0,2· (V2 .1,1)/2J/0,2 • 220 = 9 sec-
2 2
•
Stavimo'da je OA=x A , onda slede odnosi!
3.172. Otpod protiv kotrljanja iznose: XA + 1cos <p=OD+ scos <p=l+ seoS ex i
FkI =(Gcosoc)ffR; S= / ~ cos <p/sin IX ;
pa prema zakonu 0 radu dobijamo:
+ (I cos rp)J2; Xc = x~ -(I w sin rp)/2; xA =scos oc+/ ws'in q>;
Xc = XA
'. I
G! v2/2 g + 11 w 2/2 + 12 w 2/2 + G3 v2/2g + 13 (ij2j2 ;. [(G! sina -GJsin~) - (Fl k + F2k )]s, Yc ~ (l sin <p)/2; Yc = (l w cos <p)/2; xA = 1w (cos rpctg a+ sin '1'),
pa je:
Fw2 (cos 2 <p ctg 2 a+ sin <p cos <p- ctg ~ + 1/4).
jer se valjak (V) obrce u suprotnom smeru od obrtanja tocka.
ve2 = XA2_XA wi sin rp + (l wj2Y =
Posto su:
Stoga su kineticka enetgija i rad:
s=Rq>; . i
GF w 2 (eos 2 <p ctg 2 C( + sin 'I' cos <p etg IX + 1/4 + 1/12+ 3 cos 2 rp/2 sin 2 a)/2 g =
13 = GR2 (1 + ,]/)/2 g = 5 GR2/8 g, bice kvadrat brzine: i
= GI (-sin <p+ 3 sin q>/sin oc)/2.
(v 2 = 24 g[({3 - 1)- f(V3 + l)/R] s/95.
Za naznacene brojne vrednosti bice:
pa je za date podatke brzina: s=5rni
DK= 10m; cosa=4/5; sina=3/5; ctga= 4/3;
2
v = 3· J43,27· 9,SI ·2/95·25 = S9/25; >= VS9/25 = 1,89 rn/sec. sin rp = 5 sin a/8 = 3/8; cos <p = Jf55/S,
3.173. Oznacimo sa s relativno pomeranje uzeta, a sa ±R<p prenosno pa su ugaona brzina i brzina kraja B stapa AB:
pomeranje valjaka, onda su apsolutna pomeranja i apsolutne brzine:
w2 (55. 16/8.9 + 3 . Jf55 - 4/8·8·3 + 1/3.3.55.25/2.8.9) = g (3·3 i 5/8.3-
w-<p.
~3/8)II=12gI81i W, V:"j8sl:c I; V1l= s= 1(,) VSS/R. (3/5) =
Prema zakODU 0 kinctickoj encrgiji sledi; =2,57 m/see.
Mx//2+ MR2 w 2/4 + Mxl/2 + MR2 w 2/4= Mg (Xl sin a-x, sin (3) 3.175. Oznacilllo sa H = 5 III visinu spustanja uz-cta kada je dizalica u
stanju mirovanja, sa h = 5 m visinu spustanja u radu, sa q dz tezi~u elementa
odnosno
dz uzeta na visini z, onda tezina uzeta vrsi rad:
ili : Hlh
Diferencininjem prethodnog izraza po s posto on zavisi od vrernena (I); Brzina uzeta je v = R 1 w, pa je rad kocne sile F = Fk pri obrtanju ko-
!
dobi6emo: ' tum (K) za ugao <p jednak radu sprega 'JJJ.<p=FRh/R 1•
Prema zakonu 0 kinetickoj energiji(radu) bice: i
~s=g(sin a-sin (3)/2 =g(V2-1)/4~0,1 g, em/sec2 ; . i
6. E k = A; (2.5 G, R,2 w 2 /2· 6g + Gy 2/2 g+ Gu y2/2g):
q; = ~=g (sin:oc + sin ~)/3 R =g (V2+ 1)/6 R~0,04 g, sec- z. =Gh+qh(2H+h)/2-FhR(RI> i.
Silu u uZetu odredujemo po d' Alembertovom prineipu za prvi valja:k pa je kocna sila:
F"" RtlG+ q (2 H +h)/2 +v2 (5 G! + 6G + 6 Gu )/6 ghJIR = 1 28f kg,
F= GR &/2g=G (sinoc+sin {3)/6 = 2,41 kg.
358 359
3.176. : Ozhacimo sa Zl koordinatu tezista tela G1 u odnosu na pravu 3.178. Ugaona brzina krivaje je .Wk = 901(/30 = 31(, a prenosni odnosi su
0-0, a sa 2, koordinatu sredista O? kotura K z , onda su duzina uzeta i od- ii, = - RzIR, = - I; il3 = R3/Rl = 1, pa je preilla tablicnoj metodi:
nos ubrzanja,:
i
1= Z, + z,'-k+ z, + 2· R1(; S!anje k 1 2 3
4~/-t~." -
bertovom prindpu sledi:
f
G F, Ovo je siucaj Fergusonovog paradoksa, jer poslednji zupcanik vrsi kruznu tran-
",'L.+:~ F"
F:
hji Ja,
slaciju.
Kineticka energija iznosi:
, IG;
~ i
Gt Ek=M, ]12'/2 +J,w2'/2+M3 v//2+Jk 03//2=G· (2 R03k )2/2g·j GR 2 (2 03d 2j4g +.
i
3) G + G2 - F, - F3 + [- (M·~ M,) a,l = 0;
tG~ + G (4 R 03k)'/2 g + (3 G· 16 R2/6g) wk .'/2 = 15 GR'03/lg=
Slika 3.176.
= 15· 5 . 64·91('/100·9,81 = 392 kgcm.
Posto j~ aj=Rw\ i a,='Rw,=-a l /2; (,),=adR; w,=G,IR=-at!2R; 3.179. Iz zakona 0 radu, diferenciranjem sledi:
J,=J2=GRz/~g, prethodnejednacine bice:
(G·r·G,)ad2g-F,-F3 = -2G;
3.180. Ovde je nepokretni zupcanik (3). Sa slike se vidi da je polu-
; " . - precnik nepomicnog. zupcanika R3 = RI + 2 R" pa sledi:
Iz 0vOg isistema od cetiri jednacine odredicemo cetiri nepoznate: ubr-
. zanje a l i sHe: F" F, i F3 • One izuuse:
az = -'-4 gl25 (nanize);
Za mase biee M2/Ml =Rz'IR/= 16, pa je M 2=J6M j •
G/25 = J5kg; F3 = 28 GI25 = 14 kg.
Prema zakonu io radu macemo:
sa spoljaslljim .Lahv.1tanjelll., pa su ugaona
JleVj2/2+M2V2212 I J2c.)//2~JIW/12+g M 1 (R 2 03J' I
+ 256 J,. w//2· 64 = 9 J, w//2 = 2ilk'f'k-2il1 'PI'
= Z2
3.182. Ovde su prenosni odnosi i '2 = i13 = -Z2/Z, = -1/3;
i1
z./z, Z3 = 8/9. Osim toga, brzine su 1'2 = 1'3 = (RJ + R 2 ) W k , gde su R; po!u-
.= trenja (p) sa normalom ravni, te je sila:
precnici deonih krugova zllpcanika. Tablicnom metodom dobijamo: Fo = G tg (ex + p)= G (fL +tg ex)/O- fL tg ex) =G (h + fL d7t)/(dn- iL),
gde je fL = tg P koeficijent trenja, ex nagibni ugao zavojnice, tg ex = hid; h hod
Slanje
1-' "'k
k 1
Wk
2; 3
Wk
4
Wk
zavojnice, d srednji precnik zavrtnja. Umesto neposrednog dejstva sHorn Fi>
Ilpotrebljava se sila F koja dejstvuje na ruCicu" duzine I, pa stvara moment
FI = Fo R koji obrce. vrcteno. Prema tome, sila ce biti:
II 0 -w k -wk/(-1/3) -wkl(8/9)
F= Fo R/l = Gd(h + Ii drc)/21 ?drc - [1).
1: -~ ~;-~;
Wk 0 4 Wk -wk/8 Za pokretanje (podizanje) tereta potrebna je ondajvcCa Siia od 1[.
,
U ovom primerll iz ravnotde cekrka s]edi:fJbdnos:
t!~
Prema zakonll 0 kinetickoj energiji bice: Gj ·R=F2 ·r, iii F2 =G j R/r=G, 2R/2r=50.50j25=100kg,.
G = 250 kg na platformi zavrtnja umanjuje na 250 -100 = I
1k w k2/2 + 2 (m2 1'/ + 12 W/)/2 + 2 (m, v/ + 1, w/)/2 + J. w//2 = trebna sila:
= C w//2 = 'ill k <flk + 'ill. <fl., F= 150·5 (0,8 + 0,15·5·3,14)/2·50. (5 ·3,14- 0,15) = 1,53kg.
gde je konstanta:
Dakle, za podizanje tereta tdine G = 250 kg treba dejstyovati
, silom
C =lk + 2 (m 2 + m3) (R, + R2)2+ 32 (J2+ 13 ) +1./64' vee om od 1,53 kg, upravno na kraj rucice duzine i.
Diferenciranjem dobijamo ugaono ubrzanje:
3.185. Na mestu dodira papuce
tocka javlja se olpor trenja (FI'-)' pa
iz uslova za ravnoteiu cekrka i poJuge
3.183. Prema Eulerovom obrascu imacemo: DAB sJedi:
3.184. Zavojnica je strma ravan, a obimna sila }'o dejstvuje horizon- FIL =Gr/R=G2r/2R=
talno, to jest paralelno osnovi ravru. Tutalui utpor ravlli· gradi ugao
200·20/40= 100kg;
G
F = 100 (20/0,25 + 10)/70 =
Slika 3.185.
"'" 900/7 = 129 kg.
Ako je kocna sUa m.anja od 129 kg, nastupiee spustanje tereta tdine-
G ~ 200 k.~.
3.188. Shaga je fad u jedinici vremena, pa je skalarni proizvod sile i 3.193. Teorijska snaga motora je:
brzine, odnos~o pri pravolinijskom kretanju proizvod sile i brzine, te je: P = P.!'1) = 1000· 1,5/0,8· 10·75 = 2,5 KS.
2
:P=(F, v)=Fv=Fw ·v=0,9v .v!75=768KS, 3.194. Posto je pri pravolinijskom kretanju snaga proizvod sile brzine,
1'2 = 2·981 (597 - 500).68,5/1020= J 2 "775; l' = 11 3 em/sec = 1, 13m/sec. J = M, R2 , M r R'/3 = 10 M, W/9 ~ 10·3 GR2/4· 9 g=' 5 GR2/6g= 5 GD2/24 g,
!
364
(J0
Fr
0 0
30 1180
60 1960
A' .,--
, - - - -_ _ _ : B' 90 2040
120 1600
150
180
840
0
TABLI E
L 7620
42cm
ut::; 1cm RJ(
5=(;=60 m
J(
'7f
A = 26{j-7620
= 798kgm
F r ,,- 1266kg
A z = 180kgm
1 - - - - - - - 2fl1r----------i
SJika. 3.200.
Tangencijalna sila F~= Fsin (6 + <})/cos <} = FVn/vA moze se odrediti i gra-
fii::ki, le se dobija dijagram rada tangencijalne sileo Kada se prenese i kon-
stantui otpor nxlukovan na nlkavac krivaje F Tu = A/2 R 1t = 798/0,20.3,14 =
= 1 266 kg, dobija 51: rad zam~jca A, = 180 kgm. Zamajni moment iznosi:
Tablica I
OBRASCI
obrasca Obrazac
1) STATIKA
3. Pravilo 0 paralelogramu J
trouglu siJa
I F, = F] + F2 = F2 + F J
- rezultanta
',Rednil
broj Znacanje obrasca
I-----"t-------+-------
I Obrazac I r
I
I-~~~'I
--,--
''.
Znacenje obrasca Obrazac
\ o (pol)
- suprotnog smera F1/q = F21p;"" Frlq - p IX YZ
8. !
Moment sile za tacku - projekcije M,,=YZ-zY; My=iX-xZ;
- yrednost M~= ±Fh=12Au I
- analiticki Izraz M~=xY-yX intenzitet
- promena pri promeni M~. = M~- (xo Y - YoX)
momcntne tacke 14, Moment sile za osu
9. Spreg sila 1]11 = ± Fr = 12 Au I
10. Rayan sistem proizvoljnih 15, Spreg sila
sila
16. Redukcija prostornog sistema
-,- rezultanta X,=LXi ; sila
Yr=L Y/
- momentno praYilo - M~r =LM:i; - glavni vektor
I
Red~il Znacenje obrasca Obrazac Rednil
bro] Znacenje obrasca Obrazac
broj
n~ornenata
29. Radijalna i cirkularna brzina Vr=r;
A, B i C ne Ide na jednoj pravoj
T . I
19. .I. renJe ,
30. Radijalno i cirkuJarno ;. = (;-r~)~
prj klizanju (Coulomb) F "0 = f.!.o Fn ubrzanje
ac=2;~+r;P=r-' d (r2~)fdt
pri kotrljanju (otpor
pl'otiv kotrljanja) 31. Transformacije koordinata x=r cos rp; y=r sin 'P
u~]ov cistog kotrljanja
- brzina X=vrcos <P-Pc sin <p;
I
Eulerov' obrazac y=v, sin '1'+ Pc cos<p
sila trenja - ubrzanja
i x=ar cos 'P-ac sin 'f';
y=a r sin '1'+ ac cos <p
25. Tarigen<iijalno ubrzanje ar = dv/dt = d 2 sld!2 = (.;,.; + Yy)/v - redna sprega t Willis)
26. Kvadrat brzine v2= 5?+y2
- paralelna sprega (Willis) i= l/k= (- l)P W1/W" =
17. Normalno (centripetalno) (-ljP[llz2k/llZ1k_J]; k=1,2, ... ,n
UbI7,(l,idt'
24"
372 373
Rednil ~Rednl-1
. broj Znacenje obrasea ObrazaL broj Znacenje obrasC'd Obrazae
37. Tacnost merenja mikrometra 46. Evolventa kruga X= R (cos 'P+<P sincp);
Y= R (sin Cp-'P cos cp)
38. Puzni prenosnik
47. Centricni klipni mehanizam
39. Relativno kretanje
- apsolutna brzina
- poloz.aj ukrsne glilVe xs=R cos 6+ I cos~;
sin <V=cos 'P=A sin6
-+
- apsoiutno ubrzanje aa=a, +a p + 4 c = a,T+ a,N+ apI, + a pT + brzina ukrsne gJave Ys= -VA [sin (0+ <jJ)jcos t);vA=R wo:
- ubrzanje
" i
49. Planetski prenosruel -wkl(wn-wk) = -n"/(nn-n~)=i=
I=AB;
50. Difereneiialni prenosnici
41. Trenutni pol (pol brzine)
44. Epicikloida x=(R I +RJ cos <PI-R2 COS [(R t + G-,V; p-y/g
hitae navise
- niz ravan m; = G sine< - F cos f3 - FiJ. = const;
Fn = G cos IX - F sin 13
v=O; Z=H=V02(2g;
- uz ravan mx=Fcos f3-G sin IX-FiJ. =consL
PravQiinijsko harmonijsko
oscilovanje Fn = G cos a.-Fsin f3
!-' _\,
x = A cos <p + B sin <p;
x= R cos <p; x=v= -R6)sincp; 59. Konusno klatno Fn= G/cos a.; . Vo = R 6) =R Vg/H;
;; = a= - R 6)2 cos q>';" - 6)2 x; T=2rr/6)=2rrVH/g; n=30Vg/H/rr
I_Rb_~_:~j7il__·_-___z_n_a_ce_n_j_e_O_b_r_a_s~______~___._________O_b_f_a_Za_c____________
Rednij
broj Znacenje obrasca Obrazac
1
->
o kolicini kretanja K=mv; 72. Fizicko klatno
-- jednaCina
o momentu kolicine
kretanja q> = A cos w [+ B sin U) t='; q>o cos w t;
Ek - E kO = 6 Ek = A
6 => w t
o kinetickoj energiji
Mehanicki rad sile !A= J(i, d7)= J¥dx+ Ydy+Zdz; per:od oscilovanja T = 2 TC/W = 2 TC VJIGs
66. Snaga
I P=dA/dt=(F,->~v)=Wlw;
I A=Wlq;
redukovana duzina i,=J/Ms= (1c+ MS2)/Ms~ s+ i//s>s
1
LMo=[r: ;+Fw+~l=O
b) cetvorotaktni motor P=D2 rtpsn N/36000 [KS]
I
1 70. Translacija tela M-;c=:LFj=F,; Ek=MvC 2/2 sus
1
1-
.378
379
,Redni/ . Tablica II
. broj I Znacenje obrasca Obrazac
: I - - - - ' - - - ; - - - - - - - - - - - - - t - - - - -_ _ _ _ _ _ __
GEOMETRUSKE I MEHANICKE VELICINE
c) dvotaktni Dlotor sus P=D2rrpsnN/l 8 000 [KSJ
d) jflcina vodenog Dllaza p= J 000 QHf75 [KS] Q [Dl 3/secJ
VeliCina
I Oznaka Dimenzija Jedinica
e) klipna pUDlpa p = GHn/4 500 [KS], G [lit/obrt] Duzina, put I; L; s;x L Dl; CDl; kDl
Povrsina A2; S U Dl2; cm 2
P = G 11: n (Rv, cos <Xl - rv z cos « 2 )/2 250 g
Zaprernina V L3 3
m ;cm 3;dm 3
Ugao .:<;(3;1';8 I rad; 0 ' "
Vreme /;T T s; sec; min; h
Brzina Jinijska v; c;s; x L/T m/sec; km/h
A z = J ({J)m;c wm~n)/2 - ugaona <p;{J) liT l/sec
....
Ubrzanje linijsko a; s; x L/T2 m/s ec 2
0= ({J)max - w';'in)/{J)s ..
nosti - ugaono <p;w 1/T2 1/sec2
- srednja
,
ugaona brzina Ws = 11: ns/30 = 11: n/30 Masa m;kf M;FT2/L kg mase; kg sec 2/m
-;,;aDlajni DlODlent
, - specificna p; M/U;FT2/L' kg sec z/m4
G[kg]; D [Dl] ,'.
za zaDlajac obLka venca GD2= 4 gJ = 3600 Ar/o n Z
Sila, teiina F;G ML/Tz; F N (newton); kg; t
,
;-:a zaDlajac oblika tocka Specificna tezina 1m FlU kg/dml; kg/m 3
GDz = 24 gJ/5 = 4320 Ar/o n 2
;z:a z3Dlajac oblika diska Moment sile, moment
GD2= 8 gJ = 7 200 Azlo n Z
sprega M{, FL kgm; kgcm; tm
80. Redukcija Dlasa klipnog rrie- Koeficijent trenja
banizDla na rukavac kri-
vajei i klizac - pri kli7.anju P- I -
___ ,r"--'
I I
I
yl I
I
1.
i T2
bh/2 (Xl + Xl + x 3 )/3 (Yl + Y2 + Y3)/3 1 -WM~~ 0 0 0
T,
oL.- ___
b
---.!...
\
1.
I
1
!
yl
b
I
2.
~1:i~r-7 (a+b)h/2 (a + 2 b)h/3(a + b)
1
lJiit
i"",,4 ' i-=4
-.::- -i x:,:~.', L x~ c.' _ z\ " T BHj3
(Xl +Xz + 2: y)4 : 2: zt/4
0 a 2. I C,'. -c' 3
+X3 +x4 )j4 i=1 ' i=l
0)...7;_ .:'=:-:~ ,-.
/ -~!i T,
!
IY ,x
3. R2 a 0 (2 R sin a)/3 IX
1J
:
3H!4
BHI3 0 0
3. : zc' =Hj4
III
.. ~: .. ~ . ~ B=R2 rc
4.
~~ R21':/2 0 4 R/3rt
0/ =
v v2 =
fjR
1-
Zc
:c:,~
lIf 4. =1t(R2Hl-
5.
'/'
oR' ~
I
.3..
R 2 7t/t! ~ R131ri <1 R/3 1t A _r2 HJ/3
0
ty
~~
R 2 a. 4R ~inj IX r
6. 0 .:-: \) 0 3 Rj8
5. 2 RJ 1':/3
- (R2 sin 2 IX) /2 3 (2a-sin 20()
i
; ~~i.
382
Tahlica V
Redni/
broj
Slika A Ix Iy fo i ,/-
;f
Iy
I.
®~
L·
b-l
bh Wjl2 b3 hl12 AW+hZ)
----
12
y! b~h~o
2.
DIJ~
hrt --- a2 [['1/12 . ctjl2 ct/6
!--b---l
yl
~
h(p3+ q3)
3. bh/2 bh 3j12 Ix+ly
. P i q J_ 12
'0
·--b x
4.
~-~ a
a 2 V3/4 a4 V3j96 = Aa 2/2 Aa2/12
yt
5.
$~ , O.
R 2 n: R 4 n:j4=AR2j4 R 4 n:j2
y!
tjJ= fjR
6. .d.
R2jt (1 _ <j;2) R4 (1- tjJ4)j4 R4( 1 :- <jJ4)j2
7.
'$ . R
·ot- x
2 Rn:o
RZn/2
R3n:!Y
R4 n/8
2 R3 no
; ,
8.
R4 n/4
I
f
-5
h, =-8-
R4 n ( 64)
1- 9n 2 lc=h, +Iy I
I
;