Uvod u teoriju elastičnosti

1. Naprezanje i deformacija
2. Hookeov zakon; Elastična sila
3. Vrste naprezanja:
(i) vlačno
(ii) tlačno
(iii) smicanje

Teorija elastičnosti 1
 Uvod u teoriju elastičnosti
• Naprezanje i deformacija

Naprezanje  se definira kao omjer sile i površine na koju

ta sile djeluje:
F N 
  m 2 
S
Deformacija  čvrstog tijela je promjena dimenzija i
volumena tijela, te je obično praćena promjenom oblika
tijela. Najjednostavnija deformacija je linearna i definira
se kao:
l

l
Elastičnost je svojstvo materijala  nakon prestanka
djelovanja vanjskih sila: (i) savršeno elastična tijela se
vraćaju u početni oblik, (ii) savršeno plastična tijela
potpuno zadržavaju svoj deformirani oblik, (iii) djelomično
elastična tijela se ponašaju negdje između ova dva ekstrema

Teorija elastičnosti 2
• Ovisnost deformacije o naprezanju

   ;
Točka A: granica linearnosti;
C
B D Točka B: granica elastičnosti,
A
dolazi područje plastičnosti;
t

Točka C: određuje maksimalno

os
čn

naprezanje koje materijal može

ti
as
el

izdržati;

 Točka D: dolazi do kidanja

materijala;

Teorija elastičnosti 3
• Hookeov zakon. Elastična sila

U području linearne deformacije čvrstih elastičnih

tijela vrijedi Hookeov zakon:

  E
E je Youngov modul elastičnosti.

Materijal E (GN/m2)

guma 0.01
staklo 50
aluminij 70
čelik 210

Izotropni materijali imaju jednaka svojstva u svim

smjerovima.
Teorija elastičnosti 4
Elastične deformacije i Hookeov zakon možemo objasniti
promatrajući mikroskopsku strukturu, tj. kristalnu
rešetki čvrstih tijela. Kada nema naprezanja, atomi su
u svojim ravnotežnim položajima. Pri deformaciji razmak
među atomima se mijenja, povećava ili smanjuje, ovisno
o tome kakva je deformacija. Javljaju se privlačne
odnosno odbojne sile koje se suprostavljaju djelovanju
vanjske sile. Za male deformacije, ovisnost sile o
promjeni udaljenosti r je linearna.
V(r)

r0
r

[RasMol]
V(r0)

Teorija elastičnosti 5
• Vrste naprezanja
(i)Vlačno naprezanje (kada na istom pravcu djeluju
sile jednakog iznosa a suprotnog smjera i nastoje
produžiti tijelo);

• Pri produženju štapa poprečne se dimenzije smanjuju. Relativna

Poprečna kontrakcija je proporcionlna naprezanju:
d  je konstanta, tzv. Poissonov broj
d  (0.2<<0.5)
  ,  d
d E l
l

Teorija elastičnosti 6
(ii) Tlačno naprezanje (kada sile djeluju tako da
nastoje smanjiti dimenzije tijela);
Kada se zbog djelovanje
vanjskih sila okomitih na
cijelo oplošje tijela
volumen tijela mijenja,
Hookeov zakon glasi:
V
p     B
V

B je volumni modul
elastičnosti;
K (recipročna vrijednost
modula elastičnosti) zove
se stlačivost;

Teorija elastičnosti 7
(iii) Smicanje i torzija;

   tg    

1
tg    
G
F
Tangencijalno naprezanje

i deformacija smicanjem;
S
E
G je konstanta, modul smicanja; G
Povezana s Youngovim modulom i 2(1   )
Possonovim brojem;

Teorija elastičnosti 8
Posebni primjer smicanja je torzija štapa.

Poprečni presjeci štapa duljine

l i promjera 2r ostaju isti;

Torzionu deformaciju pokazuje

kut  za koji se uvije slobodni
F
kraj štapa;
F  D je torziona konstanta;

1 2l
  M
G r 4

r 4
D  G
2l
M  D

Teorija elastičnosti 9
Nove konstante:

Youngov modul E=/

elastičnosti
Poissonov broj 
Volumni modul B
elastičnosti
Stlačivost K
Modul smicanja G=E/(2(1+))
Torziona konstanta D

Teorija elastičnosti 10