Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION

Petrinjski Žabar predstavlja – Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION – probajte naučiti sva
pitanja a da ne izbacite sadržaj želuca na maminom novom tepihu!

Hot stuff – ULTRA EDITION
Prijevozna Sredstva (PS) – Pitanja i odgovori v 3.0i
Cijeli ispit 216. pitanja (znamo da ih neznate, niti ćete ih sve ikada naučiti...)
1. Što su prijevozna sredstva i kako se dijele? 2
Prijevozna sredstva predstavljaju tehnička sredstva namjenjena prijevozu putnika i robe.
Prema području primjene prijevozna sredstva mogu se podijeliti na:

• kopnena
• vodna
• zračna
• lebdeća.
2. Što su kopnena Prijevozna Sredstva i kako se djele? 2
Kopnena prijevozna sredstva kreću se kopnom pri prijevozu putnika i robe.

Prema vrsti pogona i uređenju terena po kome se kreću kopnena prijevozna sredstva mogu
biti:
• bicikli
• zaprežna vozila
• motorna vozila
• priključna vozila
• električna vozila za javni gradski prijevoz
• željeznička vozila.
3. Što su vodena prijevozna sredstva i kako se dijele? 2
Vodna prijevozna sredstva kreću se po vodi ili u vodi pri prijevozu putnika i robe. Djele se na:
• plovila, odnosno brodove
• podmornice.
4. Što su zračna prijevozna sredstva i kako se dijele? 2
Zračna prijevozna sredstva ili zrakoplovi kreću se zrakom pri prijevozu putnika i robe.
Prema osnovnim načelima postizanja sposobnosti letenja ili održavanja u zraku razlikuju se
dvije vrste zrakoplova:
• zrakoplovi lakši od zraka:
– baloni
– dirižabli.
• zrakoplovi teži od zraka:
– avioni
– helikopteri.
5. Što su lebdeća vozila i kako se dijele? 2
Lebdeća vozila se pri prijevozu putnika i robe kreću u neposrednoj blizini tla ili vode, a neka
iznad tla i vode.
U osnovnoj podjeli mogu se navesti:
1
• lebdjelice
• lebdeća pružna vozila.
6. Što su motorna vozila i kako se dijele prema terenu po kojemu se kreću, prema broju
tragova i prema namjeni? 4
Motorna vozila su vozila koja imaju ugrađen motor čija snaga im služi za kretanje.
Predviđena su za kretanje po kopnu, ali ne i po tračnicama
Prema terenu:
-Cestovna vozila su motorna vozila predviđena za kretanje cestama.
-Terenska vozila su motorna vozila predviđena za kretanje i po terenu izvan cesta.
Motorna vozila razlikuju se i po broju tragova koje bi vozilo ostavljalo pri pravocrtnom
kretanju:
• vozila s jednim tragom
• vozila s više tragova.
•
Prema namjeni motorna vozila se mogu podijeliti na:
• putnička
• kombinirana
• teretna
• specijalna
• radna
• vučna
• vojna
• sportska.
7. Što su putnička motorna vozila i kako se dijele? 2
Putničko vozilo je motorno vozilo po konstrukciji namijenjeno za prijevoz putnika i njihove

prtljage.
Može biti s jednim ili više tragova
• bicikl s pomoćnim motorom
• moped
• skuter
• motorkotač
• putnički automobil
• autobus.
8. Što je moped? 1
Moped je putničko vozilo s dva kotača, odnosno jednim tragom, opremljen pedalama, s
motorom radnog volumena do 50 cm3 , koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 50
km/h. Namijenjen je prijevozu jedne osobe.
2
9. Što je skuter? 1
Skuter je putničko vozilo s dva kotača, odnosno jednim tragom, namijenjen za prijevoz jedne
ili dviju osoba.
Uobičajeno ima slobodan prostor za noge između prednjeg i stražnjeg dijela pa vozač sjedi na
skuteru slično kao na stolcu. Skuteri se dijele po radnom volumenu motora.
10. Što je motorkotač? 1
Motorkotač je putničko vozilo s dva kotača, odnosno jednim tragom, namijenjen za prijevoz
jedne ili dviju osoba. Na njemu vozač jaši obuhvaćajući šasiju nogama. Razlikuju se po
radnom volumenu motora.
11. Što je putnički automobil? 1
Putnički automobil je putničko vozilo s više tragova koje osim sjedala za vozača može imati
najviše osam sjedala za putnike. Najčešće se dijele prema radnom volumenu motora.
12. Što su autobusi i kako se dijele? 2
Autobus je putničko vozilo s više tragova namijenjeno prijevozu većeg broja putnika
(uobičajeno od 10 do 60 putnika).
S obzirom na to da im namjena može biti različita, autobusi se dijele na:

• gradski
• prigradski
• međugradski
• kombibus.
13. Što je kombi? 1
Kombinirano vozilo (kombi) je motorno vozilo s više tragova konstruirano tako da se po

potrebi može koristiti (kombinirati) za prijevoz putnika ili tereta. To omogućuje relativno lako
postavljanje ili vađenje sjedala.
Mogu se razlikovati po radnom volumenu motora.
14. Što su teretna vozila i kako se dijele? 2
Teretno vozilo je motorno vozilo s više tragova konstrukcijski namijenjeno za prijevoz tereta.
Mogu biti različitih kategorija ovisno o nosivosti.
Konstrukcijski se razlikuju:
• teretni tricikl
• teretni automobil (kamion)
• teretni automobil polugusjeničar
• teretni automobil gusjeničar.
3
15. Što su specijalan vozila i kako se dijele? 2
Specijalno vozilo je motorno vozilo s više tragova konstrukcijski izvedeno tako da služi za
prijevoz specijalnih putnika i specijalnih tereta.
Neka od specijalnih vozila su:

• ambulantno vozilo
• cisterna
• hladnjače
• damper
• vozilo za prijevoz namještaja
• vozilo za prijevoz životinja itd.
16. Što su radana vozila i kako se dijele? 2
Radno vozilo je vozilo s više tragova konstrukcijski izvedeno tako da može obavljati
predviđene radove. U tu svrhu ta vozila se opremaju odgovarajućim strojevima i uređajima
Ovdje se mogu svrstati:
• čistilica (za čišćenje ulica i cesta)
• prskalica (za prskanje većih površina)
• vatrogasno vozilo
• vozilo za čišćenje slivnika
• vozilo za čišćenje snijega na cestama itd.
17. Što su vučna vozila i kako se dijele? 2
Vučno vozilo je motorno vozilo s više tragova konstrukcijski izvedeno za vuču prikolica,
poluprikolica i oruđa.
Toj vrsti vozila pripadaju:
• traktor (poljoprivredni i cestovni)
• tegljač
• traktor polugusjeničar
• traktor gusjeničar.
18. Što su vojna vozila? 1
Vojno vozilo je vozilo s više tragova konstrukcijski izvedeno za obavljanje vojnih zadataka.
Većina tih vozila predviđena je za to da se može kretati i izvan cesta, pa su to ujedno i
terenska vozila.
19. Što je sportsko vozilo? 1
Sportsko vozilo je vozilo s jednim ili više tragova konstrukcijski izvedeno za sportske
namjene. Najčešće se dijele prema radnom volumenu motora i sportskoj disciplini.
4
20. Što je dužina vozila? 1
Dužina vozila [mm] je ukupna dužina vozila uključujući i odbojnike. Za priključna vozila
koja imaju rudo navodi se ukupna dužina s rudom, a u zagradi se navodi dužina bez ruda, npr.
L (L1) = 6000 (4800).
21. Što je širina vozila? 1
Širina vozila [mm] je razmak između najudaljenijih bočnih točaka vozila. U širinu vozila ne
uzimaju se dimenzije podesivih dijelova, kao što su bočni
retrovizori.
22. Što je visina vozila? 1
Visina vozila [mm] je visina neopterećenog vozila s normalnim tlakom zraka u gumama
kotača. Pritom se uzimaju u obzir svi čvrsti dijelovi montirani na krovu vozila.
5
23. Što je razmak osovina na vozilu? 1
Razmak osovina [mm] je udaljenost između osi prednjih i zadnjih kotača. Ako vozilo ima tri i
više osovina navode se svi razmaci u obliku zbroja (l1+l2+...).
24. Što je trag kotača vozila? 1
Trag kotača [mm] je udaljenost između sredina guma kotača iste osovine, mjereno na ravnoj
podlozi. Ako su na osovini udvojeni kotači, trag kotača se mjeri između sredina udvojenih
kotača.
25. Što je korisna nosivost vozila? 1
Korisna nosivost vozila [kN] je težina tereta ravnomjerno raspoređenog ili na način uvjetovan
karoserijom, koju vozilo može prevoziti ne prekoračujući ukupno dopuštenu težinu i
dopušteno osovinsko opterećenje. U putničkih vozila korisnu nosivost čini težina putnika i
njima pripadajuće prtljage.
26. Što je trajna brzina vozila? 1
Trajna brzina [km/h] je ona najveća brzina vozila koju vozilo može trajno održavati, a da
pritom ne nastanu preopterećenja, neobična istrošenja i oštećenja.
27. Što je maksimalna brzina vozila? 1
Maksimalna brzina [km/h] je ona najveća brzina vozila koju vozilo može postići i održati na
dužini ravnog puta od najmanje 1000 m, a da nakon toga može nastaviti vožnju trajnom
brzinom.
28. Što je sposobnost svladavanja uspona? 1
Sposobnost savladavanja uspona [%] je najveći uspon koji vozilo može savladati u pojedinim
stupnjevima prijenosa mjenjača.
6
29. Što je korisna (efektivna) snaga motora i koji uvjeti moraju biti ispunjeni za njezino
mjerenje? 2
Korisna (efektivna) snaga [kW] je snaga koju motor daje pri odgovarajućoj brzini vrtnje na
koljenastom vratilu ili spojci.
Pri mjerenju snage motor mora biti istovjetno opremljen i podešen kao što se predviđa u
ugradnji na vozilo. Pritom se podrazumijeva upotreba standardnog goriva i normalno zagrijan
motor na radnu temperaturu.
Izmjerena efektivna snaga ovisi o stanju okoline u kojoj je obavljeno mjerenje. Stoga se ona
svodi na normirane uvjete.
30. Što je trajna snaga motora? 1
Trajna snaga [kW] je najveća korisna snaga koju motor može trajno razvijati pri toplinskoj
ravnoteži, odnosno bez toplinskog preopterećenja.
31. Što je maksimalna snaga? 1
Maksimalna snaga [kW] je najveća korisna snaga koju motor može razvijati u trajanju od 15
min bez termičkih i mehaničkih oštećenja, a da je nakon toga u stanju nastaviti rad na trajnoj
snazi. Ova snaga se uzima i kao nazivna snaga.
32. Definirajte i nacrtajte vanjsku brzinsku značajku za Ottov motor? 3
33. Definirajte i nacrtajte vanjsku brzinsku značajku za Dieselov motor? 3
Brzinska značajka motora predstavlja grafički prikaz ovisnosti efektivne snage (Pe),
efektivnog okretnog momenta (Me) i efektivne specifične potrošnje goriva (ge) o brzini vrtnje
motora (n).
Brzinska značajka motora za puno opterećenje, odnosno za puni dovod goriva naziva se i
vanjska brzinska značajka.
Krivulja snage za Ottov motor pokazuje iza maksimalne snage osjetan pad s povečanjem
brzine vrtnje, za razliku od Dieselovog koja ima tendenciju daljnjeg povečanja. Okretni
moment relativno se više mjenja kod Ottovog motora s promjenom brzine vrtnje, što Ottov
motor čini „elastičnijim” od Dieselovog motora.
7
34. Koje glavne sklopove i uređaje obuhvaća šasija motornog vozila u širem smislu2
Šasija u širem smislu riječi obuhvaća:
 motor : - osnovni sklop za odvijanje radnog ciklusa
• uređaji za:
– napajanje gorivom
– podmazivanje
– hlađenje
– paljenje (u Ottovih motora)
 transmisija:
• spojka
• mjenjač
• pogonski most
• razvodnik pogona (na vozilima s dva ili više pogonskih mostova)
 hodni dio:
• okvir
• ovješenje
• osovine s kotačima
 uređaj za upravljanje
 uređaj za kočenje
 elektrooprema:
• akumulator
• alternator
• elektropokretač
• rasvjeta i signalizacija, te elektronski uređaji za upravljanje
regulaciju
35. Što je karoserija motornog vozila i čemu služi? 2
Karoserija predstavlja nadgradnju šasije za koju se učvršćuje, a služi za smještaj putnika ili
tereta.
U suvremenih putničkih vozila nema okvira vozila već se karoserija izvodi kao prostorna
rešetka s oplatom koja preuzima opterećenja, pa se naziva samonosiva karoserija. U tom
slučaju svi sklopovi, uređaji i oprema učvršćuju se na karoseriju.
36. Što spada u obveznu opremu motornog vozila? 2
 pokazivači smjera
 uređaj zvučne signalizacije
 brisači vjetrobranskog stakla
 uređaj za pranje vjetrobranskog stakla
 retrovizori
 branici
 rezervni kotač
 mjerni i pokazni instrumenti
 pribor i alat.
8
37. Navedite osnovnu podjelu klipnih motora s unutarnjim izgaranjem. 4
Osnovna podjela:
1. Prema načinu stvaranja i paljenja smjese goriva i zraka:
 Otto
 Diesel
2. Prema taktnosti:
 četverotaktni
 dvotaktni.
3. Prema broju cilindara:
 jednocilindrični
 višecilindrični.
4. Prema položaju cilindara:
vertikalni kosi
horizontalni viseći
5. Prema rasporedu cilindara:
redni v-motori
bokser motori zvjezdasti
6. Prema načinu hlađenja:

 hlađeni tekućinom
 hlađeni zrakom.
9
7. Prema načinu usisavanja:
 sa samostalnim
usisavanjem
 s prednabijanjem.
38. Nacrtajte shemu četverotaktnog

Ottova motora, navedite glavne dijelove i
objasnite princip rada. 6
1 - ispušni ventil
2 - svjećica
3 - usisni ventil
4 - glava cilindra
5 - cilindar
6 - klip
7 - klipnjača
8 - koljenasto vratilo
9 - korito motora (karter)
DMT - donja mrtva točka
GMT - gornja mrtva točka
Vh - radni volumen
Vk - kompresijski volumen
Vuk - ukupni volumen
Klip se kreće uzduž cilindra između

krajnjih točaka koje se nazivaju gornja
mrtava točka (GMT) i donja mrtva točka (DMT) što ima doslovno značenje samo ako je riječ
o vertikalnom položaju cilindra. Brzina kretanja klipa u tim točkama je ništici, odnosno u
njima klip mjenja smjer kretanja. Volumen cilindra između GMT i DMT naziva se radni
volumen (Vh), a volumen cilindra kada se klip nalazi u GMT naziva se kompresijski volumen
(Vk). Zbroj radnog i kompresijskog volumena naziva se ukupni volumen (Vuk)
Ciklus Ottovog četverotaktnog motora odvija se, kako sam naziv kaže u četri takta, odnosno
tijekom četri hoda klipa u cilindru motora, jer jednom taktu motora odgovara jedan hod klipa.
1. Usis:
• klip se kreće od GMT prema DMT
• usisni ventil je otvoren
• ispušni ventil je zatvoren
• u cilindar se usisava smjesa goriva i zraka.
2. Kompresija:
• klip se kreće od DMT prema GMT
• zatvoreni su usisni i ispušni ventili
• na kraju kompresije pali se smjesa goriva i zraka električnom iskrom.
3. Ekspanzija:
• plinovi izgaranja visoke temperature i tlaka potiskuju klip od GMT
prema DMT
• zatvoreni su usisni i ispušni ventili.
4. Ispuh:
10
• klip se kreće od DMT prema GMT
• usisni ventil je zatvoren
• ispušni ventil je otvoren
• plinovi izgaranja istiskuju se iz cilindra.
39. Što je stupanj kompresije klipnog motora s unutrašnjim izgaranjem? 1
Odnos ukupnog i kompresijskog volumena jest stupanj kompresije.
Vuk Vk + Vh V
ε= = =1+ h
Vk Vk Vk
Za Ottove motore: e = 6 ÷ 12
Za Dieselove motore: e = 12 ÷ 24
40. Koji su uređaji motora potrebni za njegov normalni rad? 2
Za normalan rad motora potrebni su još uređaji za:

– napajanje gorivom
– podmazivanje
– hlađenje
– električno paljenje.
41. Nacrtajte shemu dvotaktnog Ottovog motora, navedite

glavne dijelove i objasnite princip rada? 6
1 - usisni kanal
2 - ispušni kanal
3 - prestrujni kanal
DMT - donja mrtva točka

GMT - gornja mrtva točka
11
1. takt – odvija se kretanje klipa od DMT do GMT. Pritom se smjesa goriva i zaraka
komprimira u cilindru iznad klipa, a istovremeno se kroz usisni kanal u prostor ispod klipa
usisava nova smjesa goriva i zraka. Po dolasku u GMT pali se smjesa goriva i zraka iznad
klipa iskrom iz svjećice. Izgaranjem se povečava tlak i temperatura plinova izgaranja zbog
čega se klip potiskuje prema DMT.
2. takt – klip se kreta od GMT do DMT , najveći dio ovog takta podrazumjeva ekspanziju
plinova izgaranja:Pri kraju ovog takta klip svojim gornjim rubom otvara najprije ispušni
kanal, koji je postavljen nešto više nego od prestrujnog kanala. Zbog osjetno višeg tlaka od
okolišnjeg plinovi izgaranja izlaze iz cilindra kroz ispušni kanal u okolinu. Daljnjim
kretanjem klipa prema DMT oslobađa se prestrujni kanal kroz koji svježa smjesa goriva i
zraka prestrujava iz prostora ispod cilindra u cilindar iznad klipa. Ta smjesa ispunjava cilindar
iznad klipa potiskujući pred sebe zaostale plinove izgaranja prema ispušnom kanalu.
42. Navedite osnovne prednosti i nedostatke dvotaktnih u odnosu na četverotaktne

motore? 2
Dvotaktni motori imaju sljedeće prednosti pred četverotaktnim motorima:

 jednostavnija konstrukcija
 lakši su
 jeftiniji.
Nedostaci dvotaktnih motora su:

 toplinski i mehanički opterećeniji
 kraći vijek trajanja
 veća potrošnja goriva.
43. Navedite i definirajte osnovne razlike između Dieselovih i Ottovih motora. 8
1. Način i mjesto pripreme smjese goriva i zraka

U Ottova motora smjesa goriva i zraka priprema se izvan cilindra; u rasplinjaču ili
ubrizgavanjem goriva u usisnu cijev.
U novije vrijeme izvode se Ottovi motori i s izravnim ubrizgavanjem goriva u cilindar motora
(GDI, FSI).
U Dieselovu motoru usisava se čisti zrak u cilindar, a smjesa goriva i zraka stvara se u samom
cilindru ubrizgavanjem goriva u vrući zrak na kraju kompresije.
2. Način paljenja smjese goriva i zraka

U Ottova motora smjesa goriva i zraka pali se električnom iskrom sa svjećice na kraju
kompresije.
U Dieselovu motoru gorivo se pali odmah nakon njegova ubrizgavanja u vrući zrak u cilindru,
zbog toga što je temperatura zraka u trenutku ubrizgavanja veća od temperature
samozapaljenja goriva.
2. Način paljenja smjese goriva i zraka

U Ottova motora smjesa goriva i zraka pali se električnom iskrom sa svjećice na kraju
kompresije.
12
U Dieselovu motoru gorivo se pali odmah nakon njegova ubrizgavanja u vrući zrak u cilindru,
zbog toga što je temperatura zraka u trenutku ubrizgavanja veća od temperature
samozapaljenja goriva.
4. Regulacija snage motora:

Snaga Ottova motora regulira se promjenom količine smjese goriva i zraka koja se usisava u
cilindar.
Snaga Dieselova motora regulira se promjenom količine ubrizganog goriva u cilindar.
5. Bogatstvo smjese goriva i zraka:

Bogatstvo smjese → faktor zraka λ
λ = Zstv / Zo
Zstv [kgZ/kgG] - stvarna količina zraka potrebna za izgaranje jednog kilograma goriva,
Zo [kgZ/kgG] - stehiometrijska količina zraka potrebna za izgaranje jednog kilograma goriva.
λ = 1 - stehiometrijska smjesa
λ < 1 - bogata smjesa
λ > 1 - siromašna smjesa.
Ottovi motori: λ = 0,85 ÷ 1,1
Dieselovi motori: λ = 1,2 ÷ 2,2.
6. Stupanj kompresije i najveći tlakovi u cilindru:

Ottovi motori: ε = 6 ÷ 12, pmax = 3 ÷ 6,5 MPa
Diselovi motori: ε = 12 ÷ 24, pmax = 6 ÷ 12 MPa.
7. Efektivna korisnost:
Ottovi motori: η e = 0,22 ÷ 0,32
Diselovi motori: η e = 0,30 ÷ 0,42.
8. Veličina dijelova i brzina vrtnje:

Ottovi motori: manji dijelovi → veće brzine vrtnje
Diselovi motori: veći dijelovi → manje brzine vrtnje.
44. Koja je uloga uređaja za napajanje gorivom Ottovih motora i kako taj uređaj može
biti izveden? 2
Uređaj za napajanje gorivom ima ulogu da pripremi homogenu smjesu goriva i zraka
odgovarajućeg bogatstva za svaki režim rada motora.
Homogena smjesa podrazumijeva ravnomjerno izmiješano gorivo sa zrakom.
Pritom se traži da se gorivo ispari kako bi se što bolje miješalo sa zrakom.
Uređaj mora biti tako konstruiran da osigura smjesu goriva i zraka različitog bogatstva za
pojedine režime rada motora.
Uređaj za napajanje Ottova motora gorivom može biti izveden:

- s rasplinjačem
- s ubrizgivanjem goriva
13
- za rad s tekućim plinom
45. Nacrtajte principjelnu shemu uređaja za napajanje gorivom Ottovih motora s

rasplinjačem, navedite glavne dijelove i objasnite princip. 5
1. pokazivač nivoa goriva u spremniku

2. plovak
3. spremnik za gorivo
4. pročistač za gorivo
5. crpka za gorivo
6. pročistač za zrak
7. rasplinjač
8. usisni kolektor
Pritom se traži da se gorivo ispari kako bi se što bolje miješalo sa zrakom.
Uređaj mora biti tako konstruiran da osigura smjesu goriva i zraka različitog bogatstva za
pojedine režime rada motora.
Mješanje goriva i zraka počinje u uređaju, a nastavlja se strujanjem kroz usisne kanale i u
cilindru motora za vrijeme usisa i kompresije.
46. Nacrtajte principjelnu shemu membranske crpke za gorivo, navedite glavne dijelove
i objasnite princip rada. 6
Crpka za gorivo ima ulogu dobaviti gorivo iz

spremnika u rasplinjač.
1. ulazni ventil
2. izlazni ventil
3. membrana
4. opruga
5. osovinica
6. pomoćna opruga
7. dvokraka opruga
8. ekscentar
14
Pri radu motora okreće se ekscentar koji je obično na bregastom vratilu ili vratilu razvodnika
paljenja. Ekscentar potiskuje dvokraku polugu, a ona svojim drugim krajem povlači
membranu pomoću osovinice. Povlačenjem membrane prema dolje stvara se podtlak u
komori iznad membrane, zbog čega se povlači gorivo iz spremnika kroz ulazni ventil.
Prolaskom ekscentar s dvokrake poluge opruga potiskuje membranu prema gore, a ona
potiskuje gorivo iz komore iznad membrane kroz izlazni ventil prema rasplinjaču.
47. Koja je uloga pročistača zraka za motore i kako pročistači mogu biti izvedeni? 2
Pročistač za zrak ima ulogu da pročisti zrak od čestica prašine prije ulaska u rasplinjač i
cilindre motora. Time se sprječava začepljenje sapnica za zrak u rasplinjaču i smanjuje
trošenje klipa i cilindra na njihovim dodirnim površinama.
Ovisno o vozilu na koje se ugrađuje i uvjetima u kojima motor radi, pročistač može biti
izveden kao:
• suhi
• vlažni
• vrtložni.
48. Nacrtajte principjelnu shemu suhog pročistača zraka i navedite glavne dijelove? 3
Pročistač za zrak ima ulogu da pročisti zrak od čestica prašine prije ulaska u rasplinjač i
cilindre motora. Time se sprječava začepljenje sapnica za zrak u rasplinjaču i smanjuje
trošenje klipa i cilindra na njihovim dodirnim površinama.
1. kućište
2. uložak
3. poklopac.
zrak zrak
49. Nacrtajte principjelnu shemu vlažnog 1 pročistača
zraka i navedite glavne dijelove. 3
1. ulazna cijev zrak
2. kućište 2
3. žičani uložak 3
4. donji poklopac 4
ulje
z r a k po z r a k
p
1 8 9 g o r i v o
2 p
1 0
o
p
p
y
3
50. Nacrtajte g o i rnavedite
principjenu shemu elementarnog rasplinjača i v o njegove dijelove? 3
4
5
7
6
15
s m je s a g o r iv a s m je s a g o r iv a
i z r a k a i z r a k a
A B
Rasplinjač sačinjava elementarni sklop, koji se naziva elementarni rasplinjač i određeni

uređaji koji osiguravaju potrebnu smjesu goriva i zraka u specifičnim režimima rada motora.
Elementarni rasplinjač
1 - ulazna cijevi, 2 - difuzor, 3 - sapnica za gorivo, 4 - glavna cijev za gorivo, 5 - izlazna

cijevi, 6 - zaklopka, 7 - komora plovka, 8 - kanal za zrak,
9 - plovak, 10 - ulazni ventil za gorivo
51. Nacrtajte značajku elementarnog, idealnog i stvarnog rasplinjača. 2

id e a ln i r a s p s l i tn v j aa r č n i r a s p l i n j a č
e le m e n t a r n i r a s p l in ja č
0
0 o t v o r e n o s t l 1e 0p 0t i r a %
52. Što je faktor zraka λ i koliko on iznosi sa siromašnu, bogatu i stehiometrijsku

smjesu? 2
16
Bogatstvo smjese → faktor zraka λ

λ = Zstv / Zo
Zstv [kgZ/kgG] - stvarna količina zraka potrebna za izgaranje jednog kilograma goriva,
Zo [kgZ/kgG] - stehiometrijska količina zraka potrebna za izgaranje jednog kilograma goriva.
λ = 1 - stehiometrijska smjesa
λ < 1 - bogata smjesa
λ > 1 - siromašna smjesa.
Ottovi motori: λ = 0,85 ÷ 1,1
Dieselovi motori: λ = 1,2 ÷ 2,2.
53. Koje uređaje je potrebno dodati elementarnom rasplinjaču da bi on svojim

značajkama zadovoljio rad motora u svimn režimima? 2
Da bi rasplinjač svojim značajkama zadovoljio sve moguće režime rada motora potrebno je
elementarnom rasplinjaču dodati sljedeće uređaje:
 uređaj za korekciju bogatstva smjese
 uređaj za rad motora na praznom hodu
 uređaj za ubrzavanje
 uređaj za pokretanje hladnog motora
 uređaj za prijelaz na režim maksimalne snage
54. Objasnite ulogu uređaja za korekciju bogatstva smjese na rasplinjaču. 2
Uređaj ima ulogu korigirati omjer smjese goriva i zraka s ciljem postizanja idealne značajke
rasplinjača.
55. Objasnite ulogu uređaja za na rasplinjaču za rad motora na praznom hodu. 2
Uređaj osigurava potrebnu smjesu goriva i zraka kada je zaklopka zatvorena ili vrlo malo
otvorena, tj. pri radu motora na praznom hodu.
56. Objasnite ulogu uređaja za na rasplinjaču za ubrzavanje motora. 2
Osigurava dovoljno bogatu smjesu pri ubrzavanju vrtnje motora.
57. Objasnite ulogu uređaja za na rasplinjaču za pokretanje hladnog motora. 2
Uređaj ima ulogu osigurati dovoljno bogatu smjesu, poboljšati uvjete isparavanja goriva za
pouzdano paljenje i osigurati veću količinu smjese goriva i zraka dok je motor još hladan i
kada su otpori okretanja motora veći.
58. Objasnite ulogu uređaja za na rasplinjaču za režim maksimalne snage motora. 2
Uređaj ima ulogu dodatno obogatiti smjesu goriva i zraka za oko 15 do 20 % pri maksimalnoj
snazi motora.
17
59. Navedite osnovne prednosti uređaja za napajanje gorivom Ottovih motora s
ubrizgavanjem prema mjestu i načinu ubrizgavanja. 2
Prednosti:
• ostvarivanje točnog omjera goriva i zraka u svim režimima rada motora,
• ujednačeno bogatstvo smjese po svim cilindrima motora,
• manja potrošnja goriva,
• manja emisija štetnih komponenata s ispušnim plinovima i
• bolje dinamičke značajke motora.
60. Kako može biti izveden uređaj za napajanje gorivom Ottovih motora s
ubrizgavanjem prema mjestu i načinu ubrizgavanja? 2
Prema mjestu ubrizgavanja uređaj može biti izveden za:

 centralno ubrizgavanje i
 pojedinačno ubrizgavanje.
Prema načinu ubrizgavanja uređaj može biti izveden:

– s kontinuiranim ubrizgavanjem i
– s isprekidanim ubrizgavanjem.
61. Nacrtajte principjelnu shemu uređaja za ubrizgavanje goriva na Ottovim motorima

i navedite glavne dijelove. 5
1 2 3 4 5
10
6
7
8
11
9
14
12
13
Shema uređaja za ubrizgavanje goriva LH-Jetronic

1 – elektromagnetska brizgaljka, 2 – regulator tlaka, 3 – vijak za podešavanje protoka zraka
na praznom hodu, 4 – zaklopka, 5 – mjerač protoka zraka,
6 – mjerač položaja zaklopke, 7 – zasun za zrak na praznom hodu,
8 – osjetilo temperature, 9 – mjerač brzine vrtnje i položaja koljenastog vratila,
10 – lambda-sonda, 11 – upravljački elektronski uređaj, 12 – spremnik goriva,
13 – električna crpka, 14 – pročistač goriva
18
62. Koja je uloga uređaja za napajanje gorivom Dieselovih motora i kako taj uređaj
može biti izveden? 2
Uređaj za napajanje gorivom Dieselovih motora ima ulogu ubrizgati i fino raspršiti točno
određenu količinu goriva u cilindre motora s točnim početkom ubrizgavanja.
Uređaj za napajanje gorivom razlikuje se prema vrsti pumpe za ubrizgavanje goriva (pumpe
visokog tlaka). Tako se razlikuju uređaji za napajanje gorivom s:
• klipnom pumpom,
• distribucijskom pumpom,
• jedinstvenim sklopom pumpe i brizgaljke i
• stalnim tlakom (Common Rail).
63. Nacrtajte principjelnu shemu uređaja za napajanje gorivom Dieselovih motora s

klipnom pumpom, navedite glavne dijelove i objasnite princip rada? 6
1. pročistač pročistač
1 4 2. pumpa visokog tlaka (klipna
pumpa)
3. regulator početka ubrizgavanja
4. brizgaljka
2 5 5. regulator brzine vrtnje
6. spremnik
7. dobavna crpka
3 6
Dobavana crpka povlači gorivo iz

spremnika i potiskuje ga kroz pročistač do klipne pumpe za ubrizgavanje. Klipna pumpa
potiskuje gorivo pod visokim tlakom do brizgaljke. Iz brizgaljke gorivo se ubrizgava u
cilindar motora. Broj brizgaljki jednak je broju cilindara. Na glavu svakog cilindra
postavljena je po jedan brizgaljka. Klipna pumpa (pumpa visokog tlaka) ima također izvoda
za gorivo koliko motor ima cilindara. Svaki izvod iz klipne pumpe je spaja se pomoću cijevi
s jednom brizgaljkom.
64. Nacrtajte principjelnu shemu klipne dobavne crpke za gorivo, navedite glavne
dijelove i objasnite princip rada. 6
1 2 3
1. ulazni ventil
2. opruga g o r iv o g o r iv o
3. izlazni ventil
4. klip
5. osovinica 4
6. valjčić 8
7. ekscentar 5
8. spojni kanal
7
19
Ekscentar je najčešće na bregastom vratilu klipne pumpe. Nailaskom ekscentra potiskuje se
valjčić, osovinica i klip. Pritom se gorivo koje se nalazi iznad klipa potiskuje kroz izlazni
ventil i kanal u prostor ispod klipa. Nakon prelaska ekscentra ispod valjčića, opruga potiskuje
klip prema dolje. Pritom se u prostor iznad klipa povlači gorivo iz spremnika kroz ulazni
ventil , a iz prostora ispod klipa gorivo se potiskuje kroz kanal prema klipnoj pumpi za
ubrizgavanje. Djelovanjem opruge na klip pri potiskivanju goriva prema klipnoj pumpi za
ubrizgavanje osigurava se stalni tlak dobave goriva.
65. Nacrtajte principjelnu shemu klipne pumpe za gorivo, navedite glavne dijelove i
objasnite princip rada. 6 g o r iv o
1
1. ventil rasterećenja 2
2. cilindar
3
3. prestrujni kanal g o r iv o
4. dovodni kanal 4
5
5. klip 6
6. zupčasta letva
7. tuljak s nazubljenim prstenom 7
8. opruga 8
9. leptirasti dio klipa
10. pločica-oslonac 9
11. vijak za podešavanje početka ubrizgavanja 1 0
12. podizač 1 1
13. valjčić
14. bregasto vratilo 1 2
1 3
1 4
Gorivo dolazi iz dobavne crpke u cilindar pumpe visokog tlaka kroz dovodni kanal.
Potiskivanje klipa prema gore ostvaruje se brijegom na brijegastom vratilu pumpe visokog
tlaka. Nailaskom brijega potisak se prenosi preko podizača i vijka na klip. Nakon prijelaska
brijega klip se vraća prema dolje pomoću opruge. Zakretanje klipa oko njegove osi, za
regulaciju količine ubrizganog goriva, označava se pomicanjem zupčaste letve. Brtvljenje
između klipa i cilindra ostvaruje se finom dosjedanjem i vrlo malim zazorom.
66. Koja je uloga uređaja za podmazivanje motora i kako uređaj može biti izveden? 2
Uređaj za podmazivanje ima ulogu smanjiti trenje i trošenje dijelova koji se za vrijeme rada
motora međusobno kreću i dodiruju.
Može biti izvedan:

- prisilnom cirkulacijom pod povećanim tlakom i
- zapljuskivanjem.
20
67. Nacrtajte principjelnu shemu uređaja za podmazivanje motora, navedite glavne
Shema uređaja za podmazivanje

1 – klip i cilindar, 2 – glavni vod za ulje, 3 – manometar, 4 – osjetilo tlaka,
5 – pročistač, 6 – ventil sigurnosti, 7 – zupčasta crpka, 8 – grubi pročistač,
9 – osovina s klackalicama, 10 – bregasto vratilo, 11 – koljenasto vratilo
1
2
9
3
5 4
1 0
1 1
u l je
6 7 8
Ulje za podmazivanje motora povlači se pomoću crpke 7 iz donjeg dijela kučišta motora
(korita motora ili kartera) kroz grubi pročistač 8. Crpka pod povećanim tlakom potiskuje ulje
kroz pročistač 5 u glavni vod 2. Odavde se ulje kroz odgovarajuće kanale odvodi do glavnih
ležajeva koljenastog vratila 11, ležajeve bregastog vratila 10 i osovinice klackalice 9.
Ulje dovedeno na glavne ležajeve koljenastog vratila podmazuje te ležajeve, dijelom curi na
bočnim stranama i slijeva se u kučište motora , a dijelom se odvodi na ležajeve klipnjače.
68. Nacrtajte principjelnu shemu zupčaste crpke za ulje, navedite glavne dijelove o
objasnite princip rada. 5
Zupčanička crpka za ulje

1. zupčanik 1
u lj e
2. kućište 2
3. kanal
4. sigurnosni ventil 3
5. povratni kanal.
u lj e u lj e
21
Pogon dolazi na jedan od dva zupčanika, a u zajedničkom radu rotiraju kako to

pokazuju strelice. Ulje se zahvaća u uzubnine zupčanika (šrafirano na slici u jednoj uzubnini)
i prenosi po obodu na drugu stranu crpke. Tu se ulje istiskuje pri uzubljivanju zupčanika i
potiskuje prema izlazu. Da bi se spriječio veliki porast tlaka dijela ulja koje zaostaje između
zupčanika pri uzubljivanju izvodi se kanal 3 na tlačnoj strani kučišta crpke. Sigurnosni ventil
štiti uređaja za podmazivanje od previsokog tlaka. Ako tlak ulja dostigne dopuštenu
vrijednost, sigurnosni ventil se otvara i propušta dio ulja kroz povratni ventil 5 na ulaznu
stranu crpke.
69. Koja je uloga uređaja za hlađenje motora i kako uređaj može biti izveden? 2
Uređaj za hlađenje ima ulogu osigurati pouzdano i sigurno hlađenje dijelova motora
koji su tijekom rada toplinski vrlo opterećeni, te regulacijskim uređajem održavati radnu
temperaturu motora.
Prema vrsti medija kojim se motor hladi hlađenje može biti izvedeno kao:
– hlađenje tekućinom
– hlađenje zrakom.
70. Navedite osnovne prednosti i nedostatke uređaja za hlađenja motora tekućinom u

odnosu na uređaj za hlađenje zrakom. 4
prednosti hlađenja tekućinom su sljedeće:

• hlađenje je intenzivnije i ravnomjernije zbog veće specifične topline tekućine u
odnosu na zrak,
• regulacijski uređaji omogućuju brže zagrijavanje motora na radnu temperaturu
i održavanje radne temperature u uskim granicama,
• manja je buka,
• veće su mogućnosti pri konstrukciji bloka motora i glave cilindara.
U nedostatke ovog uređaja mogu se ubrojiti:
– opasnost od smrzavanja pri niskim temperaturama ako se kao sredstvo za
hlađenje upotrebljava voda, što bi dovelo do pucanja bloka i glave motora,
– postoji mogućnost propuštanja tekućine u slučaju kvara,
– veća težina motora.
71. Nacrtajte principjelnu shemu uređaja za hlađenje motora tekućinom, navedite

glavne dijelove i objasnite princip rada. 6
Shema uređaja za hlađenje tekućinom 4 5 6 7 8 9 1 0
1 – hladnjak, 2 - ventilator, 3 - crpka,

4 - spremnik za izjednačenje, 1
5 - termostat, 6 - pokazivač temperature, 2
7 - osjetilo temperature, 3 1 1
8 - sabirnik, 9 - ventil,
1 2
10 - radijator u putničkom prostoru,
11 - blok motora, 1 3
12 – cijev, 13 - ventili
1 3 22
Crpka potiskuje tekućinu kroz cijev u blok motora. Tekućina cilkurila oko stijenki cilindra i
kroz glavu cilindra. Nakon hlađenja tih dijelova tekućina odlazi do sabirnika, a zatim do
termostata. Ako je motor još hladan termostat usmjerava tekućinu prema crpki, odakle se
ponovno postiskuje prema motoru. (tzv. Kratka cirkulacijska tekućina) Tom cirkulacijom
tekućina zaobilazi hladnjak, čime se omogučuje brže zagrijavanje motora i postizanje radne
temperature. (samnuju se toplinski gubitci i trošenje motora)
Nakon dostizanja radne temperature motora termostat popusšta dio tekućine prema hladnjaku.
Tekućina se ohladi pri prolasku kroz hladnjak. To je tzv. Druga cirkulacija.
Hlađenje tekučine u hladnjaku postiže se strujanjem zraka kroz hladnjak. Strujanje zraka
ostvaruje se ventilatorom.
Na mjestu izlaska tekućine smješteno je osjetilo temperature, koje je povezano s pokaznim

instrumentom temperature.
72. Nacrtajte principjelnu shemu termostata u uređaju za hlađenje motora tekućinom,

navedite glavne dijelove i objasnite princip rada. 5
1 2 3 4
1 – ventil
2 - osovinica
3 – mjeh
4 - njegovo sjedište u kučištu P r e m a I z
h la d n ja k u m o t o r a
P r e m a c r p k i
U njemu je tekućina sa niskim vrelištem. Kada je tekućina koja dolazi iz motora još hladna
mjeh se stisnut, pa preko osovinice drži ventil zatvorenim na njegovu sjedištu u kučištu.
Zagrijavanjem tekućine gotovo do radne temperature mjeh se počima širiti zbog širenja
medija koji je u njemu. Što je temperatura viša ventil se više otvara i povećava proto tekućine
prema hladnjaku i obrnuto.
73. Nacrtajte principjelnu shemu uređaja za hlađenje motora zrakom, navedite glavne
1 2 3 4 5
Shema uređaja za hlađenje zrakom
1 - ventilator, 2 - glavni usmjerivač zraka, Z r a k

3 - ulazni usmjerivač,
4 - cilindri, 5 - hladnjak za ulje,
6 - izlazni usmjerivač,
7 - ventil,
23
6 7 8
8 - odvod toplog zraka u putnički prostor
Ventilator pogonjen od koljenstog vratila motora preko klinastog remena, usisava zrak iz
okoline i potiskuje ga prema cilindrima. Glavni usmjerivač zraka ravnomjerno usmjerava zrak
na sve cilindre i glave cilindra te na hladnjak za ulje kako je to prikazano strelicama. Ulazni i
izlazni usmjerivači zraka služe kako bi se zrak usmjerio što bliže rebrima i cilindrima
(ravnomjerno hlađenje). Za grijanje putnog prostora služi odvod, a propuštanje toplog zraka
ostavaruje se ventilom.
74. Koja je uloga uređaja za paljenje motora i kako uređaj može biti izveden? 3
Uređaj za paljenje ima ulogu pouzdano paliti smjesu goriva i zraka u cilindru Ottova motora u
točno određenom trenutku.
Razvoj uređaja za paljenje doveo je do različitih izvedbi, pa tako može biti:
1. Baterijsko paljenje:
• konvencionalno s mehaničkim prekidačem
• tranzistorsko s mehaničkim prekidačem
• beskontaktno tranzistorsko
• elektronsko
• kondenzatorsko.
2. Magnetsko paljenje:
• s mehaničkim prekidačem
• beskontaktno tranzistorsko.
75. Nacrtajte principjelnu shemu konvencionalnog uređaja za paljenje motora, navedite

glavne dijelove i objasnite princip rada. 6
1. akumulator
2. glavni prekidač 3
2
3. indukcijski svitak
4. prekidač primarne struje
8
5. kondenzator +
6. razvodnik struje 4 6
visokog napona 1
5
7. svjećice _
8. razvodnik paljenja
Zatvaranjem glavnog zatvarača protječe struja niskog napaona kroz primarni strujni krug, tj.
Iz akumulatora, preko primarnog namotaja indukcijskog svitka i prekidača primarne struje na
masu na koju je vezana minus pol akumulatora.
Prekidanjem primarnog strujnog kruga prekidačem inducira se visoki napon u sekundarnom
namotaju indukcijskog svitka. Struja visokog napona iz sekundarnog namotaja indukcijskog
svitka odvodi se preko razvodnika na pojedine sviječice.
Kondenzator štiti kontaktne prekidače od iskrenja i nagaranja. Sklop prekidača primarne
struje i razvodnika visokog napona uobičajeno se naziva razvodnik paljenja
24
76. Navedite ulogu transmisije motornog vozila, nacrtajte njezinu principjelnu shemu i
navedite glavne dijelove. 5
Transmisija motornog vozila ima zadatak prenijeti okretni moment motora na pogonske
kotače i transformirati ga po veličini i smjeru djelovanja. Transformacija okretnog momenta
po veličini treba se uskladiti u ovisnosti o brzini vožnje i otporima kretanja, a po smjeru
ovisno o smjeru vožnje naprijed ili natrag.
1 2 3 4 5
1. motor
2. spojka
3. mjenjač
4. kardansko vratilo
5. glavni prijenosnik s
diferencijalom
6. pogonska vratila
1 2 3 4
6
77. Koja je uloga spojke motornog vozila i kao spojka može biti izvedena? 3
Spojka mora omogućiti odvajanje motora od ostalog dijela transmisije i njihovo postupno
spajanje.
Odvajanje je potrebno u slučajevima:

 promjene stupnjeva prijenosa u mjenjaču
 pri zaustavljanju vozila da se izbjegne zaustavljanje motora, ako je mjenjač u
određenom stupnju prijenosa
 pri pokretanju motora da se smanje otpori iz mjenjača.
Spojka može biti izvedena kao:

• tarna
• hidrodinamička
• elektromagnetska.
•
78. Kako može biti izveden uređaj za isključivanje i uključivanje spojke motornog
vozila? 2
Uređaj za isključivanje i uključivanje spojke može biti:

 mehanički
 hidraulični
 električni
 kombinirani
 sa servouređajem
25
 automatski.
79. Nacrtajte principjelnu shemu tarne spojke motornog vozila, navedite glavne dijelove
4 5 6
1. koljenasto vratilo
2. ležaj 7 1 5
3. zamašnjak 3 8
4. lamela
5. potisna ploča 9 1 0
1 2
6. poklopac
7. dvokraka poluga
8. vijak - oslonac
dvokrake poluge
9. potisni ležaj
10. ulazno vratilo mjenjača
11. dvokraka poluga – vilica 1 1
12. potisna opruga
13. opruga
14. Spona
15. papučica spojke
1 21 3 1 4
Kada je spojka uključena okretni moment se prenosi s koljenastog vratila motora zamašnjaka,
poklopca i potisne ploče preko lamele na ulazno vratilo mjenjača. Pritom se okretni moment
prenosi trenjem na tarnim površinama između zamašnjaka, lamele i potisne ploče. Potrebnu
normalnu silu za stvaranje trenja osiguravaju opruge smještene po obodu spojke.
Isključivanjem spojke ostvaruje se potiskivanjem papučice. Drugi kraj papučice povlači sponu
, a ona povlači donji krak dvokrake poluge. Ona drugim krajem potiskuje potisni ležaj.
Potiska se prenosi na dvokrake poluge, koje svojim drugim krajem povlače potisnu ploču
svladavajući silu opruge. Ulazno vratilo mjenjača se slobodno okreće u odnosu na koljenasto
vratilo motora u ležaju.
Spojka se uključuje otpuštanjem papučice, odnosno suprotnim pomicanjem mehanizma za

isključivanje. Opruga potiskuje potisnu ploču na lamelu i zamašnjak. Nakon potpunog
otpuštanja papučice spojka je uključena.
Vračanje papučice spojke u početni položaj osigurava opruga. U uključenom stanju spojke
između dvokrakih poluga i potisnog ležaja mora biti zazor od 2 do 3 mm da bi se spriječilo i
osiguralo potpuno uključivanje spojke.
80. Navedite ulogu i mogućnost izvedbe mjenjača na motornmom vozilu. 4
Mjenjač ima zadaću omogućiti:
• promjenu vučne sile na pogonskim kotačima i njihove brzine što približnije

toku idealne hiperbole;
• promjenu smjera kretanja, odnosno i hod natrag;
• prekid prijenosa okretnog momenta, što je potrebno za rad motora na praznom
hodu dok vozilo miruje i pri pokretanju motora, ako je spojka uključena;
26
•
prijenos okretnog momenta na ostale dijelove transmisije, odnosno pomoćne
uređaje.
Mjenjač treba prenositi snagu uz što manje gubitke, omogućiti rad motora sa što
manjom potrošnjom goriva i emisijom štetnih sastojaka, biti lak za rukovanje, tih u radu,
imati dug vijek trajanja i zahtijevati minimalno održavanje.
Podjela mjenjača
M J E N J A Č I
M e h a n i č k Hi i d r a u l i č nE i l e k t r i č n K i o m b in ir a n i
Z u p č a Tn ai č r knH i i i d r o s t a t i čD k C i - D C H id r o m e h a n ič k i
H i d r o d i n a mA Ci č - k D i C E l e k t r o m e h a n i č k i
A C - A C
S t u p n je v it i K o n t in u i r a n i K o m b in i r a n i
81. Nacrtajte vučnu značajku motornog vozila s pet stupnjeva prijenosa. 2
F G r a n ič n a v u č n a s il a
S tv a r n a v u č n a s ila u
1 . p o j e d in i m s tu p n je v im a
p r ij e n o s a
2 .
3 .
I d e a ln a h i p e r b o la
4 .
5 .
6 .
82. Nacrtajte principjelnu shemu mehaničkog mjenjača s pet stupnjeva prijenosa i

navedite glavne dijelove. 4
I I I
V N 3
Mehanički mjenjač sa šest stupnjeva prijenosa 1
1 - ulazno vratilo,
2 - prijenosno vratilo,
3 - izlazno vratilo, 4
4 - zupčanici,
5 - zupčaste spojke s uređajem za sinkronizaciju, 5
I., II., III., IV. i V. - stupnjevi prijenosa za hod naprijed,
N - stupanj prijenosa za hod natrag
2 I I II V
27
83. Navedite ulogu i moguće izvedbe glavnog prijenosnika na motornom vozilu. 3
Glavni prijenosnik ima ulogu povećati prijenosni odnos transmisije za stalni iznos i prenijeti
okretni moment pod kutom od 90° na pogonske kotače.
Glavni prijenosnik se izvodi kao jednostupnjeviti s prijenosnim odnosom igp = 3 ÷ 8 te kao

dvostupnjeviti s prijenosnim odnosom igp = 5 ÷ 12.
84. Nacrtajte principjelnu shemu glavnog prijenosnika motornog vozila i navedite

glavne dijelove. 3 Iz mjenjača
1
Glavni prijenosnik
2
Diferencijal
1 - konusni zupčanik,
2 - tanjurasti zupčanik Na pogonski Na pogonski
A: 3 i 4 – cilindrični zupčanici kotač kotač
B: 3, 4 i 5 –planetarni prijenosnik Jednostupnjeviti

prijenosnik
Iz mjenjača
Iz mjenjača
1
2 1
3
2 4
Diferencijal
5
3
4
Diferencijal Na pogonski Na pogonski
kotač kotač
Na pogonski Na pogonski B
kotač kotač
Dvostupnjeviti
A prijenosnici
85. Navedite ulogu diferencijala na motornom vozilu. 2
Diferencijal je dio transmisije koji se ugrađuje između pogonskih kotača i između pogonskih
mostova ako vozilo ima više pogonskih mostova.
Diferencijal omogućuje okretanje pogonskih kotača različitim brzinama.
86. Nacrtajte principjelnu shemu diferencijala motornog vozila, navedite glavne dijelove
i objasnite princip rada. 6 2 3 4 5 6
1
Diferencijal
5
1. tanjurasti zupčanik 6
2. kućište
3. osovinica
4. satelitski zupčanici
5. planetarni (bočni) zupčanici
6. vratila pogonskih kotača
28
Pri okretanju tanjurastog zupčanika glavnog prijenosnika okreće se i kučište diferencijala.

Zajedno sa kučištem okreće se i osovinica te satelitski zupčanici oko zajedničke osi vratila
kotača. Sila kojom osovinica djeluje na satelitske zubčamike prenosi se na bočne zupčanike.
Okretni moment bočnih zupčanika prenosi se na vratila pogonskih kotača, odnosno na
pogonske kotače. Pri kretanju vozila po pravcu odnosno, kada su brzine vrtnje pogonskih
kotača jednake, satelitski se zupčanici ne okreću oko osovinice. Pri kretanju vozila u zavoju,
odnosno kada su brzine vrtnje pogonskih kotača različite, sateliti se okreču i oko osovinice
omogučujući bočnim zupčanicima različite brzine vrtnje.
87. Navedite ulogu uređaja za upravljanje motornim vozilima. 1
Uređaj za upravljanje omogućuje vozaču promjenu ili održavanje pravca kretanja vozila,
odnosno manevriranje vozilom.
88. Navedite i skicirajte mogućnosti zakretanja vozila. 4
Zakretanje vozila može biti izvedeno na l l
različite načine:
b
A. zakretanjem upravljačkih kotača koje se
najčešće primjenjuje na motornim vozilima
 R  R

B. zakretanjem upravljačkih osovina koje se
najčešće primjenjuje na specijalnim
vozilima i priključnim vozilima A B
O O
C. zakretanjem dijela vozila koje se

primjenjuje često na radnim vozilima čiji su
dijelovi okvira zglobno vezani Pogonjena gusjenica
D. kočenjem jedne bočne strane koje se

primjenjuje na nekim radnim vozilima i R

gusjeničkim vozilima.
Kočena gusjenica
C D
89. Kako može biti izveden prijenosni mehanizam uređaja za upravljanje vozilom? 2
Prijenosni mehanizam može biti izveden:
 sa zupčastim prijenosom
 s pužnim prijenosom
 s navojnim prijenosom i kružećim kuglicama
 s prijenosom u obliku brijega, odnosno ručice
29
90. Nacrtajte principjelnu shemu uređaja za upravljanje vozilom, navedite glavne

dijelove i objasnite princip rada. 6 9 6
9
Uređaj za upravljanje 8 7
1. kolo upravljača
2. vratilo upravljača 7
3. prijenosni mehanizam 5 5
4. poluga upravljača 4
5. uzdužna spona 3
3
6. poluga rukavca 2
2
7. spojna poluga rukavca 4 1
8. poprečna spona
1
9. rukavac kotača
Vozač dijeluje na kolo upravljača, što se prenosi preko vratila upravljača na prijenosni
mehanizam u kućištu upravljača. Pritom se zakreće poluga uspravljača, koja pomične
uzdužnu sponu te polugu rukavc. Ona zakreće rukavac kotača i kotač, a zakretanje se preko
spojne poluge rukavca i poprečne spone prenosi na drugi kotač.
91. Navedite ulogu uređaja za kočenje motornog vozila i vrste kočnica koje se ugrađuju
na motorna vozila. 4
Uređaj za kočenje služi za usporavanje i potpuno zaustavljanje vozila te osiguranje mirovanja

vozila za vrijeme stajanja na određenom nagibu ceste i pri svim opterećenjima vozila.
Na motornim vozilima ugrađuju se:

 radna kočnica
 pomoćna kočnica
 parkirna kočnica
 trajna kočnica
92. Koji su osnovni sklopovi uređaja za kočenje motornog vozila? 1
Općenito, uređaj za kočenje sastoji se od:

 kočnog mehanizma
 prijenosnog mehanizma
 regulirajućih elemenata.
93. Kako može biti izveden kočni mehanizam uređaja za kočenje? 1
Izvodi se uglavnom kao:

• bubanj-kočnica
• disk-kočnica.
30
94. Kako može biti izveden prijenosni mehanizam uređaja za kočenje? 2
Prijenosni mehanizam omogućuje prijenos i razvijanje sile za aktiviranje kočnica. Može biti
izveden kao:
– mehanički
– hidraulični
– pneumatski
– kombinirani.
95. Nacrtajte principjelnu shemu jednokružne bubanj-kočnice, navedite glavne dijelove

5 5
5 5 6 7 8
7 6
9
3 2
1 - papučica kočnice, 2 - klip glavnog cilindra, 3 - glavni cilindar,

4 - cijevi, 5 - kočni cilindri, 6 - klipovi kočnih cilindara,
7 - čeljusti kočnica, 8 - opruga, 9 - kompenzacijska posuda
Bubanj-kočnice ostvaruju trenje između unutarnje strane bubnja vezanog s kotačem i čeljusti
oslonjenih na nepomični nosač. Čeljusti su obložene tarnom oblogom, koja uz dovoljnu
čvrstoću treba podnositi visoke temperature i imati postojani koeficijent trenja.
Pri kočenju u tzv. Simplex izvedbi bubanj-kočnica razmiču se čeljusti na jednom kraju, a na
drugom kraju čeljusti se zakreču oko osovinica. Razmicanje čeljusti pri aktiviranju kočnica
može biti ostavreno ekscentritetom.
Prestankom djelovanja sile kojom se razmiču čeljusti, opruga odmiče čeljusti od bubnja čim
prestaje kočenje.
Okretanjem bubnja, odnosno kotača u smjeru strijelice stvorena sila između čeljusti i bubnja
stvara okretni moment oko osovinice koja povečava sili pritiskanja te čeljusti na bubanj.
31
96. Nacrtajte principjenu shemu kočnog mehanizma disk-kočnice i navedite glavne

dijelove. 4
Disk-kočnica s hidruličnim prijenosnim mehanizmom
1 – sedlo, 1 2 3 2 1 2 3 4
2 – klipovi,
3 - kočne obloge,
4 - disk
97. Što je priključno vozilo, kako može biti izvedeno i koje su prednosti korištenja
kombinacije vučnog i priključnog vozila? 4
Priključno vozilo je vozilo bez vlastitog motora za kretanje koje je konstrukcijski predviđeno
za to da bude priključeno motornom vozilu.
Kombinacija vučnog i priključnog vozila koristi se zbog prednosti koje se ostvaruju u odnosu
na prijevoz pojedinačnim vozilom:
• manji udio vlastite mase u odnosu na bruto masu,

• niža cijena priključnog vozila u odnosu na motorno vozilo iste nosivosti,
• veća površina karoserije po osovini,
• mogućnost kombiniranja različitih sastava vučnog i priključnog vozila,
• manji troškovi opsluživanja i održavanja po jedinici korisne nosivosti.
• Iako se u svijetu izvode kombinacije vučnog i više priključnih vozila, u nas se
zbog konfiguracije terena, cestovne mreže i uvjeta eksploatacije koriste samo
kombinacije vučnog vozila i jednog priključnog vozila.
Priključna vozila mogu biti izvedena kao:
 prikolice i
 poluprikolice.
32
98. Što je prikolica i kako može biti izvedena? 3
Prikolica je priključno vozilo s jednom ili više osovina i s jednim ili više tragova
konstrukcijski tako izvedeno da svojom težinom ne opterećuje ili vrlo malo opterećuje vučno
vozilo
Sheme mogućih izvedbi prikolica za prijevoz tereta
99. Što je poluprikolica i kako može biti izvedena? 3
Poluprikolica je priključno vozilo s jednom ili više osovina i s više tragova konstruirano tako
da se prednjim dijelom oslanja na sedlo tegljača prenoseći dio svoje težine na stražnji dio
tegljača.
Izvode se kao:
– teretne
– specijalne:
• za prijevoz kontejnera
• hladnjače
• cisterne
• za prijevoz drva itd
Slijede zadatci sa drugog kolokvija
33
100. Navedite osnovne tehničko-eksplotacijske značajke električnih vozila za javni

gradski prijevoz putnika. (4)
• pogodna vučna značajka elektromotornog pogona pa nije potreban posebni prijenosnik

snage koji bi služio za transformaciju okretnog momenta;
• mogućnost preopterećenja u kratkotrajnim režimima vuče, što omogućuje veća

ubrzanja i lakše svladavanje uspona;
• mogućnost spajanja više vučnih vozila i njihovo zajedničko upravljanje s jednog

mjesta;
• primjena električnog kočenja, čime se smanjuje opterećenje i trošenje tarnih elemenata

zračne kočnice te smanjuje troškove u održavanju vozila;
• mogućnost primjene automatike u svim segmentima rada vozila;
• upravljanje vozilom je jednostavno i lako;
• ekološki prikladan oblik prijevoza jer ne emitira štetne plinove izgaranja i stvara vrlo
malu buku;
• veća energetska korisnost:

promatrajući ekvivalentnu energiju, odnosno energiju svedenu na jednog prevezenog
putnika i jedan prijeđeni kilometar tramvaj koristi:
- do 2,5 puta manje energije od autobusa
- do 25 puta manje od putničkog automobila;
• manji zahtjevi za prometnom površinom:

 putnički automobil koristi oko 40 m2/osobi
 autobus i trolejbus oko 6 m2/osobi
 tramvaj oko 2 m2/osobi
 metro oko 1 m2/osobi prometne površine.
34
101. Nacrtajte dijagram ekonomske opravdanosti primjene pojedinih vrsta vozila za
javni gradski prijevoz putnika. (2)
102. Kako se mogu podjeliti električna vozila za javni gradski prijevoz? (2)
Električna vozila za javni gradski prijevoz mogu se podijeliti na sljedeći način:
 putnički automobil (autobus)
 tramvaji
četveroosovinska motorna kola
četveroosovinska motorna kola s prikolicom
s dvodijelnom karoserijom
s trodijelnom karoserijom
- sustav tramvaja
35
s trodijelnom karoserijom
 trolejbusi
s jednodijelnom karoserijom
 metro i brza gradska željeznica
 specijalna električna vozila.

Ili samo:
 tramvaji
 trolejbusi
 metro i brza gradska željeznica
 specijalna električna vozila.
103. Nacrtajte principjelnu shemu napajanja tramvaja električnom energijom i navedite

glavne sklopove (2)
Principijelna shema napajanja tramvaja električnom energijom
VNM EL1, EL2 -

1 2
EL EL elektrane,
EVP1, EVP2 -
elektrovučne
podstanice,
EVP1 EVP2 KM –
KM + kontaktna mreža,
PV –
povratni vod
VNM
PV Visoko naponska
mreža
104. Navedite vrstu struje i veličinu napona napajanja električnih vozila iz kontaktne
mreže (2)
Sva ta električna vozila napajaju se električnom energijom iz kontaktne mreže, pri čemu
pojedine vrste vozila imaju određene specifičnosti izvedbe napajanja.
Napon visokonaponske mreže: 6, 10 ili 15 kV.

Napon istosmjerne struje kojom se napaja kontaktna mreža najčešće iznosi:
o 600 V - za trolejbuse i tramvaje
o 750 V - za metro
o 1500 V - za regionalni metro i brzu gradsku željeznicu.
36
105. Koji elektromotori se najčešće primjenjuju na električnim vozilima za javni gradski

prijevoz putnika. (1)
Na električnim vozilima za javni gradski prijevoz najčešće se primjenjuju sljedeće vrste

vučnih elektromotora:
• vučni elektromotori za istosmjernu struju
• trofazni asinkroni vučni motori.
106. Nacrtajte osnovnu električnu shemu istosmjernog serijskog elektromotora, njegovu

vučnu značajku i shemu njegove mehaničke veze s pogonskim kotačima na tramvaju (6)
+
U F
F1 1
R
2 d1
nk I
1
M k
n mv U n Nm
M4 m M M m 2
F 2
F
d2
D v1 v2 v
Osnovna shema istosmjernog serijskog Vučna
značajka istosmjernog serijskog elektromotora
elektromotora
1
4 Shema veze vučnog elektromotora s pogonskim
kotačima
1. elektromotor
2. reduktor
3 3. osovina kolnog sloga
4. kotači kolnog sloga
5. F - vučna sila
6. Mm - okretni moment motora
4 2 37
7. Mk - okretni moment kotača
8. nm - brzina vrtnje motora
9. nk - brzina vrtnje kotača
10. v - brzina vožnje
11. D - promjer kotača
12. d1 i d2 - promjeri zupčanika
reduktora
107. Kako se može regulirati brzina vožnje električnog vozila za javni gradski prijevoz s
istosmjernim vučnim motorima? (2)
Jednađba brzine vrtnje:
U − ( Rm + R ) ⋅ I
n=
k4 ⋅Φ
Iz jednadžbe vidljivo je da se brzina vrtnje motora, odnosno brzina vožnje vozila može
regulirati:
• promjenom napona napajanja U
• promjenom vanjskog otpora R
• promjenom magnetskog toka Φ .
108. Objasnite regulaciju brzine prespajanjem istosmjernih vučnih elektromotora raznim

vezama na električnim vozilima za javni gradski prijevoz. (3)
Na električnim vozilima sa dva ili više vučnih motora

moguća je promjena napona napajanja međusobnim F S SP P
U prespajanjem vučnih
motora u različite veze,
M M M M
kao što su serijska, 3
U U U U paralelna, ili serisko- F3
/4 /4 /4 /4
Serijska veza paralelna (slika 1.) 2
U
Kada su motori spojeni F2
U
M u seriju svaki se napaja 1
F1 2' 3'
naponom koji je jednak
M M
M četvrtini ukupnog
napona (U/4). U
M serijskoj-paralelnoj vezi v1= v2= v3 v2' v3' v
M M
svaki motor napaja se naponom U/2, a u paralelnoj vezi
M
U
/2
U
/2
naponom U. S obzirom da je to velika promjena napona,
Serijsko-paralelna Paralelna
veza veza
38
takva primjena regulacije dolazi u obzir samo uz kombinaciju sa drugim oblicima regulacije.
Prelaskom iz
Slika 1. serijske veze (točka 1) u serijsku-paralenu vezu ogla bi se

ostvarit brzina vožnje v2, (točka v2'), a prolaskom u paralenu vezu brzina v3, (točka v3').
Međutim zbog tromosti vozilo ne može trenutačno promjeniti brzinu vožnje, pa se trenutačno
mjenja struja u motorima, odnosno vučna sila sa F1 na F2, odnosno F3.
109. Objasnite tristorsku regulaciju brzine električnih vozila za javni gradski prijevoz s
istosmjernim elektromotorima (električna shema, dijagram napona i struje na motoru,
formule). (7)
+ Tiristorska regulacija napona

Ukm
Ti – tiristorski prekidač
Ti Pr – prigušnica
Pr I D – dioda
M – motor (stator)
UN – uzbudni namot
Um M Im UN
D
Im
U
U km
U m
0
0 tu ti t
tu ti t
t t
Dijagram napona na vučnom motoru Jakost struje na vučnom motoru
Ukm - napon kontaktne mreže, Um - prosječni napon na motoru, Im - struja na motoru,
39
tu - vrijeme uključenog strujnog kruga, ti - vrijeme isključenog strujnog kruga,
t = tu + ti - ukupno vrijeme periode
formule:
1
f =
t Frekvencija prekidanja:
tu t
U m = U km = U km u
t u + ti t Prosječni napon na motoru:
Promjena vremena uključenja tiristora: 0 ≤ tu ≤ t
Promjena prosječnog napon napajanja vučnog motora: 0 ≤ U m ≤ U km
Promjenom prosječnog napona na motoru mijenja se i njegova brzina vrtnje prema jednadžbi:
U m − ( Rm + R ) ⋅ I
n=
k4 ⋅ Φ
objašnjenje:
Pri napajanju vučnih motora istosmjernom strujom prosječni napon se može mijenjati
naizmjeničnim prekidanjem struje. To se može postići primjenom bloka tristora koji služe kao
brzi prekidači. Tristor je upravljivi silicijski poluvodič, što znaći da može provodit struju
samo u jednom smjeru. Tristor može biti u vodljivom i blokiranom stanju. Tristorski prekidač
(Ti) s blokom GTO-tristora ili IGBT-tranzistora uzastopno se zatvara i prekida strujni krug.
Tristorski uređaj za uzastopno prekidanje, odnosno „sjeckanje“ istosmjerne struje uobičajeno
se naziva čoper.
Naizmjeničnom prekidanju strujnog kruga dobiva se napona na motoru u oblika kao što je
prikazano na slici napona na vučnom motor. Za vrijeme uključenog strujnog kruga tu na
motoru je napon kontaktne mreže Ukm, za vrijeme isključenog strujnog kruga ti napon na
motoru jednak je nuli. Ukupno vrijeme periode bit će:
t = tu + ti
S tom periodom dobiva se frekvencija prekidanja

1
f =
t
Zbog naizmjeničnog prekidanja strujnog kruga motor se napaja prosječnim naponom

tu t
U m = U km = U km u
t u + ti t
Taj napon se može mijenjati na sljedeće načine:
• promjenom vremena uključenja tiristora tu uz stalnu frekvenciju f
• promjenom frekvencije f uz nepromijenjeno vrijeme uključenja tiristora tu
• istovremenom promjenom vremena uključenja tiristora tu i frekvencije f.
Najčešće se koristi prvi način regulacije prosječnog napona napajanja vučnog motora.
40
Promjenom prosječnog napona na motoru mijenja se i njegova brzina vrtnje prema jednađbi, s
time da se napon U izjednačuje s prosječnim naponom na motoru Um
110. Objasnite regulaciju brzine električnih vozila za javni gradski prijevoz s

istosmjernim elektromotorima primjenom vanjskog otpora (električna shema, dijagram,
formula) (5)
+
U n > > > > > >
R R R R R R R
1 2 3 4 5 6 7
R I
R 7
R 6
U N
M R 5
R 4
R R
1 R 2
3
I m in I s Im a x I
Otpornička regulacija brzine Ovisnost brzine vrtnje o vanjskom otporu
Promjena otpora serijski vezanog u strujnom krugu motora uzrokuje promjenu napona
na motoru, odnosno njegovu brzinu vrtnje prema jednađbi
U m − ( Rm + R ) ⋅ I
n=
k4 ⋅ Φ
S obzirom na to da je unutarnji otpor motora stalan i određen njegovom konstrukcijom, za

regulaciju brzine primjenjuje se promjenjivi vanjski otpor (R)
Za regulaciju brzine bilo bi idealno da se vanjski otpor mijenja kontinuirano i linearnom jer bi
pritom struja motora bila konstantna (Is). Zbog tehničkih razloga praktična regulacja brzine
nije kontinuirana nego se provodi stupnjevito promjenom vanjskog otpora (R1, R2. R3 ...).
Većem otporu odgovara manja brzina i obrnuto. Ako su stupnjevi otpora pravilno odabani, pri
svakoj promjeni otpora s veće na manju vrijednost, jakost struje se mjenja s najmanje (Imin)
na najveću vrijednost (Imax). Smanjivanje otpora se provodi postupno od njegove najmanje
vrijednosti, odnosno do postizanja najveće brzine.
111. Objasnite regulaciju brzine električnih vozila za javni gradski prijevoz s

istosmjernim elektromotorima promjenom magnetskog toka (električna shema,
formula) (5)
+
U Slabljenje magnetskog toka paralelnim otporima
R1, R2 - paralelni otpornici

K1, K2 - kontakti (prekidači)
I - jakost struje
M UN U - napon
M - armaturni (rotorski) namot
R1 K1 UN - uzbudni (statorski) namot.
I R2 K
2
41
+ Slabljenje magnetskog toka promjenom broja navoja

U
K1, K2 – kontakti (prekidači)
I - jakost struje
U - napon
UN M - armaturni (rotorski) namot
M UN - uzbudni (statorski) namot.
K1
I K2
Dodatno povećanje brzine moguće je slabljenjem magnetskog toka Φ stvorenog uzbudnim
namotom, a što proizlazi iz jednađbe
U − ( Rm + R ) ⋅ I
n= m
k4 ⋅ Φ
S obzirom na to da je uzbudni namotaj vezan u seriji s armaturnim namotajem kroz njih
protječe jednaka struja, pa se magnetsko polje uzbude mijenja s promjenom te struje.
Dodatna promjena magnetskog toka moguća je:
– paralelnim spajanjem otpora s uzbudnim namotom i
– promjenom broja aktivnih ampernavoja uzbudnog namota.
Promjenom spajanja otpronika (R1, R2) preko kontakata (K1, K2) s uzbudnim namotom
struje I djeli se na više grana i tako smanjuje struja koja prolazi kroz uzbudni namot , a to
prema jednađbi
Φ = k2 ⋅ I
Znači smanjenje magnetskog toka. Takav način slabljenja magnetskog toka odvajanjem struje
u više grana često se naziva šantiranje (eng. shunt = odvod) Broj stupnjeva - dva do tri
(moguće do dvostruke brzine - nepovoljno - iskrenje na kolektoru.)
Slabljenje magnetskog toka promjenom broja aktivnih ampernavoja može se ostvarit i
pomoću uzbudnog namota s više dijelova i odgovarajućim brojem izvoda. Pojedini izvodi
spojeni su kontaktima (K1, K2). Sukcesivnim uključivanjem kontakata smanjuje se broj
navoja kroz koje protječe struja, a time se smanjuje magnetski tok, odnosno povećava brzina.
Ovom regulacijom brzine može struja opterčenja ostati konstantna, pa se uz konstantan napon
napajanja može odžati i konstantna nazivna snaga. S obzirom na to da se povećava brzina
vrtnje, a snaga ostaje konstantna, okretni moment smanjuje se prema jednađbi.
P 30 ⋅ P
M = =
ω n ⋅π
112. Objasnite promjenu smjera vrtnje istosmjernih elektromotora električnih vozila za

javni gradski prijevoz (električna shema) (3)
Ona se na istosmjernim motorima postiže promjenom smjera protjecanja struje kroz uzbudni
ili armaturni namot.
42
A. Struja kroz armaturni namot protječe u smjeru A-B, a kroz uzbudni namot u smjeru F-
E rotor se okreće u lijevo (L).
B. Kroz armaturni namot isti smjer protjecanja struje, a kroz uzbudni namot u smjeru E-F
→ rotor se okreće u desno (D).
C. Navedene promjene smjera okretanja na vozilu ostvaruju se pomoću valjka za izbor
smjera (VIS), s tim što se na vozilu umjesto smjera lijevo ili desno označava smjer
vožnje naprijed ili natrag.
Smjer okretanja istosmjernog motora određuje se sa strane suprotne kolektoru.
113. Na kojem principu rade električne kočnice električnih vozila za javni gradski
prijevoz, kako mogu biti izvedene, za koje su brzine efikasne i koje su im prednosti
korištenja u odnosu na tarne kočnice? (4)
Električna vozila za javni gradski prijevoz rade s vrlo čestim pokretanjem i zaustavljanjem.
Vozila se pri svakom zaustavljanju moraju kočiti. Stalna upotreba tarnih kočnica dovodila bi
do brzog trošenja tarnih elemenata, što bi zahtijevalo česti odlazak vozila u radionicu da bi se
ti elementi mijenjali. To znači složenije i skuplje održavanje.
Taj problem može se ublažiti primjenom električnog kočenja. To je moguće zahvaljujući
reverzibilnosti istosmjernih strojeva, tj. njihovoj sposobnosti da mogu raditi kao
elektromotori i kao generatori.
Električno kočenje podrazumijeva upotrebu vučnih elektromotora kao generatora. Pritom se
kinetička energija vozila pretvara u električnu energiju.
Električne kočnice mogu biti izvedene kao:

• otpornička električna kočnica
• električna kočnica s povratom energije.
114. Kako se može regulirati brzina vrtnje trofaznih asinkronih motora (jednađbe i
značenje) i kojim uređajem na električnim vozilima je to moguće ostvariti? (3)
Osnovni problem za njihovu primjenu u vuči predstavlja regulacija brzine vrtnje, odnosno
brzina vožnje.
To su indukcijski strojevi s kratko spojenim rotorom u kojem se inducira struja i stvara
magnetsko polje rotacijom magnetskog polja statora.
Za stvaranje okretnog momenta osnovni je uvjet asinkrona brzina vrtnje rotora (n) u odnosu
na brzinu vrtnje okretnog magnetskog polja statora (ns), a najčešće se izražava relativnom
razlikom, odnosno klizanjem (s = 2 ÷ 3 %):
ns − n
s= 100
ns
43
Brzina vrtnje magnetskog polja statora ovisi o frekvenciji struje napajanja (f) i broja pari
polova trofaznog namotaja statora (p), a jednaka je:
60 ⋅ f
ns =
p
Brzina vrtnje rotora:
s 60 ⋅ f s
n = ns ⋅ (1 − )= ⋅ (1 − )
100 p 100
- ovisi o frekvenciji (f) struje napajanja

(broj pari polova p je konstantan).
- Ako se konstrukcijski izvede motor s određenim brojem pari polova koji se u
eksplotaciji ne mjenjaju, tada se brzina vrtnje može mjenjati samo promjenom
frekvencije struje napajanja.
Primjena statičkog pretvarača → omogućuje pretvaranje struje iz kontaktne mreže u struju

željene frekvencije i napona za napajanje trofaznih asinkronih motora.
115. Nacrtajte značajku trofaznog asinkronog motora (ovisnost okretnog momenta o
brzini vrtnje) za različite frekvencije struja napajanja. (2)
M
U = k o n s t .
f1
f1 < f2 < f3
f3
n s1 n s2 n s3 n

brzini vrtnje) za različite napone napajanja. (2)
f = k o n s t .
M U 1 < U2 < U 3
U 3
U 2
U 1
ns n
44

brzini vrtnje) s promjenjivim naponom i frekvencijom struje napajanja. (2)
M U
U A P
P R e z u l tir a j u ć a
f z n a č a jkfa
I
118. Što je tramvaj i koje širine kolosjeka tramvajskih pruga se najčešće koriste? (2)
Tramvaj (eng. Tramway) je električno vozilo za prijevoz putnika u javnom gradskom prometu
koje se kreće po tračnicama, a napaja se iz kontaktne mreže preko krovnog oduzimača struje
te zatvara strujni krug preko tračnica koje služe kao povratni vod.
Tramvajske pruge se uglavnom izvode s dvije širine kolosijeka:

• 1000 mm - metarski kolosijek
• 1435 mm - normalni kolosijek.
119. Kako mogu biti izvedeni tramvaji prema karoserijskoj izvedbi i broju osovina
(popratiti skicom)? (6)
Moguće izvedbe tramvaja prema obliku karoserije i broju osovina
A 9 - 11 m
a: dvoosoviski (9-11m) 65-80 put.mj.
65 - 80 put. mjesta
b: četveroosovinski(12-14m) 110-120 put.mj
B 12 - 14 m 2 okretna postolja
110 - 120 put. mjesta
c: četveroosovinski (16-18m) 150-165 put.mj
C
16 - 18 m 150 - 165 put. mj. 2 okretna postolja, dvodjelna karoserija, odnsono
zglobom
D
19 - 23 m 170 - 195 put. mj. d: šesteroosovinski (19-23m) 170-195 put.mj
3 okretna postolja, dvodjelna karoserija, odnsono
zglobom
E
24 - 27 m 200 - 245 put. mj.
e: šesteroosovinski (24-27m) 200-245 put.mj
F 3 okretna postolja, trodjelna karoserija, odnsono s
27 - 35 m 250 - 300 put. mj. dva zgloba
G
45
f: osmeroosovinski (27-35m) 250-300 put.mj

4 okretna postolja, trodjelna karoserija, odnsono s dva zgloba
g: druga specifična riješenja koja se izvode u novije vrijeme
120. Objasnite ulogu okretnog postolja na tramvajima (potrebna skica). (3)
Ono omogućuje lakši prolazak vozila zavojem

smanjujući trenje i trošenja između grebena
kotača i glave tračnice. To se postiže smanjenim
razmakom između osovina u okretnom postolju
zbog čega se osovine u zavoju postavljaju
gotovo radijalno. Vozila sa okretnim postoljem
stabilnija su na pruzi, a kretanje im je mirnije i
tiše. Ugradnjom okretnog postolja povećava se
broj osovina na vozilu te time povećati, dužinu i
nosivost odnosno broj putničkih mjesta.
121. Što je kolni slog ili osovinski sklop tračničkog vozila i kako može biti izveden? (2)
kolni slog ili osovinski sklop - Predstavlja osovinu sa dva čvrsto navučena kotača. Pritom
pogonski kolni slog ima još i dio za prijenos okretnog momenta s elektromotora, npr.
zupčanik.
Moguće izvedbe:
- s jednim
- s više slogova
122. Koja su moguća najveća ubrzanja i usporenja tramvaja? (2)
Najveća ubrzanja od pokretanja do brzine 0,65⋅ vmax:

- do 0,75 m/s2 - za tramvaje s izravnom komandom
- do 1,1 m/s2 - za tramvaje sa servokomandom
- do 1,35 m/s2 - za tramvaje s automatskom regulacijom ubrzanja.
Usporenja pri kočenju kreću se u sljedećim granicama:

- 1,1 ÷ 1,45 m/s2 - pri kočenju s osovinskim kočnicama
- 1,8 ÷ 2,7 m/s2 - pri kočenju s elektromagnetskim tračničkim kočnicama.
123. Nacrtajte vučnu značajku tramvaja i kočnu značajku električne kočnice tramavaja.
(4) 1 0 T0 r o d i j e l n i
9 0
7 0
Fv T r o d i je ln i
8 0D v o d i j e l n i
[ k N ] F ek 6 0 D v o d i j e l n i
7 0
5 0
6 0 [ k N ]
4 0 J e d n o d i je ln i
5 0J e d n o d i je ln i
4 0 3 0
3 0 2 0
2 0
1 0
1 0 46
0
0 0 1 02 03 04 05 06 07 0
0 1 02 03 04 05 06 07 0
v [ k m / h ] v [ k m / h ]
Vučne značajke tramvaja Kočne značajke električne kočnice tramvaja
124. Nacrtajte principjelnu shemu veze pogonskih sklopova tramavaja s otporničkom

regulacijom te navedite glavne sklopove i dijelove. (3)
Shema veze pogonskih sklopova tramvaja s otporničkom

regulacijom
KM - kontaktna mreža
GP - glavni prekidač
Ko - kontroler
Rv - vanjski otpor (regulacijski)
M - vučni motor (rotor)
UN - uzbudni namot vučnog motora
SU - slabljenje uzbude
KSM - kombinacija sprege motora
VIS - valjak za izbor smjera
PO - prenaponski odvod
PP - pomoćni pogoni
125. Dijagramski objasnite utjecaj broja stupnjeva regulacijskog otpora na promjenu

A vožnje tramvaja. (4)
struje vučnih motora i brzine B
I I
v v
b
I ∆ I b I
∆ Ia a
v
v
2
1 47
R 1 R 2 R 3
t t
Slika A: regulator s manjim brojem stupnjeva (10 ÷ 12) → veća promjena

struje vučnih motora (DIa) i vučne sile.
Slika B: veći broj stupnjeva (20 ÷ 24) → finija regulacija s manjim promjenama otpora →
manje oscilacije struje vučnih motora (DIb) i vučne sile.
To se odražava i na veličinu ubrzanja vozila:
A) manji broj stupnjeva → veći DI, manje ubrzanje (a ≈ 0,45 m/s2)
B) veći broj stupnjeva → manji DI, veće ubrzanje (a ≈ 0,65 m/s2).
Daljim povećanjem broja stupnjeva smanjuju se promjene ubrzanja približno do idealnog

slučaja kada je
α 1 ≈ α 2 ≈ α a ≈ α max,
a to je ubrzanje na granici adhezije, odnosno blizu granice proklizavanja pogonskih kotača.
126. Nacrtajte principjelnu shemu veze pogonskih sklopova s tristorskom regulacijom na

tramvajima s istosmjernim motorima te navedite glavne sklopove i dijelove. (4)
Shema veze pogonskih sklopova s tiristorskom

regulacijom
KM - kontaktna mreža
GP - glavni prekidač
F - filtar
UU - upravljački uređaj tiristora
Ti - tiristorski blok
Rek - otpornici električnog kočenja
M - vučni motor (rotor)
UN - uzbudni namot motora
Rs - otpornik slabljenja uzbude
PO - prenaponski odvod
PP - pomoćni pogoni
6 0 0 V =
+ K M
P P O
127. Nacrtajte principjelnu blok shemu pogona tramavaja s trofaznim asinkronim
G P
motorima te navedite glavne Psklopove
P i djelove. (4)
I I
F M
= 3 ~
CM TK T KS
ZC ZM
R C
RK M
3 ~ 3 ~ 48
T r a č n ic a K o t a č
-
Principijelna blok shema pogona s trofaznim asinkronim motorima

F- filtar, C - zaštita kondenzatora, RC - otpornik kondenzatora,
ZM - mrežna zaštita, CM - mrežni kondenzator,TK - tiristor električne kočnice, RK - otpornik
električne kočnice, TKS - kratkospojni tiristor,
II - izlazni izmjenjivač, M - trofazni asinkroni motor
128. Kako mogu biti izvedene kočnice na tramvajima? (3)
Prema osnovnoj podjeli kočnice tramvaja mogu biti:

 pogonske
 tarne.
Pogonske kočnice jesu električne kočnice koje mogu biti izvedene kao:
 otporničke
 s povratom energije u kontaktnu mrežu.
Tarne kočnice mogu biti izvedene kao:

• čeljusne kočnice
• disk-kočnice
• tračničke kočnice.
129. Nacrtajte principjelnu shemu disk-kočnice na slobodnom kolnom slogu tramavaja i

navedite glevne dijelove (3)
Disk-kočnica na slobodnom
kolnom slogu
1 - kočni cilindar,
2 - polužje,
3 - tarne obloge,
4 - disk,
5 - osovina,
6 - kotači
130. Navedite osnovne prednosti i nedostatke disk-kočnice u odnosu na čeljusne kočnice

za tramvaje. (2)
49
Osnovne prednosti disk-kočnica jesu:

• velika snaga kočenja
• praktično konstantan koeficijent trenja u ovisnosti o brzini
• kočenje je bešumno
• ne zagrijavaju se kotači
• ne troše se i ne oštećuju kotači
Zbog mogućnosti stvaranja velikih sila kočenja i opasnosti od blokiranja kotača potrebno je
ugrađivati uređaj protiv blokiranja, što poskupljuje primjenu ovih kočnica
131. Nacrtajte principjelnu shemu tračničke kočnice tramavaja, navedite glavne dijelove i
slučajeve kada se ona koristi. (4)
Tračnička kočnica
1 – okvir okretnog postolja, 2 – opruge, 3, 4 i 7 – polužje za izjednačenje, 5 – vodilice, 6 –
ležaj kotača, 8 – kotač,
9 – nosač čeljusti, 10 – 11 – povlačnik magneta. h=8÷ 10 mm
Primjenjuju se za povećanje sile kočenja, odnosno usporenja kada je to potrebno. To je u

slučajevima brzog kočenja i kočenja u slučaju opasnosti.
132. Što je trolejbus i kako on može biti izveden prema obliku karoserije i broju osovina
(ilustrirati skicom)? (3)
Trolejbus (eng. Trolley-bus) je električno vozilo za javni gradski prijevoz putnika s gumenim
kotačima i upravljačem koje se kreće po putovima bez tračnica (slično autobusu), u stalnoj je
električnoj vezi s dvožičnom kontaktnom mrežom preko krovnih oduzimača struje i s
ograničenom slobodom bočnog kretanja u odnosu na os kontaktne mreže (do 4,5 m).
Prema broju osovina, izvedbi karoserije, dužini i broju putničkih mjesta trolejbusi mogu biti
izvedeni u dva osnovna oblika:
50
– Dvoosovinski s jednodijelonom karoserijom dužine 11÷ 12 m, koji ima 85 do
115 putničkih mjesta i neto masu 9,5 ÷ 11 tona te troja dvokrilna vrata;
– Zglobni troosovinski s dvodijelnom karoserijom dužine 15 ÷ 18,5 m, koji ima

145 do 180 putničkih mjesta i neto masu 15 ÷ 17,5 t te četvora dvokrilna
vrata.
133.Nacrtajte vučnu značajku trolejbusa i kočnu značajku električne kočnice trolejbusa.

(4)
6 0
D v o d ij e ln i 4 0 D v o d i je ln i
5 0 F ek
Fv
4 0
3 0
[ k N ] [ k N ] J e d n o d ije l n i
3 0 2 0
2 0 1 0
1 0J e d n o d ije l n i
0
0 0 1 02 03 04 05 06 0
0 1 02 03 04 05 06 0
v [ k m / h ] v [ k m / h ]
Vučna značajka trolejbusa Kočna značajka električne kočnice trolejbusa
134. Kako može bit izvedena regulacija vučne sile i brzine vožnje trolejbusa? (2)
Prema izvedbi regulacije vučne sile i brzine vožnje trolejbusi se izvode:

• s otporničkom regulacijom
• s tiristorima.
135. Koja se največa ubrzanja i usporenja mogu ostvariti s trolejbusom? (2)
Ovisno o izvedbi regulacije mogu se ostvariti ubrzanja trolejbusa do brzina od 0,7⋅ vmax u
sljedećim granicama:
• 0,95 ÷ 1,10 m/s2 - za trolejbuse s otporničkom regulacijom
• 1,15 ÷ 1,45 m/s2 - za trolejbuse s tiristorskom regulacijom.
51
Pri kočenju instaliranim kočnicama trolejbus može postići najveća usporenja od 3 do 5,5
m/s2.
136. Kakvi pogonski elektromotori se mogu koristiti za trolejbuse? (2)
Pogon trolejbusa izvodi se najčešće s jednim vučnim motorom, a rjeđe u nekih izvedbi
zglobnih trolejbusa sa dva vučna motora.
Vučni motori su istosmjerni serijski elektromotori ili u novije vrijeme trofazni asinkroni
elektromotori, a instalirana snaga po trolejbusu iznosi od 110 do 180 kW.
137. Nacrtajte principjelnu blok shemu pogona trolejbusa s otporničkom regulacijom te

navedite glavne dijelove i sklopove. (3)
+ -
T1 T2 Principijelna blok-shema
pogona trolejbusa s
otporničkom regulacijom
G 1 G 2
P P T1 i T2 - trole
P GP1 i GP2 - glavni prekidači
K P Ko - kontroler
o VI Rv - vanjski otpornik
R M - vučni motor (rotor)
S
v M UN - uzbudni namot
SU - slabljenje uzbude
U PP - pomoćni pogoni
S
N U
S1 S2 S3
v
R5
R1 R 2 R3 R4
Imax I
52
138. Nacrtajte značajku otporničke regulacije i slabljenja uzbude trolejbusa. (2)
Značajka otporničke regulacije i

slabljenja uzbude
139. Nacrtajte
+ -
T1 T2 principjelnu
shemu veze
pogonskih
US PO sklopova s
GP
F tristorskom
regulacijom na
UU PP trolejbusima s
istosmjernim
Ti v-ek Rek motorom te
VIS navedite
glavne
M sklopove i
UU s dijelove. (4)
D
Ti s Blok shema
UN pogona
Rs
trolejbusa s
tiristorskom
regulacijom
T1, T2 - trole
GP - glavni
prekidač
US - ulazni
usmjerivač
F - filtar
UU -
upravljački
uređaj tiristora
Ti - tiristorski
blok
Rek - otpornik
električne kočnice
D - dioda
M - motor (rotor)
UN - uzbudni namot
Rs - otpornik slabljenja uzbude
53
140. Nacrtajte principjelnu blok shemu pogona trolejbusa s trofaznim asinkronim
motorom te navedite glavne sklopove i dijelove. (4)
+ -
T1 T2
PO
GP 1 GP 2
PP
F II
RK =
ZC ZM M
RC 3~
CM TK TKS
3~
Blok shema
pogona s
tiristorskom
regulacijom
i trofaznim
asinkronim
motorom
F - filtar, ZC
- zaštita
kondenzatora, RC - otpornik kondenzatora, ZM - mrežna zaštita,

CM - mrežni kondenzator, TK - tiristor električne kočnice, RK - otpornik električne kočnice,
TKS - kratkospojni tiristor, II - izlazni izmjenjivač, M - trofazni asinkroni motor,
PO - prenaponski odvod, PP - pomoćni pogoni
141. Što su željeznička vozila i kako se dijele prema općoj namjeni? (3)
Željeznička vozila su prijevozna sredstva predviđena za kretanje po tračnicama bilo da imaju

vlastiti pogon ili da ih pokreću druga vozila. Predviđena su za prijevoz putnika ili robe ili za
vlastite potrebe željeznice.
Prema općoj namjeni željeznička vozila se dijele na:

– vučna vozila
– vučena vozila
– vozila za vlastite potrebe željeznice.
142. Što su željeznička vučna vozila i prema kojim kriterijima se dijele? (3)
Vučna vozila su željeznička vozila s vlastitim pogonom namijenjena za vuču ili guranje
drugih vozila, a neka i za neposredan prijevoz putnika ili robe.
54
Vučna vozila se dijele prema:

• vrsti pogona
• vrsti konstrukcije
• eksploatacijskoj namjeni
• dosegu opsluživanja
• širini kolosijeka i vrsti pruge.
143. Kako se dijele željeznička vučna vozila prema vrsti pogona? (2)
Prema vrsti pogona tijekom povijesnog razvoja su egzistirale ili egzistiraju sljedeće vrste
vučnih vozila:
• parna
• dizelska
• električna
• turbinska.
144. Kako se dijele i definiraju željeznička vučna vozila prema vrsti konstrukcije? (3)
Prema vrsti konstrukcije vučna vozila mogu biti izvedena kao:

 lokomotive
 motorni vagoni
 motorni vlakovi.
Definiramo ih:
 Lokomotiva je vučno vozilo namijenjeno za vuču ili guranje vučenih
vozila i nema prostora predviđenoga za prijevoz putnika ili robe.
 Motorni vagon je vučno vozilo koje ima predviđen i prostor za prijevoz

putnika, pa mu je namjena osim za vuču ili guranje drugih vozila još i
neposredan prijevoz putnika ili robe.
 Motorni vlak predstavlja funkcionalnu cjelinu sastavljenu općenito od

motornih vagona, upravljačkih vagona i prikolica. Vrsta i broj vagona u
motornom vlaku ovisi o potrebnom kapacitetu, području primjene i
drugim značajkama koje se zahtijevaju u konkretnoj eksploataciji.
Motorni vlak je predviđen za prijevoz putnika i robe, a može biti
izveden kao:
 dvodijelni
 trodijelni
 četverodijelni itd.
145. Kako se dijele željeznička vučna vozila prema eksplotaciskoj namjeni? (2)
Prema eksploatacijskoj namjeni vučna vozila se dijele na:

• putnička
• teretna
• univerzalna
55
• manevarska.
146. Kako se dijele željeznička vučna vozila prema dosegu opsluživanja? (2)
Prema dosegu opsluživanja odnosno prema dužini transportne relacije vučna vozila se dijele
na:
 lokalna
 prigradska
 međugradska.
147. Kako se dijele željeznička vučna vozila prema širini kolosjeka i vrsti pruga? (2)
Prema širini kolosijeka i vrsti pruga vučna vozila se dijele:

 prema širini kolosijeka na vučna vozila za:
• široki kolosijek, npr. 1668 mm - Portugal, Španjolska, ili 1524 mm -
Rusija;
• normalni kolosijek, 1435 mm (4' 8 1/2");
• uski kolosijek, npr. 1000 mm, 760 mm i 600 mm;
 prema vrsti pruga vučna vozila mogu biti za:
• magistralne glavne pruge
• magistralne pomoćne pruge
• pruge prvog reda
• pruge drugog reda.
148. Što su željeznička vučena vozila i kako se dijele? (2)
Vučena vozila su željeznička vozila bez vlastitog pogona, namijenjena za prijevoz putnika ili
robe, a vuku ih vučna vozila. Postoje sljedeće osnovne vrste vučenih vozila:
 putnički vagoni
 teretni vagoni
 vagoni specijalne namjene.
149. Što su putnički željeznički vagoni i kako se dijele? (4)
Putnički vagoni su željeznička vučena vozila namijenjena za prijevoz putnika i njihovo

opsluživanje.
U putničke vagone spadaju:
 vagoni sa sjedalima
 vagoni s ležajevima
 vagoni za spavanje
 vagoni restorani
 vagoni s bifeom
 poštanski vagoni
 službeni vagoni
 salonski vagoni
 inspekcijski vagoni
 specijalni vagoni.
Daljnja podjela:
56
Prema osnovnoj izvedbi voznog stroja putnički vagoni mogu biti:
 dvoosovinski
 četveroosovinski.
Prema putničkim razredima putnički vagoni se izvode kao:
• vagoni 1. razreda
• vagoni 2. razreda
• vagoni 1. i 2. razreda.
Ovisno o izvedbi unutarnjeg prostora putnički vagoni mogu biti:
– s odjeljcima i hodnikom sa strane
– s odjeljcima i hodnikom u sredini
– bez odjeljaka.
150. Što su teretni željeznički vagoni i kako se dijele? (4)
Teretni vagoni su vučena željeznička vozila namijenjena prijevozu raznovrsne robe i mogu
biti izvedeni kao:
 zatvoreni
 otvoreni s visokim stranicama
 otvoreni s niskim stranicama
 plato
 specijalni:
• hladnjače
• cisterne
• sa spremnicima
• za prijevoz stoke
• vagoni s mehaniziranim iskrcajem itd.
Prema izvedbi voznog stroja teretni vagoni mogu biti:
 dvoosovinski
 troosovinski
 s okretnim postoljima (četiri ili više osovina)
151. Navedite dobre strane i osnovne nedostatke parne vuče na željeznici. (3)
Parne lokomotive iskazale su tijekom eksploatacije sljedeće dobre strane:

 dobra vučna značajka
 jednostavna promjena smjera kretanja reverziranjem stroja
 jednostavna konstrukcija
 dobra za održavanje
 mogućnost korištenja raznovrsnog i jeftinijeg goriva, kao što su drvo, ugljen,
dizelsko gorivo i druga
 mogućnost preopterećenja povećanjem tlaka u kotlu.
Parne lokomotive imaju i brojne nedostatke zbog kojih se danas više ne upotrebljavaju (osim
ponegdje u turističke svrhe):
– loša dinamička svojstva zbog velikih neoslonjenih masa i neravnomjerni
okretni moment na pogonskim kotačima
57
– slabo iskorištenje ugljena što se očituje niskom ukupnom korisnošću koja
iznosi samo 6÷ 12 %
– dugo vrijeme potrebno za pripremu lokomotive za normalan rad (oko dva sata)
te za prestanak službe
– relativno mali radijus kretanja (200 do 300 km za punjenje ugljenom i 50 do
100 km punjenje vodom)
– velika potrošnja vode
– dulja zadržavanja u postajama tijekom punjenja vodom i ugljenom
– zagađivanje okoline
– nemogućnost postizanja velikih brzina vožnje.
152. Navedite osonovne prednosti i nedostatke dizelske u odnosu na parnu vuču na

željeznici. (3)
Prednosti u odnosu na parnu vuču:

• veća ukupna korisnost koja iznosi 25 ÷ 32 %
• veći radijus kretanja koji se kreće od 800 do 1000 km
• lako puštanje u rad i kratko vrijeme potrebno da se vozilo dovede u pripravno
stanje za normalan rad (15 ÷ 20 min) te mogućnost neposrednog napuštanja
vozila nakon završetka vožnje
• neznatna potrošnja vode koja se koristi u uređaju za hlađenje motora
• ravnomjerni okretni moment kao posljedica korištenja višecilindričnih
Dieselovih motora i velikih zamašnih masa
• mogućnost daljinskog upravljanja s više vučnih jedinica s jednog mjesta
• niski troškovi održavanja koji su gotovo dvostruko manji nego za parne
lokomotive
• mogućnost ugradnje gotovo dvostruko veće snage po jedinici mase nego u
parnih lokomotiva.
Osnovni nedostatak dizelske vuče:
– nužna primjena prijenosnika snage zbog nepovoljne brzinske značajke
Dieselova motora.
153. Navedite osonovne prednosti i nedostatke električne u odnosu na parnu i dizelsku

vuču na željeznici. (3)
Električna vuča ima sljedeće prednosti:

• povoljna vučna značajka
• velika nominalna snaga vučnih motora s mogućnošću preopterećenja u
kratkotrajnom razdoblju
• ravnomjerni okretni moment
• automatska kontrola vučne sile da bi se spriječilo proklizavanje
• mogućnost vuče teških teretnih vlakova zbog velike instalirane snage
• velika ubrzanja i velike najveće brzine vožnje omogućuju vuču putničkih
vlakova
• veća ukupna korisnost u odnosu na sve ostale oblike vuče (32 ÷ 36 %)
• mogućnost daljinskog upravljanja s više povezanih vučnih vozila s jednog
mjesta
58
• povoljni uvjeti rada za radno osoblje zbog jednostavnog upravljanja, niske
razine buke i nepostojanja štetnih plinova izgaranja
• ne zagađuje okoliš.
Osnovni nedostatak električne vuče:
– elektrifikacija pruge - velika investicijska sredstva.
154. Navedite dobre i loše strane turbinske vuče na željeznici. (3)
Pod turbinskom vučom podrazumijeva se vučno vozilo pogonjeno plinskom turbinom.
Prednosti plinske turbine pri primjeni na vučnim vozilima su sljedeće:

– rotacijski stroj koji zbog velike brzine vrtnje može razvijati veliku snagu po
jedinici mase
– mala težina po jedinici snage
– male dimenzije po jedinici snage
– mali potrošak ulja za podmazivanje
– nema potrebe za rashladnom vodom.
Nedostaci primjene plinske turbine za pogon vučnih vozila ogledaju se u sljedećem:

– niska ukupna korisnost vučnih vozila s plinskom turbinom koja pri punom
opterećenju iznosi do 18 %
– velika potrošnja goriva po jedinici snage
– znatno pogoršanje korisnosti pri djelomičnom opterećenju i na praznom hodu.
155. Nacrtajte dijagrame ekonomske opravdanosti primjene dizelske i električne vuče na

željeznici. (2)
59
Područja
V
TD
V
TE
Ukupni godi šnji tr oškovi
P +
TE
V
TE
TEP
DV EV
Vučni rad [Btkm]
ekonomične primjene dizelske i električne vuče

TDV - troškovi eksploatacije dizelske vuče
TEV - troškovi eksploatacije električne vuče
TEP - troškovi elektrifikacije pruge
DV - opravdana primjena dizelske vuče
EV - opravdana primjena električne vuče.
156. Navedite osnovne dijelove, sklopove i uređaje koje čine dizelsku lokomotivu. (2)
Ako se promatra lokomotiva kao osnovni predstavnik dizelskih vučnih vozila, mogu se
navesti osnovni dijelovi, sklopovi, uređaji i agregati koji čine lokomotivu:
60
• Dieselov motor s pripadajućim uređajima
• prijenosnik snage
• kolni slogovi
• okretna postolja
• donje postolje
• sanduk lokomotive
• kočnice
• pomoćni pogoni i uređaji
• upravljački i kontrolni uređaji.
157. Koja je uloga prijenosnika snage na dizelskim željezničkim vučnim vozilima? (3)
Brzinska značajka Dieselova motora nepovoljna je za izravan pogon vozila pa je stoga nužna
primjena prijenosnika snage.
Pod prijenosnicima snage razumijevaju se svi dijelovi i sklopovi koji sudjeluju u prijenosu
snage od Dieselova motora do pogonskih kotača.
Prijenosnici snage moraju biti izvedeni tako da udovoljavaju sljedećim zahtjevima:

 prilagoditi brzinsku značajku Dieselova motora što bolje idealnoj vučnoj
značajki;
 osigurati kontinuirani prijenos snage pri promjeni brzine vožnje, tj. da nema
prekida i skokova;
 omogućiti prekid snage kada je to potrebno, npr.
• za pokretanje Dieselova motora
• za rad motora na praznom hodu dok vozilo stoji
• za promjenu smjera kretanja;
 korisnost (η ) i iskoristivost primarne snage (ξ ) trebaju biti što veći
(η = Pk/Pm, ξ = P/Pn) ;
 trebaju biti pouzdani u radu i u najtežim klimatskim uvjetima;
 da su im dimenzije i težina što manje, tj. da zauzimaju što manje prostora na
vučnom vozilu i da što manje povećavaju osovinsko opterećenje.
158. Koje vrste prijenosnika snage se mogu koristiti na željezničkim vučenim vozilima?
(2)
Na dizelska vučna vozila ugrađuju se sljedeći prijenosnici snage:

 mehanički
 hidraulični
 električni
 kombinirani.
159. Nacrtajte principjelnu shemu elemenata mehaničkog prijenosnika snage na

željezničkim vučnim vozilima i navedite glavne dijelove. (3)
61
Principijelna shema elemenata

mehaničkog prijenosnika
1 2 3 4
6 snage
1 – Dieselov motor,
5
2 – glavna spojka,
3 – mjenjač,
4 – kardansko vratilo,
5 – osovinski prijenosnik,
6 – kolni slog
160. Koje su osnovni prednosti i nedostaci primjene mehaničkog prijenosnika snage na

željezničkim vučnim vozilima i za koje snage se mogu koristiti? (4)
Mehanički prijenosnik snage može se primjenjivati samo na vučnim vozilima malih snaga,
najviše do 350 kW. Za veće snage se ne primjenjuje jer mu dimenzije s povećanjem snage
progresivno rastu, tako da bi se pri većim snagama jedva mogao smjestiti na vučno vozilo.
Osnovne prednosti mehaničkog prijenosnika snage jesu:

• visoka korisnost
• jednostavna i jeftina konstrukcija
• mala težina i dimenzije.
Njegove nedostatke predstavljaju:
• osjetljivost na pogrešno uključivanje stupnja prijenosa
• nepovoljna iskoristivost primarne snage
• prekidanje prijenosa snage pri promjeni stupnjeva prijenosa
• trošenje spojki pri uključivanju pojedinih stupnjeva prijenosa.
161. Kako mogu biti izvedeni hidraulični prijenosnici snage za željeznička vučna vozila,
koje su im dobre strane i za koja vozila se najčešće koriste? (3)
Hidraulični prijenosnik snage prenosi snagu posredstvom tekućine, tj. ulja. Može biti izveden
kao:
• hidrostatički i
• hidrodinamički.
Odlikuju se sljedećim značajkama:

– mala težina i dimenzije
– mali broj dijelova izložen trošenju
– relativno jednostavna izrada.
Koriste se najčešće na dizelskim motornim vagonima i motornim vlakovima te na

manevarskim lokomotivama. Dakle, nalaze primjenu na dizelskim vučnim vozilima manjih
snaga.
62
162. Navedite dobre strane primjene električnog prijenosnika snage na dizelskim
željezničkim vozilima. (2)
Osnovne prednosti koje imaju električni prijenosnici snage u odnosu na druge vrste
prijenosnika su:
• mogućnost prenošenja i najvećih snaga
• mogućnost korištenja pune snage Dieselova motora gotovo u cijelom voznom
području
• mogućnost postizanja vrlo velikih sila pri pokretanju bez punog opterećenja
Dieselova motora
• mogućnost pravilnog razmještanja elemenata prijenosnika na vozilu,
• dovoljno visoka korisnost
• predstavlja izvor električne energije za grijanje putničkih vlakova
• omogućuje Dieselovom motoru rad u najpovoljnijem uvjetima.
163. Nvedite moguće izvedbe električnog prijenosnika snage na dizelskim željezničkim

vozilima. (3)
Tijekom povijesnog razvoja nastale su tri osnovne izvedbe električnog prijenosnika:

 Istosmjerno-istosmjerni prijenosnik (DC-DC prijenosnik; DC → engl. Direct
Current = istosmjerna struja). To je prijenosnik s istosmjernim generatorom sa
složenom uzbudom i istosmjernim elektromotorima sa serijskom uzbudom.
 Izmjenično-istosmjerni prijenosnik (AC-DC prijenosnik; AC → engl.
Alternative Current = izmjenična struja). Prijenosnik ima trofazni sinkroni
generator s priključenim ispravljačem od silicijskih dioda i istosmjerne
elektromotore sa serijskom uzbudom.
 Izmjenično-izmjenični prijenosnik (AC-AC prijenosnik). U ovoj izvedbi
prijenosnik ima trofazni sinkroni generator s priključenim statičkim
pretvaračem i trofazne asinkrone elektromotore.
164. Navedite vrste željezničkih vučnih vozila prema veličini napona i vrsti struje u
kontaktnoj mreži. (2)
U svijetu postoji više sustava elektrifikacije kontaktne mreže. Prema najvažnijim sustavima
elektrifikacije na prugama razlikuju se električna vučna vozila za:
 istosmjernu struju napona 1,5 kV

 istosmjernu struju napona 3 kV
 jednofaznu izmjeničnu struju napona 15 kV i frekvencije 162/3 Hz
 jednofaznu izmjeničnu struju napona 25 kV i frekvencije 50 Hz
 dva, tri ili četiri sustava napajanja – višesustavna vučna vozila.
165. Nacrtajte principjelnu shemu napajanja željezničkog električnog vučnog vozila. (2)
Principijelna shema
napajanja električnog
vučnog vozila
EL – elektrana,
63
VNM – visokonaponska mreža,
EVP – elektrovučne podstanice,
KM – kontaktna mreža,
EVV – električno vučno vozilo,
PV – povratni vod
166. Koje vrste vučnih elektromotora su se ugrađivale ili se ugrađuju na željeznička

električna vučna vozila? (2)
 elektromotori za istosmjernu struju,

 elektromotori za istosmjernu valovitu struju,
 elektromotori za izmjeničnu jednofaznu struju i
 trofazni asinkroni vučni motori.
167. Navedite ulogu i vrste kočnica na željezničkim vozilima? (3)
• Kočnice moraju omogućiti sigurno, brzo i učinkovito kočenje vozila bez obzira na
opterećenje vozila te veličinu nagiba i stanje pruge. One također moraju spriječiti
samostalno i nepoželjno pokretanje vozila zaustavljenog na pruzi s nagibom.
podjela kočnica:
K O Č N I C E
P O G O N S OK S E O V I N TS RK AE Č N I Č K E
p r o t u t l a č n č e e l j u s n ee l e k t r o m a g n e t s k e
e l e k t r o d i n d a i ms k i - č k k o e č n i c e
h i d r o d i n a m i č k e
m o t o r n e
p r o d u ž r nu eč n e
z r a č nu ež e t n e
a u t o m an t e s a k u e t o m a t s k e
s j e d n o s t u p n is m v i o š te k s ot u č pi v n a i mn j e o m t k o č i v a n j e m
168. Kako mogu biti izvedene kočnice na željezničkom vozilu prema načinu dovođenja
stlačenog zraka iz glavnog zračnog voda u kočne cilindre? (2)
Prema načinu dovođenja stlačenog zraka iz glavnog zračnog voda u kočne cilindre razlikuju
se:
 izravne
 neizravne kočnice.
Izravne kočnice su neautomatske, a neizravne su automatske kočnice.
169. Nacrtajte principjelnu shemu izravne neautomatske kočnice na željezničkim

vozilima, navedite glavne dijelove i objasnite princip rada. (5)
64
3
V u č n o v o z i lo
1
V a g o n
Principijelna shema izravne neautomatske
8
kočnice
4
9
4 1. kompresor
5 5 2. glavni spremnik
1 0
3. kočnik
A 4. glavni vod
2
7 6 7 6
5. kočni cilindar
6. čeljust
7. kotač______________
3 V u č n o v o z i lo V a g o n 8. čelna slavina
1 9. gumirana cijev
4
8
4
10. spojan glava
9
Na vučenom vozilu nalazi se kompresor

1 0
5 kojima se zrak iz okoline komprimira i 5
2 B potiskuje u glavni spremnik. Iz glavnog

6 7 6 spremnika stlačeni se zrak odvodi kroz cijev
do kočnika, koji služi strojovođi za upravljanje
kočnicama. Na kočnik je spojen glavni vod, koji se proteže do kraja vozila, odnosno do čelne
slavine. Glavni vod se nalazi na svakom vozilu, a na svakom kraju vozila završava čelnim
slavinama. Između pojedinih vozila glavni vodovi se spajaju gumiranim cijevima i spojnim
glavama.
U otkočenom stanju na drugoj slici kočnik treba biti postavljen u položaju „otkočeno“, što
znači da spriječava prolaz stlačenog zraka iz glavnog spremnika u glavni vod i kočne cilindre,
a istovremeno spaja glavni vod s atmosferom. Opruga u svakom kočnom cilindtu potiskuje
klip tako da se čeljust preko kočnog polužja odmiče od kotača.
170. Nacrtajte principjelnu shemu neizravne automatske kočnice na željezničkim

vozilima, navedite glavne dijelove i objasnite princip rada. (5)
3 V u č n o v o z ilo V a g o n
Principijelna shema neizravne
automatske kočnice
1
4
8
4 1. kompresor
9
2. glavni spremnik
5 5
1 1
1 0
1 1 3. kočnik
4. glavni vod
1 2
A 1 2 5. kočni cilindar
2
7 6 7 6 6. čeljust
7. kotač
3
11. rasporednik
V u č n o v o z ilo V a g o n 12. pomoćni spremnik
1
8
4 4
9
5 5
1 1 1 1
1 0
1 2 B 1 2
2
7 6 7 6
65
Stlačeni zrak ne ulazi izravno iz glavnog voda u kočni cilindar, več preko rasporednika i
pomoćnih spremnika. Na vučnom vozilu nalazi se kompresor kojim se zrak iz okoline
komprimira i potiskuje u glavni spremnik. Iz glavnog spremnika stlačeni se zrak odvodi kroz
cijev do kočnika, koji služi strojovođi za upravljanje kočnicama. Na kočnik je spojen glavni
vod, koji se proteže do kraja vozila, odnosno do čelne slavin. Između pojedinih vozila glavni
vod se spaja gumiranim cijevima i slavinama. Na glavni vod svakog vozila priključen je
rasporednik, pomoćni spremnik i kočni cilindar.
U otkočenom stanju na drugoj slici kočnik treba biti postavljen u položaju „otkočeno“,
odnosno tako propušta stlačeni zrak iz glavnog spremnika u glavni vod. Povećani tlak zraka,
pri ulasku iz glavnog voda u rasporednik, potiskuje rasporedni klip rasporednika prema dolje
omogučujući prolaz stlačenog zraka u pomoćni spreminik i njegovo punjenje uz istovremeni
izlazak zraka iz kočnog cilindra od predhodnog kočenja u okolinu. Normirani tlak stlačenog
zraka iznosi 5 bar-a.
171. Što su brodovi i kako se dijele prema namjeni? (3)
Brod je plovno sredstvo koje služi za prijevoz robe i putnika, kao i za obavljanje raznih
poslova i zadataka koji su vezani uz plovidbu. Brodom se smatra veći plovni objekt, a čamac
manji plovni objekt.
Podjela prema namjeni:
a) Trgovački brodovi - namijenjeni za prijevoz robe i putnika:

 teretni - namijenjeni za prijevoz suhog, tekućeg ili specijalnog
tereta;
 putnički - namijenjeni za prijevoz putnika, a mogu biti:
- izletnički
- linijski;
 putničko-teretni - namijenjeni za prijevoz putnika i tereta;
b) Ratni brodovi - namijenjeni pomorskom ratovanju i pomorskim vojnim operacijama:

 borbeni ratni brodovi:
- krstarice
- razarači
- podmornice
- minopolagači
- minolovci
- nosači zrakoplova
- patrolni brodovi
- desantni brodovi itd.
 pomoćni ratni brodovi:
- matični brodovi
- brodovi-skladišta
- tankeri
- brodovi-radionice
- tegljači
- školski brodovi itd.
66
c) Specijalni brodovi - za obavljanje specijalnih poslova i zadataka:

- ribarski brodovi
- tegljači
- ledolomci
- trajekti
- brodovi za polaganje kabela
- brodovi za polaganje plutača i opskrbu svjetionika
- istraživački brodovi
- brodovi-bageri
- jahte itd.
172. Kako se dijele brodovi prema područiju plovidbe? (2)
Prema području plovidbe:

a) Pomorski brodovi - za plovidbu morem:
 brodovi male obalne plovidbe
 brodovi velike obalne plovidbe
 brodovi duge plovidbe.
b) Brodovi unutarnje plovidbe - za plovidbu unutarnjim vodama:
 riječni
 jezerski
 kanalski.
c) Riječno-pomorski brodovi - sposobni za plovidbu po moru i unutarnjim
vodama:
 pretežno pomorski
 pretežno riječni
173. Kako se dijele brodovi prema materijalu od kojeg se gradi trup broda? (2)
Prema materijalu od kojeg se izrađuje trup broda:

• drveni brodovi
• čelični brodovi
• kompozitni brodovi
• betonski brodovi
• brodovi od aluminijskih legura
• brodovi od plastičnih masa.
174. Kako se dijele brodovi prema vrsti pogona? (2)
Prema vrsti pogona:

a) Jedrenjaci - korištenje snage vjetra preko jedara;
b) Parobrodi - pogonski stroj koristi energiju pare:
 brodovi sa stapnim parnim strojevima
67
 brodovi s parnim turbinama
 brodovi s parnim turbinama i električnim prijenosnicima snage.
c) Motorni brodovi:
 brodovi s Dieselovim motorima
 brodovi s plinskim turbinama
 brodovi s Dieselovim motorima i električnim prijenosnicima snage.
d) Brodovi s električnim pogonom - pogon elektromotorima koji se napajaju
električnom energijom iz akumulatora. Primjenjuju se na podmornicama i
čamcima za plovidbu zaštićenim vodama.
175. Skicirajte osonovni oblik broda i navedite glavne dijelove. (2)
Osnovni dijelovi i sklopovi broda su:

 trup broda
 nadgradnje
 ugradnje
 glavno pogonsko postrojenje
 pomoćni strojevi
 uređaji i instalacije
 pokretna oprema.
176. Što čini trup broda i koja je uloga pojedinih dijelova? (3)
Trup broda čini skelet i oplata. Oni daju brodu potrebnu čvrstoću i krutost, a oplata osigurava
nepropusnost trupa.
Oplata se pričvršćuje na skelet s vanjske strane. Oplata se liči i premazuje posebnim

premazima da se spriječi korozija i obrastanje algama i školjkama. Na pramcu i krmi ucrtane
su zagaznice, odnosno skale kojima se može očitati gaz broda, tj. dubina do koje je zaronjen.
Na sredini broda ucrtana je oznaka najvećeg gaza prema međunarodnim propisima.
Skelet trupa broda je prostorna rešetkasta konstrukcija sastavljena od odgovarajućih nosača i

profila, a dimenzije ovise o veličini broda i materijalu od kojeg se gradi trup broda.
177. Što je vlastita masa broda? (2)
Vlastita masa broda Do [t] predstavlja masu potpuno opremljenog broda osim: mase goriva,
sanitarne, pitke i balastne vode, zaliha namirnica i mase posade s njezinom prtljagom. Za
parne brodove u vlastitu masu spada i voda u kotlovima, odnosno generatorima pare. Tako
definiranoj masi broda odgovara ravnina najmanjeg gaza broda.
178. Što je deplasman broda? (2)
68
Deplasman Dm [t] je masa potpuno opremljenog i ukrcanog broda do ravnine najvećeg

dopuštenog gaza.
179. Što je istisnina broda? (1)
Istisnina V [m3] predstavlja volumen tekućine koju brod istisne svojim podvodnim dijelom
pri najvećem gazu.
180. Što je nosivost broda i koje nosivosti se razlikuju? (3)
Nosivost DW [t] je razlika između deplasmana i vlastite mase broda.
Razlikuju se korisna nosivost i ukupna nosivost.
Korisna nosivost je masa robe i putnika s njihovom prtljagom, odnosno samo ona masa za
koju se naplaćuje prijevoz.
Ukupna nosivost (DW - Deadweight, engleski = mrtva težina) je zbroj korisne nosivosti i
mase zaliha goriva, hrane, namirnica i mase posade s prtljagom.
181. Što je prostornost broda i koje prostornosti se razlikuju? (3)
Prostornost predstavlja volumen svih zatvorenih brodskih prostora, a izražava se u m3.

U pomorstvu se volumen zatvorenih prostora izražava i u registarskim tonama (rt).
1 rt = 100 ft3 = 2,83 m3 (prema anglosaksonskom sustavu jedinica 1ft = 304,8 mm).
Bruto prostornost predstavlja volumen svih zatvorenih brodskih prostora. Prije se izražavala
bruto registarskim tonama (brt).
Neto prostornost predstavlja volumen zatvorenih prostora za smještaj robe i putnika. Prije se
izražavala u neto registarskim tonama (nrt).
182. Skicirajte brod s ucrtanim i navedenim glavnim dimenzijama. (3)

s
K V L
N
K V L o
m ax
k
m ax
km
H
k
p
ko
T
T
T
L KVLo B KVLo
B KVL
L pp
B a
L KVL
La
Glavne dimenzije broda čine: dužina (L), širina (B), visina (H), gaz (T) i nadvođe (N).
183. Što je stabilitet broda i koji stabiliteti se razlikuju prema pravcu naginjanja i prema
vrsti sile koja uzrokuje naginjanje broda? (3)
69
Stabilitet je sposobnost broda da se nakon prestanka djelovanja vanjskih sila, koje su izazvale
naginjanje broda, ponovno vrati u prvobitni, ravnotežni položaj.
Brod se može naginjati oko uzdužne i oko poprečne osi. Kada se brod naginje oko uzdužne
osi to nazivamo ljuljanje, a tada govorimo o poprečnom stabilitetu.
Pri naginjanju broda oko poprečne osi, odnosno naginjanje po pramcu i krmi nazivamo
posrtanje, a tada govorimo o uzdužnom stabilitetu. Ako se brod istovremeno ljulja i posrće to
je tzv. valjanje broda.
Kada na brod djeluju statičke sile, odnosno sile koje se s vremenom ne mijenjaju, govorimo o
statičkom stabilitetu, a kada na brod djeluju sile promjenljive s vremenom govorimo o
dinamičkom stabilitetu.
184. Objasnite poprečni stabilitet broda (skica i jednađbe)? (3)
O poprečnom stabilitetu se govori kada se brod naginje oko uzdužne osi, odnosno kada se
brod naginje poprečno.
M M M st
n

I z r o n je n i
k lin T b . H V L '
F 
u VL
T G b
i T iϕ U r o n j e n i
k lin
Naginjanjem broda za određeni kut ϕ , zbog djelovanja vanjskih sila, težište istisnine (Ti) se
pomakne u novi položaj (Tiϕ ). Iz te točke djeluje sila uzgona (Fu) i to okomito na novu
plovnu liniju (VL'). Paralelno sa silom uzgona, ali u suprotnom smjeru, djeluje ukupna težina
broda (Gb). Taj spreg sila stvara moment:
Mst = Fu⋅ TbH = Fu⋅ MTb⋅ sinj = Fu⋅ (MTi - TbTi)⋅ sinj
Izjednačenjem momenta stabiliteta (Mst) s momentom naginjanja (Mn) brod će uspostaviti

ravnotežno stanje pod određenim kutom (j).
70
Iz jednadžbe vidi se da će brod uspostaviti ravnotežno stanje kada je moment stabiliteta
pozitivan, odnosno kada je ispunjen uvjet:
MTi > TbTi ,
odnosno kada se težište broda (Tb) nalazi ispod metacentra (M). To je opći uvjet za
ravnotežu broda.
Promatrajući poprečni stabilitet mogu se definirati opći uvjeti plovnosti broda.
185. Objasnite osnovne uvjete plovnosti broda (skica i jednađbe). (4)
Prvi uvjet plovnosti

Prema Arhimedovu zakonu na svako tijelo uronjeno u tekućinu djeluje sila uzgona koja je
jednaka težini istisnute tekućine. Prvi uvjet plovnosti govori da će brod plutati po vodi kada je
ukupna težina broda jednaka sili uzgona, odnosno:
Gb = Fu = V⋅ ρ ⋅ g
Drugi uvjet plovnosti
Prema drugom uvjetu plovnosti težište broda i težište istisnine moraju biti na istoj okomici na
vodnu liniju.
Treći uvjet plovnosti

Ako se uslijed djelovanja
vanjskih sila (vjetra, valova Gb
itd.) brod nagne za neki mali
kut, on se mora vratiti u Tb
.
prvobitni (uspravan) položaj VL
kada te sile prestanu
djelovati. To će biti ostvareno
V Ti
kada je metacentar (M) iznad
težišta broda (Tb), odnosno
u= ⋅ ⋅

kada se stvara pozitivni FVg
moment stabiliteta.
186. Što su zrakoplovi i kako se dijele prema načinu održavanja u zraku? (2)
Zrakoplov predstavlja svaku napravu ili stroj koji se može svojim vlastitim sredstvima
samostalno održavati u zraku ili letjeti.
Prema osnovnim principima postizanja sposobnosti letenja ili održavanja u zraku razlikuju se
dvije vrste zrakoplova:
• zrakoplovi lakši od zraka ili "statički leteći strojevi"
• zrakoplovi teži od zraka ili "dinamički leteći strojevi".
187. Što su avioni i kako se dijele prema broju, izvedbi i položaju krila? (3)
Avion (lat. avis = ptica) je letjelica teža od zraka koja, s pomoću vlastitog pogonskog stroja,
iskorištava aerodinamičku silu uzgona što nastaje uslijed strujanja zraka oko krila kao
posljedica razlike tlaka ispod i iznad njih.
71
Podjela aviona može se napraviti prema raznim kriterijima, a jedna od mogućih podjela je
sljedeća:
– Prema broju krila:
• jednokrilac
• dvokrilac
• višekrilac.
– Prema izvedbi krila:
• sa slobodno nosećim krilima
• s krilima pojačanim upornicima i zategama.
– Prema položaju krila u odnosu na trup aviona:
• visokokrilac
• srednjekrilac
• niskokrilac.
188. Kako se dijele avioni prema broju i vrsti motora? (2)
– Prema broju motora:

• jednomotorni
• dvomotorni
• višemotorni.
– Prema vrsti pogona:

• elisno-klipni
• turboreaktivni
• turboelisni
• turboventilatorski
• turbopropventilatorski
• raketni.
189. Kako se dijele avioni prema namjeni? (2)
Prema namjeni:
• civilni:
 školski
 putnički
 turistički
 poštanski
 transportni
 za specijalnu namjenu:
» poljoprivredni
» za fotografiranje
» sanitetski
» protupožarni itd.
• vojni:
 lovci
 bombarderi
 izviđački
 za elektronski rat
 mornaričko-patrolni i protupodmornički
72
 bespilotne letjelice itd.
• specijalni.
190. Nacrtajte avion u letu s ucrtanim silama i slobodama kretanja. (2)
y
R z x
R x
N a g i n ja n je
F
il i T
lj u lja n je
G
P
r o p in j a n je
il i
S k r e t a n je p o n ir a n je
191. Što je prometna, a što prava brzina leta aviona te kada su te brzine jednake? (3)
Prometna brzina aviona je njegova relativna horizontalna brzina u odnosu na zemlju.

Prava brzina leta je relativna brzina aviona u odnosu na zrak.
Prometna i prava brzina jednake su samo u mirnom zraku, odnosno kada nema vjetra.
192. Što je Machov broj i kako se dijele avioni prema brzini leta u odnosu na Machov
broj? (3)
Prava brzina leta aviona često se izražava u odnosu na Machov broj koji se određuje kao
omjer prave brzine leta v i brzine zvuka c u zraku u kome avion leti, odnosno
v
Ma =
c
Brzina zvuka određuje se prema izrazu:
c = κ ⋅ R ⋅T
Uvrštavanjem vrijednosti za zrak: κ = 1,4 i R = 287 J/kg K, dobiva se:

c ≈ 20 ⋅ T
Radi li se podjela aviona prema brzini leta, a u odnosu na Machov broj, razlikuju se avioni s
brzinama:
– Ma ≤ 0,6 – avioni male podzvučne brzine
– Ma > 0,6 – avioni velike podzvučne brzine
– 0,9 ≤ Ma ≤ 1,1 – avioni zvučne (transsonične) brzine
– 1,2 ≤ Ma ≤ 2 – avioni nadzvučne (ultrasonične) brzine
73
– Ma > 2 – avioni velike nadzvučne brzine
– Ma ≥ 5 – avioni prekozvučne (hipersonične) brzine.
193. Što je otpor leta aviona, kako se dijeli i kako nastaju ti otpori? (3)
Otpor je štetna sila koja djeluje na avion zbog toga jer se suprotstavlja njegovu kretanju
otežavajući mu let.
Otpor se može podijeliti na otpor trenja i otpor oblika.
Otpor trenja nastaje zbog površinskog trenja između tijela i zraka uzrokovan viskoznošću
zraka u graničnom sloju. Pritom se pod graničnim slojem podrazumijeva onaj sloj zraka uz
tijelo u kojem postoje razlike brzine strujanja uzrokovane kretanjem tijela.
Granični sloj Promatra li se kretanje ravne ploče kroz zrak
brzinom v, na njega će dominantno djelovati otpor
trenja Rtr nastao u graničnom sloju kojega mora
F Rtr
savladati jednaka vučna sila suprotnog djelovanja
F.
Kretanje ravne ploče kroz zrak
194. Što je uzgon, kako nastaje? (2)
Uzgon je komponenta aerodinamičke sile okomita na pravac kretanja tijela, a nastaje

uzajamnim djelovanjem zraka i tijela pri njegovom kretanju kroz zrak. Kretanjem tijela kroz
zrak povećava se tlak ispod njega, a smanjuje iznad njega. Nastala razlika tlaka koja djeluje
na vertikalnu projekciju površine stvara silu uzgona.
195. Što je aerotijelo, što uzgonsko aerotijelo, što uzgonska površina, a što aeroprofil? (4)
Svako tijelo čiji je oblik prilagođen kretanju kroz zrak zove se aerotijelo, a ako mu je uz to
jedna dimenzija znatno manja od druge dvije onda je to uzgonsko aerotijelo.
Površina koja ograničava uzgonsko aerotijelo zove se uzgonska površina (krilo, repne
površine, elise, rotori).
Uzdužni presjek uzgonske površine zove se aeroprofil.
196. Skicirajte aeroprofil, navedite njegove značajke i jednađbe za izračunavanje uzgona,

otpora i momenta s objašnjenjem oznaka. (4)
N a p a T d e n t i v S a k e l e t n Ia z l ca r z t an i T e t iv a
r u b r u b

l v
P r a v a c s t r u jn o g p
Osnovne značajke aeroprofila Napadni kut aeroprofila
Aeroprofil je određen oblikom srednje ili skeletne crte i zakonom podjele debljine duž jedne
od njih.
74
Skeletna crta aeroprofila je krivulja koja spaja središta upisanih kružnica u aeroprofil.
Tetiva aeroprofila je pravac koji spaja napadni i izlazni rub aeroprofila.
Napadni kut aeroprofila a smatra se kut između pravca strujnog polja i tetive aeroprofila.
uzgon:
ρ ⋅ v2
Rz = cz ⋅ ⋅ S = cz ⋅ q ⋅ S
2
otpor:
ρ ⋅ v2
Rx = cx ⋅ ⋅ S = cx ⋅ q ⋅ S
2
moment:
ρ ⋅ v2
M = cm ⋅ ⋅ S ⋅ l = cm ⋅ q ⋅ S ⋅ l
2
Pritom je:
– cz koeficijent uzgona
– cx koeficijent otpora
– cm koeficijent momenta.
– ρ - gustoća zraka
– v - brzina kretanja tijela u odnosu na zrak
– S - usvojena površina tijela
– l - dužina tijela.
197. Nacrtajte dijagrame potrebne i raspoložive snage za motorni putnički avion. (2)
N a j m a n ja b r z in a le t a
ra
u mo
n iv o
a na
H
ag in i
sn v is
iv a a na
lo ž ag
po a sn
s
l et
a iv
Rr o lo ž
P o d r u č je n e u s t a lje n o g le t a
N a jv e ć a b r z i n a le t a
sp
l ni
Ra
S naga
n ta
iz o
hor
P o d r u č je p e n ja n ja
a v io n a
za
a
ag
a
nj
sn
a
št
a
u
bn
t resp
Pou
jč e
dr a
P o v io n
a
E k o n o m ič n a
b r z in a le t a
S tv a r n a b r z in a le ta
Dijagram potrebne i raspoložive snage za motorni putnički avion
75
198. Što su lebdeća vozila i kako se dijele? (3)
Lebdeća vozila su vrsta prijevoznih sredstava koja se kreću i lebde u neposrednoj blizini
odgovarajuće podloge koja može biti u svim prirodnim oblicima površine Zemlje ili u obliku
posebno izgrađenih staza ili pruga.
Lebdeća vozila se mogu prema načinu ostvarivanja lebđenja i kretanja, kao i prema vrsti
podloge iznad koje se kreću podijeliti na:
• lebdjelice sa statičkim uređajem za lebđenje
• lebdjelice s dinamičkim uređajem za lebđenje
• lebdeća pružna vozila.
199. Što je lebđenje lebdećih vozila? (1)
Održavanje položaja vozila u neposrednoj blizini podloge bez mehaničkog dodira u smislu
prenošenja sila naziva se lebđenje. Ovdje je za lebđenje bitna mala udaljenost vozila od
podloge za razliku od lebđenja helikoptera gdje je ta udaljenost znatno veća.
200. Što su lebdjelice sa statičkim uređajem za lebđenje i kako se dijele? (3)
Lebdjelice sa statičkim uređajem za lebđenje su lebdeća vozila koja lebde iznad podloge
pomoću zračnog statičkog uređaja za lebđenje, translatorno kretanje ostvaruju odgovarajućim
pogonskim strojem, a usmjeravanje kretanja uređajima za upravljanje.
Konstrukcijski mogu biti predviđena za kretanje po vodi i/ili kopnu, po teško prolaznim
područjima, područjima nedostupnima motornim vozilima ili klasičnim plovnim sredstvima.
Lebdjelice sa statičkim uređajem za lebđenje mogu biti izvedene kao:

 amfibijske
 neamfibijske
 poluamfibijske.
201. Što je zračni jastuk lebdjelice? (1)
Zračni jastuk predstavlja komprimirani zrak koji se trenutačno nalazi u prostoru između dna
lebdjelice, stijenki za zadržavanje zraka i podloge iznad koje lebdjelica lebdi.
202. Što je amfibijska lebdjelica? (2)
Amfibijska lebdjelica je lebdjelica koja lebdi na zračnom statičkom jastuku okruženom

elastičnom stijenkom ili suknjom. Za vrijeme lebđenja uzdignuta je toliko da čvrstim
dijelovima nikad ne dodiruje podlogu iznad koje lebdi. Dodirivanje s podlogom moguće je
samo krajevima elastične stijenke, tako da se lebdjelica može kretati iznad bilo kakve
podloge; kopnene ili vodene.
203. Nacrtajte principjelnu shemu amfibijske lebdjelice i navedite glavne dijelove. (3)
76
6 7
4 5
3
8
2
9
.
. . .. . ... . . . . . . . . . . . . . .
.
.
1 . . . . . . . . . . . . . .
.. 1 0
.. .. .. . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . .
Principijelna shema amfibijske lebdjelice

1 - rubni mlaznik, 2 - palube za smještaj putnika, 3 - komandni most, 4 - kanali za
zrak, 5 - aksijalni turbokompresor, 6 - zračni vijak, 7 - kormilo i stabilizator, 8 - transmisija,
9 - pogonski stroj, 10 - zračni jastuk
204. Čime se može ostvariti translatorno kretanje lebdjelica? (2)
Za translatorno kretanje može se koristiti:

• zračni vijak ili elisa
• reaktivni motor (turboreaktivni motori ili turboventilatorski).
205. Što je neamfibijska lebdjelica? (2)
Neamfibijska lebdjelica je lebdjelica namijenjena za kretanje isključivo po vodi. Zračni jastuk

tvori se ispod poda lebdjelice ograđen krutim stijenkama, a pogoni se pomoću brodskog vijka
koji lebdjelici daje bolja manevarska svojstva.
206. Nacrtajte principjelnu shemu neamfibijske lebdjelice i navedite glavne dijelove. (3)
1 2
3
4
5
. . .
. . . . . . . .
. . . . . . . . . . .
.
. . . . . . . . . . . . . . . .
.
.
8
6 7
Principijelna shema neamfibijske lebdjelice
1 - komandni most, 2 - pogonski stroj aksijalnog turbokompresora, 3 - aksijalni
turbokompresor, 4 - prostor za smještaj putnika, 5 - pogonski stroj brodskog vijka,
6 - kruta stjenka zračnog jastuka, 7 - zračni jastuk, 8 - brodski vijak
207. Što je poluamfibijska lebdjelica? (2)
Poluamfibijska lebdjelica je lebdjelica namijenjena za kretanje samo po vodi. Prostor zračnog

jastuka ograđen je elastičnom stijenkom, a pogon se ostvaruje brodskim
77
vijkom.Poluamfibijska lebjelica zapravo predstavlja kompromisno rješenje između amfibijske
i neamfibijske lebdjelice. Zbog elastične stjenke koja ograđuje zračni jastuk, poluamfibijska
lebdjelica je prikladnija za upotrebu od neamfibijske lebdjelice jer se omogućuje lakše
pristajanje uz obalu. Mogući su dodiri s pristaništem bez opasnosti od oštećenja.
208. Nacrtajte principjelnu shemu poluamfibijske lebdjelice i navedite glavne dijelove. (3)
3
4 5 2
2
1 1
. 6
. . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . . . . . . . .
9
Principijelna shema 8 lebdjelice 7
poluamfibijske
1 - kanali za zrak, 2 - putnički prostor, 3 - komandni most, 4 - pogonski stroj, 5 - aksijalni
turbokompresor, 6 - rubni mlaznik, 7 - kormilo, 8 - brodski vijak, 9 - zračni jastuk
209. Što je zračni statički uređaj za lebđenje i na kom principu djeluje? (2)
Zračni statički uređaj za lebđenje predstavlja takav zračni uređaj koji omogućuje lebđenje pri
svim brzinama kretanja ledjelice, pa i u stanju mirovanja.
Princip djelovanja uređaja temelji se na pretvorbi kinetičke energije struje zraka koja se
dovodi ispod vozila jednim dijelom u potencijalnu energiju, odnosno u povećanje tlaka, a
drugim dijelom u energiju potrebnu za daljnji transport zraka.
210. Od kojih uređaja se sastoji zračni statički uređaj za lebđenje? (2)
Zračni statički uređaj za lebđenje sastoji se od:

 uređaja za kompresiju zraka
 kanala za vođenje zraka
 uređaja za usmjeravanje zraka prema podlozi i formiranje zračnog jastuka.
211. Što su lebdjelice s dinamičkim uređajem za lebđenje? (2)
Lebdjelice s dinamičkim uređajem za lebđenje su lebdeća vozila koja ostvaruju lebđenje

pomoću zračnog dinamičkog uređaja za lebđenje. To znači da se lebđenje može ostvariti tek
pri kretanju lebdjelice odgovarajućom brzinom.
Takve lebdjelice su predviđene za kretanje u neposrednoj blizini vodene površine. Pri

određenoj brzini kretanja (iznad 50 km/h) koriste dodatnu silu uzgona koja nastaje na
površinama krila zbog stvaranja dinamičkog zračnog jastuka.
Lebdjelice su po konstrukciji slične hidroavionima, a mogu dostizati brzine veće od 150 km/h
78
212. Što je zračni dinamički uređaj za lebđenje, na kom principu djeluje i kako može biti
izveden? (3)
Kretanjem krila u blizini vodene površine na krilo djeluje veća sila uzgona nego u slučaju
kretanja na većim visinama.
U blizini podloge djelomično se onemogućuje slobodno skretanje zraka nadolje ispod krila, pa
u prostor između krila i podloge nastrujava zrak s kinetičkom energijom odgovarajući brzini
kretanja. Zrak se pritom usporava povećavajući statički tlak s donje strane krila, a to znači
povećanje sile uzgona.
Krilo može biti izvedeno kao:
• dodirno krilo
• klizno krilo
• lebdeće krilo.
213. Što su lebdeća pružna vozila? (2)
Lebdeća pružna vozila su lebdeća vozila koja za kretanje koriste posebno izgrađene pruge te
nemaju posebnih uređaja za usmjeravanje. Za nesmetano kretanje vozila potrebno je njegovo
odvajanje od pruge (lebđenje) kako u vertikalnom tako i horizontalnom smjeru.
214. Kako može biti izvedeno lebđenje i pogon lebdečih pružnih vozila? (2)
Lebđenje lebdećih pružnih vozila može biti izvedeno:

 zračnim statičkim uređajem za lebđenje
 elektromagnetskim dinamičkim uređajem za lebđenje
 elektromagnetskim statičkim uređajem za lebđenje.
Pogon lebdećih pružnih vozila za kretanje može biti ostvaren:

• mlaznim motorima
• linearnim elektromotorom.
215. Nacrtajte principjelnu shemu lebdećeg pružnog vozila s elektromagnetskim statičkim

uređajem za lebđenje i navedite glavne dijelove. (3)
1 1
2 7
6 3
2 3 4 4
Lebdeće pružno vozilo s elektromagnetskim statičkim uređajem za lebđenje i linearnim

elektromotorom za pogon
79
1 - vozilo, 2 - elektromagneti za bočno vođenje, 3 - pruga,
4 - nosači pruge, 5 - klizne plohe za prisilno spuštanje,
6 i 7 - elektromagneti uređaja za lebđenje i linearni elektromotor
216. Nacrtajte principjelnu shemu lebdećeg pružnog vozila s elektromagnetskim

dinamičkim uređajem za lebđenje i navedite glavne dijelove. (3)
2 2
1
1
5 4
3 4 5 6 6 3
Lebdeće pružno vozilo s elektromagnetskim dinamičkim uređajem za lebđenje i linearnim

elektromotorom za pogon
1 - elektromagneti za lebđenje i vođenje, 2 - vozilo, 3 - gumeni kotači,
4 - okretno postolje, 5 - pruga, 6 - nosači pruge
Sretno!
80

Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Petrinjski Žabar predstavlja – Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION – probajte naučiti sva

pitanja a da ne izbacite sadržaj želuca na maminom novom tepihu!

1. Što su prijevozna sredstva i kako se dijele? 2

Prijevozna sredstva predstavljaju tehnička sredstva namjenjena prijevozu putnika i robe.

Prema području primjene prijevozna sredstva mogu se podijeliti na:

2. Što su kopnena Prijevozna Sredstva i kako se djele? 2

Kopnena prijevozna sredstva kreću se kopnom pri prijevozu putnika i robe.

3. Što su vodena prijevozna sredstva i kako se dijele? 2

4. Što su zračna prijevozna sredstva i kako se dijele? 2

5. Što su lebdeća vozila i kako se dijele? 2

7. Što su putnička motorna vozila i kako se dijele? 2

Putničko vozilo je motorno vozilo po konstrukciji namijenjeno za prijevoz putnika i njihove

10. Što je motorkotač? 1

11. Što je putnički automobil? 1

12. Što su autobusi i kako se dijele? 2

S obzirom na to da im namjena može biti različita, autobusi se dijele na:

13. Što je kombi? 1

Kombinirano vozilo (kombi) je motorno vozilo s više tragova konstruirano tako da se po

14. Što su teretna vozila i kako se dijele? 2

15. Što su specijalan vozila i kako se dijele? 2

Neka od specijalnih vozila su:

16. Što su radana vozila i kako se dijele? 2

17. Što su vučna vozila i kako se dijele? 2

18. Što su vojna vozila? 1

19. Što je sportsko vozilo? 1

21. Što je širina vozila? 1

22. Što je visina vozila? 1

24. Što je trag kotača vozila? 1

25. Što je korisna nosivost vozila? 1

26. Što je trajna brzina vozila? 1

27. Što je maksimalna brzina vozila? 1

28. Što je sposobnost svladavanja uspona? 1

30. Što je trajna snaga motora? 1

31. Što je maksimalna snaga? 1

32. Definirajte i nacrtajte vanjsku brzinsku značajku za Ottov motor? 3

33. Definirajte i nacrtajte vanjsku brzinsku značajku za Dieselov motor? 3

35. Što je karoserija motornog vozila i čemu služi? 2

36. Što spada u obveznu opremu motornog vozila? 2

5. Prema rasporedu cilindara:

bokser motori zvjezdasti

6. Prema načinu hlađenja:

38. Nacrtajte shemu četverotaktnog

Klip se kreće uzduž cilindra između

39. Što je stupanj kompresije klipnog motora s unutrašnjim izgaranjem? 1

Odnos ukupnog i kompresijskog volumena jest stupanj kompresije.

40. Koji su uređaji motora potrebni za njegov normalni rad? 2

Za normalan rad motora potrebni su još uređaji za:

41. Nacrtajte shemu dvotaktnog Ottovog motora, navedite

DMT - donja mrtva točka

42. Navedite osnovne prednosti i nedostatke dvotaktnih u odnosu na četverotaktne

Dvotaktni motori imaju sljedeće prednosti pred četverotaktnim motorima:

Nedostaci dvotaktnih motora su:

43. Navedite i definirajte osnovne razlike između Dieselovih i Ottovih motora. 8

1. Način i mjesto pripreme smjese goriva i zraka

2. Način paljenja smjese goriva i zraka

2. Način paljenja smjese goriva i zraka

4. Regulacija snage motora:

5. Bogatstvo smjese goriva i zraka:

6. Stupanj kompresije i najveći tlakovi u cilindru:

8. Veličina dijelova i brzina vrtnje:

Homogena smjesa podrazumijeva ravnomjerno izmiješano gorivo sa zrakom.

Pritom se traži da se gorivo ispari kako bi se što bolje miješalo sa zrakom.

Uređaj za napajanje Ottova motora gorivom može biti izveden: