SMRT, AGONIJA, MOZDANA SMRT, PRIRODA SMRTI

TANATOLOGIJA Naucna disciplina koja proucava smrt, proces umiranja i promjene koje se razvijaju nakon umiranja. SMRT Ireverzibilni prestanak funkcije • • CNS-a, KVS-a

• Respiratornog sistema Teorijski:

• Prava smrt pretstavlja prestanak svih zivotnih pojava Prakticno :
Smrt je prestanak disanja i krvotoka koji dovode do prestanka funkcije CNS-a i dr zivotnih pojava te su prakticno i krajnji uzrok smrti Prelazak zivota u smrt - umiranje Prate ga odredjene pojave koje se manifestiraju agonijom. AGONIJA


Borba izmedju zivota i smrti Predstadij smrti Omedjena u vremenu i prostoru Traje razlicito dugo

• •

Neminovni ishod agonije je klinicka smrt koju karakterise : Tjelesne funkcije gotovo u potpunosti prestale EEG pokazuje minimalnu elektricnu aktivnost mozga Osoba se moze vratiti u zivot mjerama reanimacijc Mjere reanimacije obavezne su kod klinicke smrti (cardiac arest)

• • •
• • •

Agonija pocinje slabljenjem funkcija svih vitalno vaznih organa : CNS KVS RS

MOZDANA SMRT (autolisis intravitalis cerebri) - Nekroza velikog i malog mozga tj nekroza kompletnog CNS-a tj zazivotno odumiranje mozga - Mozak mrtav ali ostali dijelovi tijela zivi Karakterise je : • • • Duboka koma Prestanak spontanog disanja Gubitak refleksa

1

Nema cirkulacije u krvnim sudovima mozga

Za pravnike je bitno da postoji PRAVILNIK O POBLIZIM MEDICINSKIM KRITERIJIMA I NACINU UTVRDJIVANJA MOZDANE SMRTI OSOBE OD KOJE SE MOGU UZIMATI DIJELOVI TIJELA RADI PRESADJIVANJA U SVRHU LIJECENJA, a on ima svoje clanove. Jedan od tih clanova a to je clan 4 govori o kriterijima za utvrdjivanje mozdane smrti

1. 2. 3. 4.

Duboka koma i nepostojanje reakcije na bilo kakve vanjske i unutrasnje podrazaje Nepostojanje mozdanih refleksa Postojanje sirokih zjenica bez refleksa Nepostojanje pokreta ocnih jabucica na pokrete glave i fleksiju vrata

5. Nepostojanje vestibulo-kohlearnog refleksa 6. Nepostojanje refleksa carine tracheae

7. Nepromjenjen puls nakon testa sa atropinom ili nakon pritiska na ocne jabucice 8. Potpuna misicna atonija 9. Nepostojanje spontanog disanja 3 min nakon iskljucenja sa respiratora, uz normalnu
vrijednost CO u krvi Clan 5. Mozdana smrt se utvrdjuje: 1. klinickim pregledom, tri puta u toku 6h, i potvrdjuje 2. cerebralnom angiografijom, 3. EEG (Elektro encefalo grafija) 4. radioizotpskim ispitivanjem mozdane cirkulacije Sudsko-medicinski znacaj agonije: - Ljekar mora prepoznati stanje agonije - Obavijestiti clanove porodice te porodici nagovjestiti skori dolazak smrti - Obavijestiti istrazne organe PRIRODA SMRTI PRIRODNA SMRT (MORS NATURALIS)

• FIZIOLOSKA • PRIJEVREMENA
NASILNA SMRT (MORS VIOLENTA) • ZADESNA (AKCIDENTALNA)

• SAMOUBILACKA (SUICIDALNA) • UBILACKA (HOMICIDALNA)
Za sudsku medicinu bitno, razlikujemo 3 grupe prirodne smrti :

• MORS E CAUSA IGNOTA - NEPOZNATA ili NEZNANA SMRT • MORS SUSPECTA - SUMNJIVA SMRT • MORS SUBITA - NAPRASNA SMRT

2

- MORS MOMENTANEA - TRENUTNA SMRT - MORS RAPIDA s. ACCELERATA - UBRZANA SMRT Uzrok naprasne smrti : • • • • Koronama oboljenja Ruptura aneurizme Krvarenje u mozgu

• Vanmatericna trudnoca
Krvarenje iz ulcus ventriculi ili ulcus duodeni

• Masivna tromboembolija pluca • Osobe sa timikolimfatickom konstitucijom
Psihicka oboljenja i stanja koja imaju ulogu podsticajnih faktora povod smrti - occasio mortis • • • Alkoholizam Infekcija

• Uzbudjenje
Naprezanje tokom polonog odnosa - "slatka smrt" SVAKA SMRT MOZE BITI PREDMETOM PRA VNOG RAZMATRANJA I SUDSKO-MEDICINSKOG VJESTACENJA TJ. MOZE IZAZVATI SUMNJU NA NASILNU SMRT OBDUKCIJA SE PODUZIMA AKO POSTOJI SUMNJA O NASILNOJ SMRTI MEHANICKE POVREDE Mehanicke povrede su tjelesne povrede (smrtonosne, nesmrtonosne) koje su nanesene mehanickim orudjima odnosno predmetima kojiposjeduju kineticku energiju. Nastaju na tri nacina

• Udarom (kretanjem meh orudja prema tijelu) • Padom (kretanjem tijela prema orudju) • Sudarom (istovremenim kretanjem i tijela i meh orudja)
Npr pri naletu vozila na pjesaka Velicina mehanicke povrede zavisi od vise faktora kao sto su :

• Obimnost i velicina meh. orudja • Tezina
• Brzina kretanja

Podjela mehanickih orudja Sredstva namjenski napravljena za nanosenje povreda - oruzja :

Sva vatrena oruzja (puska, pistolj, revolver)

3

Hladna oruzja (bajonet, bodez, noz, kama) Sredstva koja sluze

u korisne svrhe :

• U domacinstvu (kuhinjski noz, makaze) • U poljoprivredi (vile, lopata, asov, grablje) • U zanatstvu (cekic, klijesta, svrdlo, turpija) H Ostala Sredstva
podobna da tijelo tesko povrede :

• • •

Cvrsta (kolac, kamen, bic, korbac, boca, gvozdena sipka, stolica) Gasovite materije (kipuca voda, vrela para) Hemijske materije (otrovi)

Podjela mehanickih povreda 1. Nespecificne — ozljede 1. Oguljotina - excoriatio 2. Krvni podliv

3. Nagnjecina - contusio
4. Rascjep - ruptura 5. Prelom - fractura

6. Iscasenje - luxatio
7. Razorina - destruetio 8. Raskomadina - deetractio


2.

9. Decolmant 9. Razderina (vulnus lacerum) 10. Sjekotina (vulnus secatum) 11. Rezna rana (vulnus scisum) 12. Ubodna rana (vulnus punetum. vulnus ictum) 13. Ujedina (vulnus morsum) 14. Strijelna rana (vulnus sclopetarium)

Specificne - rane

I. Nespecificne povrede — ozljede 1. OGULJOTINA Nespecificna mehanicka povreda lokalizovana na kozi ili sluzokozi. Ogrebotina na unutrasnjim organima zove se erozija. Prema obliku oguljotine mogu biti : - Crtaste (ogrebotine) - Tackaste Oguljotina ima veliki pravno-medicinski znacaj jer moze biti : • • Nasilnog porijekla Izvor infekcije

• Namjera izvrsioca (npr zagusenje)

4

Krvni podliv nastaje djelovanjem mehanickog orudja.izliv (hematizam) Krvarenje takodjer moze biti: .Ustanoviti osteceni organ .Ununtrasnje . b.podliv . Nastaje djelovanjem sile pod uglom koji je priblizno 90° .zuckast Mjenjanje boje nije cvrst dokaz za odredjivanje vremena nastanka podliva ali zasigurno znamo da ako mu je boja modra i donekle pla.vicasta.Tkiva . Nastaje prskanjem krvnih sudova u potkoznom tkivu a zavisi od kalibra krvnih sudova i od gradje tkiva. nije proslo duze od!8h od nastanka podliva.UNUTRASNJI IZLIV Krvarenje u vanjsku sredinu .2.45°na povrsinu upotrebom tupo tvrdog mehanickog sredstva. NAGNJECINA .CONTUSIO Moglo bi se reci da pretstavlja kombinaciju podliva i oguljotine. Vremenom mjenja boju: Modra – ljubicaste – zelenkast . 5 .Utvrditi kolicinu izlivene krvi kod unutrasnjih izliva ili procjenu iskrvarenja kod vanjskih izliva 3. Zbog koagulacije krvi hematom ocvrsne i ne moze se isprati vodom za razliku od mrtvackih mrlja. KRVNI PODLIV Rezultat isticanja krvi iz ostecenih krvnih sudova i prozimanja tkiva krvlju koja se koagulise nakon 5 min.Tjelesne supljine ili vani pa prema tome moze biti vanjski i unutrasnji .Vanjsko te Kombinovano Arterijsko Vensko Kapilarno a. KRVARENJE Krvarenje moze bili u : . HEMATIZAM (IZLIV) Krvarenje u neku tjelesnu supljinu .VANJSKI IZLIV Dovodi do : • ISKRVARENJA • SOKA i SMRTI Zavisi od : • Kolicine • Lokalizacije • Vrste tkiva Pri obdukciji .

SUBLUXATIO . 5.rane To su one povrede kod kojih se na osnovu karakteristika povrede moze ustanoviti djejstveni princip tj orudje kojim je povreda nanijeta. aorta). slez bubrezi) ili rjedje supljeg organa (crijeva.4. LUXATIO .NATEGNUCE Nategnuce elemenata zgloba ali su intaktni 9. Pretstavlja prekid kontinuiteta nekog kompaktnog tkiva/organa (jetra. PRELOM .RASKOMADINA .RUPTURA Nastaje kao rezultat djelovanja mehanicke sile velike snage na vecu povrsi tijela. djelomicno u kontaktu. prometnih nesreca 10.UGANUCE Nepotpuno iscasenje i zglobne povrsine su u nepotpunom kontinuitetu. RAZORINA .ISCASENJE Potpuni prekid kontinuiteta zglobnih povrsina uz probijanje zglobne cahure prskanja ligamenata 7.FRACTURA Prekid kontinuiteta kosti (fractura oseum) Prekid kontinuiteta hrskavice (fractura cartilaginis) Sudsko-medicinski znacaj: • Tezi stepen ostecenja tjelesnog integriteta • Povreda mekih tkiva i krvnih sudova • Mogucnost nastajanja masne embolije • Vazno je mjesto preloma kako bi znali da li se radi o prirodnoj ili nas smrti 6. Specificne povrede .DETRACTIO Nasilno odvajanje dijela tijela od ostalog ili dijeljenje tijela na nekoliko slobodnih komada pod uticajem nespecificne mehanicke sile II. Kod rane razlikujemo : > Otvor ili ulaz rane • • • Ivice ili rubovi Uglovi rane Strane > Prostor ili kanal rane • Sadrzaj 6 .DESTRUCTIO Tesko unistenje sklopa svih tkiva Zahvaceni dio tijela je razoblicen a tkivo je mrtvo Najcesce kod nagaza na minu. DISTORSIO . RASCJEP . 8.

REZNA RANA (VULNUS SCISSUM) Nastaje tangencijalnim prevlacenjem. zategnuti preko kosti Prema porijeklu: • Zadesne • Samoubilacke • Ubilacke SJEKOTINA . dok ostale strukture vrata (grkljan. Djeluju sile kidanja i gnjecenja. Kombinacija djejstva ostrice i i mehanicke sile.VULNUS SECATUM Podvrsta rezne rane najcesce nanesena sjekirom.> Dno ili > Izlaz RAZDERINA (VULNUS LACERUM) Specificna mehanicka povreda nanesena tupo-tvrdim/cvrstim predmetom okomito na kozu.. Na osnovu ovoga se moze odrediti smjer nanosenja povrede. misic pregibac vrata). Preovladava duzina u odnosu na dubinu...avulsio ili decollment Ako pored razderine imamo nagnjecenje onda govorimo o vulnus lacero-contusum. udarom ili pritiskom ostrog dejstvenog dijela orudja. Moze biti poprecna ili uzduzna.. Ako dodje do odizanja koze sa krova lobanje u vidu poklopca nastaje poseban vid razderine . Djeluju sile kidanja. kod kojih se prerezu velike krvne zile vrata-obligatno. KLANJE To su specificne rezne rane prisutne na vratu... Karakteristike : • Moze se pomjesati sa reznom ranom (sjekotina) • Za razliku od sjekotine prekid dubljih tkiva nije potpun • Najcesce nastaje na arkadi gdje su koza i potkozno tkivo tanki.VULNUS PUNCTUM S.. Po porijeklu moze biti: Ubilacko Samoubilacko UBODNA RANA . Na mjestu kontakta ostrice sa kozom najdublje.. Najcesce su ubilacke. mogu biti manje ili vise osteceni. a na mjestu izvlacenja najplice. ICTUM 7 .

neadaptibilni rubovi defekta koze Prljavi prsten. Balistika cilja (mete) ili balistika rane Rucno vatreno oruzje se dijeli na : 1. makaze. ostro ogranicen prema periferiji Prsten nagnjecenja. VATRENO ORUZJE SA DUGOM CIJEVI (PUSKA) Projektil : Ispaljeni projektil ima malu masu i veliku kineticku energiju Krece se propulzivno tj. a duzina kanala nije uvijek u direktnoj vezi sa duzinom djejstvenog principa povrednog sredstva.65 .3 mm Kalibar : - • • • USTRJEL U zavisnosti od toga da li je projektil prosao ili nije : PROSTRJEL ZASTRJEL Strijelna rana ima sljedeci sematski izgled: Otvor strijelne rane. klin. 7. igla). automat. smedji.Specificna mehanicka ozljeda nastala djejstvom nekog siljatog predmeta u smjeru uzduzne osovine (noz. puska. sasuseni. P1ST01 2. Vanjska balistika 3. 7. oguljenog povrsinskog sloja koze FIZICKE POVREDE 8 . STRIJELNA RANA –VULNUS SCLOPETARIUM Specificna mehanicka povreda nastala djejstvom projektila ispaljenog iz rucnog vatrenog oruzja : pistolj. Dubina rane preovladava u odnosu na duzinu.4 . 9 . BALISTIKA Dijeli se na : 1.23.prema naprijed i rotaciono Kalibar oruzja Kalibar projektila Kalibar pistolja : 6.14 mm Kalibar lovackih pusaka : 4 . Kalibar revolvera i vojnickih pusaka : 5. 10 .62 .19. VATRENO ORUZJE SA KRATKOM CIJEVI (REVOLVER.35 .5 . revolver. 12 mm . Unutrasnja balistika ili balistika oruzja 2.

Suha toplota : plamen. TERMICKE POVREDE 2. Tecna toplota : vruca tekucina ili para . RADIJACIJSKE POVREDE 4. POVREDE NASTALE DJEJSTVOM NISKE TEMPERATURE POVREDE NASTALE DJEJSTVOM VISOKE TEMPERATURE a. Nastaju GRCEVI koji se mogu javiti samostalno ali mogu biti praceni i narusavanjem opsteg stanja organizma . vatra.INSOLATIO • TOPLOTNI UDAR. SISTEMSKO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE b. TOPLOTNA ISCRPLJENOST.OPEKOTINE (COMBUSTIO) 2. zracenje .OPARJNE (AMBUSTIO) Razlika opekotine i oparotine : • Plamen ide prema gore. LOKALNO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE SISTEMSKO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE • SUNCANICA .INSOLATIO Usljed direktnog. POVREDE NASTALE DJEJSTVOM VISOKE TEMPERATURE 2. TOPLOTNI UDAR Nastaje u posebnim situacijama kad uz veliku temperaturu sredine postoji i velika vlaznost sredine. Gubi se Na+ a povecava K1. Onemoguceno je odavanje toplote sa povrsine tijela te dolazi do povisenja tjelesne temperature. duzeg djelovanja jakih suncevih zraka na vratni i potiljacni dio uz negativan uticaj UV zraka. spaljuje dlacice uz ogarenost 9 . POVREDE NASTALE ELEKTRICNOM ENERGIJOM 3. Najcesce pri vojnickim marsevima.1. usijani predmet. Narocito su osjetljivi drogirani. alkoholisani. LOKALNO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE 1. SIDERATIO (OMARA) • TOPLOTNI GRCEVI SUNCANICA . BAROTRAUMA TERMICKE POVREDE Sve povrede nastale na ovaj nacin dijele se na : 1. Javlja se disbalans vode i elektrolita. u lozionicama.

Zakljucak donijeti na osnovu vitalnih reakcija.SMRTNI ISHOD . Ishod opekotina . zadrzava na u natpljenoj odjeci S obzirom na dubinu ostecenja razlikuju se 4 stepena : Stepen . Posmrtne promjene na lesu iz vatre : • Opsta karbon i zacija • Poseban stav : • Koitalni kod zene • Borilacki kod muskarca • Pukotine na kozi koje lice na sjekotine ili rezne rane a nastaju usljed skupljanja koze • Lazni epiduralni hematom • Bule cije je dno blijedo Zazivotne promjene na lesu iz vatre : • Pacija noga . Stepen — stadium necroticum (stadij nekroze) IV.kada je zahvacena veca povrsina i/ili veci stepen opekotine smrt uslijedi brzo pod slikom akutnog (hipovolemickog) sok ili moze nastati smrt zbog teske intoksikacije . Stepen .• I.ne mogu ga izazvati vruce tekucine. Stepen .stadium erithematosum (stadij crvenila) II.carbonificatio (karbonizacija) .Kod manjih povrsina • Opekotinski sok • • Sekundarne infekcije Intoksikacija LES I Z VATRE Ako se radi o lesu iz vatre vazno je utvrditi da lije u vatru dospio zazivotno ili posmrtno. Tekucina curi prema dolje ili se.stadium vesiculosum et bulosum (stadij mjehurica) III.osoba se namrsti pod djejstvom toplote te se stvore nabori u vanjskom (lateralnom) dijelu ocnog otvora (rimae occuli) • • • • Gar na sluznici donjih disajnih puteva Hiperemija (crvenilo) sluznice disajnih puteva Gutanje gara Karboksi-Hb u krvi • Bule cije je dno crveno Identifikacija lesa iz vatre • • Zubni status (silikatne i cementne plombe) Kosti • Ostaci odjece i obuce POVREDE NASTALE DJEJSTVOM NISKE TEMPERATURE 10 .

Stepen .PROMRZLINE (PERNIONES) PROMRZLINE Na okrajnama kod duzeg izlaganja hladnoci. Stepen . SVJETLECI UDAR ILI FOTOTRAUMA . ICTUS ELECTRICUS 2. POVREDE NASTALE ATMOSFERSKIM (PRIRODNIM) ELEKTRICITETOM POVREDE NASTALE TEHNICKIM ELEKTRICITETOM (ELEKTRICNA STRUJA) Kada covjekovo tijelo dodje u strujno kolo i kada ona prodje kroz njega.OPHTALMIA ELECTRICA Efekat struje na ljudsko tijelo determinisan je sljedecim faktorima : • • • • Napon Intenzitet • Izmjcnicnost ili naizmjenicnost Frekvenca Smjer prolaska kroz tijelo • Otpor koze na mjestu kontakta • Velicina kontaktne povrsine • Opste stanje organizma Elektricni biljeg . Tijesna i vlazna obuca.stadium vesiculosum et bulosum 3. To je termicka ozljeda usljed pretvaranja elektricne u toplotnu energiju pri prolazu kroz kozu .eritematozni stadij (stadium erithematosum) 2. ELEKTRICNI STRUJNI UDAR . Stepen . LOKALNO DJELOVANJE NISKE TEMPERATURE . SISTEMSKO DJELOVANJE NISKE TEMPERATURE .1.ELECROCUTIO S.Jouleov efekat. ELEKTRICNA OPEKOTINA .SMRZOTINE (CONGELATIO. POVREDE NASTALE TEHNICKIM ELEKTRICITETOM (ELEKTRICNA STRUJA) 2. Ako djeluje struja preko 1000 V nastaju ostecenja po tipu Voltinog luka 11 . S obzirom na dubinu ostecenja razlikuju se 3 stepena : 1.signum electricum Ako djeluje elektricna struja napona do 1000 V na mjestu dodira sa vodicem. HYPOTERMIA) 2. gangrenosum POVREDE NASTALE DJEJSTVOM ELEKTRICITETA Dijele se na : 1.COMBUSTIO ELECTRICA 3.stadium necroticum s. slabost cirkulacije pogoduje njihovom nastanku. Stetno djejstvo elektricne struje na tijelo ispoljava se kao : 1.

takodjer nema izgleda da prezivi • Djelovanjem indukovanih napona sa okolnih metalnih povrsina -nesmrtni ishod • Naknadno elektricno praznjenje iz okolnih elektricnih provodnika (prekidaci) .nesmrtan ishod Kod nesmrtnog ishoda dolazi do : • • • • Gubitak svijesti Amnezija Nesanica Gubitakkoncentracije izraz vidljivog potkoznog venskog crteza Kod smrtnog ishoda dolazi do : • Bol u misicima • "Munjina sara " .promjena na kozi sa izgledom grananja grancice (arborizacija) a pretstavlja • Elektricni biljezi • • • • Opekotine (karbonifikacij a) Arborizacija • Spaljene i osmudjene dlake i kosa Otisci na tijelu metalnih predmeta • Spaljena odjeca i obuca Razderotine ASFIKTICKE POVREDE 12 .prasak groma .Zracenje Povredjivanje moze nastati : • Direktnim udarom u covjeka .eksplozija Sirenje eksplozivnog talasa • Povisena T jonizovanog vazduha • Skisni efekat . Povreda je opseznija.nema izgleda da prezivi • Naknadnim praznjenjem iz tla .Ne daje karakteristican biljeg To su termicka ostecenja III i IV stepcna. POVREDE NASTALE ATMOSFERSKIM (PRIRODNIM) ELEKTRICITETOM Geofizicki proces praznjenja elektriciteta koji se stvara u atmosferi a najcesce u oblacima Ako dode do priblizavanja oblaka medjusobno ili sa zemljom nastaje izravnanje potencijala i izbijanja munje U podrucju izbijanja dolazi do : • Praznjenje elektricne energije visokog napona • • Naglog zagrijavanja zraka (toplotno djejstvo) .

beonjacama. pneumotoraks) 2. hiperkapnija (povecanje koncentracije C02u krvi). Compresio thoracis et abdominis je posebna skupina mehanickih asfiksija koja bi se mogla svrstati u drugu grupu ali se vrlo cesto od strane nekih autora navodi kao posebna skupina mehanickih asfiksija Obdukcioni nalaz .Osnovni uslovi za pravilan proces disanja su : • • Normalna funkcija centra za disanje Normalan sastav zraka • Prohodnost disnih puteva • Normalni sastav tkiva i odvijanje celijskog disanja Kod poremecaja nastaje hipoksija (smanjenje 02). edem grkljana.Pojava sitnih krvarenja u scrozama. Ugusenje moze nastati iz 2 razloga : 1.Obimne. Hiperkapnija i acidoza paralisu funkciju centra za disanje i dolazi do uguscnja (anoksija) i smrti. Asphyxia compressiva . Vjesanje (suspcnsio) 3. Aspiracija zelcanog sadrzaja 2. Submersio (utopljenje) f. Occlusio nasi et oris b. Obturatio pharyngo-laryngis (completa et incopleta) d. mehanickim sredstvima. Asphyxia suffocativa -zapusenje (zapusenje nekog dijela respiratornog trakta) a. veznjacama Akutni alveolarni emfizem . Obturatio tracheobronchiorum e. HCN) c. Prema nacinu nastanka : 1. Nenasilan (u sklopu oboljenja : astma.stezanje a. Fizicka asfikcija (udar struje) b. Strangulatio colli manualis (zagusenje) b. anoksija (potpuni nedostatak O?). unutrasnji organi punokrvni . Stragulatio colli funalis (zadavljenje) c. slivene mrtvacke mrlje Faze asfiksije 13 .Jako izrazena opsta cijanoza(plavilo). Mehanicka asfiksija MEHANICKA ASFIKSIJA Svako ugusenje izazvano nasilnim putem. Hemijska asfiksija (trovanje CO. Occlusio cavi oris c. Nasilan : a.

INCOMPLETA Laksi oblik ovog zapusenja je zagrcavanje. III. izbuljene oci. Prati ga kasalj. Cesce je ubilackog porijekla -cedomorstvo. najcesce zalogaja-bolusa (mors e bolo).I. Samoubisvo nije moguce jer u drugoj fazi osoba gubi svijest. OBTURATIO TRACHEOBRONCHIORUM (ZAPUSENJE DUSNIKA I DUSNICA).o lakoj tjelesnoj povredi i osoba je sposobna da daje odgovore (izjavi) tj izjava je vjerodostojna. Dolazi do popustanja sfmktera i gubitka refleksa gutanja. Zapusenje tracheae (dusnika) i bronha (dusnica). napregnuti pokusaji udisanja. Posebnu opasnost prestavljaju tzv vegetabilna tijela. hipertenzija (povecan krvni tlak). Ako se osoba u ovoj fazi spasi. kukuruza. Najcesce je zadesno kod male djece usljed dospjevanja nekog malog stranog tijela (igracke. Osoba se sjeca samo pojedinih fragmenata i sklona je konfabulaciji (popunjavanje rupa u sjecanju). glad za vazduhom. Lokalno se nadju : oguljotine i krvni podlivi. Gura se meki predmet u dubinu usne duplje pri cemu se dize meko nepce i zatvori i nosne otvore. sluznici usne duplje. II. Ako je ucinjeno rukama mogu se naci polumjesecasti. OCCLUSIO CAVI ORIS (ZAPUSENJE USNE DUPLJE) Zapusenje usne duplje. najcesce kod cedomorstva-ubilacko. smrt moze nastati za par sekundi. Traje ukupno 6-7 min kod odraslih zdravih ljudi. pred smrt dolazi do nekoliko terminalnih pokusaja udisanja i nastaje potpuni grc tijela a onda se umiri. Najcesce prilikom povracanja u snu. Moze biti zadesnog i ubilackog porijekla. Pocinje gubitkom svijest. Traje oko 2 min. tj oguljotine na zatiljku ili u predjelu nosnih otvora. Kod naglog i potpunog prekida dotoko krvi u mozak usljed vjesanja. svijest u potpunosti ocuvana. OBTURATIO PHARYNGO-LARYNGIS (ZAPUSENJE ULAZA U GRKLJAN) COMPLETA Zapusenje ulaza u grkljan zaglavljenjem nekog cvrstog predmeta. Javljaju se tackassta krvarenja na veznjacama. duze kod novorodjenceta zbog vece rezerve kisika. 14 .. a krace kod bolesnika. pokretanjem inhibitornih refleksa. Ako se osoba u ovoj fazi spasi postoji retrogradna amnezija. ASPIRACIJA ZELCANOG SADRZAJA To se desava kada zelucani sadrzaj dospije u disne puteve. ASPHYXIA SUFFOCATIVA .ZAPUSENJE OCCLUSIO NASI ET ORIS (ZACEPLJENJE NOSA I USTA) Istovremeno zapusenje nosa i usta koje mora trajati dovoljno dugo. kospice) u disne puteve. a izjava nije vjerodostojna. Traje 2-3 min. oko nosa i retroaurikularno. Duboki gubitak svijesti. zrno graha. zbog hipoksije i anoksije mozga dolazi do grceva. radi se. Traje oko 2 min. linijasti tragovi. Srece se i kod grupnog silovanja. da dovede do smrti. Najcesce su to alkoholizirane osobe kod kojih je poremecen refleks gutanja pa zalogaj skrene u grkljan mjesto u jednjak. modrilo lica i moze indirektno. Faza : jaka cijanoza lica. epilepticara.

plucna krila su enormno povecana i imaju tendenciju da prokuljaju vani. Primarno . pri. Ovdje znacajnu ulogu igraju i inhibitorni refleksi. II) Faza. neki drugi nacin a da naknadno dospije u vodu. Sekundarno Uzrokovano je nekim prethodnim stanjem : infarkt.). Pri padanju se povreduje a predilekciona mjesta su : celo. naslage od mulja i pjeska. Tecnost nesmetano prodire u disne puteve. Covjek moze umrijeti (ili biti usmrcen) i na . dakle ne mora citavo tijelo. 2.UTOPLJENJE Oblik sufokativne asfiksije gdje dolazi do zapusenja donjih disnih puteva nekom tecnoscu (voda i si. a padom u vodu osoba je udise. b. Promjene na svjezem lesu : 1. Ako je pronadjen les u vodi zavezanih ruku i nogu u cvorove. Promjene na lesu iz vode. koje onesposobljava osobu.imersio. Samoubilacko . pa se kod utpoljenika oko usta vidi karakteristicna pjena oko usta i nosa . Pocinje gubitkom svijesti. Kasljem se ona nastoji izbaciti. kosa. Ako dodje do potapanja samo nosa i usta ispod nivoa vode. U predjelu nosa i okoline pjenasta tecnost . 15 . Javi se nekoliko terminalnih grceva. a zatim se tijelo umiri i pocne padati prema tlu. Svaki les iz vode nije utopljenik. skripanje. povreda glave. odrasli moraju biti prethodno onesposobljeni.najcesce novorodjencad i dojencad. sake. 3.osoba sama sebi zaveze ruke. ostaju udubljenja od prstiju i predmeta. Dolazi do modrila tijela i grceva. Faze utapanja : I) Faza . c. Preduslov za nastanak je da su nos i usta ispod nivoa vode. Nakon toga dolazi do otvaranja ulaza u grkljan (aditus ad larvngis) i dospijevanja tecnosti u dusnik. 4.veze za sebe neki teret i baci se u vodu. Organizam pokusava da izbaci dospjelu tecnost. koljena. onsvjescenost. od sluzi. Na pritisak spolja cuje se pucketanje. Dolazi do refleksnih odbrambenih reakcija organizma u smislu zatvaranja ulaza grkljana i ulaska tecnosti u digestivni trakt. Odjeca. bronhe i pluca. Pokusaji izbacivanja tecnosti jos su grcevitiji. to se naziva imersio. zraka i tecnosti. Ubilacko . stopala. pa uz stalni kasalj. III) Faza. Utopljenje moze biti : 1. oni se prekidaju na udaljenosti od cvorova kako bi se kasnije mogao rekonstruisati dogadjaj.fenomen pecurke.pecurka. stvara se pjenusava tecnost bjelicaste boje.SUBMERSIO .dospijevanje u vodu padom i ono moze biti : a. Prve promjene na kozi javljaju se 2-5h. Zadesno 2. koza vlazni. epilepsija. Javlja se najezenost koze i misicna ukocenost. Spumozni (spuzvasti) emfizem ili edem pluca. "Nastaju i povrede djelovanjem vodenih zivotinja. Dospjevanje nosa i usta ispod nivoa tecnosti. Traje 60-100 sek. Osoba je u besvjesnom stanju.

Ako zelimo dobiti otiske prstiju ubrizga se glicerin u vrh prsta i izgladi se koza. Treba ga negdje fiksirati i opteretiti nekim teretom da ostane u vodi.7 . Naboranost. Daljim boravkom u vodi dolazi do stvaranja naslaga mrlja mulja. Identifikacija je otezana. 8. ne treba ga vaditi dok ne dode strucna ekipa. opisati sve detalje. ubilackog karaktera. odjevne predmete osusiti i Cuvati sve do zavrsetka procesa identifikacije. Lesevi iznijeti iz vode na suho pod uticajem suncevih zraka brze truhnu. 1. Odredjivanje koncentracije hlorida. 9. cak 1 0 . 11.12-og mjeseca dolazi do kompletne saponifikacije tijela. Uporedivanje boje endokarda lijevog i desnog srca 4. Zato po pronalasku lesa u vodi. oziljci) STRANGULATIO COLU MANUALIS (. Maceracija koze i dalje se nastavlja pa 2-3 sedmice je toliko uznapredovala da se natkozica vrlo lako skida u vidu rukavice ili nogavice (carape) zajedno sa noktima.1 0 dana. Trulezni emfizem i transudat koji prozinaju tkiva i tjelesne duplje. 6-7 nedjelje dolazi do saponifikacije potkoznog masnog tkiva 10.ZAGUSENJE) Aktivno stezanje vrata prstima jedne ili obje sake. Procjena duzine boravka lesa u vodi. • Opisuju se i drugi osobeni podaci (tetovaze.ruke pralje". 6. kostanoj srzi 3. algi na otkrivenim dijelovima tijela. zenskih polnih organa 5-1 Oh.kod utopljenika u morskoj vodi Sudsko-medicinski znacaj: Dokazati zazivotno utapanje Utvrditi da li se radi o zadesu. nabubrenost i izbjeljivanje koze dlanova i tabana .6-og mjeseca dolazi do saponifikacije misica. 7.. kostiju i organa. Namreskavanje i smezuravanje koze spolnog uda. a 14-og cijelo lice. samoubistvu.. Identifikacija lesa iz vode Obicno se radi o truhlim lesevima pa je identifikacija otezana.5. Mehanizam nastanka smili je trojak:: 16 . Obaviti toaletu lica : • • • Skinuti alge • Otkloniti nadutost koze Otpale obrve nacrtati kreonom Paziti na kosu • Eventualne povrede usiti i tek onda vrsiti fotografiranje • Odjecu pazljivo skidati i nabrojati redosljedom skidanja. ubistvu. Obicno zahvata prvo lice djelomicno .20x nego lesevi iz vode. Nalaz algi kremenjacica u jetri. 2. dojki. mosnica.

plica. Ima ih mnogo. Zatvorene (ima cvor) 3. podjednake dubine u svim dijelovima (za razliku od vjesanja gdje je dubina najveca suprotno od cvora). bijeda) ili brazde (uza.cesto kod pljacki). Cesto se nalaze i prelomi hrskavica grkljana i dusnika Oguljotine u predjelu nosa i usta nastaju djelovanjem vrhova noktiju. tamnija). VJESANJE (SUSPENSIO) Stezanje vrata omcom koju pasivno zateze tezina tijela ili dijela tijela. Ispod noktiju pretpostavljenog pocinioca traze se djelici kose zrtve (nokti se podsjeku i pregledaju pod mikroskopom) ili krvna grupa i DNA. kod silovanja. tragovi prstiju. Krakove S obzirom na polozaj omce vjesanje moze biti : 17 . Fiksirane Svaka omca ima : 1.• Cista asfiksija • Dolazi do kompresije a. U odnosu na podlogumoze biti 1. nepotpuno kada se dijelom ili potpuno oslanja na podlogu. STRAGULATIO COLLI FUNALIS (ZADAVLJENJE) Stezanje vrata omcom (konopac. vise nego prstiju. krvni podlivi. rijetko odraslih (kada postoji faktor iznenadjenja . Nalaz na vratu : u donjem i srendjem dijelu vrata ispod jabucice. Luk 2. Unutra su prisutni podlivi. U kozi i potkoznom tkivu u predjelu bocnih i prednjih dijelova vrata nalaze se krvni podlivi. zbog premjestanja ruku da se zrtva usutka (znakovi borbe). Mehanizam smrti kao kod ugusenja. nalazi se trag stezanja u obliku pruge (sira.carotis communis i prekida se dotok krvi u mozak • Inhibitorni nadrazaj glomus caroticuma i njegove reperkusije na rad srca Lokalni nalaz na vratu otkriva da lije ugusenje nastalo prstima ruke ili nekom omcom. Mehanizam nastanka smrti je trojak : • • Cista asfiksija Dolazi do kompresije a. Na kozi vrata prisutni su tragovi prstiju u obliku ravnih ili polukruznih ogrebotina.remen. Otvorene (nema cvor) 2. tackastih ili okruglastih oguljotina. Ugusenje rukama najcesce nastaje kod cedomorstva. kajs. ogrebotine. horizontalno polozena. Najcesce je ubilackog karaktera -cedomorstvo. potpuno (ne dotice nogama tlo) i 2. dublja. Nalazimo znake otpora : oguljotine. zica) koju aktivno zateze neka ziva sila. ubistva starijih osoba. Cvor 3.carotis communis i prekida sc dotok krvi u mozak • Inhibitorni nadrazaj glomus caroticuma Omce mogu biti: 1.

1. Asfikticna faza . Nastupi smrt za 4-5 min. Pruga je kosa od gore prema dole. pa ako je to zemlja. 2.„kozni grebencici. potkoljenicama i stopalima. Liceje blijedo jer istovremeno dolazi do istovremenog zatvaranja svih krvnih sudova. Sudsko-medicinski je bitno razluciti da lije smrt nastupila vjesanjem. Pokusaj ubistva .\ Ako je vjesanje zazivotno. Postoje 3 faze vjesanja : 1. sto dalje od cvora (u predjelu luka). Zbog napunjenosti krvlju vene pucaju i nastaju brojna sitna krvarenja na nogama vibices. dlanovi). na vanjskom spolovilu (od prsa ka stopalima). defecira. sto se naziva medjugrebensko tackasto krvarenje. glavi 3. od naprijed prema natrag. Ubistvo vjesanjem je rijetko. urinira. Objesenog ne treba uzimati za ruke. omca se zateze podjednako sa obje strane i dolazi do naglog prekida krvi. Krimi tehnicari uzimaju mikrotragove selojtepom sa ruku (jagodice. Anesteticka . Uvidjaj slucaja vjesanja Licu mjesta brzo pristupa kriminalisticki tehnicar. sakama.omca se sacuva u sto orginalnijem izgledu. kipa). Ako je omca od mekanog materijala (peskir. fiksira tragove i priprema sve za fotografisanje. izbaci spermu. a ako ima cvor. Krak omce se presjeca po sredini. Obratiti paznju na povrede a posebno na cipele jer kod fingiranog vjesanja prethodno ubijena osoba se vuce po psodlozi. to mjesto se na luku obiljezi. rezu se nokti i salju na vjestacenje. Ako je trag na vratu nastao omcom koja ima nabore. Nakon toga pristupa ljekar i ucestvuje kod skidanja . Zatim se skida omca.cvor je u sredini i straga. u ovoj fazi moze doci do kontakta tijela sa okolnim predmetima : povrede na laktovima. nogama. zujanje u usima 2. u trag udubljenja ce se utisnuti dijelovi koze . Tipicno . Kod objesenih koji su visili duze od 12h (potpuno vjesanje). nakon cega se osoba naknadno objesi (fingirano vjesanje). mrtvacke mrlje su locirane na podlakticama. brazda je anemicna. Najcesce je samoubilackog karaktera.grcevi lica i ekstremiteta. a onda ponovo spaja zbog kasnije rekonstrukcije dogadjaja. Omca se zateze nejednako. Brazda je iznad stitne hrskavice a zatvara se na zatiljku. vjesanik se prihvata i spusta na pripremljeni carsaf. sa vrata. To su posmrtne pojave.tentamen suicidi. COMPRESIO THORACIS ET ABDOMINIS 18 . Konvulzivna . Nalazimo sve karakteristike asfikticne smrti. dolazi do pasivnog istiskivanja krvi iz vena. Ako je omca fiksirana luk se sjece. Atipicno . jedva vidljiva. Najcesce se radi o ubistvu na neki drugi nacin. na mjestu gdje se povrsni dio koze uklijesti izmedju snopica od kojih je omca nacinjena. Pokusaj ubistva vjesnjem .nakon nekoliko terminalnih grceva slijede posljenji pokusaji disanja.tentamen suspensionis (psihijatrija).cvor je na bilo kojem drugom dijelu vrata (naprijed ili bocno). Ljekar konstatuje smrt.30 sek poslije stezanja omce. polagano pa je lice cijanoticno (krvotok djelomicno ocuvan). Obiljezi se onaj dio luka gdje bi mogao biti cvor. neosjetljivost na bol. njeni tragovi ostaju na cipelama. Najdublja je gdje je pritisak bio najveci tj suprotno od cvora.

Mnogo je uzroka prometnih nesreca ali je covjek glavni akcidentalni faktor (pjesak. Bitan faktor je vrijeme . AKCELERACIJA (UBRZANJE) . Da bi doslo do kompresije potrebno je opterecenje 40-50kg .krace vrijeme udara . STIJENA..povreda intenzivnija.vozac biva usporen) U oba slucaja nastaje ista bioloska posledica . KOLIZIJA MOTORNO VOZILO SA PUTNICIMA U NJEMU I NEKA PREPREKA (DRUGO VOZILO. pritisnuti dio je blijed • Krvarenje na kozi i sluznicama Krvarenje iz nosa • Ozljede na kozi. Motociklista / Biciklista c.ubrzanje tijela pod djejstvom povrednog objekta (npr. Vozac b. Ostali uzroci od vozila i/ili od druma. KLASIFIKACIJA SABRACAJNIH POVREDA Saobracajna povreda podrazumjeva svako povredjivanje nastalo direktnom kolizijom sa unutrasnjim ili vanjskim dijelom vozila.Mehanicka asfiksija koja nastaje stezanjem grudnog kosa ili pritiska na njega i trbuh. DRVO. DECELERAC1JA (USPORENJE) .usporenje tijela na manju brzinu (suadar sa preprekom . Obdukcijski nalaz : • • Jaka cijanoza lica i vrata. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO SA PJESAKOM 2. kostima SAOBRACAJNE POVREDE (SAOBRACAJNI TRAUMATIZAM) Najcesci uzrok nasilnog ostecenja zdravlja.) 19 . OSNOVNI MEHANIZMI POVREDJIVANJA Su prema principu njutnovih zakona mehanike dvojaki : 1. U saobracaju mogu ucestvovati a time i biti povrijedjeni sljedeci ucesnici : a. prinjecenje vozilom).80-100kg. odroni tla. Najcesce nastaje zadesno (zemljotresi.povreda jer dolazi do promjene kolicine kretanja tijela kojom je tijelo bilo snabdjeveno prije povredjivanja.nalet vozila na pjesaka u mirovanju . Pjesak Mehanizmi povredjivanja nisu isti kod svih pa prema tome mozemo razlikovati sljedece varijante kolizija (sudara) : 1. OBJEKAT. Radi se o nemogucnosti pokretanja respiratorne i trbusne muskulature. vozac).. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO I BICIKLISTA / MOTOCIKLISTA 3. morbiditeta (bolesnosti) i invaliditeta.pjesak biva ubrzan) 2. Odlikuju se visokim stopama mortaliteta (smrtnosti). Alkoholisanost sudionika je od posebnog znacaja. organima.

visestruki.4. trouglasti tzv. zavisno od toga da lije u pitanju : Putnicko ili transportno vozilo Da li je primarni kontakt ostvaren iznad ili ispod tacke tezista tijela (karlica kod vecine ljudi). UDAR VOZILA ISPOD TACKE TEZISTA TIJELA (PUTNICKO VOZILO) Najcesci tip kolizije Podrazumjeva odraslu osobu i uspravan polozaj tijela Ne odnosi se na djecu zbog njihove visine Prilikom naleta motornog vozila na pjesaka neophodno je utvrditi : Naletni polozaj Naletnu brzinu vozila Nacin kretanja pjesaka u trenutku naleta NALETNI POLOZAJ FRONTALNI TIP KOLIZIJE Kolizija frontalnog dijela vozila sa pjesakom.dolazi do primarnog kontakta prednjaceceg dijela vozila sa (branik) sa nogama pjesaka Obicno je to gornji dio potkoljenice (40 cm od tla) Za sudsko-medicinsko vjestacenje vazno je : • Na kozi se nalaze povrede usljed primarnog kontakta .dolazi do nabacivanja tijela na vozilo • Kod brzine do 60 km/h tijelo se nabacuje na haubu ili sofersajbu • Preko 60 km/h na krov vozila kontakta sa vozilom) • Preko 100 km/h tijelo se prebacuje preko vozila (pri ekstremnim brzinama cak i bez U ovoj fazi nastaju sekundarne povrede . dolazi do odbacivanja pjesaka u smjeru suprotnom od smjera kretanja vozila Ima 3 faze : I) Faza . u zavisnosti od smjera kretanja ucesnika u sudaru.PJESAK Dva su osnovna tipa.cesto smrtonosne povrede glave i grudnog kosa Lokalizovane su na istoj strani kao i primarne povrede III) Faza . podlivi. PREVOZENJE.primarne povrede : oguljotine. bamper prelomi (ukazuju na smjer djelovanja sile) • Polozaj i pomjeranje okrajaka kosti • Izmjeriti visinu od ruba stopala (obicno 40 cm od tla ali moze i 1 0 cm nize jer se vozilo pri naglom kocenju dodatno spusta) II)Faza .vezana je za kocenje vozila. PREGAZENJE Ovo je gruba klasifikacija a postoje i podvarijante ovih varijanti sudara. jedan u odnosu na drugi prije ili poslije suadara. razderotine • Prelomi kostiju (kosti potkoljenice): poprecni. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO . kada tijelo pada na tlo i nastaju tercijarne povrede 20 .

Pri zbacivanju najcesce nastaju izolovane povrede ramenog pojasa. glave.Vozilo gura tijelo naprijed i ono pada na tlo. ULAZNI UGAONI POLOZAJ Pjesak se krece prema vozilu i zahvacen je samo dijelom sirine vozila Kontakt sa vanjskim bocnim dijelom vozila Dolazi do okretanja tijela oko svoje uzduzne osovine (rotacije 2. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO -MOTOCIKLISTA/BICIKLISTA Pojam motocikiista i biciklista se cesto izjednacavaju. Na kozi se cesto ne vide povrede dok su unutrasnje destruktivne -primarne povrede II. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO . ruke i imaju bolju prognozu UGAONI TIP KOLIZIJE Moze biti : ulazni i izlazni s obzirom na kretanje pjesajka u odnosu na vozilo 1. prelomi vratne kicme.tijelo kontaktira velikom povrsinom iznad karlice sa prednjim dijelom vozila. IZLAZNI UGAONI POLOZAJ Pjesak se krece od vozila Ako je zahvacen manji dio povrsine tijela pjesak se se snazno odbacuje u stranu uz okretanje oko oko uzduzne osovine BOCNO OKRZNUCE Pjesak kontaktira sa bocnim dijelom vozila (vanjski retrovizor. Cesto teze povrede kod motocikliste zbog vece brzine kretanja. Lokalizovane su na suprotnoj strani od primarnih III. Ako ima i suvozac motocikla/bicikla povrede kod njega su obimnije jer je veci luk nabacivanja. Trpi sekundarne povrde.tijlo se rotira i pada na tlo. To nam govori daje motociklista/biciklista sjedio a ne isao pored motocikla/bicikla. 21 . prelomi kostiju .Ako se vozilo ne zaustavi nastaje pregazenje .PREPREKA (oba u kretanju ili jedno miruje) Svako tijelo koje se nalazi u nekom vozilu koje se krece krece se istom brzinom kao i samo vozilo. faza . Tijelo pjesaka ce biti odbaceno na onu stranu sa koje jei doslo Nema ostecenja na prednjem dijelu vozila i krivicna odgovornost pjesaka ne postoji ! UDAR VOZILA IZNAD TACKE TEZISTA TIJELA (TERETNO-TRANSPORTNO VOZILO) I. krvni podlivi medjice/skrotuma zbog udara od strane cica. blatobran) Nema odbacivanja na vozilo nego odmah nastupa II faza . faza . Najcesce oguljotine. Povrede su razlicite lokalizacije.Manje su obimne i zavise od obucenosti pjesaka. faza . vreste tla.. I ovdje postoje varijante s obzirom na polozaj ucesnika u koliziji. Ako je frontalni udar dolazi do padanja tijela sa motocikla/bicikla na prednju stranu vozila te nabacivanje motocikliste/bicikliste a nakon kocenja do padanja na tlo..

ogrebotine 3. decolment (avulsio) c.TRANSITIO Prelazak tockova vozila preko tijela koje lezi na drumu . II) Faza -tockovi se penju vrseci pritisak i deformaciju tog dijela tijela. Vanjska manifestacija te povrede je Brill-haemathoma oko ociju obostrano. trazeci oslonac rukama. Zbog jakog otpora po sistemu poluge nastaju prelomi donjih ekstremiteta. gubi oslonac na ledjima i zato statisticki vise stradaju suvozaci od vozaca.javljaju se samo kod pregazenja . vratna kicma se isteze . paralelne oguljotine b. na vrhu tocka i na suprotnoj strani jer se tocak polako penje Kod vece brzine tocak s ebrzo popne osteti tijelo i brzo preskoci na drugu stranu pa povreda i nema na suprotnoj strani od one na kojoj je pocelo pregazenje Smjer pregazenja odredjuje se tako sto su povrede intenzivnije na strani na kojoj pregazenje pocinje U svim ovim slucajevima moze doci do kompresivnog Perthes-Brovvn sy i smrti zbog asfiksijc .nastaju djelovanjem profila gume (pneumatika)sa otiskom sare .30 km/h)povrede su na strani penjanja.ekstenzija. Karakteristicne a. Tijelo ide naprijed i gore. Do ove faze povrede su iste kod vozaca i suvozaca. Osobe koje sjede na zadnjem sjedistu dolaze u kontakt sa krovom i naslonima prednjeg sjedista nastaju povrede gave i gornjeg dijela trbuha . Kod vozaca na lijevoj a kod suvozaca na desnoj strani .tijelo se gura po podlozi.nisu siguran znak pregazenja 22 . Suvozac ne moze formirati uporni trougao. Specificne .to nas opredjeljuje koje vozio. PREGAZENJE . Osnovni preduslov je daje poluprecnik tocka veci od visine prevozeceg objekata.komplicirano pregazenje. Kod manjih brzina (20 .jednostavno pregazenje ili prelazak tockova u II fazi kolizije vozilo-pjesak ako se vozilo ne zaustavi a tijelo nade u putanji kretanja vozila . nekarakteristicne .Kada vozilo naidje na prepreku.ruptura jetre i slezine. dolazi do kontakta glave i trupa sa bocnim unutrasnjim dijelom vozila .oguljotine ili krvni podlivi 2. I) Faza . Ako je poluprecnik tocka manji dolazi do guranja objekta i nagnjecenja.kada vozac osjeti opasnost formira uporni trougao prabeci otpor rukama na volanu i nogama na kontorlnim papucicama a nazad oslonac na ledjima.vrata. Nakon udara glave u gornji prednji dio unutrasnje strane vozila dolazi do savijanja glave prema naprijed dolazi do hiperlleksije vratne kicme te ostecenja frontoetmoidalne regije. opekotine (od donjih dijelova vozila) d. naglo se zaustavlja a tijelo u tom djelicu sekunde nastavlja da se krece istom brzinom kao sto se kretalo prije kolizije Naglo usporenje vozila naziva se deceleracija a povrede koje pri tome nastaju nazivaju se deceleraeione.kod pregazenja grudnog kosa. Kod pregazenja se povrede dijele na : 1. prskotine koze (u predjelu prepona) e. I) Faza . II) Faza .kretanje prema nazad.

Polni nagon (libido sexualis) 2. ocuvan i pravilno usmjeren polni nagon i ocuvanu snosajnu i oplodnu moc. Moze biti: 1. psihoze.. stecena oboljenja testisa-zauske.potentio ereetionis. Oplodjenje . mala ili velika duzina polnog organa) • Funkcionalni poremecaji (hronicnc bolesti.spajanje raznopolnih osoba pri cemu cemu dolazi do uvlacenja muskog polnog organa u vaginu i izlivanja sjemene tecnosti u istu. U sirem smislu preduslov za polno opcenje je polna sposobnost. Uslovljena je djelovanjem psihoseksualnog centra u mozgu i centra u slabinskom dijelu kicmene mozdine (L2-L4) cija disfunkcija moze dovesti do nemogucnosti erekcije Obljubna nemoc muskarca moze biti : a.SUDSKO-MEDICINSKA PROBLEMATIKA IZ OBLASTI SPOLNIH ODNOSA Polni zivot covjeka odredjen je sa 3 faktora : 1.spermogram. Snosaina (obljubna) moc muskarca Osnovni preduslov za snosajnu moc muskarca je stanje erekcije .. 2. 23 .. 2. OBLJUBA ili SNOSAJ. b. POLNA SPOSOBNOST Podrazumjeva normalan anatomski razvoj. Neprirodno (perversitas sexualis) . zalost. Trajna . Polni nagon moze biti izmjenjen kvalitativno i kvantitativno. pretjeran strah. Oplodna moc muskarca Odredjuje se uzimanjem sjemene tecnosti na analizu i utvrdjivanjem stanja spermatozoida . Polna sposobnost muskarca Odredjena je : • Snosajnom (obljubnom) moci muskarca • Oplodnom moci muskarca 1. Prirodno (copulatio sexualis naturalis) . To je COITUS.generatio sexualis POLNO OPCENJE (CONJUGATIO SGOPULATIO SEXUALIS) Tjelesno blisko i vremenski ograniceno spajanje dviju osoba u cilju zadovoljenja njihovog spolnog nagona.kod povreda kicmenog stuba.copulatio sexualis) 3. Privremena (uslovna) - • Organski poremecaj (oboljenje polnog organa..svako drugo koje sluzi zadovoljenju izopacenog spolnog nagona na nacin koji iskljucuje mogucnost oplodjenja. Polno opcenje (conjugatio s. hronicnih alkoholicara.

neprolaznoscu jajovoda.. kod nekih oboljenja. psihijatra.RAZDJEVICENJE Obicno nastaje pri prvom spolnom odnosu. • povreda ili oboljenja (koja mogu promjeniti anatomske osobine).. DEFLORATIO .specijaliste sudske medicine. straha od polnih odnosa (prvi po Ini odnos ili prethodnih silovanja)..zbog nepravilnosti maternice i nepravilnosti/suzenja karlice. Pracen je bolovima. Nemogucnost nosenja (impotentio gestandi)i nemogucnost radjanja (impotentio parturiendis) . Moze biti razlicitog oblika : • Prstenast • Polumjesecast • Zpcast • Resicast 24 . funkcionalnih poremecaja (vaginismus) . Oplodna moc muskarca stupa nesto kasnije kod muskarca u odnosu na zenu. psihologa. nepazljivim ljekarskim pregledom.sa izuzetcima Polna sposobnost zene Odredjena je : • Snosajnom (obljubnom) moci zene • Oplodnom moci zene 1. blazim ili jacim krvarenjem.bolni grc muskulature karlicnog dna koji nastaje usljed psihickih smetnji. ali moze nastati i na neki drugi nacin : prilikom masturbacije. debljine 1-3mm... preosjetljivosti vagine na podrazaj tj dodir 2. Himen je nabor sluznice smjesten na ulazu u vaginu. Sudsko-medicinski znacaj : Pitanje diferenciranja spola Kombinovano vjestacenje ljekara .Muskarac je oplodno sposoban sve dotle dok u spermogramu postoji i jedan zivi spermi]. Moze pretstavljati : • Mogucnost zaceca (potentio nidationis) • Mogucnost nosenja (potentio gestandi) • Mogucnost radjanja (potentio parturiendis) Nemogucnost zaceca (impotentio nidationis) moze biti uslovljena nedostatkom jajnika.. Oplodna moc zene (potentio generandi) Traje od menarhe do menopauze. Traje u prosjeku do 55-60 god. ginekologa. sociologa. Snosajna (obljubna) moc zene Snosajna (obljubna) nemoc moze postojati usljed • urodjenih anomalija vagine ili usmine (zakrzljalost).

uvijek izostalim polnim oplodjenjem. polne bolesti ili trudnoca nije siguran znak defloracije. Nalaz sperme u vagini. Smatra se daje moguce poslije 11 god.• Pregradjen Himen se sastoji od : • • Otvora Oboda koji ima : • • Ivicu Osnovicu Strane Pri vjestacenju treba razlikovati : Urodjen i rascj ep (usjek) Steceni rascjep (razdor) Svjeze razdjevicenje . NEPRIRODNO POLNO OPCENJE (POLNA NASTRANOST ILI PERVERSITAS SEXUALIS) Radi se o kvalitativnom poremecaju polnog nagona trajne prirode.neprirodno polno opcenje izmedju osoba koje su u krvno-srodnickim vezama (obicno se podrazumjeva prvo koljeno krvno-srodnickih veza) 4. rublje.zadovoljenje izopacenog polnog nagona culnim opazanjem (dodirivanje. Biseksualnost . Najcesci poremecaji su : 1. Sadizam . anatomskih i hormonalnih cinilaca i odgoja. Polno opcenje izmedju normalno razvijenog muskarca i djevojcice 6-8 pa cak i do 11 god nije moguce jer nastaju velika razaranja medjice. : povredjivanje. 2.izmedju osoba zenskog pola Vazan je kod homoseksualnih ubistava. 3. Pederastija . Razlikuje se od prirodnog nacina izvodjenja.neprirodno polno opcenje izmedju osoba istog pola.. Nalaz intaktnog himena ne znaci da nije doslo do snosaja(elastican himen. Incest .maksimalno do 15 dana od polnog odnosa Davnasnje razdjevicenje . gledanje) dijelova tijela ili predmeta koje pripadaju osobi koja je objekat zudnje.. Fetis moze biti : dojka. b. Homoseksualnost .neprirodno polno opcenje sa osobama oba pola.seksualno zadovoljenje jednog partenera nanosenjem tjelesnih ili psihickih patnji drugom partneru npr. 5.vise od 15 dana od polnog odnosa Rascjepa vagine Oplodnje Razlikujemo : Pri razdjevicenju moze doci do : • Prenosa spolne bolesti (zarazavanja) Nalaz svjezeg rascjepa znak je samo defloracije. Javlja se kao : a.izmedju osoba muskog pola Lezbijstvo ili tribadija . 25 . Nastaje obicno posle puberteta. Fetisizam . kombinacijom nasljednih. zupcast himen) . Moze se javiti i kod psihicki zdravih kao prolazni poremecaj.

osoba dozivljava polno zadovoljstvo trpeci fizicku ili psihicku patnju koju nanosi partner. 8. Egzibicionizam .osoba muci samu sebe. 7. Najcesce nalazimo mnogo povreda i cesto su brutalne 6.prema djeci Gerontophilia . b.bolovi pri vezivanju omce oko vrata sluze postizanju orgazma.polni nagon usmjeren prema zivotinjama 26 .prema starim osobama Necrophilia . Automazohizam . Paedophilia .postizanje polnog zadovoljenja pokazivanjem svojih polnih organa drugim osobama. Paraseksualnost .prema lesevima 9.polni nagon usmjeren prema osobama posebne zivotne dobi ili stanja : a. Zoophilia (sodomia) .Najtezi oblik je sadisticko ubistvo. Mazohizam .ponizavan je. c. Autoerotski zades .

Spolni odnos zloupotrebom polozaja 5. Silovanje 2.Rodoskrvnuce (incest) U ovu grupu krivicnih djela spadaju : 1. Prinuda na spolni odnos 6. SILOVANJE . Sudsko-medicinski znacaj Otpor koji pruza osoba nad kojom se vrsi cin silovanja mora biti stvaran.STUPRUM Spolni akt izveden prisilno. Medjutim ceste su simulacije ovog krivicnog djela. Iskoristavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije 10. Pri pregledu u ambulanti treba : • Potpuno i tacno identificirati 27 . Silovanje 2. trajan.KRIVICNA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE I MORALA 1. ozbiljan. savladan od strane jedne. niti do ejakulacije. kaoi na spolnu cast (spolni integritet). dvije ili vise osoba. protiv zelje jednog partnera. ali nije iskljucivo. Spolni odnos sa djetetom (maloljetnom osobom) 3. Obicno se radi o naslju muske osobe nad zenskom. Pocinitelj ovog krivicnog djela moze biti musko ili zensko lice. Dokaz stalnog. vec protiv integriteta licnosti i morala u oblasti spolnog zivota. napada se istovremeno i na spolni moral. Prema tome krivicna djela iz ove glave nisu usmjerena protiv integriteta i dostojanstva licnosti uopste i morala u cjelini. Navodjenje na prostituciju 8. pa prema tome krivicno djelo silovanja postoji i bez defloracije.Upoznavanje djeteta sa pornografijom 11. Silovanje moze biti: • Izvrseno (ako je polna radnja u potpunosti izrscna) • Pokusano • Zapoceto Obljuba postoji kada penis ulazi u vulvu a pri tome ne mora doci do potpunog ulazenja u vaginu (imissio penis in vaginam). moze da zivi ili ne zivi u bracnoj zajednici sa osobom nad kojom je izvrseno krivicno djelo. Bludnje radnje 7. ozbiljnog otpora su povrede na izvrsiocu i predmetu silovanja. Spolni odnos sa Objekat zastite ovih krivicnih djela je dvojako odredjen kao : • Spolna sloboda i • Spolni moral (spolni integritet) Napadom na spolnu slobodu (slobodu odlucivanja pasivnog subjekta u pogledu stupanja u spolne odnose). Djelo se sastoji u prisiljavanju na spolni odnos ili sa njim izjednacenu spolnu radnju druge osobe. Spolni odnos sa nemocnom osobom 4. koja cini bitnu komponentu ljudkog dostojanstva. Zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom 9. optrebom sile ili prijetnje da ce se neposredno napasti na zivot ili tijelo te ili njoj bliske osobe.

oguljotine. vrata. dojki. Silovanje kvalificirano tezom posljedicom Postoji kada je usljed ucinjenja osnovnog oblika djela nastupila teska tjelesna povreda (TTP) ili tesko narusavnje zdravlja ili smrt ili trudnoca silovane zenske osobe. Kod izvrsioca : ugrizi narukama tj prstima. uzeti bris vagine • Pregled rublja. rukama. odjece i dr predmeta na kojima se mogu naci bioloski tragovi (krv. 28 . Djelo kvalificirano tezom posljedicom Djelo kvalificirano nacinom ucinjenja Silovanje maloljetne osobe Silovanje kvalificirano pobudama ucinitelja 4. unutrasnjih strana bedara i spolovila -krvni podlivi. nosa. lica. nekad ugrizi. nacionalne. dlake) • Izvrsiti psihijatrijski pregled (cesti su psihijatrijski poremecaji) Obaveza ljekara je da zensku osobu pozove i ukaze joj na mogucnost zatrudnjenja i zarazavanja pa se mora ponovo za 1 mjesec ginekoloski pregledati. • Ginekoloski pregled i pregled spolovila muskarca (utvrditi znake polnog odnosa i eventualne defloracije). rasne ili jezicke netrpeljivosti prema zrtvi. vratu. Silovanje kvalificirano nacinom ucinjenja Postoji u dva oblika : Ako je istom prilikom prema istom pasivnom subjektu ucinjeno vise spolnih odnosa ili kada je ucinjeno od strane vise pocinitelja Ako je djelo ucinjeno na svirep i narocito ponizavajuci nacin Silovanje maloljetne osobe To je narocito tezak oblik ovog krivicnog djela i ono ima posebnu tezinu i drustvenu opasnost Silovanje kvalificirano pobudama ucinitelja Kada je djelo ucinjeno zbog etnicke. Sudsko-medicinski dokaz silovanja : Defloracija (ali i nemora). razdor vagine Dokaz sperme u vagini ali i ne mora Infekcija spolnom bolesti (ali i ne mora) Znaci nasilja Postojanje krivicnog djela utvrdjuje sud a ne ljekar! Za odredjivanje kazne kod izvrsenja ovog krivicnog djela postoje 4 kvalifikacije 1. sperma. 2.• • Uvesti u protokol Detalno pregledati : o o Osoba treba daje naga Evidentirati i opisati i najmanju povredu te obratiti paznju na starost povrede Kod zenske osobe povrede su najcesce : u predjelu vrata. ogrbotina na licu. 3.

ljubljenje. drustvenog zdravstvenog ili drugog stanja ili teskih prilika nalazi prema njemu u odosu zavisnosti. golisanje) ZADOVOLJENJE POHOTE PRED DJETETOM ILI MALOLJETNIKOM Kada se pred djetetom ili maloljetnikom cine radnje namjenjene zadovoljenju vlastite ili tudje pohote ili ko navede dijete da pred njim ili drugom osobom vrsi takve radnje. Ucinitelj djela moze da bude svaka punoljetna osoba. kao i u slucaju kada je usljed djela nastupila teska tjelesna povreda (TTP) ili tesko narusavnje zdravlja ili smrt ili trudnoca silovane zenske osobe. Ako je izvrsilac djela sam ucestvovao u onesposobljavanju djelo se tretira kao silovanje. ali se ne dogodi polni odnos (pipanje. ili pak upotrebom sile. Djelo ucinjeno zloupotrebom polozaja 3. Djelo ucinjeno nasiljem ili iskoristavanjem nemoci 2. Djelo ucinjeno na psoeban nacin 4. Ako je djelo ucinjeno na narocito okrutan ili ponizavajuci nacin ili je ucinjeno vise odnosa ili s njim izjednacenih radnji. Djelo ima 3 teza oblika : 29 . a u pogledu krivnje potreban je umisljaj koji mora da obuhvati svijest ucinitelja o uzrastu pasivnog subjekta. PRINUDA NA SPOLNI ODNOS Kada se druga osoba prisili na spolni odnos ili sa njim izjednacenu spolnu radnju ozbiljnom prijetnjom nekim teskim zlom. NAVODJENJE NA PROSTITUCIJU Djelo se sastoji u navodjenju. Prinuda na obljubu postize se prijetnjom koja ima oblik ucjene za odredjenu osobu ili njoj blisku osobu. podsticanju ili namamljivanju druge osobe na pruzanje seksualnih usluga ili na drugi nacin omogucavaju njegove predaje drugome radi pruzanja seksualnih usluga ili na bilo koji nacin ucestvuju u organiziranju ili vodjenju pruzanja seksualnih usluga od sirane osobe koja tako postupa u namjeri ostvarenja koristi. stipanje. prislanjanje tijela. to ce se uzeti kao otezavajuca okolnost. Postoje 4 teza oblika ovog djela : 1.SPOLNI ODNOS (OBLJUBA ILI PROTIVPRIRODNI BLUD) SA DJETETOM (MALOLJETNOM OSOBOM) Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje sa djetetom. BLUDNE RADNJE Bludna radnja je svaka radnja koja se vrsi radi polnog zadovoljenja. SPOLNI ODNOS ZLOUPOTREBOM POLOZAJA ) Djelo se sastoji u navodjenju zloupotrebom svog polozaja na spolni odnos ili drugu sa njim izjednacenu spolnu radnju druge osobe koja se zbog imovinskog. porodicnog. Djelo kvalificirano tezom posljedicom SPOLNI ODNOS SA NEMOCNOM OSOBOM Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje sa drugom osobom iskoristavajuci dusevnu bolest ili dusevnu nerazvijeost ili bilo kakvo stanje te osobe zbog kojeg ona nije sposobna za otpor.

bracnosti. Sa sudsko-medicinskog aspekta pretstavlja posebno stanje zene koje je predmet raznih rasprava. obmanom ili nanosenjem vece stete pasivnom subjektu. materinstva. Njen znacaj je u njenom otkrivanju i prekidanju.INCEST Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje izmedju srodnika po krvi u pravoj liniji ili izmedju brata i sestre.sumnja na otrovanje . cedomorstvo. podmetanje. 3. mladim. bilo krivicno-pravnih (silovanje. jer naprasna smrt zene cija trudnoca nije bila poznata izgleda kao nasilna (npr. vanbracnosti). nije svjesna toga. Takve zene planiraju pobacaj ili cedomorstvo. 2. 4.Kada se radnja navodjenja ostvari na poseban. Ove trudnoce mogu biti previdjene od strane ljekara i ostati nedijagnostikovane. skrivene. ubistvo) ili gradjansko-pravnih (utvrdjivanje ocinstva. Obicno su u pitanju malodobne zene koje u slucaju vanbracne trudnoce skrivaju trudnocu iz straha od roditelja i okoline. starijim zenama. Sudsko-medicinski zadaci u vjestacenju su : 1. Kada se radnja navodjenja ostvari koristenjem teske situacije koja je proistekla iz boravka te osobe u inostranstvu Kada se radnja navodjenja ostvari prema posebnoj kategoriji pasivnog subjekta dijetetu ili maloljetniku. Ustanoviti postojanje ili nepostojanje trudnoce Utvrdjivanje doba trudnoce Utvrditi eventualne nepravilnosti trudnoce Otkriti neznane. LAZNA TRUDNOCA 30 . Ekspertizni postupak u sudskoj medicini se sastoji u : • Dokazivanju snosaja • Eventualnim povredama • Eventualnom razdjevicenju • Obljubnoj sposobnosti pocinitelja TRUDNOCA I NJEN SUDSKO-MEDICINSKI ZNACAJ To je fiziolosko stanje zene uslovljeno intraueterinim razvojem ploda. lazne i uobrazene trudnoce POSTOJANJE ILI NEPOSTOJANJE TRUDNOCE • • • • Ginekoloski pregled Testovi za otkrivanje trudnoce Krvne pretrage UZ UTVRDJIVANJE DOBA TRUDNOCE NEPRAVILNOSTI TRUDNOCE Sudsko-medicinski znacaj ima vanmatericna turdnoca. neiskusnim. specifican ili opasan nacin upotrebom sile ili prijetnje.povracanje). ili skriva vanbracnu trudnocu od drugog muskarca sa kojim je u vezi ili za kojeg sc udala. RODOSKRVNUCE . SKRIVENA TRUDNOCA Svjesno prikriva postojanje trudnoce. Obicno se radi o umno poremecenim zenama. NEZNANA TRUDNOCA Osoba ne zna daje trudna.

te pretstavlja krivicno djelo. UOBRAZENA TRUDNOCA Zena i pored toga sto nije trudna oponasa trudnocu (starije zene koje namaju djecu za kojima ceznu. Danas je rijetka u praksi zbog pojave sofisticiranih trhnika za otkrivanje trudnoce i ocinstva. Clan 4 31 . prisile za brak. Prirodni (spontani) . Prekid trudnoce moze biti : 1. tada zahtjev za prekid trudnoce podnosi roditelj. b. ali se uskracuje ako postoji opasnost po zivot i zdravlje trudnice. pojava ploda u onom periodu kada je apsolutno nesposoban za vanmatericni zivot. nasilni pobacaj moze biti : a.zades ili namjera Lokalizacija povrede na trudnici Kontinuitet simptoma od poverede do pobacaja Da li je plod do momenta kriticnog dogadjaja bio ziv Da li je postojalo jos neko oboljenje PRAVNI ASPEKTI POBACAJA Abortus je najstariji nacin kontrole radjanja. POBACAJ je pojava ploda maternice prije navrsenih 180 dana trudnoce odnosno 28-30 gestacijske nedjelje. inkorporiran u pravilni! o prekidu trudnoce i oabvljen u za to ovlastenim ustanovama) Nedozvoljeni ili kriminalni (svaki drugi prekid trudnoce obavljen van nadlezne ustanove i mimo pravilnika. Ako je mlada od 14 god mora psotojati saglasnost roditelja. kod psihickih poremecaja). bez obzira na to ko ga vrsi). Nasilni S obzirom na pristanak trudnice. moze sama podnijeti zahtjev. Namjerni . Ako ga vrsi sama trudnica ne postoji krivicna odgovornost. Za razliku od prethodne. ako mu se ne moze pomoci ni pruzanjem specijalnih uslova.abortio artefitialis (uz pristanak trudnice) o • Dozvoljeni (u skladu sa propisima. kod nje je i stomak stvarno uvecan ali na UZ nema „gestacjjskog mjeska". Zlonamjerni (ne postoji pristanak trudnice) PRAVILNIK O USLOVIMA I POSTUPKU ZA PREKID TRUDNOCE Clan 3 Prekid trudnoce vrsi se po zahtjevu trudne zene Ako se radi o maloljetnoj trudnici ili trudnici lisenoj poslovne (radne) sposobnosti. staratelj ili socijalna ustanova. Danasnji stav : pravo svakog covjeka je da odlucuje o radjanju djece. Sudsko-medicinski aspekti : Uzrocno-posljedicna veza izmedju povrede trudnice i eventualne smrti fetusa (spontani pobacaj) .Osoba svjesno i namjerno simulira trudnocu koje nema : zbog koristoljublja. ucjene.abortio spontanea 2. U izuzetnim slucajevima. ako je maloljetna osoba starija od 16 godina i ako ima poslovnu (radnu) sposobnost i sredstva za egzistenciju.

rodoskrvnuca Ne moze se odobriti ako je trudnoca starija od 20 sedmica. Sudsko-medicinski aspekti kriminalnog abortusa : • Ustanoviti da li je trudnoca postojala • Ustanoviti da li je plod bio ziv ili ne • Ako je doslo do ostecenja zdravlja . odobrice prvostepena ljekarska komisija ako trudnoca nije starija od 12 sedmica i ako se prekidom trudnoce nece neposredno ugroziti zivot i zdravlje trudnice. Za materinstvo nije bitno da lije dijete bracno ili vanbracno a vjestacenje materinstva je rijetko (cedomorstvo.99% vjerovatnoca 32 . Odobrenje ove komisije je konacno u roku od 8 dana od podnosenja zahtjeva. Clan 5 Regulise uslove odobravanja Zahtjev za prejkid trudnoce punoljetne osobe ili trudnice sa 16 god sa poslovnom sposobnosti. Zahtjev odobrava ginekolog najkasnije 2 dana od podnosenja zahtjeva. Za dokazivanje ocinstva vanbracnog djeteta potreban je : • Iskaz majke daje taj muskarac otac • Da se taj muskarac slozi sa njenim iskazom (bez prisile ili obmane) Ako otac ne prizna dijele potrebno je dokazivanje oplodnje majke od strane tog muskarca : • Mogucnost oplodnje majke od strane presumptivnog oca • Da li je taj muskarac sposoban oploditi zenu • Kriticno vrijeme kontakta (starost djeteta) • Antropolosko-genetske slicnosti : odredjivanje krvne grupe ABO i Rh sistema • Dermatoglifske komparacije : otisak dlanova i stopala • Antropometrijska ispitivanja (lice. udaljenost ociju. Sam prekid trudnoce (fetalnu smrt) treba prijaviti sudsko-medicinskom organu u roku od 3 dana. socijalni radnik i predsjedavajuci komisijeginekolog). glava.Zahtjev se podnosi zdravstvenoj organizaciji koja ima organizovanu ginekoloskoakusersku sluzbu. zamjena djece u porodilistu). Clan 8 Ova komisija moze odobriti prekid trudnoce : Ako se radi o maloljetnoj trudnici ili onoj koja je lisena poslovnih sposobnosti Ako je trudnoca starija od 12 aline od 20 sedmica Ako dalje odrzavanje trudnoce moze ugroziti zivot trudnice Ako se na osnovu saznanja medicinske nauke moze utvrditi ocekivati da ce se roditi dijete sa teskim tjelesnim ili psihickim nedostacima Ako se radi o trudnoci koja je nastala kao rezultat krivicnog djela : silovanja. obljube.ustanoviti stepen ostecenja zdravlja • ISKLJUCIVANJE I DOKAZIVANJE MATERINSTVA I OCINSTVA Materinstvo se utvrdjuje porodjajem. Trudnice koje ne zadovoljavaju ove uslove podnose zahtjev drugostepenoj komisiji koja se sastoji od 5 clanova (3 ljekara. nosa) poslije godine starosti • Metode tipizacije tkiva .

100% vjerovatnoca Svi ovi dokazi idu na sud a sud donosi presudu. neki 7 dana.INFANTICIDIUM To je ubistvo djeteta od strane vlastite majke za vrijeme porodjaja ili neposredno nakon porodjaja. sredina unaprijed osudjuje trudnicu koja nosi vanbracno dijete. Cedomorke se svrstavaju u 2 grupe : • Psihofizicki nezrele i emocionalno nestabilne koje se poradjaju u objektivno teskim socio-ekonomskim uslovima • Mentalno retardirane ili dusevno oboljele majke kod kojih porodjaj izazove zamah dusevne bolesti 33 . 2. c. Elementi krivicnog djela : • Majka kao subjektivni krivac . krverenje. Sudsko-medicinska ekspertiza ovih slucajeva ukljucuje : 1. zakon i predvidja blazu kaznu.vezani za sam porodjaj ili period neposredno posle porodjaja porodjajni bolovi. a. c. Identifikacija • Znaci na objektu : d. Nasi pravnici podrazumjevaju one poremecaje koji nastaju usljed samog akta radjanja (bol. uzbudjenje zbog kojih se porodilja nalazi u psihickoj I somatskoj neuravnotezenosti Medicinski gledano taj poremecaj ne postoj i nije opravdan. b. b.majka a. CEDOMORSTVO . Znaci na subjektu (pociniocu) . losi materijalni uslovi • Interni . kada taj poremecaj ne postoji. Znaci skorasnjeg porodjaja Laktacija Psihicki status Da lije novorodjence rodjeno zivo ili mrtvo (dokaz zivorodenosti) Ako je rodjeno zivo odrediti duzinu zivota Uzrok smrti obdukcije e..pocinitelj djela(ako djete ubije neko drugi-ne majka radi se o pravom ubistvu) • Zivo novorodjence kao objekat krivicnog djela • Poremecaj sto gaje kod nje uzrokovao porodjaj Ovo je posebno krivicno djelo specificnog privilegovanog ubistva a pivilegiju mu daje psihicka alteracija izazvana porodjajem. Koliko traje poremecaj poslije porodjaja? Jedni navode 24h. drugi 2-3 dana. Uzroci mogu biti : Eksterni . Odluku o ubistvu majke donose u trudnoci.. psihicki poremecaj) i njihovog djelovanja na sposobnost rasudjivanja.stav sredine u kojoj zena zivi.• • DNA identifikacija . Koliko je vremena proslo od smrti do pronalaska tijela ili Pravno : cedomorstvo je privilegovano ubistvo i gotovo uvjek se odredjuje psihijatrijsko ispitivanje majke a zbog specificnosti koje ima u vezi sa psihickom alteracijom.

pneumotoraks . prelom nadlakticne kosti-humerusa o Trajno ostecenje vaznog dijela tijela ili vaznog organa ali ono ne smije biti znatno Npr.Osoba nije krivicno odgovorna ako je u vrijeme krivicnog djela nedostajala sposobnost rasudjivanja i upravljanja postupcima. daje zbog tezine povrede mogla nastupiti realna opasnost po zivot (komplikacija). Kvalifikovana TIP. Sposobnost za rad 4. Teska tjelesna i po zivot opasna povreda b. Nije znatno ostecenje jer saka nije u cjelosti ostecena 34 . KVALIFIKACIJA TJELESNIH POVREDA Kvalifikacija tjelesnih povreda pretstavlja oblik graduacije. Osnovni kriteriji o kojima se vodi racuna prilikom kvalifikacije su : 1. Teska tjelesna sa trajnom nesposobnosti za rad d. sto znaci da postoji.TTP (kaznjava se po clanu 172 KZ FBiH) II. Teska tjelesna sa smrtnim ishodom OBICNA ILI NEKVALIFIKOVANA TESKA TJELESNA POVREDA Razlikuju se dva nacela kojima se povodimo. ubod nozem u prsa . Obicna ili nekvalifikovana TTP 2. Unakazenost 3.LTP (kaznjava se po clanu 173 KZ FBiH) TESKA TJELESNA POVREDA (TTP) Zakonom su predvidjena 3 oblika TTP 1. tako da nije mogla shvatiti znacenje svog djela. Opasnost po zivot 2. Teska tjelesna povreda . teorijska.infekcija Unistenje ili ostecenje vaznog dijela tijela ili organa Ovdje postoje 3 uslova: o Znatno ostecenje vaznog dijela tijela ili vaznog organa ali prolaznog karaktera Npr. dijeli se na: a. Estetski kriterij (unakazenost) Zakonom se razlikuju dvije vrste tjelesnih povreda : I. Narusenje zdravlja 5. Laka tjelesna povreda . ali da u konkretnom slucaju nije nastupila Npr. kada kvalificiramo TTP Opasnost po zivot Ovdje je ona posredna. odnosno svrstavanja tjelesne povrede prema zakonom odredjenim kriterijima da bi se za potrebe krivicno-pravnog procesa pomoglo u procjeni tezine krivicne odgovornosti. Teska tjelesna sa trajnom posledicom c. povreda sake sa presjekom tetive fleksora za IV i V prst ima za posledicu nemogucnost fleksije ta dva prsta. Vaznost organa ili dijela tijela 3.

Npr. ako je funkcija drugog ocuvana Najvaznije je procijeniti staje to vazan organ ili dio tijela. Teska tjelesna sa trajnom nesposobnosti za rad Zakon uzima u obzir nesposobnost za rad koji je obavljan do trenutka povredjivanja kao profesiju. Naime. razdor velike krvne zile. Ako ne izaziva nepovoljan efekat onda je to samo estetska izmjenjenost i radi se o lakoj tjelesnoj povredi. a kod ostecenog psihicku patnju bez obzira na vrstu povrede. posttraumatska paraliza noge). Medicinska procjena se zasniva na anatomo-funkcionalnim svojstvima i njihovom znacenju za funkciju cijelog organizma (npr slezina „nije vazan" dio tijela).o Ostecenje odnosno oslabljenje dijela tijela ili organa trajno i znatno ali dio tijela ili organ nisu narocito vazni Npr. a povreda evolucijom u velikom procentu zavrsava smrtno. Plasticne operacije ne uticu na kvalifikaciju. Ljckari zato vjestace opstu tjelesnu nesposobnost za rad bez obzira na profesiju (ne kvalifikuju profesiju). ili u funkcionalnom smislu (trajna oduzetost nekog dijela tijela). Pojedine osobe mogu reagovati stvaranjem dubokih oziljaka (keloidi) i to se sudu mora naznaciti. 35 . za znatnost pretstavlja i jaku kvantitativnu izrazenost. Pri vjestacenju ne smiju se praviti razlik prema spolu. O posljedicama se izjasnjavamo poslije zavrsenog lijecenja i rehabilitacije (npr. odnosno neprekidno trajanje odnosno izrazena neizvjesnost da ce se oslabljenost otkloniti. zivotnoj dobi. Medicina ne moze ovo prihvatiti. Ostecenje jednog bubrega. Unakazenost poslije brojnih operativnih zahvata ne uzima se u obzir. ventilni pneumotoraks. Za trajnost je dovoljna vremenska nesagledivost otklanjanja oslabljenja il djelomicnog unistenja organa ili dijela tijela. upotrebljivost. konkretna. izdrzljivost ili jacina funkcije vaznog organa osim ovog kvalitativnog gubitka. realna. Unakazenost Trajna i vidljiva estetska izmjenjenost vidljivih i moguce vidljivih dijelova tijela. Teska tjelesna sa trajnim posledicama Vazan organ je u potpunosti unisten ili trajno i znatno oslabljen u anatomskom smislu (npr. hematopneumotoraks. KVALIFIKOVANA ili OSOBITO TESKA TJELESNA POVREDA Teska tjelesna i po zivot opasna povreda Zivotna opasnost je u karakteru povrede neposredna. amputacija). Ako se oziljci ostrane to nema uticaja. koja kod drugih osoba koje gledaju izaziva gadjenje i odbojnost. jer bi pocinilac morao znati cime se povrijedjeni bavi da bi mu unistio profesionalnu sposobnost. Ostecenje testisa i ovarija kod starijih osoba su obicne TTP. Sudu treba predociti vaznost povrijedjenog organa ili dijela tijela za opravdanje kvalifikacije tjelesne povrede. mada je ona ocigledno mjerljiva. profesiji. Opsta nesposobnost za rad smatra se kad se nekom tjelesnom povredom desi takvo ostecenje da ne moze dobiti standardno ljekarsko uvjerenje o radnoj sposobnosti i kada povrijedjeni zbog toga ne moze zasnovati radni odnos. Znatnost nema mjeru.

ako nema pomjeranja ulomaka to je LTP. Krvni podliv .TTP. poremecaj olfaktivne funkcije) radi se o LTP. Prelom do dva slobodna rebra (VIII-XII) bez dislokacije kada je LTP. Tu spadaju : 1. Potres mozga objektivno dijagnostikovan.ako nema znatnog pomjeranja ulomaka i posttraumatske fenomenologije nosa (opstrukcija nosa. 2. 8. ako nema znatne dislokacije ulomaka i nema ostecenja pleure to je LTP. veliki broj krvnih podliva ako ugrozava zivot (moguc sok) u grupnoj kvalifikaciji je TTP.LAKA TJELESNA POVREDA . Nije dovoljan samo osjecaj boli. 3. s tim da se na tijelu mora naci neki vidljivi trag. Prelom vise od 2 zuba u skoro kompletnom zubalu je TTP. Prelom jednog zuba . jer je njihova funkcija pri disanju manja. 7. Medjutim. Moglo bi se reci da su previse teske za LTP a previse lake ta TTP. 36 . ali medicinsko iskustvo nas uci da postoje takve izuzetne situacije. Postoji i kombinacija : ako se izbije 1 zub a vise od 2 zuba pomjerena i ako se ostali zubi ne vade to je LTP. Ako je izbijeno 8 i vise od 8 zuba to je unakazenost. 4. pa je i funkcija disanja manje kompromitirana. a ako dodje do pomjeranja ulomaka i ostecenja funkcije palca to je TTP. ako postoji ostecenje pleure . Prelom lisne kosti (fibule) .koji je nosilac ili moguci nosilac proteze je TTP (kada je vise od 2/3 krunice izbijeno) 6. Prelom jednog rebra (bilo kojeg). Prelom falange prsta . a ako se moraju vaditi to je TTP. Ako postoji dislokacija i ostecenje pleure. lijecen u bolnici kvalifikuje se kao LTP ako simptomi iscezavaju do 7 dana po pvrijedivanju.LTP Svaka povreda koja nije teska. poremecaj disanja.u donjem dijelu gdje formira vazan skocni zglob je TTP.ako traju oreko 7 dana onda je to TTP. u praksi postoje neki granicni slucajevi povreda koji se pod odredjenim uslovima mogu kvalificirati i kao LTP i kao TTP. a ako je ostecenje u gornjem dijelu. 9. ali bez ostecenja mekih tkiva to je LTP. mada se u praksi gotovo nikada ne desavaju. Prelom dva i vise rebara vezanih za stemum (grudnu kost) je TTP. a ako ima to je TTP. LTP nema elemenata TTP i ustvari je negacija TTP. Prelom nosnih kostiju .gledano izolovano radi se o LTP. 5. Prelom 2 zuba u skoro kompletnom zubalu je LTP. 1 0 . LTP ima sljedece karakteristike : • Ne dovodi zivot u opasnost • Nije unisten ni jedan dio tijela niti organ • Nije oslabljen ni jedan dio tijela niti organ • Ne dovodi do nesposobnosti za rad ili je ona kratko trajala Postoji apstraktna opasnost po zivot ili uopste ne postoji. to je TTP.

Ako je veci broj osoba nanio veci broj povreda jednoj osobi. nepravilna. udarac pesnicom u predjelu lica . i mala povreda kod hemofilicara moze izazvati obilno krvarenje pa i iskrverenje • Bitno nacelo je i grupna (skupna) kvalifikacija povreda. neravna povreda sa tkivnim mosliciina. svaku povredu treba posebno pregledati i opisati (jer povrede mogu biti nanijeti od strane vise lica). udarac pesnicom u trbuh koja izaziva pucanje ehinokokne ciste te obilno krvarenje Npr. jer je takva bila u momentu nanosenja (znaci ne ulazi u karakter povrede). savku posebno kvalificirati (odrediti joj tezinu) i dati skupnu kvalifikaciju tek na zahtjev suda. kvalifikuje se opet kao LTP. prelom butne kosti je obicna TTP.ako ostavlja manifestni trag to je LTP. Npr. najblazi stepen povrdjedjivanja. skupna kvalifikacija nema smisla Npr.. u ticu i prethodno stanje. ali moze da zavrsi smrtno. • Takodjer treba uzeti u razmatranje na koji je nacin nanijeta povreda i kojim orudjem ili oruzjem? Neophodno je dati medicinske dokaze o nacinu povredjivanja. tj kakve efekte ta povreda uzrokuje kod vecine ljudi • Vazno nacelo je da kvalifikaciju povrede vrsimo na osnovu toga kakva je bila u trenutku nanosenja. Tada je u grupnoj kvalifikaciji TTP. laka tjelesna povreda koja se zakomplikuje zbog zapustanja. Tada povrijedjena osoba ima pravo da ta ostecenja nadoknadi putem gradjanske parnice (materijalno obestecenje) i to vise nije krivicni postupak. te izvrsiti identifikaciju povrednog orudja ili oruzja.Ovo su osnovna pravila kod vjestacenja tjelesnih povreda medjutim. krvni podliv. a ne nakon medicinske intervencije (kako je vec ranije navedeno) Npr. odnosno uzeti u obzir dodatna razmatranja : • Kvalifikacija se vrsi po karakteru povrede. jer mnoge povrede u svom toku nisu konacne tj ne moraju biti po tezini iste kakve su u momentu nastanka Npr.. Reci samo ono sto smo apsolutno sigurni i sto mozemo obrazloziti i objektivizirati. 37 . Naime ako postoji vise povreda. Treba utvrditi kakvo je djejstvo povreda izazvala u konkretnom slucaju kod odredjene osobe. • Na ishod tjelesne povrede. usljed rupture arterije na bazi lobanje zbog posebnog stanja organizma (ruptura anuerizme zbog prevelikog uzbudjenja) ili Npr. odrediti karakter povreda i do kakvih je tezih posledica doslo zbog posebnog stanja organizma. • I ovdje postoje odredjena razmatranja a koja se odnose na definitivnu kvalifikaciju. Npr. a nepravilnim srastanjem moze nastati lazni zglob (pseudoartroza) te je ta povreda teza od obicne. nanesena tupinom mehanickog orudja. Posljedice mogu da se ukazu godinama poslije nanosenja povrede. Svaka povreda se na drugom covjeku drugacije reperkutira. gledano izolovano ne ugrozava zivot i uvijek pretstavlja LTP. treba primjenjivati jos neka nacela. tj svjesnim nehatom oteza(rana se zagnoji). Veliki broj krvnih podliva ugrozava zivot (moguc je sok).da li se radi o odbrambenoj ili ciljajucoj povredi.

ali je uprkos tome i cini. Zbog smanjene moci zapazanja mogu ispasti pojedini objekti i nastati duple slike.pocinilac ide svjesno sa namjerom da nekoga lisi zivota. RESORPCIJA.6%o 2x povecava greske u voznji zbog poremecene percepcije i psihomotorike. slusne (akusticke) i motorne podrazaje (virjeme koje je proslo od trenutka opazanja do reagovanja). Brutalno ubistvo . Alkohol u krvi izrazava se u promilima ( %0).pocinilac djela svjestan je krivicnog djela. Produzeno je vrijeme reakcije na vizuelne. 2. dakle konacnu odluku donosi sud. Ima veliki socioloski i toksikoloski znacaj.pocinilac ide svjesno sa namjerom da nekoga lisi zivota. jedan modar. ali smatra da do nje nece doci ili ako do nje dode. iako bi po svojim karakteristikama. u cilju prouzrokovani a tih posljedica. ljekar u medicinskoj dokumentaciji konstatuje 2 podliva. te smanjenom sposobnosti prilagodjavanja na svetlost i farove). ali ne i da ga lisi zivota TROVANJE ALKOHOLOM. Kvalifikacija tjelesnih ozljeda. postoji prostorna dezorjentacija (kriva procjena brzine i udaljenosti vozila. Umisljaj . ali ima i znatan broj onih koji su ovisni o alkoholu. b. Upravo uzimajuci u obzir tu cinjenicu. obrazovanju. Koncentracija od 0.pocinilac je svjestan zabranjene posljedice koja moze da nastupi njegovim djelovanjem. morao biti svjestan tih posljedica Kod ubistva imamo sljedece pojmove : a. 38 . s tim u vezi. sa svim njegovim posljedicama i/ili njenog ishoda.pocinilac nije svjestan da moze doci do zabranjenih posljedica.pocinilac ide s tim da nekome nanese povredu. RAZGRADNJA I DJELOVANJE Etanol je najcesce upotrebljavana supstancija u obliku alkoholnih pica. Ubistvo sa umisljajem . drugi zuto-zelen (nastao ranije). 3. Te se povrede moraju iskljuciti. narocito moc brzog reagovanja. suzeno je vidno polje. Milioni ljudi ga povremeno konzumiraju radi obicaja. Takodjer kod koncentracije od 1%0 smanjena je ostrina vida. • Takodjer je bitno za praksu da se odredi da li je osoba imala neku povredu prije inkriminisanog Npr. uvijek se mora opisati boja podliva. Svjesni nehat . da ce je on moci otkloniti. Nesvjesni nehat . Koncentracija od 1 %0 povecava greske do 30x Djelovanjem preko CNS-a alkohol znatno smanjuje paznju i moc rasudjivanja.• Odrediti starost povrede dogadjaja. Alkohol i saobracajne nesrece Alkohol je jedan od najvecih krivaca koji indirektno utice na saobracajni traumatizam. Jos neki pravno znacajni pojmovi : 1. i sva sudsko-medicinska razmatranja. prihvatajuci ili odbacujuci misljenje sudsko-medicinskog vjestaka. pri tome zeli da zrtva pati. kvalifikaciji. uzimaju u obzir samo ono sto se moze objektivizirati tj jasno predstaviti sudskim organim na osnovu cega sud moze donijeti presudu. Ubistvo iz nehata .

1 -0. grubost. prisutna je nedovoljna samokriticnost u donosenju odluka.2%0 nijedan covjek nije sposoban za upravljanje motornim vozilom.3 %0.nema znacajnih promjena funkcija tjelesnih sistema 3. precjenjivanje vlastitih sposobnosti. 2. I faza (ispod 0. konfliktne situacije. nekad su prisutni znaci euforije 2.1 %0) ne moze se sa sigurnoscu dokazati daje nadjeni etanol porijekla iz alkoholnog pica. Kod nekih osoba koncentracija od 0.Dozvoljena koncentracija alkohola u krvi prosjecno iznosi 0. Trijezno stanje (0. nesvjestica.5%o) . Javaljaju se promjene u mentalnoj. III faza .5-l. usporeno disanje. pad koncentracije.faza stimulacije . stupor i koma.3%o i ne pravi nikakve smetnje mada i to je individualno. DJELOVANJE ALKOHOLA NA OPSTU SPOSOBNOST VOZNJE Razlikujemo 6 faza alkoholisanosti : 1. sinhrono kretanje ocnih jabucica Culna sfera 39 . Donja granica letalne doze (4%. svadje. 5. motornoj i culnoj sferi. gubitak refleksa. povremeni gubitak svijesti. smanjena sposobnost pamcenja i zapazanja. oslabljen je njen inhibitorni efekat prema nizim sferama CNS-a. razdrazljivost. subjektivno se dobro osjecaju. Tesko pijano stanje (2. vremenska i prostorna dezorjentacija. zelja za isticanjem.5-1.5-3.5-4%0 ) Zamucen pogled. ) Koma. LD (Letalna Doza) = 5-8 a smrt nastupi 5-10h od pocetka kome sa izuzecima.5%o) Nekriticnost. Pijano stanje (l.8%o ne pravi nikakve smetnje.05-0. II faza (0. Stanje teskog troavnja alkoholom (3. Kod koncentracija iznad 1.5%0) Gubitak svijesti.. stanje izmedju sna i jave. KLINICKA PROCJENA STANJA ALKOHOLISANOSTI Pri procjeni alkoholisanosti (na osnovu koncentracije apsolutnog alkohola u krvi) klinicki razlikujemo : 1.5-2. 4. osobe su tesko kontakti bi Ine.5%o) Osobe su razgovorljive..0.osoba vidi „duple slike". tuce 3. 6. To se ogleda u povecanom licnom isticanju i precjenjivanju svojih sposobnosti sa istovremenim padom koncentracije. surovost. Mentalna sfera Usljed uslovno receno stimulirajuceg djejstva alkohola na mozdanu koru. smrt usljed paralize centra za disanje. Motorna sfera Poremecaj slozenih refleksnih radnji kao sto su pokreti prstiju. 8. Pripito stanje (0.5%0 ) Intelektualne funkcije su smanjene.

faza stupora i kome . Produzava se zabljestavanje zbog usporene adaptacije a javlja se i depresija kolornog vida (narocito na crvenu i zelenu boju).8 g/ml 40 .1 kg grozdja 0. vrlo se tesko uocavaju slabo osvjctljeni predmeti sto je od velikog znacaja za nocnu voznju. djelovanje alkohola na CNS je takvo da moze dovesti do gubitka svijesti i smrti.Opsta vozacka sposobnost u ovoj fazi smanjena je za 30-100% zavisno od saobracajne 5. Fenomen zasljepljivanja znatno je produzen.faza konfuzije . IV faza . 6. 4. pojava duplih i laznih slika. Izrazava se u vol% (ml alkohola/lOOml pica) Koncentracija alkohola u alkoholnom picu Izrazava se u gramima apsolutnog alkohola prema formuli: A (apsolutni alkohol) = p (specificna tezina) x V (ml alkohola) Treba prevesti vol% u grame preko specificne tezine : p — 0. Nacini unosenja alkohola : - Preko disajnih organa (kod radnika koji rade u pivarama) . Narocito je izrazen nesinhronizam pokreta ocnih jabucica usljed cega se tesko centrira ocna osovina .2%o Konzumiranjem alkoholnih pica Jacina alkoholnog pica Zavisi od kolicine koncentrovanog alkohola u 1L pica. Kriticnost u donosenju odluka je bitno smanjena Motorna sfera Sposobnost tacnog izvodjenja svjesnih i automatskih pokreta je bitno ostecena. pospanost.Culna sfera U sferi vida bitno je poremeceno vidjenje i daljinsko procjenjivanje posebno ako su predmetu u pokretu.ne prelazi 0. Deprseija kolornog vida za crvenu i zelenu boju. najcesce sasvim izgubljena.2-3%0 situacije.79 g/ml za alkohol pa se priblizno uzima da je 0. upadljiva je agresija a kod nekih i depresija.2%o Preko koze (alkoholni oblozi) Unosenjem vecih kolicina voca i soka . jer se njihova kroz CNS odigrava usporeno i neprecizno. posebno ako se posmatra objekat u pokretu. poremecena prostorna i vremenska orjentacija. VI faza . V faza .Poremecaj daljinskog ocjenjivanja i lose procjenjivanje udaljnosti objekata.> 3%Q Prisutan je visok stepen dezorjentacije i zbunjenosti izazvan teskom depresijom.l.3-2%0 Mentalna sfera Ostecenje ili sasvim izgubljen inhibitorni efekat visih mozdanih centara nad nizim. Ovakve osobe su u potpunosti nesposobne za ucestvovanje u saobracaju. Postoji tesko intelektualno ostecenje.faza inkordinacije . Jasno ispoljeno djejstvo alkohola na sve funkcije koje se integrisu preko CNS-a. Opsta vozacka sposobnost u ovoj fazi smanjena je za 20-30%.

Biotransformaciju 4. Kada bi se alkohol konzumirao u intervalima od po 60 min. Sadrzaj alkohola u jetri je veoma mali je se on u jetri veoma brzo razgradjuje pod uticajem enzima alkohol dehidrogenaze. Apsorpcija u krvotok zavisi od vise faktora: . koncentracija alkohola je 3-4% 4x0. koja je u njega unijela oralnim putem.Brzine konzumiranja alkohola. ostalih 80% se resorbuje u tankom crijevu.Prisustvo hrane usporava resorpciju jer se alkohol veze za proteine hrane Distribucija alkohola Distribucija alkohola kroz zidove krvnih sudova je razlicita i podlijeze istim zakonima kao i apsorpcija. .Za zene i gojazne muskarce iznosi 0. koncentracija alkohola je 40% 40x0.Koncentracije alkohola u picu. pa se koristi redukcioni faktor (r): . Kod izracunavanja kolicine alkohola u organizmu. To je razlog sto kod misicavih ljudi ili mrsavih osoba ima vise alkohola u tkivima a kod gojaznih vise u krvi.Stanja probave . dok se vrsi apsorpcija prvog pica. a uglavnom se odnosi na onu.redukcioni faktor 41 . Postoje alkohol topiv u vodi najvise ce se zadrzati u tkivima bogatim vodom (vise u misicima i mozgu.kolicina alkoholnog pica u gramima c .6 Za izracunavanje grama popijenog pica u tijelu koristi se VVidmarkova formula : A=cxpxr Ona daje omjer kolicine alkohola u tijelu i koncentracije u krvi gdje je : A . Distribuciju 3. nastupila bi eliminacija prvog. Alkohol dolazi do zeluca gdje se resorbuje 20 % unesenog alkohola.Za normalno gradjene muskarce on iznosi 0. nego u kostima i masnom tkivu).7 .koncentracija alkohola u krvi p . Eliminaciju Resorpcija alkohola Nakon oralnog unosenja resorpcija alkohola je veoma brza.tjelesnamasa u kg r .alkohola u picu 15-30% tada je apsorpcija najveca.8 = 32g alkohola/lOOml pica Kada se radi o pivu.2g alkohola/lOOml pica FARMAKOKINETIKA ALKOHOLA Farmakokinetika je naucna disciplina u okviru klinicke farmakologije koja proucava kretanje neke supstancije u organizmu. vrsi se u digestivnom traktu. mora se vodi racuna o tjelesnoj tezini (masi) osobe. Kretanje supstancije podrazumjeva : 1. Ako se pije brzo i kratko resorpcija je brza. Resorpciju 2. Ako je konc. dok se ona usporava kod vecih i manjih koncentracija .8 = 3. tako da bi u krvi samo zaostajala koncentracija posljednjeg pica koje je konzumirano.Kada se radi o konjaku.

On 42 .5 %0 a alkoholisanim stanjem smatra se koncentracija preko 1%0 Primjer 1 Analizom je utvrdjena koncentracija alkohola u krvi od l. Osoba tvrdi daje popila 2 konjaka.7 c = 1.Prema VVHO (World Health Organisation) dozvoljena koncentracija alkohola je 0. redukuje se u NADI f . Primjer 2 Svjedoci tvrde daje osoba teska 96 kg popila 6 viskija. alkohol prelazi u acet-aldehid.1 %0 Koncentracija alkohola u krvi iznosi 1. te se na jedan stavi usnik. Posto se konjak sipa obicno u casice od 0.4dl (40ml) onda u ovih 40ml nalazi 12. ADH metoda Predstavlja biohemijsku enzimatsku metodu koja posjeduje visoku specificnost. Kolika ce biti koncentracija alkohola u krvi ? Jacina viskija je 40% pa je 40x0.4%0kod muskarca TT 80 kg. Alko-test "Widmarkova metoda ADH metoda Plinska hromatografija ALKO-TEST Koriste se cjevcice u kojima se na silika gelu nalazi hromal-sulfatna kiselina. a na drugi plasticni balon. nalazi se zuti prsten.7 A = 79 tj priblizno 80 Jacina konjaka je 40% pa je 40x0.8 = 32g apsolutnog alkohola/l OOml pica (ldl). Pri testiranju se krajevi cjevcice odrezu. Pod utjecajem alkohol-dehidrogenaze (ADH). jedino moze doci do smedkastog prebojenja kristalica indikatora.76.8 = 32g apsolutnog alkohola/l OOml pica (ldl). Da li govori istinu ? A=cxpxr A = 1. 12.8 g apsolutnog alkohola (A). pri duvanju. Puhanje se mora izvesti u jednom dahu.4 x 80kg x 0.oksidacioni koenzim. prolazi zrak u kome ima alkohola.5dl (50ml) onda u ovih 50ml nalazi se upola manje apsolutnog alkohola.8 g c = A/ p x r . sestovalentni hrom prelazi u trovalentni koji je zute boje. 4. U case se sipa obicno 0. Pusenje ne smeta reakciji.1 %0 dakle radi se o pripitom stanju. Ako preko hromata. Na sredini indikatorskog sloja hromata. dakle 16g pa je : 80 : 16 = 5 Dakle osoba je popila 5 konjaka. a NAD (NikotinAdeninDinuklotid) . 2. Prema intenzitetu boje moze se i ocitati kolicina alkohola u picu.8 x 6 = 76. ODREDJIVANJE ALKOHOLA I METODE Vazno je za utvrdjivanje stanja alkoholisanosti Ima vise metoda : 1. 3.8/ 96 x 0.

apsorbuje svjetlo. Tako se. indirektno odrediti vrijednost alkohola u krvi. indirektno pomocu fotometra moze odrediti kolicina apsorpcije. stoje vise alkohola u krvi. Dakle. Vrijednost apsorbancije. potrebno je vise enzima ADH za njegovu katalizu. 43 . potrbno je vise NADH+ a lime je i veca vrijednost apsorbancije na fotometru. a na osnovu koga je opet moguce. moze se odrediti pomocu fotometra. u UV dijelu spektra sa maskimumom kod 340 nm talasne duzine. koja je proporcionalna vrijednosti enzima koji je ucestvovao u reakciji.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful