Kurikulum nastave -planiranje,ustrojstvo i provjeravanje odgojno obrazovnog procesa -naglasak na kompetencijama u enika, a ne na sadr aju (nau iti

u iti,vje to komunicirati, kriti ki misliti,postavljati ciljeve,razja njavatiprobleme,raditi u timu,regulirati odgovorno pona anje ) -te i te je na u eniku, na njegovim odgojnim kvalitetama kurikulum u u em smislu->predstavlja plan didakti kih ciljeva i sadr aja (usustavljeni u programima odgoja i obrazovanja) kurikulum u irem smislu->plan didakti kih ciljeva kojim su obuhva ene sve pretpostavke njihova ostvarenja (kurikularni krug->ciljevi u enja(odgojnost i obrazovanost), sadr aji u enja (zna ajni za postizavanje ciljeva), didakti ka sredstva, metode (putovi za postizavanje odgojnoobrazovnih cilje va), situacije i strategije (okupljanje sadr aja i metoda), Vrednovanje i samovrednovanje (dijagnoza, objektivno mjerenje postignu a u procesu pou avanja i u enja) ) Operacionalizacija ciljeva-pristupi: 1. odgojenost (poticati i unaprje ivati u enikov intel ektualni, tjelesni, estetski, radni i moralni razvoj u skladu s njegovim vlastitim potencijalima) 2. obrazovanost (znanje, vje tine,sposobnosti) Znanje -RAZUMIJEVANJE,PRIMJENA,ANALIZA,SINTEZA,VREDNOVANJE Ciljevi u enja uz kurikularni pristup->globalni cilj (zrelost u odgojnosti i obrazovanosti za prijelaz iz ni eg u vi i odgojnoobrazovni sustav i prij elaz u svijet rada),upravljaju i cilj (timski duh,kriti ko mi ljenje),krupni cilj (sposobnosti samovrednovanja osobnog u enja) , neposredni cilj (primjena ste enog znanja) Nastavni kurikulum-odgojno-obrazovni proces shva a kao mjesto potencijalno najsna nijih odgojnih utjecaja u koli Vrste ciljeva-odgojni ili afirmativni ciljevi(poticanje u kreativnoj, spoznajnoj, emocionalnoj, moralnoj i tjelesnoj razvijenosti u enika), obrazovni ili operacionalizirani ciljevi- Materijalni (informativni, spoznajni, kognitivni stjecanje znanja) sadr aj (imenovati, opisati, precizirati, razlikovati, definirati i sl.) i funkcionalni (razvijanje sposobnosti) okretnost (uvje banost i spretnost) vladanje znanjem (kori tenje uvje banog obrasca) Sadr aji u enja->Fundamentalni,Komplementarni,Povezuju i,Koli ina pojmova Korelacija->metoda razgovora, usmenog izlaganja,demonstracije, itanja i pisanja, rada na tekstu, pisanih radova, prakti nih aktivnosti ; Heuristi ka - misaono vo enje u enika do to nog i jasnog uvida u strukturu sadr aja; Egzemplarna - u enici shva aju obra eni nastavni sadr aj, ali i usvajaju model (sadr ajni, misaoni, logi ni, tehni ki, metodolo ki i metodi ki) Programirana - vo enje u enika putem kratkih koraka do cilja (svi u enici rade na materijalu, uspjeh u nastavi osiguran je u visokom postotku, stalnom povratnom informacijom u enici su motivirani, rad je u enika individualiziran) ;Problemska stvarala ko ili kreativno mi ljenje Projektna nastava - kooperativni oblik pou avanja i u enja dopu ta uvje bavanje solidarnog djelovanja i pru a iskustvo u timskom radu INDIVIDUALNE PRETPOSTAVKE ZA U ENJE - KOGNITIVNE (razina predznanja, inteligencija, strategije u enja, prethodna iskustva) MOTIVACIJSKE (interes za predmet, pojam o sebi, motiv postignu a) AFEKTIVNE (emocije vezane za u enje i postignu a) INTENCIONALNE (motive za izbor kole, perspektive studija i zanimanja) SOCIJALNE pretpostavke (u enikova sposobn ost za komunikaciju i suradnju unutar razredne zajednice) Vrednovanje (u inkovitost) nastave -odre ivanje vrijednosti u enikova postignu a u koli; procjenjivanje vrijednosti vlastitog rada(samovrednovanje) kolska dokimologija-pronalazi na ine i postupke to objektivnijeg,pouzdanijeg i valjanijeg ispitivanja i ocjenjivanja u enikova znanja Kompetencije nastavnika - Shva anje kolske ocjene (je li ocjena pouzdana i vjerodostojna, je li ocjena profinjena dijagnosti ka i prognosti k a vrijednost,obja njenje to je ocjena, iz kojih elemenata rezultira , Usustavljenost na ela (na ela: kontinuiranost,na elo javnosti, na elo razred kao pomaga ), Kvantitativna i kvalitativna procjena (procjena vrijednosti u enikova usmenog ili pisanog odgovor a, procjena sposobnosti (suvisla obja njenja, rje enje problema, primjena strategija u enja i prilago avanje osobne aktivnosti kolskim zahtjevima), procjena mogu nosti u enika za ulaganje napora(stambene prilike, materijalne prilike, obiteljski problemi, kulturni utjecaj obitelji i sli no),procjena aktivnosti u enika na satu,procjena radnih navika (redovitost u izvr avanju kolskih obveza uredno i na vrijeme doma i u koli)., Shva anje pojma znanje(stupnjevi znanja -> stvarala ko znanje (u enik napreduje dalje u stvaranju novih dobara), operativno znanje (u enik ste enim znanjem operira,sadr aje mo e objasniti i obrazlo iti) , reprodukcija (u enik mo e nastavne sadr aje reproducirati,ali ne mo e to znanje primijeniti u svakodnevnom radu ), prepoznavanje (u enik prepoznaje neke sadr aje, ali ih ne mo e objasniti i obrazlo iti), prisje anje (u enik se sje a da je ne to u io o nekom pojmu, ali ni ta vi e o tome ne zna))Poznavanje sadr aja pojedine ocjene ( ODLI AN 5 baratanje sadr ajima brzo,to no i jezgrovito VRLO DOBAR 4 (ve e neznanje nebitnog) DOBAR 3 (poznavanje bitnih injenica, nepoznavanje nebitnog sadr aja) DOVOLJAN 2 (najbitnije iz bitnoga ) NEDOVOLJAN 1 znanje nije dovoljno za prijelaz na druge nastavne sadr aje) , Pravednost , Objektivnost , Priop enje ocjene, Umanjivanje u enikova straha od ispitivanja i ocjenjivanja Samovrednovanje - pru a podatke o trenutnom stanju nekog segmenta djelatnosti kole ili njene ukupne djelatnosti; sustavno prikupljanje, analiza i ocjenjivanje informacija o kolskom radu Podru ja samovrednovanja -> nastava, ustrojstvo kole, kvalifikacija djelatnika, kolsko ozra je i sli no, a provodi se u pravilu nakon samostalno definiranih kriterija. Samovrednovanje nastavnika -Razja njenje, Bu enje samouvjerenja, Poticanje kritike , Osposobljavanje za solidarno pona anje Izvanu ioni ka nastava - proces pou avanja i u enja koji se temelji na itanju, slu anju, gledanju, razgovoru i djelovanju u izvornoj prirodi; karakteristike ->u iti otkrivanjem, istra ivanjem i stvaranjem u neposred noj ivotnoj stvarnosti Vrste izvanu ioni ke nastave -Nastavni posjet, Nastava u prirodi, kolski izleti, kolske ekskurzije,Ljetovanje,zimovanje,logorovanje,,Terenska nastava,Nastavne aktivnosti na kolskom dvori tu Kurikulum izvannastavnih aktivnosti -kulturno-umjetni ke, sportsko -rekreativne, tehni ke, proizvodno -ekonomske -ciljevi->uspostaviti odnose me usobnog razumijevanja i suradnje, poticati dru enje u enika, njihovo iskrenije pomaganje, povezivanje, zbli avanje i druge forme socijalne komunikacije Daroviti u enici-za individualno iskazivanje osobitih potencijala u nekoj kreativnoj vlastitosti; tragaju za novim znanjem, za novim idejama, za novim metodama, imaju cilj i znaju to ho e i za ime tragaju, ne odbacuje ideje prebrzo, tragaju za analogija ma u prirodi

U enici s te ko ama u razvoju - u kurikulum ugraditi sadr aje s minimalnim kompetencijskim standardima, polaziti od prilago ene odgojnoobrazovne to ke uz uva avanje individualnih razlika Kurikulum razvoja kole - pismeni sporazum za odre eno vremensko razdoblje, s unutarnjim i vanjskim utjecanjem, koje poti e osje aj zajedni tva i obveze; dokaz i dokument rada u koli; okvir i instrument za kontinuirano, sustavno i detaljno planiranje i unapre ivanje rada u koli Projektni pristup u razvoju k ole - uvo enje, pra enje i vrednovanje inovacija ; zna i provedbu: situacijske analize - registriranje okolnosti u koli, namjere i potrebe definirane u koli, utvr ivanje po etne spremnosti za inovacije , kvalifikacija odre ivanje vrste poslova i definira nje mogu ih aktivnosti , kvantifikacija orijentacijsko utvr ivanje razdoblja i vremena trajanja mogu ih aktivnosti, orijentacijsko utvr ivanje strategija, postupaka i metoda Kurikulum razvoja kole istovjetnost namjera nastavnika, u enika i roditelja okvir odnosa sudionika dokument uskla enost snaga mjerila procjene javnost rada povezivanje sa kolama okvir i instrument za kon tinuirano, sustavno i detaljno planiranje i unapre ivanje rada u koli. Unutar kolske promjene - Osloba anje stvarala ke energije - na razini individualnih potencijala, na razini zajedni kih potencijala ; elja za promjenama- otklon od postoje eg u smjeru prema novim iskustvima , sloboda otkrivanja verzije promjena Temeljna obilje ja kurikuluma razvoja kole pluralizam ideja o koli mogu nost unutar kolskog diferenciranja djelovanja autonomnost kole shva anje inovativnosti kao trajne kategorije Kurikulum razvoja kole usmjeren - kako pove ati u enikov interes za u enje i odgovorno pona anje (proniknuti u motive to ga pokre u) Kurikulum razvoja kole -sklop me usobno povezanih podru ja djelovanja kole: ciljna usmjerenost, utvr ivanje glavnih pravaca djelovanja, stvaranje autenti ne slike kole (legitimitet), razvijanje pretpostavki razvoja, unapre ivanje vrste i tehnika evaluacije, razvijanje timskog rada, otvorenost kole, uklju enost u enika, u itelja/nastavnika i roditelja u kreiranje kolskog ivota Kurikulum stru no -pedago kog usavr avanja djelatnika kole -Profesionalni razvoj djelatnika kole i njegovo trajno uklapanje i usmjeravanje u proces cjelo itovnog u enja siguran temelj za nadogradnju stalnih inovacija i novih znanja pretpostavlja odmak od kvalificiranoga zanatlije ka trajnom razvoju odgojno obrazovnog procesa daju i mu novu kvalitetu i nove uvide u pou avanje i u enje kola usmjerava: s jedne strane u opremanju tehnikom i tehnologijom, s druge stran e nabavljanjem literature (stru ne, pedago ke, didakti ke, metodi ke) i s tre e strane upu ivanje djelatnika na stru ne i znans tvene skupove Kurikulum emocionalnih kompetencija upoznavanje v lastitih emocija (prepoznavanje osje aja kada do njega do e) upravljanje emocijama (tako da odgovaraju situacijama) motiviranje samoga sebe (biti sposoban uprav ljati emocijama kako bi bio to produktivniji u radu) prepoznavanje (i itavanje) emocija u drugima (empatija) ustrajavanje unato pote ko ama i frustracijama obuzdavanje impulzivnosti reguliranje svoji h raspolo enja i onemogu avanje uzrujanosti da zagu i sposobnost razmi ljanja odr avanje suradnje (sposobnosti nastavnika koje su temelj popularnosti,vodstva, interpersonalne efektivnosti. Podjela tipova ljudi prema na inu kako se odnose prema svojim emocijama -prema MayeruSvjesni sebe -znaju svoje granice ,pozitivnog su stava Utopljeni- preplavljeni emocijama, nemaju nikakvog nadzora nad njima, Pomireni-jasno im je to osje aju ali to niti ne poku avaju promijeniti Kurikulum interkulturalnih kompetencija 1. znanje i razvijanje sposobnosti kori tenja znanja o druga ijima (pripremanje u enika za svakodnevan susret s razli itostima, prihva anje razli itosti kao ne ega potpuno prirodnoga kao i za pronala enje puta za njihovo prihva anje; pripremanje u enika za pozitivno reagiranje na razli itos ti, shva anje razli itosti kao mogu nost stjecanja novih iskustava, a ne kao prijetnju; promicanje razumijevanja socijalnih i obrazovnih problema vezanih uz kulturne razli itosti; razvijanje sposobn osti kriti koga mi ljenja kao i priznavanja prava drugima na posjedovanje kulturnoga identiteta i sli no) 2. razredna komunikacija (uspostavljanje smisla komunikacije koji ozna uje proces u kojemu u enici, u razmjeni sa svojim u iteljima, daju osobno zna enje procesu pou avanja i u enja i njegovim rezultatima) 3. interkulturalna osjetljivost (me usobno razumijevanje, po tivanje, sporazumijevanje i ravnopravno sura ivanje) Kurikulum odgojnog partnerstva s roditeljima model formalne suradnje - bez jasno istaknutih ciljeva, zada a i sadr aja suradnje, op a slika o koli ( ivotu i radu kole) roditeljima je nejasna; model odgojnog partnerstva -kreativni i otvoreni program suradnje (uva avaju i roditeljeve sposobnosti); pedago ko obrazovanje roditelja; redovito uklju ivanje roditelja u dono enje odluka; obja njenje adm inistrativnih odluka kako bi se potaknulo roditelje da racionalno reagiraju na njih; komunikaciju s roditeljima (u podru ju o ekivanja i uloge odgovornost); spremnost prona i na ine i postupke za rje avanje problema, postavljanje optimalnih o ekivanja i sli no Odgojno partnerstvo -jedinstvo interesa roditelja za napredovanje djeteta i njihove spremnosti za sudjelovanje u razrednim i kolskim aktivnostima Roditelji s izmijenjenim zahtjevima ( ine ve inu)-Tra e da ih se vi e uje, pita, savjetuje i konzultira, Pasivni roditelji- ne djeluju u ivotu i radu kole, ne tra e, ne protive se Roditelje s negativnim stavom prema koli svoga djeteta- tijekom svoga kolovanja razvili negativan stav prema koli uop e , u prvom kontaktu sa kolom svoga djeteta ili kasnije do ivjeli neugodu, nepravdu i sli no. To zovemo ste eno nezadovoljstvo kolom

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful