Uvod

SEDAM PROPOVIJEDI MRTVIMA

UVOD

Ideja je jedina realnost

od Basilidesa Iz Alellsandrije, grada gdje je Zapad dodirnuo Istok

KnjigU "Sedam propovijedi mrtvima" napisao je Carl Gustav Jung, ali pod toliko neobicnim okolnostima da se sakrio iza pseudonima Basilidesa iz Aleksandrije, imena slavnog gnostika iz I. stoljeca

poslije Krista. Evo sto se dogodilo.

Zapisao

CARL GUSTAV lUNG

Godine 1913. Jung je raskinuo suradnju sa Sigmundom Freudom. Razloga je bilo nekoliko. Na povrsini tinjao je sukob oko Jungove rnladalacke strasti za okultnim koju Freud nije odobravao, ali stvarni sukob izazvan je razllcitirn razumijevanjem libida. Za Freuda radilo se 0 seksualnoj energiji, za Junga opcoj psihickoj energiji, sto je uz sukog dva snazna karaktera koja ne

7

Sedam propovijedi m r t v t m a

Uvod

trpe dominaciju partnera morale zavrsiti razlazqrn. Odlazak Freuda, za Junga je znacio i odlazak vecine duqoqodisnjih prijatelja i suradnika, koji nisu smogli snage da pokusaju razumjeti "slabost" mladog psihologa prema herrnetickirn znanjima. Jung je tako iznenada ostao usamljen, neshvacen i u velikoj psiholoskoj krizi, nalik na svoje pacijente koje je tada vee uspjesno lijecio. sarnotojastvo i beznade razvuklo se i trajalo, danima, mjesecima, godinama. Psihoanatiticar i lijecnik bio je pred mentalnim slomom. Godine 1916. njegova obiteljska kuca nalikovala je na scenu kakvog filma strave u kojem su clanove Jungove obitelji maltretirala nevidljiva, netjelesna bica, nepoznate i zastrasujuce energije.

stanju razgovarao s duhovima predaka, dali su mu neobicnu ideju.

Jung je imao snazan predosjeca] da njegove unutarnje blokade, mentalne i osjecajne, izazivaju cudna nadnaravna zbivanja. Energiju koju je kocio unutar sebe morao je pustiti na slobodu. Odlucio se na neobican korak, sasvim u skladu sa svojom prirodom. Kako se u radu s pacijentima sluzlo i hipnozom, doveo je sebe u stanje transa, oslobodio nesvjesni dio svojeg bica i prepustio se takozvanom automatskom pisanju. Jung je poput medija primao i zapisivao poruke. S neke vise razine rekli bi moderni mistici, iz kolektivnog nesvjesnog odgovorio bi im Jung.

Svi clanovi obitelji Jung imali su prividenja. Slike u velikoj kucl padale su bez ikakvog razloga sa zidova, a cudnl zvuci iz nepoznatog izvora odzvanjali su sobama. Jednoga dana, oko podneva, dok su rucali u vrtu kuce, ulazno zvono je pocelo snazno zvoniti iako nikoga nije bilo pred vratima, sto su jasno vidjeli, Jung, zapanjena obitelj i posluga.

Slavni psihoterapeut je u transu bio tri dana, a sadrzaj poruka koje je cijelo to vrijeme primao i zapisivao nazvao je "Sedam propovijedi mrtvima". Odmah ih je dao tiskati i objaviti, ali pod pseudonimom Basilidesa Aleksandrijskog, slavnog gnostika iz Prvog stoljeca poslije Krista. Nikada nije razjasnjeno je Ii u stanju nesvjesnog Jung rnozda uistinu stupio u kontakt sa gnostikom i zapravo ispravno potpisao "Propovijedi". Uglavnom, tek poslije njegove smrti objavljeno je kako je bas on autor ove neobicne knjige pisane stilom i jezikom proroka. Propovijedi zapravo opisuju Ijudski napor i patnju u Osobnom duhovnom sazrijevanju, dok pojedinac, mucno, korak po korak koraca Stazom samorazvoja. Knjiga pocinje riiecima:

Strah i nelagoda zavladali su ukletom kucom. Bojali su se svi osim samog Junga. Odlucio se uhvatiti u kostac s nepoznatim silama. On je vrijeme usamljenosti koristio za poniranje u svoj unutarnji svijet, u tamne hodnike nesvjesnog gdje se susretao s nepoznatim silama koje je u pokusaju razumijevanja izvlacio na svjetlost svijesti. A parapsiholcski fenomeni, s kojirna se susretao jos od ranog djetinjstva i mladosti, kada je jedne noel pokraj jezera izmedu Pavie i Verone u bud nom i trijeznom

8

9

Sedam propovijedi mrtvima

Uvod

"Mrtvi se vratise iz Jerusalema gdje ne nadose one sto su trazili. Moljahu me da ih pustim i tako ja zapoceh svoje ucenje."

I dalje:

On je hemafrodit najranijeg nastanka.

On je bog zaba i krastaca koje zive u vodi i izlaze na suho, eiji se kreket javlja u podne i u ponce.

On je obilje koje trazi sjedinjenje s prazninom.

On je sveto zacece.

On je Ijubav i ubojica Ijubavi. On je svetac i njegov izdajnik.

On je najsjajnija svjetlost dana i najtamnija noc ludila. Pogledati ga znaci oslijepiti.

Saznati ga znac' oboljeti.

Obozavati ga znaci smrt.

Plasiti ga se, to je mudrast.

Ne odupirati mu se, to je iskupljenje ... "

"Postoji Bog kojeg ti ne znas, jer ga je zaboravio Ijudski rod. Mi ga nazivamo njegovim imenom Abraksas ... Abraksas stoji iznad sunca i iznad vraga. On je nevjerojatna vjerojatnoca, nestvarna stvarnost. .. On je snaga, trajanje, pramjena ... Teske je otkriti njegovo bice. Njegova moe je najveca, jer covjek ga opaziti ne moze. Iz sunca on izvlaci beskrajno dobra; iz vraga beskrajno zlo: a iz njega dolazi ZIVOT neodredljivi, majka dobra i zla ... "

I jos:

Po mnogim poznavateljima Jungovog cjelokupnog djela, "Sedam prapovijedi mrtvima" vezivna je nit koja se provlaci kroz cijeli njegov kreativni zivot, znanstveni, ezoterijski, urnjetnicki. Sve sto je radio i govorio svoje objasnjenje ima u "prapovijedima" koje je izgovorio u transu.

"Sto suncani bog govori to je zivot. Sto vrag govori to je smrt."

Abraksas izgovara riiec zivot i smrt u isto vrijeme, on zacinje i istinu i laz, dobra i zlo, vlada svjetlom i mrakom, istim djelom i zakonom. Abraksas je zapravo bog, vladar svijeta materije, spoj suprotnosti, jin i jang, svjetlost i tama, dobra i zlo.

"On je blistav kao lav u trenutku kada obara svoju zrtvu, On je lijep kao praljetni dan.

On je veliki bog Pan i takoder mali.

On je cudoviste podzemnog svijeta, polip s tisucu krakova, cvor isprepletenih zmija, mahnitost.

10

a svom radu sam Jung kaze: "Danas nitko ne obraca paznju na one sto je iza rijeei, na ideje koje su u njihovoj osnovi. A ipak, ideja je jedina realnost. Cijeli moj rad je zapravo davanje novih imena tim idejama, tim realnostima. Pogledajmo, naprimjer, rijec "nesvjesno". Bas sam procitao knjigu kineskog Zen-budiste. I izgleda mi da mi govorimo 0 istoj stvari i da je jed ina razlika medu nama sto smo istu realnost nazvali razlicitim imenom. Na ovaj nacin uporaba rijeei "nesvjesno" nije one sto je vazno: vazna je ideja koja lezi iza rijecl."

_____________________________________ 11

Sedam propovijedi mrtvima

Uvod

Jung je roden u obitelji svecenika, dobio pnmjeren krscanski odgoj, ali kada je pocetkorn studija slucajno naisao na svoju prvu knjigu 0 spiritizmu, strasno se bacio na citanje okultne literature. Vee tada je pokazao i kako nema namjeru svoja iskustva oqraniciti samo na usluge knjiznica, pa je dvije godine neprekidno ucestvovao u spiritualnim seansama, tada masovnim i u modi. Materijale koje je prikupio u ovim seansama pretvorio je kasnije u doktorski rad.

primjer eksterioracije psihicke napetosti te dodao: "Sada ce doci jos jedan", sto se uistinu i dogodilo.

Kada je upoznao Freuda izgledalo je da ce suradnja vjecno trajati. Vee smo naveli razloge zbog kojih se to nije ostvarilo, ali ovdje nas najvise zanima njihov razliciti pristup parapsiholoskirn fenomenima. Freud je znao vikati i upozoravati Junga da se kao kuge cuva "Crnog blata okultizma", iako je na samom kraju svog zivota napisao da je oblast parapsiholoskih istrazivanja "kisela jabuka", ali kada bi se nanovo rodio "sigurno bih ju zagrizao".

Sto je zapravo Jungov osnovni doprinos duhov iosti svojeg vremena? Za razliku od velikih religioznih organizacija, zapletenih svjetovnim interesima i dogmom, nernocnih da pruze smislen odgovor na raznolike zivotne izazove i probleme suvremenog svijeta, Jung nam je jasno definirao i ponudio rjesen]e. Smisao postojanja je traganje, uzlazno kretanje Stazom Individualizacije do konacnoq cilja, ostvarenja Jastva. Za Junga Jastvo je sveukupnost psihickih sadrzaja, ali kako je i sam rekao, nisu vazne rijeci i razlicita imena, vee ideje koje su ispravno shvacene uvijek jednake. Time Junga mozerno prepoznati, iako se sluz! drugacijim terminima, kao krscanskcq gnostika, zenbudistu iii pak alkernicara.

A parapsiholoska iskustva bila su nedjeljivio dio Jungovog razumijevanja i dozivljavanja svijeta, u sto se jednom prilikom mogao uvjeriti i sam Freud. Kada su se 1909. godine sreli u Becu, otac psihoanalize zestoko je napao Junga zbog njegovih okultnih istrazivanja. Jung je tesko primio kritiku i poceo fizicki drhtati od unutarnje napetosti. Kada je njegova napetost postala neizdrzljiva zacuo se snazan prasak na polici s knjigama iza njihovih leda. Freud je problijedio od straha dok mu je Jung smireno objasnjavao kako je one sto su culi dobar

Najbolje je ovo objasniti na njegovom odnosu prema alkemiji. "Alkemija je podzemna struja krscanstva", jed nom je izjavio Jung strasno zaljubljen u ovu ezoterijsku disciplinu. Kada je prvi puta privukla Jungovu paznju, alkemija je stoljeCima bila mrtva. Ostala bi zaboravljena i za Junga da se u njegov zivot nije upleo neobican san. Tada vee slavni psihoanaliticar sanjao je kako se uputio u krilo svoje velike kuce u koje nikada nije zalazio u stvarnosti. Sanjajuci dalje iznenada se nasao u odaji ispunjenoj privlacnirn, neobicnim rukopisima. Kada se probudio Jung se danima mucic trazeci simbliku ovog sna. A tada mu je slucajno u ruke dospio drevni kineski tekst 0 alkemiji "Tajna zlatnog

12

___________________________________ 13

Sedam p r o p o v Ij e d I m r t v t m a

cvijeta". Kada je procitao slikovito ukoricenu knjigu njegovo zanimanje za alkemiju je planulo. Zadovoljan sto je dosao do objasnjenja sna, uvjeren kako ga prema alkemijskim tekstovima gura njegova podsvijest, Jung je nabavio sve tada dostupne alkemijske knjige. Zahvaljujuci svom poznavanju latinskog i grckog jezika, citao ih je u originalu, izbjeqavajuci nerazumijevanje prevoditelja. Vremenom Jung je stvorio najvecu privatnu zbirku alkemijskih rukopisa i knjiga na svijetu.

Sto ga je toliko privlacilo tada prezrenoj okultnoj disciplini? "Pronasao sam povijesnu presliku moje psihologije nesvjesnog" objasnio je Jung u jednoj knjizi. Alkemija mu je zapravo pruzila kljuceve do mnogih nejasnih simbola spontano nastalih u snovima pacijenata koje je lijeCio. Ono sto je Junga posebno uzbudivalo bila je cinjenica da skoro sve te osobe nisu imale nikakva okultna iii alkemijska znanja. Po Jungu, ona, alkemija, je filozofski sustav cija je pokretacka snaga teznja da se rijesi najveca Ijudska tajna, odnos dobra i zla, odnosno moqucnost da se sirovi ("zli") elementi zivota preobraze u plemenite ("dobre"), iii alkemijskim rijecnikorn receno kamen u zlato.

Kako bi sto bolje shvatili zasto je Jungova podsvijest kroz propovijedi "kreirala" cudesan ezoterijski sustav znanja, prenosimo Jungov opis njegovih osobnih paranormal nih iskustava koje je opsirno iznio u svojoj knjizi 'Vizije, snovi, razrnisljanja". Jer, osim intelektualne znatizelje za okultno, Junga je prema sadrzaju propovijedi "gurnuo" i stvaran zivot.

Junga najvise pamtimo po terminu kolektivnog nesvjesnog, kojeg rnozerno shvatiti i kao "zajednicku dusu" iii "astralnu svjetlost" razlicitih duhovnih tradicija. No, rijeci nisu vazne naucio nas je Jung, vee ideje koje iza njih stoje. Kao kljuc razumijevanja i suzivota razlicitih kultura, rasa i nacija. Postoji Ii vaznija duhovna poruka u nasern ratom i rnrznjorn zarazenorn svijetu, globalnom selu tzrnijesanlh rasa, kultura i vjera.

14

Pocetkom 1944. godine s/omio sam nogu, a nakon te nezgode us/ijedio je srceni udar. U nesvjesnom stanju doiivio sam viziju koja je vjerojatno zepocele kada sam bio na rubu smrti. Bolnicarka mi je kasnije pricete: "/zg/eda/o je kao da ste okruieni btiestevom sjetioscu." Takvu pojavu ponekad je pnmjecivet« kod samrtnika, dodala je.

/mao sam dojam da se na/azim visoko u svemiru. Na velikoj udaljenosti ispod sebe ug/edao sam zemaljsku kuglu, koja se kupala u p/avoj svjet/osti. Vidio sam duboko p/avo more i kontinente. Oa/eko ispod mojih stopala /eiao je Cejlon, a u smjeru mog pog/eda /ndija. U moje vidno polje nije ulazila cijela zemlja, ali se njen okrug/i ob/ik jasno raspoznavao. Oa/eko na lijevoj strani pruia/o se ogromno prostranstvo - crvenkastoiuta arabijska pustinja. Potom sam ug/edao Crveno more, a sasvim iza njega nazirao se djelic Mediterana.

Na desnu stranu nisam g!edao. Znao sam da se nalazim na tocci iza koje slijedi odvajanje od zemlje. Kasnije sam ustvrdio koliko se mora biti visoko u prostoru da bi se imao tako sirok pog/ed - oko tisucu milja.

___________________________________ 15

Sedam p r o p o v t j e d I mrtvima

Uvod

Nakon kraeeg promatranja, okrenuo sam se na drugu stranu. U moje vidno polje uslo je nesto novo: nedaleko, ugledao sam u prostoru ogroman kameni blok tamne boje, nalik na meteor. Bio je otprilike velicine moje kuce, ali veci. Kao i ja, lebdio je u prostoru.

Sticne stijene vidio sam na obali Bengalskog zaljeva.

Ti su kameni blokovi bili od iutosmedeg granita, a neki metiu njima bill su izdubljeni u hramove. Moja stijena predstavljala je jedan takav ogromni tmasti blok. Jedan njen ulaz vodio je u malo predsoblje. S desne strane ulaza, na kamenoj klupi, sjedio je tamnoputi Hindus u lotos poloiaju. Na sebi je imao bijelu halju i znao sam da me ocekuie.

Kada sam se pribliiio ulazu u stijenu dogodilo se nesto cudno: imao sam osjece] da s mene, poput zmijske koze, sve spada. Sve cemu sam teiio, sto sam zetio iIi 0 cemu sam rezmitijeo, cjelokupna fantazmagorija zemaljske egzistencije, otpala je ill bila strgnuta s mene. Bio je to izuzetno bolan proces. Pa ipak, nesto je osta/o; cinilo se da sam nastavio nositi sve ono sto sam doiivio iii cinio, sve sto se u proslosti oko mene zbivalo. To je bilo sa mnom i ja sam bio sve to. Sastojao sam se od vlastite povijesti i osjeceo sam: "Je sam taj sveianj proslosti, ja sam njeno ispunjenje".

Ovo iskustvo me je preplavilo osjecejem ogromne praznine, ali istovremeno i osje6ajem velike punoce.

Nije vise bilo nicega za cim bih iudio. Postojao sam u objektivnom stanju: predstavljao sam ono sto sam bio tijekom iivota.

Ali i nesto drugo je orivtecuo moju painju. Kada sam se pribliiio ulazu posta!o mi je nesumnjivo jasno da cu

stupiti u jednu osvijetljenu prostoriju i tamo sresti sve /jude kojima sam pripadao u stvarnosti.

Tamo bih konecno shvatio koju povijesnu nit smo slijedili ja i moj iivot. Saznao bih sto je bilo prije mene, zbog ceqe sam nastao i prema kakvom ci/ju ie moi iivot bio usmjeren.

I dok sam tako rezmistjeo, odozdo, iz pravca Europe, jedna /judska prilika je po!etjela prema meni. Bio je to moj ujecnl«, dr. H - uokviren zlatnim lancem. Kada se neseo ispred mene uslijedila je razmjena misli, bez rijeCi. Or. H je poslat sa Zemlje da mi prenese poruku kako se tamo protive mom odlasku. Nemam pravo napustiti Zem/ju i moram se vratiti. U trenutku kada sam to cue vizija je iscezie.

Bio sam duboko rezoceren. Bolan proces razgolieenja bio je uzaludan. Nece mi biti dozvo/jeno uci u hram i pridruiiti se /judima u cije sam drustvo spadao. U stvarnosti, proste su tri tjedna prije no sto sam bio u stanju ponovno pristati na iivot. Nisam mogao jesti jer mi se svaka hrana gadila, a grad i planine koje sam vidio sa svog bolesnickog kreveta podsje6ali su me na obojene zavjese sa crnim rupama.

Osje6ao sam iestok otpor prema svom lijecniku jer me je vratio u iivot. Istovremeno, bio sam za njega zabrinut. Obuzimala me je zestresujuce misao da ce dr. H umrijeti umjesto mene. Nastojao sam mu svim silama to objasniti, ali me on nije razumio.

I doista, ja sam bio njegov pos/jednji pacijent. Cetvrtog travnja 1944. godine dr. H je pao u svoju postelju iz koje se vise nije podigao.

16

14.nliznica THAVNO

____________________________________ 17

Sedam propovijedi mrtvima

Uvod

Vrijedi spomenuti jos jedan detalj iz tih dana. U sobi u kojoj sam leiao se osjeceto jako prisustvo svetosti. Tada sam shvatio sto se podrazumjeva kada se govori 0 "sletkom mirisu" OUHA SVETOG. Radilo se bas 0 tome. U sobi se nalazila pneuma neizreeive svetosti. Ranije nikada ne bih mogao pretpostaviti da je takvo iskustvo moquce. Nije se radilo 0 tvorevini imaginaeije. Vizije i iskustva bili su krajnje realni; nist« subjektivno im se nije moglo pripisati - sve je odlikovala krajnja objektivnost. Poceo sam rezmisijeti, moida se coviek mora pribliiiti smrti kako bi stekao neophodnu slobodu da govori 0 njoj. Ne radi se 0 mojoj ielji za iivotom nakon smrti. U stvari, vise bih volio da ne potkrepljujem takve Ideje. Ipak, u ellju krajnje istine, moram prizneti kako se u meni bude, bez moje ielje iIi svjesnog napora, misli takve prlrode.

Parapsihologija drii kako se znanstveno vrijednim dokazom 0 iivotu nakon smtti moie smatrati cinjenice da se mrtvi pojavljuju - bilo kao duhovl ill posredstvom medija - I prlcaju stvari koje samo njima mogu biti poznate. Ali uprkos tome sto dolsta postoje takvl jasno posviedoceni slucejevi, ostaje pltanje da Ii duh iii glas uistinu prlpadaju pokojnoj osobi III predstavljaju pslhicku projekeiju, te da Ii ono sto duh Iii glas Izgovaraju dolsta potice od premlnule osobe Iii iz znanja koje moie biti prisutno u nesvjesnom.

Pitanje besmrtnostl se spontano nemece I u toliko] mjeri je nelskorjenjivo, da moramo ucinit! napor I stvoriti neku vrstu stava 0 tom problemu. Ali kako?

Pretpostavljam da to moiemo uciniti uz potnoc nagovjestaja koje nam salje nesvjesno, kao naprlmjer u snovlma. Nesvjesno nam pomaie tako sto nam nesto

18

go vorl Iii tako sto nam upucuje slikovlte neqovjesteje. Ono tekoder posjeduje i druge necine da nas obavijesti o stvarlma koje ne moiemo zneti ni uz kakvu pomoc logike. Mislim na fenomen sinhronosti, preaosjeceje I snova koji se obistinjuju. Ptisjecem se jednog dogadaja za vrijeme Orugog svjetskog rata, kada sam se vreceo kuci iz Bolingena. lako sam uz sebe imao knjigu, nisam mogao citeti jer mi se od trenutka kada je vlak krenuo pocele nametatl vizija nekog tko se davi. Svo vrijeme putovanja nisam se mogao ostoboaiti ove vlzije. Djelovala je zlokobno I pomisllo sam: "5to se de silo, moida neka nesreca"? Iz vlaka sam iziseo u Erlenbahu i krenuo kuci pjesice, jos uvijek uznemiren zbog opisane sllke. U vrtu su se igrala djeea moje druge keen. Ojeca su Izgledala prilicno uznemireno, pa sam Ih upitao: "Pe, u cemu je stvar?". Odgovorili su kako je Adrijan, tada najmladl od djecaka, pao u vodu na mjestu gdje se nalazi skloniste za cemce. Tamo je duboko i kako nije znao pliveti, ajece« se skoro udavio. Iz vode ga je u posljednji trenutak izvadlo njegov stariji brat. To se dogadalo upravo u onom trenutku kada sam u vlaku imao takvu viziju. Nesvjesno me upozoravalo. Zbog cega onda ne bi bilo u stariju obavijestiti me i 0 drugim stvarima.

Ptilicno rano sam shvatio kako je za mene neophodno da poducevem figure nesvjesnog, iIi onu drugu grupu koju je cesto nemoquce razlikovatl od prve "dunove pokojnika". Takav susret imao sam prvi puta kad sam se nalazio na proputovanju kroz gornju Italiju, kuda sam 1910. godine poseo bieiklom s jednim pnj"ateljem. Na povratku «uc! isli smo od Pavie ka Veroni, gdje smo

___________________________________ 19

Sedam p r o p o v t j e d I m r t v t m a

U"od

prenociii uz jezero. Tu sam sanjao san koji je poremetio nese planove 0 daljnjem putovanju. U snu sam se neseo na jednom skupu duhova iz prethodnih stotiece. Vodili smo razgovor na latinskom jeziku. Jedan gospodin sa dugom kovrcevom vlasuljom obratio mi se i uputio tesko pitanje, cije se sustine kada sam se probudio, nisam mogao sjetiti. Razumio sam ga, ali nisam posjedovao odqoverejuce znanje kako bih mogao odgovoriti na fatinskom. Stoga sam se osjetio duboko ponizen i s tim osjecejem sam se probudio. U trenutku samog budenje sjetio sam se knjige na kojoj sam tada radio, WANDLUNGEN UNO SYMBOLE DER LIBIDO, i osjetio se duboko infierioran jer nisam bio u stanju odgovoriti na pitanje duha, te sam odmah sjeo na vlak i vratio se kuci, svom poslu. Morao sam raditi i proneci odgovor. Novo iskustvo 0 evofuciji duse nakon smrti imao sam - otprilike godinu dana poslije smrti moje supruge - kada sam se jedne noci nagfo probudio sa svjescu da sam bio s njom u Juino] Francuskoj, u Provansi, gdje sam ptoveo cijefi dan u njezinom dtustvu. Ona se tamo nalazifa da bi proucevele fegendu 0 Graalu. To mi je izgledalo znecejno jer je ona umrfa prije no sto je 0 tome zevrsite rad. Misao da moja supruga i nakon svoje smrti nastavlja raditi na svom duhovnom razvoju - bez obzira sto pod tim podrazumijevafi - ucinlte mi se punim znecenj« i predstavljala je jos jednu potvrdu za moje poimanje onostranog iivote. Sa psiholoskog stenoviste, izgleda da bi onostrani iivoi trebao predstavljati loqicni nastavak psihickog iivote covjek» u starosti. Sa starenjem, kontemplacija, razmisljanje, unutarnje predstave dobijaju, prirodno, sve znacajniju ulogu u /judskom iivotu. U starosti covjek poCinje pred

20

svojim duhovnim okom odvijati traku sjecanja.i sanj~r~ci pocinje sebe prepoznav~ti. u un~tarnjim. I vanjskl"!. sfikama proslosti. To podsjece na pnpremenje za buduci iivot kao sto, prema Pfatonu, fifozofija predstavlja

pripremanje za smrt. ... .

Jedna misao mi se spontano namece: svijet je, kako ga ja poimam, isuvise jedinstven da bi u njemu _postoj~fa onostranost u kojoj je zakon suprotnosti sesvim odsutan. I tamo je priroda koja na izvjestan necin opet poljece od Boga. Svijet u koji stupamo. na~on =: bi~ ce veiicenstven i uiesen, poput Boga I nalik svekoliko] prirodi koju poznajemo. Isto tako ne moqu zami~~it~ da ce patnja potpuno nestati. fskustvo kOje sam dozivto u vizijama iz 1944. godine - oslobedenje od tjefesnih stega i spoznaja smisla - pruiilo mi je, ooduse, osjecej najdubljeg bfaienstva. fpak, i tamo je postojafa tama, i cudno nestajanje ljudske topfine.

Ako na polju stvaranja nema nikakve nesevrsenosti, nikakve prvobitne greske, zbog cega bi se javio bilo kakav pori v za stvaranjem, bilo kakva zudnje za daljnjim usevrsevenjem? Zesto bi bogovi bili i najmanje zainteresirani za covjek« i stvaranje svijeta? Za beskrajni kontinuitet Nidana lanca? Uostalom, bolnoj ifuziji postojanja Budha suprotstavlja svoj quod non, a krscenin nadu u skorasnji dofazak kraja svijeta.

Gini mi se vjerojatnim da na on om svijetu takoder postoje oqrenicenje, ali da su duse mrtvih u stanju da tek postepeno otkriju gdje tete granice ostobodenoq stanja. Negdje "izven" mora postojati neka determinanta, nuinosi koja upravlja svijetom, koja teit tome da se stavi tocke na stanja duse nakon smrti. Ova

___________________________________ 21

Sedam propovijedi mrtvima

Prva propovijed

kreativna determinanta kako je ja zemisljem odtucuje koje ce duse ponovno zaroniti u rodenje. Pretpostavljam da za izvjesne duse stanje trodimenzionalnog postojanja predstavlja daleko vece bieienstvo od onoga u vjecnosti. Ali to mozde ovisi od mjere ispunjenosti odnosno neispunjenosti koju su takve duse ponijele sa sobom iz svoga ovozemaljskog postojanja.

Moguce je da svako novo vrecenje u trodimenzionalni iivot nema vise nikakvog znecenje kada duse dosegne izvjestan stupanj spoznaje; u tom sluceju, dus« se vise ne bi morala vreceti, jer je dublji stupanj znanja uqusk: u njoj zelju za ponovnim otjelovljenjem. Tada bi duse nestale iz trodimenzionalnog svijeta i postigle one sto budisti nazivaju nirvanom. Osjece! za vjecnost moze se medutim dosegnuti jedino ukoliko imamo u vidu one nejvtse tnoquce. Samo svijest 0 neso! skucenoj zatvorenosti u sebe tvori vezu sa neoqrenicenoscu nesvjesnog. S tim uvjerenjem., sebe istovremeno doiivtjevemo kao oqrenicene i vjecne, kao jedno i drugo. Svijest da nesu izuzetnost cini nasa posebnost - to jest, da smo krajnje oqreniceni takoder nam daje moe za sticanje svijesti 0 beskonecnom. Samo tada!

10 rca

propovi jed

Kristijan Jelincic

Zapisao:

C9.f;j. Jung

22

________________________________ 23

Prva propovijed

Sedam propovijedi mrtvima

m

rtvi se vrate IZ J eru xcl evn a , gdje ne nadose o a o Sto su traiili. v1flolili su lHe

]{Jra~lliHu iii pllHil1u Ha~lvaHlO ]{JlenJllla.

U tOHZ pogledu i ra~tHisljaHje i postojanje prestaju. buduei d a vjecHo besl(1(ajno n e posjeduje kvalitete. U njerHU neHla postojaHja,

j er b i set a d a 1((l ~ 1 i k 0 val 0 0 d ]{J 1 e r 0 l'H e .

p 0 s jed 0 val 0 b i I? val i t e t e k a j e big a HI ~ I i /'? a v (II e lwo neSto ra~/icito od ]{Jlerome.

U 101eromi je niSta i sve. ]Beshorisl1o je razmisljati 0 1OleroHzi, to bi ~nacilo samounistenje. ]Biee nije u 101erol'Jlzi, vee u sebi. ]{Jleroma je i poceta1? i [?raj stvorenih bica . Ono pro dire u njih kao sto SUHceva svjetlost pro dire kra~ zrak. I aka ]{J I erovna prod i re l?ro~ sve, i pa k biee u to'me HeHla udjela, kao sto cijelo prozirno tijelo nije ni svjetlo Hi tama u svjetlu l?oje kro~ njega prolazi. mi smo, dakle, ]{Jlero'Wza sal'na po sebi, buduei srno dio vjecnog i beskrajnog.

Ali mi nemamo udjela u tome, i~ ]{Jlerome s m o zauvijek udaljeni; ne duhovno iIi pr urre meno , vee bitno, jer se razlikujerno od 101erome u nasoj sustini biea, koje je ograniceno vremenom i prostoroHl.

da ih pustim u1'1utzra i traiili mOJu rijec, i tako SaH'l poceo Hloje uce1'1je.

l-i art? en: ]{J 0 c e h s p r a z 1'1 i 1'1 0 WI . ]{J ra z n ina j e

isto Sto i punina. U bes/'?onacnosti puni1'1a nije

bolja od praznine. ]{Jra~nina je pra~na

potpu1'1a. J edwale» bisW10 mogli reci bilo sto ~a pra~ninu, hao na primjer, bijela je. iIi erna, iIi opet, nije, ili je. VleHo Sio je beskrajno i vjecl10 ~le posjeduje kvalitete, buduci posjeduje sve 1?I'Cllitete.

-- 25

26

Prva propovijed

Sedam propovijedi mrtvima

7iJa ipak buduci smo dijelol'i 7iJlerome,

7iJlero'Hw;e isto tako u nanla. 8ak u

najUlaHjem dijelicu 7iJleroHla Je beslnajlla.

vjec11a, i cjelovita, jef male i velike kvalitete sadrzaJlle su u njoj. To je ta pzra:Z11ina koja je s v u 9 d j e c j e I 0 v ita i t ra j H a . S a HlO s i HI b 0 1 i C 11 0 • pre 1I'la t O1'H e , go v 0 11' i 'm 0 s tv 0 r en i 'm b i c i rn a k a 0 dijelu 7iJlerome. ler, :zapravo, ']{Jleroma l1igdje n i j e pod i j e 1 j e n a , bud u c i j e p 11' a :z 11 ina. m i s HI 0 isto tako cjelovita ']{Jleroma, jer si1;nbolicno, pleroma je 11ajma11ji djelic (salHo kao privid. ne fWO postojanje) u nama i slobodan nebeski svod i:znad nas. it Ii cemu ovuia govoriti 0 ']{Jleromi uopce, lwd je sve i niSta? ~ovorim 0 njoj lwko bih poceo negdje, i isto tako kako bih vas oslobodio obnlane d a negdje, be»: iIi unutar, postoji neSto st aiwo , iii na neb l1acin postojece, od pocetka. S vaka na:zovi -st aln a i:zvj esna s t v a r j e s a rJll 0 re 1 a t i v n a . T 0 s a 1'11 0 P 0 s e b i j eve c stalno i:zvjesno sto qa Clnl podIoznim promjeni. Sto je promjenjivo, prema tome, Je bite. Stoga, do Ii je to jedna stvar koja Je

stalna i i:zvjesJIla xato Sto ima h'valitete: iii je cak kvaliteta sama po sebi.

7iJitaHje se pojavljuje: Kalw je bice nasta/o?

S tvo rena b i ca s u dosl a kao pro I a:zna. 11 e leao 13 i ce: buduci stvoreno bi ce predstav Ij a sam u t? val i t e t u ']{J I e r 0 Ht e , k a 0 St 0 n e - s t v ore n 0 predstavlja vjecnu S1Hrt.

U s v a k 0 v 11' i j e 'WI e n a s v a leo lH WI j est u J e

stvoreno, u svako vrijenle i na svaleom mjestu ;e S1Hrt. ']{Jleroma i1'Ha sve, osobitost neosobitost. Osobitost je 13ice. Ono je osobito. Osobitost je njegova suStina, p a preflita tome njegova m:zlicitost. 2ato isto tako m:zlikuje I? val i t e t e ']{J 1 e 11' 0 flil e k () jet 0 n i s u . 'R a:z 1 i k u j e i hod svoje vlastite rlrirode. 2ato mom govoriti 0 kvaliteta'Wta ']{Jlerome l!(oje to nisu.

Koja korist, kazete vi, govoriti 0 tome?

SaNti ste rekli, neJna koristi od ra:zmisIjanja o ']{Jleromi?

To ja rekoh vama, da vas oslobodim :zablude da smo sposobni ra:zmisljati 0 7iJleromi. Kada ra:z 1 uci WlO kva 1 i t et e 7iJ 1 erome, govOrl1HO sa

-- 27

28

Prva propovijed

Sedam propovijedi mrtvima

stajaliSta vlastite osobitosti 1 u sve~l s l' I a s tit 0 In 0 sob n 0 sc u . Ali 11 i s 'VH 0 reI? I i II i St a u svc~i 7iJlerome. Iuwjuei u vidu nasu dastitu osobnost, l1ije potHb110 govontl, ~bog {ega IN 0 i e Y/l1O do vol j n 0 1((l ~ I i k 0 vat i s a H! i s e be. Yl a sa p r i 1{ 0 d a j e 0 sob ito s t. it k 0 11 i s t e i s k re Hi pre I'll a t oj p r i J( 0 d i 11 e ra ~ 1 i k u j e I'll 0 sed 0 vol j 11 o. 10 r c}H a tom e 11'10 r a WIO Hap ra v i t i va ~ I ike u k val i t e t i .

'Taj PJ(iHCip Je suStina biea. I~ toga lHoicte vidjeti ~aSto su l1era~lil?oval1je i l1e1((!~li{it()st velilw opasvlOst ~a biee.

2bog toga H'lOraHlO ra~lil?ovati kvalitete

plcrome. T» l?valitete su ]fJit7RO\JI

S U107RO'TYlOS'TI, kao na privrzjH:

CJ)jeloval1je i lfledjelovanje. 10unina i 1Ova~nina.

Kakvo Je ~lo. pitate, u neva~likovanju

ne/l'Oga?

it II? 0 l1eVHamo sposobl1ost ra~lill?ovanja,

udaljavavno se od vlastite priro de , od TIiea. VadawlO u neosobitost, koja je drwqa levaliteta V I e r 0 HI e. 10 a a a In 0 usa tH u pun u e u i p r est a j e 1'1'10 biti biea. Vrepllstawzo se rastapanju u pra~nini. iTo je svnr; bic a . Stoga umiremo u potpunosti, jer se ne ra~likujeHIO. Odatle prirodna teinja biea p rem a osobitosti, borba protiv primarne, pogibeljne jeanakosti. 'To se ~oue V7RIlfl(911O IVUDrO ICJ)UALYlOS'TI.

v

2: i vo 1 }n rtvo.

7Ra~li{i to i ] cdn aho .

Svjetlo i 'T anta. \7ruee i Hladno. Sila i materrija.

\7rrijeHle i Vrosto1f'. r])obro i Z 10.

Ljepota i 7Ruinoea. ] edno i m noStvo.

1Oarovi ra~li{itosti su /?valitete Vlerorne l?o)i to nisu jef sual?i je u rauwot.eii: sa svojilJl parom. 13uauci SIHO Hli 101eronza saJcna po sein .

___________________________________ 29

30

Prva propovijed

Sedam propovijedi mrtvima

J{ a d ate :Z i Ht 0 do b v 0 HI iii 1 i j e p 0 PH , tad a

:zaboravljamo nasu orircd«, lwja je osobitost, i p 1re d (( j C HI () scI'? val i t eta nw 7fJ Ie nJ1l1 e . k 0 j e s u pawpi suprohlOsti. 7RadiHIO 1(((1(0 bismo postigli dobro lijepo, dol? istovH/fieno pola:ie1Ho uporiSte :zlu i ]{UZnOHl. buduei su u 7fJlerOlHi ol1i j e. d nos do b rim iii j e p i HI. K a d a , i p a k 0 s t a H e 1+10 vJerni nasoj vlastitoj prirod«, lwja je osobitost. ra:zlll?ujl!mo se po dobru i lijepu, a pveJlLa tome

is t 0 v r e HI e 110 i pre In a :z lui r u:i n () HI . I s tog (l 11 C p a dtuno u ]{Jlerolliu. ug/m'Ho/li It pra:znlilli 1{Histl!nje.

Ali kazete. prigovarajuei, t a ra:zli{itost i jednalcost su isto tako kvalitete 7fJlevorHe. Kal'?o bi bilo onda, alco te:iiHlo va:zli{itosti? 1)a Ii sIn 0 , a iw to HZ e t I! i i HI 0 , He v j e r His l' 0 j 0 j v I a s tit 0 j prirodi? I HlOYaHIO Ii niSta I/tclVljl! biti prepusteni jed n a f( 0 s t i k a d ate:i im 0 ra:z I i {i to s t i? lfl e s 11'1 i jet e ~ (l bora vi tid a ]{J 1 I! ro lllCl n e m a /? v al i t e t {l. StvaHHILO ilr luo:z ra;;nnisljanjl!. Alw. prema tome. tezite ra:zli{itosti iIi jednakosti, iii bilo l'?ojoj drugoj kvaliteti. idete :za mislju l?ojCl i::z I a:z i i:z ]{J I e r 0 In e . I{ 01 i I? 0 god d apr Cl tit I! t e

vI'! i s Ii. () pet pad (! teLl ]{J 1 e 1[(J1H u , d () S I! i I! t e

ra:zliCitost jedna/wstistovremeno. lfle VClse

ra:zrnisljanje, vee va.~e postojanje je osobitost.

]{J re trW to Ht e H e va:zl i {i t 0 s t i , k a I? 0 lit i s lit e .

Hlorate teiiti; vee "OASCm "O[AS7I70711 ]{JOS70IAVlIU. U suStini, pHliHi tome.

isto talw i1'lWr1'lO sve te l?valitete u sebi. lev Je OSl'1Ol'a Hase prirode ra:zlilwl'anje, sto :Zlw{i;

I . 0 vel? v a! i t e t e s U If «x! i {i t e i 0 d v oj e n e Ii 11 a HW jedl1Cl od dru qe ; prema tome l1isu u ravHoteii slobodl1e, ali su djelotvoHle. StogCl SIi irtve parova suprotnosti. ]{Jlerollla je raxdov Ii

}1 a HI Cl .

2. Kvalitete pIripadaju ]{Jleromi, i sa}~w u i'me

u :znak ra::zli{itosti mozelHO i jlHOralHO ih posjedovnti i iivjeti il1. momwlO Ira:zldwl'uti s(1Jlli sebe po t iw: /'<valitetaHw. U ]{JleroHli su o H e u r a v HOt e i e H e i s I () bod 11 e. una III a His u .

'To sto s e ra:zlikujeHlo od Hjih i:zbavljuje nas.

postoji sarno [e dwa tezHja, prelna

vlClstitoHI postojal1ju. Al?o iw!C!te tu

l1eL'ete trebati :ZH(!ti niSta 0 ]{JleJiollli i

vaseHI teinj u

. .

H] en 111l

_______________________________ 31

32

Pr~a p r o p o v i j e d

Druga p r o p o v t j e d

In, ali t e t am a , a i p a k e e ted 0 e i do p r a v 0 9 C i 1 j a vrlinanlL1 vaseg vlastitog postojanja. Kalw se 1Hisao otuduje od postojanja, to znanje moram vam ja pronaei pomoeu kojega cei e drzati vasu m lsao na UZI C1.

U noei su 'I'Hrtvi stajali uza zad i jadikovali:

Imali biswlO znanje boga. [;Jdje je bog? 'I)« Ii je bog mrtav?

Boo nije 1l'lrtav, Sada, kao i uvijel\', on zivi. 1300 je 1Biee, jer on je nesto odredeno, i prema iowu: razli{it od 1fJlerOlHe. 130g je kvaliteta ]{Jlerome, i sue sto sam rehoo o Bieu je istinito u odnosu na njega.

011 se razlikuje od stvorenih biea po tome, jer je nedefinirmliji i neodrede11iji od njih. 011 je Hzanje razli{it od stvorel1ih biea, jer je temelj l1jegovog postojal1ja djelotvorna potpUl10St. SaHw dokle je cdreden i razli{it

___________________________________ 33

-- 37

Sedam propovijedi mrtvima

Druga propovijed

cm je ]Bice. i It istoj wuer: ]e rHanifestacija djelotvoTne potpul1osti ]{J lerorne.

Sve sto ne mzlikujwlO pudu II 1{Jlemrnu postaje

slobodno zbog svoje SUproblOSti. fllw, prerna tome. ne mzlikujenlO boga, djelotvorl1a poipunos: xa nas plfestaje 1Jostojati. OSiHI toga. bog je sallw 1{JlemlVza, lwo sto je sval?i najllwllji djelic 1£ stvovenom i l1estvorenOHL ]{Jlerorna smna po sebi.

rojelotvorna pmzHina je priroda vraga. ]Bog i vrag su prve Humifestacije pmznine, koju naZiValHO 1{Jleroma. 1fleva:'Zno je da Ii ]{Jlerorna je iIi nije, buduci u SVetHU postoji ravHoteia i praznina. Ali ne ]Bice. roo sada luIi,?o su bog i vrag ]Bica Ol1i ne r(lzlii<t£ju jedno druo», vee stoje jedtlO nasuprot drugog lwo djelotvornn suprotnost. 1fle trebamo dol?a;;c njiliovog postojmya. roovoljno je to sto HlOramo uvijek govozriti 0 Hjil'Ha. C9ak

hada oHi He bili, ]Bice. zbog svog sustinskog

ra;;clikovanja, bi iii ;;cauvijek nanovo ra;;clikovalo od 1{Jleronle.

Ileodvojirost je tolil?o blis/?rI, l?ao sto vas vlnstiti iivot uci vidjeti. Jwliko je i SaHLa 1{Jlemma Heunistiva. 1{Jrema tmlle. jasno je da i jedvw i druqo stoje vrlo bli;;cu ]{Jleromi 1l /?ojoj su sve suprohwsti spojene i prestaju postojati.

Sve sto je ra;;clucivanje uzelo od 1{JlemH'le je jedan par suprotnosti. ]Bogu, pre1l1a tome, uvijek pripada vrag. Ta

]Bog i vrag se razlilw.ju po kvalitetarna pumne

prcrznine. stvaranju unistav(mja.

cD] CLOS7I)OR1flOS'T ]e ::zajednicl?a oboma. cDjeiotvornost ih je spojiin. rojeiotvornost, prewa tome, stoji uznad oboje; dobm je iZJ1ad boga, buduci da hao posljedica. ujedinjuje puninu i prazninu.

1{Jostoj i hog i?ojeg vi ne po;;cflajete, jer gn je ;;caho1((!vio ijudsl?i rod. 1flazivamo ga A]B'RAXA S. } os ]e neod1fedelliji od boga i mraga. 7 aj bog lIloie se m::zlil?c)Vati i nazvali SHlO ga bog HCLlOS iIi sunce. Jibmxas je posljedica. Vlista ne stoji njemu nasuprot nego mdj e lotvornost; p~'e1Ha tome nj egova elj e lotvorna )Jri1foda slobodno se raxoi!«. VledjelotvolfHost ne postoji, prema tome Jl ije opstala. A btaxas stoj i i;;cl1ad sunca i i~nad vmga. 011 je nevjerojatna vje1fojatnost, nestvarHa stvan10st. Kad bi 101emma ilHala postojanje, Abmxas bi bio njena manifestacija. 70 je djelotvozrnost sarna po sebi, l1e nel?a odredena posljedica, vee posljedica opcenito.

38

___________________________________ 39

Sedam propovijedi mrtvima

Treca propovijed

On je nestvarna stvarnost. buduti nema odredenu posljedicu.

On je isto tako 'Bite, xaio sto se mzlikuje od ]{Jlerame. Sunce iaw odreden: uCinal~, a isto tako i vmg.

2asto nam se cine djelatvarniji ad neadredenag Abmxasa. On je snaga. tmjanje, pmmjena.

Treca

propovi jed

mrtvi se sada u~nemirise, jef ani bijahu krscani.

Zapisao: (9.~. lung

40

_____________________________________ 41

Tr e c a propovijed

Sedam propovijedi mrtvima

rnanji i slabiji iivot se CtHlO od S U111m urn BOn Umit: prema tome isto tal?o je tesko ra:zumjeti da je itbraxas nadmasio cak i sunce po sna;ci, koji je sam sjajni i;cvov cjelokupne snage iivota.

it braxas je sunce, i istovremeno vjecno usisavajuce idrijelo pra;cHine, omalovaieni i raskomadani vrag.

Snaga it bmxasa je dvojaka: ali vi je ne vidite, jeY ;ca vase oei :zaracene suprotrlOsti ne postoje.

K ao i:zwLaglica sto se diie bli;cu code, Hlrtvi pridose bliie i V iblll se :

&Jovori nam dalje 0 vrhovncJWl bogu.

7eslm je sa:znati boga Jibraxasa. lfljegova Hloe Je najveea, jer eovjek ga opa;citi ne 'moie. I:z sunca em i:zvlaei beshajno dcovo (S umm um 130Vl em:

IZ vraga beshajn~ zio (IlflFIVlU1fV7 v1flitLUm): a iz njega dola:zi 2IV07 Heodredljivi, lHajka dobra i »ia.

Stov bog-sunce govori je iivot.

Sto vrag govori je sHIrt.

no, itbraxas i;cgovam svetu i ul'?letu rijee koja je iivot i SH'11l't istovremeno.

itbraxas :zaeinje istinu i [ai, dobro i ;:zlo, svjetlo i tWlinu, istom rijeeju i istim djeloHl. Otud je itbraxas strallOtan. On je blistav poput lava u trenutku kad ooara svoju irtvu. On je lijep hao proljetni dan.

011 je velil?i bog ]{Jan i tal?oder nwli.

Or! je bog ]{Jzriap.

___________________________________ 43

44

Treca p r o p o v I j e d

Sedam propovijedi m r t v I m a

On je cudoviste pod~e1'tmog svijeta, polip s tisueu b'akova, ]?lupJ?o hilatih ~mija, Inahnitost.

On je hermafrodit najmnijeg nastanka.

On je bog iaba i krastaca koje iive u vodi i i~la~e na l?opno, ciji ~bor se u~diie u podne i u ponoe.

On je obilje l?oje tmii sjedinjeHje s pm~HiHom.

On je sveto ~aCeee.

On je Ijubav i ubojica ljubavi. On je svetac i njegov i~dajnik.

On je Hajsjajnija svjetlost dana i najtm'mlija noe ludila.

Vogledati ga ~naci sljepoea.

Sa~Hati ga ~naci bolest.

Oboiavati ga ~naci smrt.

Vlasiti ga se, to je mudrost.

VIe odupimti 1HU se, to je iskupljenje.

Sue sto vi ~aklinjete od boga-swlca ~acetak je jednog djela vraga.

Sve sto vi stvamte s bogom-suncem daje djelotv01mu sHagu vmgu.

130g prebiva i~a sunca, vmg i~a noei. Sto bog daje od sunca, vrag usisa u noc. Ali flbmxas je svijet, Hjegovo postajaHje i Hjegov pmla~al? - VIa svaki dar koji bog dobije od boga-sunca vrag stavi svoju kletvu.

011 je stmlwtni flbraxas.

On je najmocnije stvorenje. i u HjeH1u stvorel1je se boji I1Jega S(WlOg.

On je Hlanifestacija suprotnosti ]iJlelfOfHi i njenoj pm~nlHl.

On je strah sina od nwjke.

On je Hlajcina ljubav pre1'na simi.

On je uiitak ~emlje i ohutnost l1ebesa.

Vod njegovim pogledoHI covjel? se o]?a1neni.

U njegovom prisustv01'H Vlestaje pitanje i Hestaje odgovor.

On je iivot stvorel1ja.

On je cin m~likovanja.

OH je ljubav covjelm. On je gOVOlf covjeka.

On je pojava i sjena covjeka.

On je ilu~orna stvarnost.

Sada su mrtvi urlali i bjesnili, jey bili su nesavrseni.

___________________________________ 45

46

Cetvrta propovijed

Cetvrta propovijed

v

(9 etvvia

propo»: jed

2apisao: (9.~. Jung

m rt~i s~ ispunili p1fOstor. mnn~jajuci i ~ekose; ]{J1f!ca] nam 0 bogovmta I vmgovlma, 0 p1fOkletima!

13og-sunce je najvisi bog, vmg je njegova sup1fOtnost. ]{Jrenta torne, imate doa boga. Ali postoji puno uzvisenih i dobrih stvari i puno zlih. medu njiHla su dva boqavmga; ieda» je [3oruci, drugi je l'(astuci.

[Joruci je cDRVO 2IVOT it .. Sirio se, zahvacao ii ve stvari.

Gros je izgorio i UH11fO. Ali droo iivota je raslo pola/I'o i stalno kroz IteizHljenlO PUllO vremeHa.

------------------ 47

____________________________________ 49

Sedam propovijedi mrtvima

Cetvrta propovijed

CDobw i ;zlo je ujedinjeJ10 u plameHu.

CDobw i ;zlo je ujedinjeno u mstu drceia: U njihovoj bo~anstvenosti stoje ~ivot i ljubav jedno nasupzrot drugog. lflebmjeno kao ;zvije;zda je braj bogovn i vmgova. Svakn ;zvije2:da je bog, i svaki pzrostor lwji ;zvijezda is~unjava jf_' oraq. A Ii pra2:rUl-rnmil1n cieune je pleroma. @in cjelille ]e A bmxas, kojem S({1110 nedjelovanje stoji kao SUp~OtHOSt .

@etiri je braj Hajveeih bogoua, kao sto Je cetiri broj mjera l1a svijetu.

J edan je pocetak, 'Bog-suHce.

CDV(l je Gros; jer je on pove;zao dvoje i msmo se u svjetlosti.

71fi je CD1fVO ~ivota, ]er 0110 ]e isplll1ilo prosior tjel~sl1itH oblicima.

@etiri je Vmg, jer je 011 otuorio sve sto je bilo zatvoreno. Sve sto je u obliku tjelesl1e primde on unistava; 011 je ul1istitelj po kome se sve pretvam u nistavilo.

£bog toga sto cinite stvorili ste patnju koja se hmni nemzumijevanjem, i snkatite stvorenje cija su pruoda i svrha mzlikovanje. Knko mo~ete biti vjerni svojoj vlastitoj prirod: kada pol?usavate promijeniti vise u jedno? 0'110 sto vi cinite bogovima jednako se cini vama. Svi vi postajete jednaki i prema tmHe, uasa je priroda osakaeeHa.

J ednal?osti nece prevladati u ime boga, vee u iHle coujeka. J er bogova je vise, dol? je Ijudi tel? nelmlilm. 'Bogovi su moeni i t~lOgu i;zdr~ati mznolikost. J er kao zvijezde (mi cekaju u sa'moti, odvojel1i jedan od drugog neizmjernim daljinama. Stoga oni bivaju saiedno i trebaju ;zajednistvo, Imko bi mogli podnijeti svoju odvojenost. U ime islmpljenja ja vas u6m da odbacite

meni, lr?ojem je ;znanje hilo dato 1Hl1ogostrukoseH i ra2:1iCitosti dobzrog, to je i;ZUOL Ali jcw vcmw, Iwji sie zamijenili ove nmoge l1espojive jedHim jedil1ilH bogom.

istil1U, u cije ime sam ja bio odbacel1.

m nogostrukost bogova odgovam

covjel?a. lflebrajel1i bogovi iscel?uju

Vle~mjel1i bogovi su bi/i Ijudi.

@ovjek dijeli prirodu bogova. 011 od bogova dola;zi i u bogoue se umca.

Wl11ogostrukosti Ijudsko stanje.

50

____________________________________ 51

Sedam propovijedi m r t v l m a

Peta propovijed

101(ema tome, kao sto to nije sluiilo da se osv1(cete l1a 101e1fO'Yrlu, to nije sluiilo da bi se oboiavala visest1(ul<ost bogova. Vlajmanje od svega je sluiilo oboiavanju P1(vog boga, djelotvo1(nog obilja i summum Bonum.

Vlasom molitvorn ne 'H'wiemo dodat: nista, i nista u;.ceti; je1( je djelotvo1(na pm;.cnina progutala sve. Svjetlowl obasjane bogove iz boianskog svijeta.

7"0 je mnogostJ(uko i siri se u beshaji mste. Bog SUHee je v1(hovni »tadar svijeta. mmcni bogovi i;.c ;.ce'maljskog svijeta.. Oni su jednostavni i nepovmtno slabe i nestaju. Vmg je najniii oospodor ;.cemaljskog svijeta. duh Hzjeseea, satelit ;.cemlje, manji, hladniji, i 1+11(tviji od ;.cemlje. VI etJ!la m;;clike u moci i;;cmedu boianskih bogova i ;;cemaljskih bogova. 130ianski bogovi uvecavaju, ;;cemaljski bogovi urnanjuju. Vle moie se i;;cmje1(iti cin nijednog od njih.

10eta

plf'opovi jed

Zapisao:

C9.[;J. Jung

52

___________________________________ 53

P e t a propovijed

Sedam propovijedi mrtvima

m rtvi su se m~a~i i v~kali:. lfl.auci nas, budalo, a (9rlnn 1 svetoJ 1fJncestt. Svijet bogova je postao manifest dullOvnosti i

seksualnosti. 1f3ozanski se pojavljuju u dunovn osti, ;;c,emaljski u seksualnosti. ~unovnost je ,;cacece i primanje. Ona je poput zene pa je stoga na;;c,ivamo mA7fJR (90E£ES718, bozanska majka. Seksualnost u:uokuje i stvara. Ona je poput muskarca, pa je stoga na;;c,ivmno 1fJHA£LOS, ;;c,el'naljski otac. Seksualnost muskarca je vise ;;c,emaljska, seksualnost zene je vise dunovna. ~unovltost muskarca je vise

11ebeska, ide u veee. ~uhonlOst zene je rise ;;c,erllaljska. ide U 1'Hanje. Lazljivost i davolsleo je dullOVHost zeHe koje ide Ii veee. Svako mom iCi na svoje vlastito lHjesto. 111uslwrac i zena postaju vragovi jedlIo prema drugoHl kada lIe dijele svoje dunovHe puteve, jer je priroda 1f3ica ra;;c,likovanje.

Seksualnost 'muskarw inw ;;c,el'l1aljsb tok. seksualnost zene dunovni. Ynuslwmc i zena postaju nagovi jedHo prewui druqovn ako l'le ra;;c,likuju svoju sehualnost. m uskarac ce se ra;;c,lil?ovati po Hlanjem, zena po »ece«. Wl uskarac ce m;;c,likovati S(mlOg sebe po duhovnasti i riO seksualnosti. On ee na;;c,vati dullOvno n~ajka, i postaviti je i;;c,wwdu neba i ;;c,emlje. On ce na;;c,vati selesualno 1fJhallos, i postaviti ga j;;c,medu sebe i ;;c,emlje. ] er su Ynajka i 1fJnallos nadljudski deWlOni koji otkrivaju svijet bogova. Oni su za nas ucinleovitiji ad bogova, jer su vrlo slicni ttasoj vlastitoj prirodi. lfle m;;c,likujete Ii saHli sebe od sehualaosti i dunovnosti, i ne odnosite Ii se prema ajima kno prirodi l?oja se nala;;c,i iznad i prije, tada ste iHl prepusteni 1((10 l?valiteta ]{Jlerome. ~unovnost i sehualnost nisu vase kvalitete. nisu stvari l?Oje posjedujete i koje sadrzite u sebi. Ali one posjeduju i sadrzavaju vas; jer one sumocni demoni, 1I1anifestacije

_______________________________ 55

56

P e t a propovijed

Sedam propovijedi mrtvima

bogova, i one su prellla tOIVle, stvari koji doseiu i.;<:vall vas, postojeei u njillw samiwla. lfl ijedan Hluskame nell1Cl duhomlOsti u sebi. iIi sel?suall1osti u sebi . ..Ali stajao je pred SUdOrH duhovnosti i seksualnosti. VI ijedan covje]? prema tome, nije pobjegao ovim derrlOnil1'!a. Sudit eemo inl kao demonivna, i lwo .;<:ajedHiclei ;;eadatah i opasnost. ;;eajeanicki tere: l?oji HaJH je iivot uaijelio. Stoga je zivot ;;ea vas isto talco ;;cajeanichi ;;eadatakv i opasHost, leao sto su bogovi, a prvi veliki Jibraxas. @ovjeh je slab, stoga je ;;eajeanistvo neophodno. Aka vase ;;eajeal1istvo nije u ;;enaku majhe, onda je u ;;enaku ]{Jhallosa. ]{Jatnja i bolest nije ;;eajednistvo. 2ajednistvo u svemu je osipanje i nestajanje. 1Ra;;elihov(LHje voai u osamu. Osarl'la je suprotna ;;eajeanistvu . ..Ali ;;cbog ljuds/?e slabosti prema bogovil'na i aemonima i njihovom nepobjeaivoHI sudu ;;cajeanistvo je nuzno, l1e ;;cbog covjeha, vee ;;ebog bogova. 13ogovi vas prisiljavaju l1a ;;eajeanistvo. Koliho god da vas prisiljavaju, tolilw je ;;eajednistvo l1uzno, vise je ;;elo. U ;;eajeal1istvu pusiite svakog covjeka da se pokori drugil'na, da se odrii ;;cajednistvo, jer vam je potrebno. U ()S a I'll i jeaaH ce covjek biti ixnad arugih, da HIU svnl?i covjek maze priei i i;;cbjeei mpstvo. U ;;cajednistvu ce biti

su;;cdrianost. U osami ce biti rastrosnost. 2ajednistvo je dubina. Osama je visina. ]{Jrava mjera u ;;cajednistvu prociscava i cuva. ]{Jrava mjera u osawli prociseava i rosie. 2ajednistvo nam daje toplinu, Osama nam daje svjetlost.

58

___________________________________ 57

Sesta propovijed

Sesta propovijed

v

Sesta

propovijed

2apisao: (9.£;;. lung

emoni seksualnosti prila:;ze nasoj dusi kao :;Zt~lija. "r: je Ij.udska i po~av.ljuje se l'<ao 'l'msao-zelJa. 1)emonz dunovnostl slla:;ze u nasu dusu l?ao bijela ptica. lflapola je Ijudska i pojavijuje se kao zelja-}Hisao. 2mija je :;zeHwljska dusa, napola de'l'Honska, dun, i srodna duiama u'l"l'lrlin. Stoga, isto tako, ona vrvi u :;zemaljski'l'n stvarima, tal?o je se iii bojimo iIi nas tjem neumjerena zelja. 2mija itHa prirodu zene. Ona traii drustvo Hlrtvin u vlasti :;zemaljsl?e carolije, onin koji nisu pmnasli put i:;zvan onog koji vodi u celibat. 2mija je bludnica. Ona luduje s vmgoVi}Ha i

____________________________________ 59

___________________________________ 61

Sedam propovijedi mrtvima

Sedma propovijed

zlim duhovirna; nestasni timnin i Hlucitelj, zavodljiva druiini najveeeg xla. 13ijela 1fJtiw je napola nebesl?a dusa covjeka. Ona bude uz majl?u, s vremel1a na vrijeHle silazeCi. 1fJtica i1l1a prirodu covjeka, i mza je djelotvoma Inisao.

Ona je cedo» i osamljen, vjesnii? majke. O~ta leti visol?o iznad zevnlje. OHa iziskuje celibat. Ona donosi zncmje od onih daIel?ih l?oji su otisli prije i koji su usavrseni. O~ta nosi nasu rijec majci. Ona zagovam, ona upozomva, ali ona nema snagu l?ojom bi se vnjerila s bogovima. 01Ia je iila sunca. 2'mija ide ispod i svojmH lukavoseu ona cmesposobljava falusnog demona, iIi qa tjem. Ona previse popuiu: podwzul?liwz wzislima zemaljsl?og, mislima koje pu~u hoz svaleu rupu i svab pmcjep s ceinjowl. 2mija, bez sumnje, to ne ieli, ali mom navn biti od koristi. Ona bjeii od nas, i tako nam pokazuje put, koji mi s nasim Ijudskim mzumom ne bisH'1O mog I i naei.

Sedma

propovi jed

1fJrezrivim pogledom IHrtvi pmgovore: 1fJrestani s tim gOV01{QHZ 0 bogovima i del1wnima i dusmna. ] er to nam je vee dugo vremena znmw.

Zapisao: (9.~. lung

62

---------------- 63

Sedma propovijed

A .Ii kada. dode noc lHlrtv~ op.et p1fistupise 2.aIosna l:zgleda I 1fekose: Iwta JOs Jedna stva1f kOJu smo :zabomvili spomenuti. Uci nas 0 covjeku.

C90vjek je p1fola:z, ho:z koji vanjski svijet bogova, demon a i dusa p1fola:zi It uHuta1fnji svijet; iz veceg u wzanji svijet. malen i pmla:zan je covje1? Vee je on i:za vas, i jos jednom se llala:zite u besl?mjHoHl p1fostoru, u HIaHjem uHutavnjelll besl?mju. 11a nei:zmjevnoj udaljenosti stoji jedna jedil1a 2vije:zda u :zenitu.

70 je jedan bog tog jednog covjeka. 70 je Hjegov svijet, njegova ]{JIevoma, njegovo boianstvo. U tom

____________________________________ 65

Sedam propovijedi mrtvima

svijetu covjel" je fibmxas, stvoritelj i m~oritelj njegovog jedinog svijeta. 7 a Zvije~da je 'Bog i eilj covjeka. 70 je njegov jedan 'Bog vodic. U njemu covjel" ide na pocinak. ]{Jrema njel'l1u vodi dugacko putovanje duse nakon smrti. U njemu sjaji poput svjetla sve ono sto covjek donese i~ veceg svijeta. 70m jednom 'Bogu covjek ce se HlOliti. molitva pojacava sjaj Zvije~de. Ona je }~lOst preko smrti. Ona priprema :zivot ~a wlanji svijet i ubla:zava be~nadne :zudnje veceg svijeta. Kada veliki svijet postane hlada»; Zvije~da gori. I~medu covjeka i njegovog 'Boga ne stoji nista toliko dugo koliko covjek ws0:Zc odvmtiti pogled od vatrenog pri~om fibmxasa. C90vjek ovdje, 'Bog tamo. Slabost i pm~nina ovdje, tamo vjecna stvamlacka snaga. Ovdje nista osinl tame i hladne ia::magliee. 7 amo Sunee.

POJMOVNIK

VIasto su mrtvi ostali be: rijeci i i~gubili se poput dima i~nad pastirove vatre, koji je kro~ noc cuvao svoje stado.

66

67

-------------------------------------

ABRAKSAS, ABRASAKS (vlastito ime)

Etirnoloski: pojam je stvorio gnostik Bazilid (oko 120. godine poslije Krista), ocigledno iz hebrejskog beraka = b!agoslov. (v!astito ime) Bog prvog iii drugog reda u Gnosticizmu povezan s astrclosklrn sirnbohzrnorn. Posto]; (u Gnostika) 365 nebesa i njlhov je veliki Arhont Abrasaks jer njegovo rrne ima sirnbolicnu vrijednost 365, tako da sirnbolicna vrijednosl njegova imena obuhvaca sve i upravo se zbog toga godina sastoji ad jednakoq broja dana." (Hipolit Rimski, Pabijanje svih tierezi, I, 7. oko 230. g; ct. Hippolyte de Rome, Refutation de to utes les heresies. prij. na franc. izd. Rieder, 1928, u dva sv)

Abraxas = a + b + r + a + x + a + s

= 1 + 2 + 1 00 + 1 + 60 + 1 + 200 = 365.

Gema s urezanim imenom Abraksasa iii s prikazom boga, najcesce pijetlove glave, Ijudskog tijela, s dvije zmije umjesto nogu, koji desnom rukom zamahuje bicern, a u lijevoj drii slit. Sluzi kao amajlija.

Magicna formula, najcesce isprsana na amajliji, koja boi:je Ime Abraksas, bllo kao izvedenicu iz hebrejskog beraka (blagoslov) bilo iz abrak (rnun]a. grom), sadrzi u iskrivljenom obliku abrakadabra (potvrdeno 1560_ g. u Ambroise Pare, Anetomie).

ABRAXAS

AlaN, EON (grc.) = vrijeme, vijek. zivot, sudbina. vjecnost,

1. Vjecnost u srnislu kozrnickoq ciklusa iii dugotrajnog razdoblja jedinstvenog vremena, era. "Pod ,Sedam Vjecnosti' podrazumijevamo eone iii razdoblja ... " (H.P.Blavatsky, Tajna doktrina, sv. I, sir. 13).

2 Bog posrednik izmedu Iranscendentnog najviseq Boqa I svijeta, npr. Mitra, Agathos Daiman u Hermetizmu, OzirisSerapis u Aleksandriji.

68

69

------------------------------------------

3. Vjecna sila ernanirana lz najviseq Bica ko]e upravo putem nje djeluje u svijetu. Pojavljuje se kao impersonalna Ideja i personalni Duh. "Praroditeljica porod! cetiri Aiona, pa jos cetiri i bijahu jedna lijeva i jedna desna Praroditeljica, SvjeUost i Tama. Kasnije, poslije svih koji su rodeni ranije, izade jos j eda n na kazni Aian ... " (ofiti J a pud Epifa n, Pan arion, IV. st, XXV, 5). Valentin navodi trideset Eona (Bezdan, Muk, Otac, tsttns ... ) (cf. Pan a rion, XXXI) Taka shvaceni Eoni su boz] atnbuti ili Imena kao stvari iii slijed. Poriieklo vuku iz Plotinovih rupostaza i kabalislickih sefirot.

Boga iz kojeg ernarnraju Eoni koji sacinjavaju Pleromu, vracanle duhaJednomu kroz andeoske planetarne sfere putem gnoze.

Puiovi: a) teorijski (negacija,ekstaza, analagija): b) prakticni (imitacija, teurgija, rnistika),

Hellos = bog Sunca

Infinum malum = Beskrajno zlo

Prijap = grcki bog vina

B.ijeIa Pt.ica = vjerojatno isla sto i Duh SvetL

Pleroma (gre.) = Punoca, ispunjenje (Ivan 1 :16, Kolosanirna 2:9)

Falos (gre.), phallus (lat.) = rnuski spolni organ zivotinje iii covieka kaoamblem plodnosti i znak svete sposobnosti razmnoiavanja Prirode. U kultnim svetistirna simbol je Zivota.

Praznina = Ain Soph, bezqranicnost, Bog kao Apsolul u hebrejskoj Kaball iii transcendentalna praznina, nistavilo u budis ticko] te rmin ologiji.

Gnoza (gre.,) = spoznaja

Spoznaja sto vcdi izbavljenju. To dakle nije niti znanje niti vjera, nego mudrost sto se odnosi na svete misterije j za posljedicu ima spasenje (shvaceno kao povratak sebi, Jednom). Gnoza se pojavljuje u obliku rnita, diskursa iIi mitskog diskursa.

~ Jed in i spas coviek u jest s pozn aja (gnosis) bog a."

Summum Bonum = Najvete dobra

Zmija = vjerojatno isto sto i kundalini u hinduistleko] tradiciji.

GNOSTIGIZAM

Gnosticizam .. Vjerski i ezotsricni krscanski pokret kronoloski omeden I. i V. st, a kulturno podrucjem helenisticke civilizacije. Bitna odrednica pokreta jest put spoznaje 510 covjeku shvacenorn poput stranca u svijetu pribavlja izbavljenje.

Glavne teme Gnosticizma su: preporuka cuvanja tajne, osporavanje vidljivog svijeta potCinjenog neumitnosti sudbine, odbacivanje [udaistickoq Boqa smatranog demijurgom, dakle tvorcem zla, vjerovanje u nespoznatljivog i nedostupnog

~nlilniCR THAV~jG

70

71

------------------------------------------