Jesenska zaštita voćaka

Većina bolesti na voćkama se suzbija od ranog proljeća i zatim tijekom vegetacije, no za neke je bolesti
neophodno i tretiranje ujesen u periodu opadanja lišća. Kod koštičavih voćaka to su bakterijski rak
koštičavog voća, šupljikavost lista koštičavog voća i kovrčavost lišća breskve, a kod jezgričavog voća
rak kore kod jabuke i kruške, bakterijska palež jezgričavog voća i bakterijski rak kruške.

Rak koštičavog voća je bakterijska bolest koja se pojavljuje na većini koštičavih voćaka. Uzročnik je bakterija
Pseudomonas mors-prunorum. Znakovi bolesti javljaju se na granama i kori u vidu rak-rana i hipertrofija okolnog
staničja uz obilno lučenje smole.

Do zaraze dolazi u jesen, u vrijeme opadanja lišća kroz lisne ožiljke i u proljeće u vrijeme cvatnje. Obzirom na
vrijeme zaraze, najvažnije je izvršiti tretiranje u početku opadanja lišća fungicidima na osnovi bakra.
Smatra seda jebakterijski rak najopasnija bolest koštičavog voća jer nema djelotvornih mjera zaštite kad bolest
zahvati nasad, a ponekad može doći i do potpunog sušenja voćnjaka.

Šupljikavost lista koštičavog voća bolest je lako prepoznatljivih zankova na lišću u vidu sitnih okruglastih pjega
koje nekrotiziraju i s vremenom ispadaju s lista te on postaje šupljikav. Uzročnik bolesti je gljivica Stigmina
carpophilla. Kemijsko suzbijanje se provodi već u jesen u periodu opadanja lišća bakrenim fungicidima, a zatim
slijedi primjena bakrenih fungicida potkraj zime u fenofazi bubrenja pupova te nakon toga, ovisno o vremenskim
uvjetima, dodatna tretiranja prije cvatnje i nakon cvatnje fungicidima na osnovi kaptana, dodina i ditianona.

Kovrčavost lišća breskve je bolest koju voćari lako prepoznaju po zadebljalom nakovrčanom lišću crvenkaste
boje. Znakovi bolesti se javljaju već u rano proljeće, no kad su vidljivi – kasno je za zaštitu. Uzročnik bolesti,
gljivica Taphrina deformans, prezimljuje u obliku micelija u zaraženim pupovima. Za uspješnu zaštitu breskve
potrebno je tretiranja provesti prije pojave prvih znakova bolesti. U priobalju se prvo tretiranje bakrom obavlja već
u jesen, a tretiranja bakrenim fungicidima pred sam početak vegetacije i fungicidima na osnovi dodina i ditianona
u početku vegetacije nezaobilazna su i u priobalju i na kontinentu.

Rak kore jabuke i kruške uzrokuje gljivica Nectria galligena. Do zaraze dolazi kroz razna mehanička oštećenja
na voćki (rez, tuča i sl.). Rak rane su vidljive na kori grana i debla. Rane se s vremenom povećavaju, a kad
obuhvate cijelu granu dolazi do njenog sušenja. Sve grane sa znakovima bolesti potrebno je ukloniti rezom, a
rane nastale rezidbom treba premazati Mikazol pastom ili Biopolom V. Tijekom toplih i kišnih jeseni poželjna su i
dva prskanja fungicidima na osnovi bakra u vrijeme opadanja lišća.

Bakterijska palež jezgričavog voća najopasnija je bolest jabuke i kruške. Bolest uzrokuje bakterija Erwinia
amylovora. Zaražena stabla izgledaju kao opaljena vatrom pa je bolest po tome i dobila ime. Vrlo karakterističan
znak bolesti su jednogodišnji izboji koji potamne, lišće na njima vene, a vršni dio se objesi i podsjeća na dršku
kišobrana.

Obavezna mjera zaštite je mehaničko odstranjivanje zaraženih izboja rezom 30 cm ispod prijelaza iz bolesnog u
zdravo tkivo jabuke, odnosno 50 cm kod kruške. Alat pri rezidbi treba obavezno dezinficirati. Kemijske mjere
zaštite provode se preventivno u početku vegetacije fungicidima na osnovi bakra (kao i za suzbijanje krastavosti
jabuke) te u cvatnji primjenom fosetila. Primjena bakrenih fungicida preporuča se i u jesen, odmah nakon
opadanja lišća.

 Bakterijski rak kruške uzrokuje bakterija Pseudomonas syringe pv. syringe. Znakovi bolesti, rak kore i nekroza
pupova i sušenje cvjetova, lako se mogu zamijeniti s bakterijskom paleži. Suzbijanje se provodi tijekom opadanja
lišća i pred početak vegetacije fungicidima na osnovi bakra.

Jesenska primjena bakrenih fungicida preporuča se i za neke druge vrste voća kod kojih se javljaju bakterioze
kao npr. bakterijska pjegavost na orahu ili bakterijska palež i bakterijski rak na lijesci.