Seminarski rad, kolegij Komunikologija, akademska godina 2009./ 2010.

Sara Jerman
KOMUNIKACIJA KROZ GLAZBU

1.Uvod
Glazba je oduvijek bila prisutna u životu ljudi, počevši od samih početaka
civilizacije, pa sve do danas. Osim što služi u različite svrhe, primjerice kao sredstvo
zabave i opuštanja, ili kao svojevrsna terapija, glazba je izvrsno sredstvo
komunikacije, i «put» kojim određena poruka stiže od pošiljatelja, tj. glazbenog
stvaraoca, do slušatelja ili publike općenito. U ovom ću seminaru pokušati izložiti
moguće razine komunikacije kroz glazbu, koje su zaista raznovrsne, ali ujedno i
prilično učinkovite.

2.Glazba kroz povijest

Glazbom se oduvijek komuniciralo i pokušavalo komunicirati na razne načine.

Počevši od prapovijesti, kad jezik kao sredstvo komuniciranja još nije bilo razvijen,
ljudi su komunicirali raznim zvukovima, često oponašajući zvukove iz prirode, a
pritom su na neki način, spajajući zvukove u cjelinu, stvarali i vid glazbe. U doba
kraljeva poput Luja XIV., glazba je također bila određeno sredstvo komunikacije, jer
je bila užitak samo za pojedince na dvorovima, i sredstvo određivanja staleškog
položaja, gdje je zapravo imala ulogu znaka- bogatstva i nedodirljivosti.
U viteškim borbama njome se nagoviještao početak i kraj borbe.
Kod različitih plemena u Africi, glazba ima ogroman utjecaj, počevši od raznoraznih
priredbi, religioznih obreda i žrtvovanja, do svadbenih i općenito ceremonijalnih
obreda.
Također, afrička plemena imaju većinom tonalne jezike, proizašle od primitivnijih
načina komuniciranja zvukovima i pjesmom.
Folklorna glazba je također način komunikacije u mnogim kulturama, pa i u hrvatskoj
kulturi, kao dio narodne predaje, ili dio atmosfere kod usmene predaje i «prijenosa»
narodnih priča i običaja pojedinog naroda slijedećim generacijama.
Danas je sve veći utjecaj glazbe na svim nivoima. Svakodnevno smo okruženi
glazbom, kroz masovne medije; televiziju, radio, Internet. Glazba je postala način i
stil života, kroz čije se pravce( rock, metal, pop, itd.) ljudi identificiraju, konformiraju

1
www.novinarstvo.info
Seminarski rad, kolegij Komunikologija, akademska godina 2009./ 2010.
Sara Jerman
i komuniciraju s drugima. Na kraju krajeva, dokaz kolika je važnost glazbe za ljudsku
civilizaciju dokazuje podatak da su u svemir, osim nacrta muškog i ženskog tijela i
Vitruvijevog čovjeka, poslane i skladbe Bacha, Mozarta, Beethovena, klasik Beatlesa
«Across The Universe», te glasanje kitova, plač djeteta i zvuk ljubljenja, dakako, u
cilju uspostavljanja bilo kakve komunikacije s eventualnim onozemaljskim životom.

2. Muzikoterapija ili liječenje glazbom

Postoje mnogi načini poboljšanja kvalitete ljudskog života kroz i putem glazbe,
osim puke relaksacije i opuštanja,gdje se putem glazbe osobama, tj. pacijentima šalju
određene poruke, s ciljem ozdravljenja ili poboljšanja kvalitete života.
Takav se oblik terapije pojavio sredinom 20. stoljeća, iako su različiti oblici liječenja
glazbom zapisani još, primjerice, u egipatskim papirusima. U takvom načinu liječenja
glazba se koristi kako bi se pacijentima povećao osjećaj ugode, zatim pri smanjenju i
rješavanju negativnih osjećaja i manifestacija eventualnih bolesti, te kao pomoć u
rehabilitaciji i oporavku pacijenata.
Glazba je također bitan dio prakse tradicionalnih iscjeljivača i “narodnih liječnika” u
većini plemenskih i drugih domorodačkih kultura diljem svijeta.
Liječenje se može odvijati slušanjem snimljene ili «žive glazbe, ili može biti razvijeno
kao određena glazbena komunikacija između muzikoterapeuta i pacijenta.
Takvo se liječenje može primjenjivati na mnogim vrstama pacijenata, poput onih
oboljelih od psihičkih bolesti, kod pacijenata koji boluju od HIV-a/AIDS-a, osoba
zaostalih u razvoju, osoba koje pate od kroničnih bolova ili bolesti, ovisnika o raznim
opijatima, autistične ili disleksične djece, itd. Također, razvoj novih tehnologija
omogućio je većini ljudi oštećenog sluha pristup glazbi. Sada je dostupna tehnologija
koja gluhim osobama omogućuje da sviraju elektroničke klavijature, a razvijen je i
cijeli niz multimedijalnih tehnika, uz korištenje različitih boja i vibracija, koje
pomažu gluhim osobama da uživaju u glazbi. Postoje čak i zborovi u kojima se
pjesme izvode tako da su riječi izražene znakovima za gluhe.
Glazba također često nalazi primjenu u, primjerice, zubarskim ordinacijama, s ciljem
smanjenja straha kod djece, ali i odraslih.

2
www.novinarstvo.info
Seminarski rad, kolegij Komunikologija, akademska godina 2009./ 2010.
Sara Jerman
Nadalje, terapija glazbom i komunikacijom kroz glazbu pokazuje velike rezultate u
liječenju Alzheimerove bolesti, tj. njezinih simptoma i nuspojava, te u poboljšanju
opće kvalitete života takvih pacijenata.
Glazbom se može djelovati i na poboljšanje ili vraćanje pamćenja, u cilju ponovnog
ostvarivanja komunikacije s okolinom, primjerice korištenjem pjesama poznatih iz
prošlosti, no takva terapija opet ovisi o samoj zainteresiranosti pacijenta za glazbu
općenito, te, dakako, zahtijeva individualne glazbene programe.

3.Utjecaj glazbe na rad ljudi

Glazba ima veliku ulogu u poboljšanju radnih sposobnosti, komunikacije na poslu i
razvijanju timskog duha u radnom okruženju. Poznato je da glazba pozitivno djeluje
na ljude tijekom rada, pritom smanjujući nervozu, otklanjajući stres i općenito
povećavajući produktivnost. Mnoga istraživanja su pokazala da radnici bolje rade, da
su im ponašanje, stavovi i komunikacija bolji, efikasnost i koncentracija povećane, a
greške u radu smanjene kada slušaju glazbu na poslu.

4.Glazba i reklamiranje
Jedna od glavnih sastavnica i stavki reklamiranja i općenito potrošačkog marketinga
je upravo glazba. Zapravo, glazbom se najlakše može djelovati na kupce da ostvare
zadani cilj reklame- da kupe reklamirani proizvod. To je određen način persuazije, jer
se glazbom zapravo šalje poruka koju kupci analiziraju u skladu sa svojim stavovima,
ili ih ta poruka asocira na nešto što će im taj proizvod, ako ga kupe, u konačnici
pružiti. Dakako, određena glazba djeluje pozitivno na određen tip kupaca, te se prema
tome ciljano bira tip glazbe koji će biti korišten u određenoj reklami, prema ciljanoj
skupini potrošača, tj. prema njihovim afinitetima i očekivanjima.
Dobro je poznata činjenica da je glazba u većini slučajeva ključna za pamćenje
određene reklame i proizvoda. U praksi to zapravo djeluje tako da potrošač vidi
reklamu, čuje glazbu u reklami, te je zbog određenog faktora zapamti (afinitet,
neobičnost, dopadljivost same glazbe), te zapravo proizvod koji vidi pri kupovini
poveže s pozitivnim osjećajem koji je glazba izazvala, i u konačnici, zbog tog
pozitivnog osjećaja proizvod i kupi.

3
www.novinarstvo.info
Seminarski rad, kolegij Komunikologija, akademska godina 2009./ 2010.
Sara Jerman
Često nismo ni svjesni činjenice koliko glazba zapravo može upravljati nama, i koliko
je važan medij. Tako, primjerice, glazba (vrsta glazbe, glasnoća, tempo) može utjecati
na brzinu kojom se kupci kreću velikim dućanima, jer što se kupci brže kreću manje
će proizvoda vidjeti, a samim time manja je i mogućnost kupovine.
Tip glazbe koja nam je puštena kada smo na “čekanju” telefonske linije ili automata,
može utjecati na vrijeme i voljnost našeg čekanja.
Naime, sviđa li nam se glazba, duže ćemo čekati da nam se operater javi. Tako se
može utjecati na ustrajnost potrošača kada čekaju na određene usluge i povećati
mogućnost, primjerice, telefonske kupovine.

5.Glazba i masovni mediji

“Činjenica je, naime, da glazbene poruke emitirane u masovnim medijima kao što
su radio, televizija, gramofonska ploča, disketa i dr. djeluju na nekoliko razina, ne
samo na estetsku receptivnost nego i na osjećajnu, intelektualnu, fizičku i moralnu
sferu čovjeka kao cjeline.”
(Ivan Supičić,“Estetika europske glazbe”, Školska knjiga, Zagreb, 2006., str. 275.)

Glazba je postala način življenja i izražavanja, svojevrsna kultura sama za sebe,

koja odgaja svaku novu generaciju. Dostupnost glazbe zaista je neupitna, jer smo
svakodnevno okruženi njom, htjeli mi to ili ne. Njome se izražavaju stavovi, ukusi,
raspoloženje, svjetonazor, pa čak, ponekad, i karakter osobe (primjerice, ako osoba
sluša rock, metal, ili neku drugu vrstu alternativne glazbe, možemo zaključiti da je
osoba nekonvencionalna, opuštena, pomalo čak i avanturističkog duha, ili samo
raspoloženja.)
Glazba spaja ljude na mnoge načine, kroz svojevrsan konformizam, kroz koji se
zapravo formiraju grupice ljudi kojima je poveznica isti žanr glazbe, a pritom i
određen svjetonazor (npr. punk kultura). Kroz glazbu ljudi mogu komunicirati na
mnogo načina, no najuočljiviji je način upravo komunikacija autora pojedinog
glazbenog djela s publikom kojoj je djelo namijenjeno, putem teksta ili same
glazbene podloge, tj. melodije.

4
www.novinarstvo.info
Seminarski rad, kolegij Komunikologija, akademska godina 2009./ 2010.
Sara Jerman
Što se tiče današnje masovne kulture koja je prezentirana uglavnom putem masovnih
medija, sa svih smo strana “bombardirani” pop kulturom, koja je svakim danom sve
razvijenija, a time i popularnija. Zapravo, pop glazba, koja čini okosnicu same pop
kulture, danas sve više diktira način života, način ponašanja, pa čak i trendove (moda,
frizure itd.), koje mlađe generacije često slijepo slijede.
No, tu nastaje problem, jer u velikom broju slučajeva pop kultura promiče negativno
ponašanje i ideale koji prečesto budu shvaćeni kao ispravni, a očituju se kroz,
primjerice, sve veći broj adolescenata koji boluju od poremećaja prehrane, psihičkih
poremećaja, niskog samopoštovanja itd., zbog ideala ljepote prezentiranih upravo
kroz pop glazbu i spotove koji promiču mršavost i “izgled zvijezda”.
Konzumacija alkohola i droga također je stavka koje je često prezentirana kroz pop
glazbu kao nešto prihvatljivo, te također može utjecati na ponašanje mladih ljudi i
njihove stavove prema opijatima.
Nadalje, ljudi su na neki način podvrgnuti “torturi” pop kulture kroz masovne medije,
koja promovira seksualnost kao nešto nezaobilazno, nužno i dobro za sve. Počevši od
samih izvođača pop i zabavne glazbe, koji se često natječu “tko će pokazati više
kože”, jer upravo takav način samopromocije donosi najveću zaradu, pa do izvođača
rap glazbe, gdje se u većini slučajeva žene tretira kao seksualne objekte, ljudima se
“šalje” i “prikazuje” kriva poruka i iskrivljena slika stvarnosti, a pošto je masovna
kultura danas i kultura življenja, to nažalost postaju obrasci ponašanja, najčešće kod
mlađe populacije, čiji su stavovi i identitet još prilično nerazvijeni i krhki.

Subliminalne poruke u glazbi

Postoji i posebna vrsta komunikacije kroz glazbu, gdje autor pokušava izravnu
komunikaciju kroz glazbeno djelo, kroz određene skrivene poruke koje su
“umetnute” u samo djelo i, najčešće, neprepoznatljive ljudskoj svijesti.
To su zapravo subliminalne poruke, koje su očite samo ljudskoj podsvijesti, te mogu
utjecati na ljudsko ponašanje i stavove.
Prema poznatim činjenicama, takve se poruke najčešće mogu pronaći u alternativnim
žanrovima glazbe, poput rock i metal glazbe, no ima i primjera u kojima se
subliminalne poruke nalaze u glazbenim brojevima dostupnijim širokim masama, tj.
publici. Postoji nekoliko metoda “umetanja” subliminalnih poruka u glazbu, poput

5
www.novinarstvo.info
Seminarski rad, kolegij Komunikologija, akademska godina 2009./ 2010.
Sara Jerman
fonetske ili tehničke metode, koje su zapravo razvili sami glazbenici, u cilju što boljeg
“sakrivanja” takvih poruka, kako ne bi bile svjesno shvaćene i “probijene” od strane
publike.
Nadalje, nekoliko je primjera sudskih parnica protiv glazbenika koji su koristili
subliminalne poruke u svojoj glazbi, poput optužbi protiv izvođača Marilyn Mansona
za negativan utjecaj na mladež kroz glazbu, ili sudskog postupka protiv grupe Judas
Priest (izvođači heavy metal glazbe), koji su bili optuženi za utjecaj pjesmom nad
dvojicom maloljetnika koji su, nakon određenog vremena kojeg su proveli slušajući
njihovu pjesmu “ Better by you, better than me”, počinili samoubojstvo.
Nekoliko primjera subliminalnih poruka u glazbenim djelima:
1. “…Zli imaju moć…”(pjesma “Every Little” grupe Police)
2. “…Sam Vrag tvoj je Bog…” (pjesma God Of Thunder grupe Kiss)
3. “…Pristupi nam, pristupi nam…” (pjesma “Hell awaits” grupe Slayer)
4. “…Ja te volim-rekao je Vrag…” (pjesma “Tops” grupe Rolling Stones)
5. “…Time si bespomoćan protiv zlih, protiv sviranja unatrag…”
(pjesma“SheBop” izvođačice Cindy Lauper)
6. “…Hail Satan!...” (pjesma “When you call my name” izvođačice Madonne)
7. “…Ljudi ratuju pokraj mene…” (pjesma “Imagine” Johna Lennona)
8. “…Još sam živ…” (posthumno izdana pjesma “Pacs life”, rap izvođača 2Paca,
koji je poginuo 1996. godine)
9. “…Spavaj sa mnom, nisam premlada…” (pjesma “Baby One More Time”
izvođačice Britney Spears)

Zapravo, mnogo je primjera subliminalnih poruka koje su “pročitane”, no kao

najzanimljivi istaknuo se jedan kojim se zapravo ironiziraju i ismijavaju subliminalne
poruke, točnije njihovo djelovanje na čovjeka:
10. “…Čestitamo, otkrili se skrivenu poruku. Molim Vas, pošaljite odgovor
starom Pinku!” (pjesma “Empty Spaces” grupe Pink Floyd)

Radi li se tu o marketinškim trikovima za samopromociju kroz takve kontroverze, o

utjecaju na ljude čije je psihičko stanje već prvobitno narušeno, ili o svjesnim

6
www.novinarstvo.info
Seminarski rad, kolegij Komunikologija, akademska godina 2009./ 2010.
Sara Jerman
pokušajima “kontrole uma”, pa čak i njegovog “zagađivanja”, ostavljeno je svakom
pojedincu na prosudbu.

6. Filmska glazba
Filmska glazba je također vid komunikacije između stvaratelja filma, tj. skladatelja
glazbe za određeni film, i publike, kojoj se kroz glazbu nastoje predočiti neke
informacije koje nisu direktno upućene kroz film, ili samo atmosfera potrebna za
potpuni doživljaj teme i poante filma. U oba slučaja glazba je zapravo sredstvo
prijenosa određenih “poruka” i sadržaja gledateljima, na koje oni uzvraćaju
određenom reakcijom. Tu mogu navesti primjer iz osobnog iskustva pri gledanju
filmskog ostvarenja “Titanic”, u kojem me skladba “Nearer My God To
Thee” (izvođači su bili violinisti na palubi) uvijek iznova dovede do reakcije plača.
Upravo na tom primjeru možemo vidjeti očitu razinu komunikacije, gdje je ta skladba
tužnog sadržaja u funkciji izazivanja takve reakcije, s ciljem približavanja gledatelja
likovima i događanjima u filmu.
Naime, slušajući takvu glazbu, možemo osjetiti, barem približno, onu buru emocija
koja se događala kod ljudi (likova) na Titanicu u trenucima bolnog opraštanja s
voljenima koji se nisu uspjeli spasiti, ili pak onih koji su se pomirili sa sudbinom i
svjesno odlučili ponosno i dostojanstveno potonuti u smrt.
Filmska glazba donosi nam ugođaj, svojevrsnu “priču” kojom se opisuju likovi,
njihovi karakteri, odnos dobra i zla; njome se gledateljima daje na znanje kakav je
karakter slijedećeg događaja u filmu, što očekivati, itd.
Zato i svaki filmski žanr, na neki način, slijedi i određena vrsta glazbe.
Tako se u, primjerice, horor filmovima može pronaći alternativna, “žešća” glazba,
poput metal glazbe, u funkciji uvoda gledatelja u mističnu i strašnu atmosferu filma.
I u ovom slučaju glazba je sredstvo prijenosa informacija i određenih poruka od
autora filma do gledatelja.
Inače, glazba može doći i kao glavni “zaključak” u filmu, u samom raspletu, gdje bez
suvišnih objašnjenja i riječi daje kraj filmu. Primjer za to je film “Okrutne
namjere” (Sarah Michelle Gellar u glavnoj ulozi) i skladba na kraju filma, koja daje

7
www.novinarstvo.info
Seminarski rad, kolegij Komunikologija, akademska godina 2009./ 2010.
Sara Jerman
“točku na i” samoj temi filma-“Bittersweet Symphony” grupe The Verve. Već i kroz
sam naziv pjesme, bez gledanja filma, možemo razlučiti o čemu se zapravo radi
(bittersweet- gorkoslatko= pošteni likovi na kraju doživljavaju sreću, dok “loši” likovi
doživljavaju “gorku sudbinu”).
Na slijedećem primjeru glazbenog djela, iz filma Alfreda Hitchcocka
“Vrtoglavica”(skladatelj Bernard Herrmann), možemo primijetiti kako se kroz glazbu
gledateljima donose informacije o filmskom liku:
“Činjenica da se skladatelj u scenama uglavnom koristi gudačima (bilo dubokim, bilo
visokim), da je zvučanje vrlo ozbiljno i daleko od sladunjavo-romantične
raspjevanosti koja je u to doba (kraj pedesetih) još bila uobičajena za prikaz filmskih
junakinja, činjenica da je tema malog opsega (opseg čiste kvinte) i neobičnih, gotovo
uglatih kontura, prikazuju Madeleine kao zanimljivu, tužnu, mračnu, a pomalo i
romantičnu osobu.” (Irena Paulus, “Brainstorming-Zapisi o filmskoj glazbi”,
Moderna vremena, Zagreb, 2002., str. 12.)
Dakle, važnost filmske glazbe i komunikacije koja se tim putem ostvaruje neupitna je
za potpun doživljaj i shvaćanje filma, kao i njegove krajnje pouke i poante.
7. Zaključak
U današnjem svijetu glazba je jedan od najvažnijih, najzastupljenijih i, na kraju
krajeva, najpopularnijih načina komunikacije. Zaista je mnogo načina komuniciranja
putem glazbe, a takva je komunikacija u današnje vrijeme gotovo nezaobilazna.
Svakodnevno, slušajući glazbu, možemo prepoznati cijeli niz “poruka”, misli,
osjećaja i stavova koji su utkani u glazbena djela.
Osobno smatram da je posebnost glazbe upravo u tome što su te autorove “poruke”,
namijenjene publici, trajno zabilježene u skladbama, te nikad ne gube vrijednost, pa
tako i nakon, primjerice, 100 godina, opet iznova možemo osjetiti sav raspon osjećaja
i cijeli tok misli i asocijacija kroz glazbeno djelo koje je imao i autor u trenutku
stvaranja.
Zbog toga se i kaže da glazba spaja ljude, a upravo u tome i jest njezina ljepota.

8
www.novinarstvo.info
Seminarski rad, kolegij Komunikologija, akademska godina 2009./ 2010.
Sara Jerman

Izvori:
1. Helga de la Motte- Haber, «Psihologija glazbe», Naklada Slap,
Jastrebarsko, 1999.
2. Irena Paulus, «Brainstorming-Zapisi o filmskoj glazbi», Moderna vremena,
Zagreb, 2002.
3. Ivan Supičić, «Estetika europske glazbe», Školska knjiga, Zagreb, 2006.

(rad uredno prihvaćen)

NAPOMENA: Ovaj seminarski rad služi kao primjer pisanja vlastitog, doslovno
prepisivanje podliježe sankcijama.

9
www.novinarstvo.info