III.

gimnazija, Split

RIBE KOŠTUNJAČE

Antoni Balić 2.c

Profesorica: Mladenka Marin Listeš

Split, studeni 2010. 
Sadržaj

1.Uvod 1

2.Osnovna obilježja i podjela 2

2.1.Podjela 2

2.2. Životni prostor 3

2.3. Kretanje 4

2.4 Razmnozavanje 5

2.5.Kostur6

3.Sažetak 7

4.Popis literature 8
1.Uvod

Koštunjaće nadred riba najsavršenije građe.Za razliku od primitivno građenih riba koje
imaju hrskavični kostur(Chondrichthyes i Chondrostei),koštunjače imaju koštan skelet,I
kralježnicu raščlanjenu na članke te dobro razvijenu koštanu lubanju.Većina koštunjača
ima vretenast oblik kako bi otpor tijela pri plivanju bio što manji.Parne I neparne peraje
služe im za stabilizaciju I kretnju.Zavisi o vrsti kojoj pripadaju mogu imati jednu,dvije ili
tri leđne peraje dok neke čak imaju i malu masnu peraju između leđne I repne
peraje.Peraje i količina zraka u njima su vrlo značajne u podjeli koštunjača.Dužina
odraslih koštunjača varira od 1 centimetra do 11 metara.Najteža koštunjača na svijetu
je veliki bucanj(Mola Mola) duga do 3 metra visoka do 4 metra I teška do 2,3
tone.Filogenetski to su najmlađe ribe koje se pojavljuju u srednjotrijarskoj epohi
mezozoika.

Veliki bucanj(Mola Mola)

2.Osnovna obilježja i podjela

2.1. Podjela

Taksonomija koštunjača još nije razriješena.Neki ih dijele u dva

dijela:mekorepke(Isospondlyli) I tvrdorepke(Acanthopterygii).Mekorepke se dalje dijele
na sljedeće
podredove:sleđevke(Clupeiformes),štuke(Esociformes),šaranke(Cypriniformes),jegulje(A
nguilliformes),strmornici(Notacanthiformes),iglice(Beloniformes),zubati
šarančići(Microcyprini),resoškržnjače(Solenichtyhes),tovarke(Gadiformes).Tvrdorepke se
dijele na:
kovače(Zeomorphi),grgečke(Percomorphi),pločoglavke(Scleroparei),plosnatice(Heteroso
mata),ustavice(Discocephali),srasločeljuske(Plectognathi),udičarke(Pediculati).

Apogon
leptachantus
2.2.Životni prostor

Prostori u kojim žive ribe dijeli se po dva kriterija. Jedan je medij u kojem

žive. On je u većini slučajeva isključiv. To je s jedne strane morska voda a s
druge slatka voda. Drugi kriterij po kojem se životni 
prostor pojedinih vrsta također dijeli, jest položaj po okomici vodenog 
stuba gdje provodi veći ili gotovo sav svoj život. Svjetska 
mora pokrivaju oko 70% površine zemlje što
ih čini najvećim životnim prostorom. Koštunjače koje žive u gornjem 
sloju mora do dubine od 200 metara čine samo nešto više od 1% svih 
vrsta. U tom dijelu mora žive uglavnom vrste porodica skušovki 
(Scombridae) i poletuša (Exocoetidae). Slijedećih 5% koštunjača žive pelagijalno na 
dubini većoj od 200 metara. To su većim dijelom ribe iz reda sleđevki (Clupeiformes) i
porodice Myctophidae.Najveći dio koštunjača koje žive u moru, zadržava se u
blizini obala. U hladnim obalnim vodama žive
uglavnom mekušice (Gadidae), jeguljke (Anguillidae), bodeljke
(Scorpaenidae) i ribe iz podrida babica.
Slatke vode nastanjuje više od 5% vrsta koštunjača. To su vode vrlo 
bogate hranom, pa se ribe pojavljuju u vrlo velikim plovama što ova područja čini i vrlo
važnim ribolovnim područjem.Obale tropskihmora su zbog svojih raznovrsnih ekoloških
niša u područjima koraljnih grebena i šuma mangrova s oko 40% svih u moru živećih
vrsta koštunjača vrstama najbogatiji maritimni okoliš. Najzastupljenije su vrste riba
iz reda grgečki,podreda pravih grgeča,glavočai babica. Pored toga, na obalama toplih
mora živi i veliki broj vrsta Anguilliformes.Poseban životni prostor u oceanima je
pridneno područje dubokih mora ikontinentalnih obronaka, gdje živi nešto više od 6%
vrsta koštunjača. To je životni prostor vrsta iz redova odnosno
porodica Marcrouidae, Ophidiiformes,Zoarcidae, Anguilliformes i Scorpaeniformes. ako
je udjel slatke vode u ukupnoj količini vode na zemlji samo 2,6 do 3%, u rijekama,
potocima i jezerima od ukupnog broja vrsta koštunjača u ovim vodama živi oko 40%. 
Zemljopisna izoliranost kao i velike razlike u uvjetima kao što su vrstadna, temperatura,
brzina protoka, godišnja doba, količina kisika sadržanog u vodi, tvrdoća vode
i pH vrijednostdoveli su do velikog broja prilagodbi i vrsta. Većina od oko 6.000 
vrsta koštunjača koje žive u slatkoj vodi su šaranke(Cypriniformes), somovke 
(Siluriformes) i Characiformes koje s vrstama
malobrojnijim Gymnotiformesi Gonorynchiformes čine takson Ostariophysi.
Prema rasprostranjenosti vrsta ovog taksona može se zaključiti da su se razvile u
vrijeme dok su još svi kontinenti,osim Australije gdje ne postoje, bili jedinstvena 
kopnena masa. Ostariofizi su se vrlo rano odvojili od sleđevki s kojima 
su imali zajedničke pretke. Oni su primarne slatkovodne ribe. Nakon ostariofiza, među
slatkovodnim ribama najznačajnija je porodica ciklada 
(Ciclidae). One dominiraju slatkovodnom faunom istočnoafričkih jezera i 
Srednje Amerike, ali i zapadne Afrike, južne Amerike Madagaskara i južne
Indije.

2.3.Kretanje

Za kretanje im služi - zajedno s bočnim savijanjem tijela - prije 

svega repna peraja. No, i tu ima iznimaka. Tako se ribe porodica usnača (Labridae)
i kirurga (Acanthuridae) kreću pretežno pomoću prsnih peraja, dok repnu koriste samo
za usmjeravanje.

Vanjska obilježja
(1) škržni poklopac
(2) Bočna pruga
(3) Leđna peraja (Dorsale)
(4) Masna peraja
(5) Rep
(6) Repna peraja (Caudale)
(7) Podrepna peraja (Anale)
(8) Svijetleći organi
(9) Trbušna peraja (Ventrale)
(10) Prsna peraja (Pectorale)
2.4.Razmnožavanje

Organi za razmnožavanje nalaze se kod koštunjača postrance iznad crijeva. Oplodnja se

kod većine vrsta odvija bez parenja. Umjesto toga, ženkina ikra i mužjakovo "mlijeko"
(sjeme) odlažu se na isto mjesto gotovo istovremeno u vodu. Pri tome se broj jajašaca
od vrste do vrste ekstremno razlikuje. Dok neke vrste polažu milijune jajašaca, dotle
one vrste koje provode brigu o leglu rijetko polažu više od par stotina
(kao koljuške (Gasterosteidae), koje polažu oko sto). Nakon izlaska iz jaja, mladunci
provode na listovima ili u jamicama dok ne potroše sav žumanjak koji je ostao prirastao
uz njih kod valjenja. Nakon toga, roditelji na smjenu, ili samo jedan roditelj, najčešće
mužjak, vode larve i čuvaju granice revira. Ako veći dio larvi iz nekog razloga strada,
može se dogoditi da roditelji pojedu preživjele larve i odmah nastave s podizanjem
novog legla.Neke vrste riba razvile su još jedan način brige o leglu, čuvanje jajašaca a
kasnije i larvi u ustima. Kod ovih vrsta, majka uzima oplođena jajašca u usta i nakon
valjenja larvi, pušta ih van, no tu briga ne prestaje. U slučaju opasnosti, larve se
vraćaju natrag u majčina usta. Vrsta Synodontis multipunctatus razvila je ponašanje
koje je jednako Parazitiranju gnijezda kod nekih ptica. Svoja jaja ostavljaju uz jaja ribe -
domaćina. Tada ih ženka - domaćin uzme u usta i brine o njima kao o svojim. Kako se
larve parazitirajuće vrste ranije izvale od larvi domaćina, pojedu jaja ili larve ribe -
domaćina. Ribe roda Symphysodon nakon valjenja larvi izlučuju na koži sekret koji larve
"pasu", i služi im kao prva hrana. Kod labirintnjača mušjaci na površini vode,
između algi, naprave "gnijezdo" od pjene i tjeraju ženku da položi jajašca u njega. Pri
tome, svojim tijelom obuhvati ženku i okrene ju na leđa, tako da jajašca otplutaju
prema gnijezdu na površini. Nakon toga, mužjak potjera ženku i sam brine o leglu
čuvajući ga od grabežljivaca. Kad se izvale larve, mužjak više ne brine o njima.Neke
koštunjače, naročito maritimne grgečke, nemaju genetički određen spol. On se izrazi tek
pri susretu s partnerom, ili uvjetima okoliša, i može se mijenjati više puta. Postoje i
koštunjače koje imaju organe za parenje, kao živorodne vrste roda Poeciliidae. Nakon
unutartjelesne oplodnje ženka donosi na svijet žive mladunce.
2.5.Kostur

Kostur
im se sastoji od kosti, a kod primitivnih vrsta dijelom još i od hrskavice.
Na lubanji se nalazi škržni kostur sastavljen od četiri škržna luka od 
kojih se prednji razvio u donju čeljust. Kralježnica
je povezana s lubanjom. Kralješci u području trupa nose rebra. Cijelom 
dužinom kralježnice kralješci imaju trnaste nastavke na leđnoj strani, a
u području repa i na trbušnoj. Između mišićakoštunjače često imaju "riblje kosti", koje
čini okoštalo vezivno tkivo. Za upravljanje i pokretanje koštunjače koriste peraje, koje
su, osim masnih peraja kod lososa (Salmoniformes), Characiformes
i somovki (Siluriformes) imaju razvijenu mogućnost disanja i ždrijelom. Gutaju 
zrak, a zatim u vrlo dobro prokrvljenom ždrijelu dolazi do izmjene plinova. Neke 
ribe podred labirintnjače(Anabantoidei) preuzimaju kisik i iz zraka, koristeći za to
izrasline upodručju glave. Ribe kod kojih je riblji mjehurjoš povezan sa ždrijelom (kao
kod Lepisosteidae),koriste i mjehur za disanje. Kod porodice Polypteridaei
reda Dipnoi su izrasline u ždrijelu razvile funkciju pluća.
3.Sažetak

Koštunjače čine 96% sveukupne riblje populacije u svijetu kako u slatkim tako u slanim
morima.Za razliku od ostalih riba one su puno slozenije i najmlade su ribe.Postoji cak
27.000 vrsta kostunjaca.Sve to nam govori o velikom broju riba od kojih mnogima
prijeti istrebljenje i covije je duzan promijeniti svoj odnos kako prema ribama tako i
prema cijelom planet ako želi opstati.
4.Popis literature

Heliodor-Lagerlof :Enciklopedija leksikografskog zavoda 3 Heliodor-Lagerlof

Životinje - Velika ilustrirana enciklopedija, nakladnik Mozaik knjiga, Zagreb, 2. izdanje

Neven Milišić :Sva riba jadranskog mora, nakladnik Marjan tisak d.o.o., Split