TVZ4 Strojarstvo

Program stručnog usavršavanja
ovlaštenih inženjera strojarstva
Upravljanje projektima i dokumentacijom

Stručni smjer:
STROJARSTVO
Suvremeni sustavi i nove tehnologije instalacija
STROJARSTVO IV. tečaj grijanja, hlađenja, ventilacije i klimatizacije
Energetska postrojenja i okoliš
8. i 9. veljače, 2008.
Zaštita od požara
Stručni materijal uz seminar
Zaštita na radu
Tehničko veleučilište u Zagrebu

graditeljski odjel
Tehniþko vleuþilište u Zagrebu - graditeljski odjel
veljaþa 2008
Program struþnog usavršavanja ovlaštenih inženjera strojarstva u graditeljstvu
Program struþnog usavršavanja

ovlaštenih inženjera strojarstva u graditeljstvu
IV. teþaj 8. i 9. veljaþe 2008. u prostorijama TVZ-GRO,

Zagreb, Av. Veüeslava Holjevca 15
1
IV. teþaj
Impressum
Nakladnik:
Tehniþko veleuþilište u Zagrebu
Glavni urednik:
Mr.sc. Dražen Arbutina, dipl.ing.arh.
Uredništvo:
Mr.sc. Zorislav Despot, dipl.ing.graÿ.
Mr.sc. Krešimir Meštroviü, dipl.ing.el.
Grafiþko oblikovanje i priprema:

a.studio.s.potpisom
Adresa uredništva:
Tehniþko veleuþilište u Zagrebu
Graditeljski odjel - Av. V. Holjevca 15,
10020, Zagreb, Hrvatska
Elektrotehniþki odjel - Konavoska 2,
10000 Zagreb, Hrvatska
e-mail: seminar@tvz.hr
web: seminar.tvz.hr
Tisak:
Intergrafika-TTŽ d.o.o.,
Naklada:
200 primjeraka
© 2008 Tehniþko veleuþilište u Zagrebu

Marketing:
a.studio.s.potpisom Zabranjeno je umnožavanje publikacije
web: www.astudio.hr u cijelosti ili dijelovima bez pismenog odobrenja
e-mail: astudio@astudio.hr Tehniþkog veleuþilišta u Zagrebu
2
veljaþa 2008
SADRŽAJ
IV. TEýAJ 8. i 9. veljaþe 2008.
Program struþnog usavršavanja

ovlaštenih inženjera strojarstva 4
Popis predavaþa IV. teþaja
ovlaštenih inženjera strojarstva 5
Upravljanje projektima i dokumentacijom

1) CAD i projekt management u graditeljstvu 7
grijanja, hlaÿenja, ventilacije i klimatizacije
2) Apsorpcijski ureÿaji u sustavima grijanja, hlaÿenja, ventilacije i klimatizacije 29
Energetska postrojenja i okoliš

3) Evaporativno hlaÿenje i odbacivanje topline 51
Energetika i graditeljstvo
4) Zakonski okviri korištenja alternativnih izvora energije 87
Zaštita od požara
5) Mjere zaštite od požara u sustavima ventilacije podzemnih prometnica 93
Zaštita na radu
6) Zaštita od buke u sustavima grijanja, hlaÿenja, ventilacije i klimatizacije 117
Zaštita na radu
7) Zaštita od buke u sustavima grijanja, hlaÿenja, ventilacije i klimatizacije 137
3
IV. teþaj
Program struìnog usavršavanja

ovlaštenih inženjera strojarstva
IV. teìaj 8. i 9. veljaìe 2008. u prostorijama TVZ-GRO, Zagreb,
Av. Veêeslava Holjevca 15
Tema Predavanje Predavaþ Broj Bodova iz Ukupno
sati regulative bodova
1) Upravljanje projektima i CAD i projekt-management u
Bašiü 2 - 2
dokumentacijom graditeljstvu
2) Suvremeni sustavi
i nove tehnologije Apsorpcijski ureÿaji u Donjerkoviü
instalacija grijanja, sustavima grijanja, hlaÿenja, Vašatko 2 - 2
hlaÿenja, ventilacije i ventilacije i klimatizacije Cetiniü
klimatizacije
3) Energetska postrojenja Održavanje sustava grijanja,
Donjerkoviü
i okoliš hlaÿenja, ventilacije i 2 2 2
Cetiniü
klimatizacije
Evaporativno hlaÿenje i
Balen 2 - 2
odbacivanje topline
4) Energetika i Zakonski okviri korištenja
Cetiniü, Toliü 2 2 2
graditeljstvo* alternativnih izvora energije
4) Zaštita od požara Ponašanje graÿevnih
Kopriþanec-
materijala u požaru, 2 1 2
Matijevac
ispitivanje gorivosti
4) Zaštita na radu Ponašanje graÿevnih
Kopriþanec-
materijala u požaru, 2 1 2
Matijevac
ispitivanje gorivosti
Ukupno 14 bodova za slušaþe IV. teþaja.

Ukupno 6 bodova za slušaþe iz regulative.
4
veljaþa 2008
Popis predavaìa IV. teìaja

ovlaštenih inženjera strojarstva:
Ime i prezme Funkcija Tvrtka Tema

1) Asmir Bašiü voditelj projekta Zeljko d.o.o. 1) Upravljanje projektima i
dokumentacijom
2) Doc. dr. sc. Igor Balen, ovlašteni inženjer Fakultet strojarstva 3) Energetska postrojenja i okoliš
dipl. ing. stroj. þlan struþnog povjerenstva i brodogradnje
za izradu nacrta tehniþkog Sveuþilišta u
propisa o provjetravanju i Zagrebu
klimatizaciji zgrada
3) Prof. dr. sc. Petar ovlašteni inženjer Fakultet strojarstva 2) Suvremeni sustavi i nove
Donjerkoviü HZN/TO 541 i brodogradnje tehnologije instalacija grijanja,
þlan struþnog povjerenstva Sveuþilišta u hlaÿenja, ventilacije i klimatizacije
za izradu nacrta tehniþkog Zagrebu 3) Energetska postrojenja i okoliš
propisa o provjetravanju i 5) Zaštita od požara
4) Mr. sc. Ivan Cetiniü, profesor visoke škole Sveuþilište u 2) Suvremeni sustavi i nove
dipl. ing. stroj. HZN/TO 541 Zagrebu, tehnologije instalacija grijanja,
HZN/TO 147/PO10 Arhitektonski fakultet hlaÿenja, ventilacije i klimatizacije
þlan struþnog povjerenstva 3) Energetska postrojenja i okoliš
za izradu nacrta tehniþkog 4) Energetika i graditeljstvo
propisa o provjetravanju i
5) Zdenko Vašatko, ovlašteni inženjer TROX d.o.o. Zagreb 2) Suvremeni sustavi i nove
dipl. ing. stroj. HZN/TO 541 tehnologije instalacija grijanja,
þlan struþnog povjerenstva hlaÿenja, ventilacije i klimatizacije
za izradu nacrta tehniþkog 6) Zaštita na radu
propisa o provjetravanju i
6) Mladen Vukeliü, dipl. voditelj zaštite na radu HAC d.d. Zagreb 6) Zaštita na radu
ing. zaštite na radu
7) Dr. sc. Miodrag ovlašteni inženjer Brodarski institut u 5) Zaštita od požara
Drakuliü, dipl. ing. stroj. HZN/TO 541 Zagrebu
8) Velimir Toliü, predsjednik uprave, tvrtka “KOMFOR 4) Energetika i graditeljstvo
ing. graÿ. ovlašteni inženjer KLIMA grupa” d.o.o.
Opaska: Oznaka HZN (ýlan Hrvatskog zavoda za norme)
Voditelj struþnog usavršavanja ovlaštenih inženjera arhitekture:

mr.sc. Zorislav Despot, dipl.ing.graÿ., prof. visoke škole.
5
IV. teþaj
6
veljaþa 2008
Program struþnog usavršavanja ovlaštenih inženjera arhitekture
Upravljanje projektima i
dokumentacijom
CAD i projekt management u graditeljstvu
Autor:
Asmir Bašiü
voditelj projekta
Zeljko d.o.o. Zagreb
7
IV. teþaj
8
veljaþa 2008
1. UVOD
Danas je teško zamisliti obavljanje bilo kojeg posla, a pogotovo onoga vezanog uz
tehniþke struke bez primjene raþunala i raþunalno - aplikativne tehnologije. Kako raþunala i
njihova popratna tehnologija postaju sastavni dio života, potrebno je izvuüi maksimalnu korist i
doborobit koju nam ova tehnologija pruža.
U tehniþkim granama industrije još uvijek postoji uvriježeno mišljenje da raþunala,

zapravo, uvelike otežavaju proces stvaranja projekata i da iz korištenja raþunalnom tehnologijom
proizlazi niz pogrešaka i nepravilnosti u projektnoj dokumentaciji. Sve se negativnosti opravdavaju
i pripisuju raþunalnoj tehnologiji, koja je danas neizbježan i bitan þimbenik svih projektnih procesa,
a problem zapravo leži u korisnicima koji, uz svu þaroliju raþunalne tehnologije, najþešüe pogreške
þine sami.
9
IV. teþaj
Raþunalna tehnologija doprinosi produktivnosti, kvaliteti i širim moguünostima izrade

projektne dokumentacije, ona eliminira sve one mukotrpne i teške procese u izradi i obradi grafiþke
dokumentacije projekata, koju svi na neki naþin prolaze. Samo prisjeüanje na sve sate, dane,
neprospavane noüi provedene nad hrpom papira, u gomili linija proizvedenih rukom pomoüu
trokuta, šestara, olovaka i pera, i pomisao na teškoüe usklaÿivanja i izmjena projekata i njihovih
segmenata primjenom nove tehnologije, postaje prošlost.
Raþunalnom tehnologijom može se postiüi veüa efikasnost i produktivnost, poveüati

kvaliteta projektne dokumentacije i niz drugih elemenata ukljuþenih u projektno tehnološke procese
dovesti na viši nivo. Koristiti se raþunalnom tehnologijom, koja je sastavni dio svih projektnih
tvrtki, znaþi u doslovnom smislu ovladati njom tako da stvarno doprinese projektnom procesu.
Na taj se naþin stvara velika vremenska ušteda, koja ostavlja prostora struþnosti na pojedinom
podruþju tehnike, te projekti izlaze kvalitetniji i efektniji.
Raþunalna tehonologija u izradi projektne dokumentacije donosi niz prednosti i olakšanja

, omoguüava kvalitetnije upravljanje projektima i projektno tehnološkim procesima, otvara nove
moguünosti na podruþju struke, te na nivou projektne dokumentacije donosi nove, znaþajne
moguünosti u razradi i izradi iste.
Projektno tehnološki proces obuhvaüa niz struþno - tehniþkih zahvata koji se odnose
na projekt i projektnu dokumentaciju. Sve vrste projekata izraÿuju se u nekoliko faza, strukom
definiranih i sadržajno obuhvaüenih. Sve navedene elemente potrebno je zadovoljiti na
maksimalnom nivou i osigurati njihovu kvalitetu i integritet.
Kako je obavezno svaki projekt u svakoj njegovoj fazi izraditi i predati investitoru u
uvriježenom analognom obliku, isto je tako potrebno i obavezno saþuvati projektnu dokumentaciju
upravo onakvu kakva je u pojedinoj fazi prezentirana investitoru. Uvoÿenjem nove tehnologije u
proizvodnju projektne dokumentacije, dolazi i do potrebe prezentiranja iste u digitalnom obliku.
Investitori sve þešüe traže projekt predan na klasiþan naþin (isprintan) i u digitalnom formatu.
Tvrtka Zeljko d.o.o. - dugogodišnji Autodesk partner - razvila je aplikaciju koja ima osnovu
svrhu i cilj da na jednostavan i praktiþan naþin poboljša kvalitetu izrade projektne dokumentacije
i osigura integritet iste.
10
veljaþa 2008
2. UPRAVLJANJE PROJEKTIMA I DOKUMENTACIJOM
2.1. ARHCOORDINATOR
ArhCoordinator je aplikacija za upravljanje dokumentima i suradnju na projektnim

zadacima unutar projektnih biroa i srodnih tvrtki / organizacija. Ovaj sustav omoguüava distribuiran
rad na svim resursima vezanim uz odreÿen projekt, te ne postavlja ograniþenja na broj i veliþinu
dokumenata, projekata ili korisnika.
11
IV. teþaj
ArhCoordinator je rješenje velike problematike unutar projektantskih tvrtki bilo koje

tehniþke grane, a bavi se izradom digitalnog oblika projekta, te pohranom takovog projekta u
centralnu arhivu, koja je u ArhCoordinator sustavu dostupna bilo kojem korisniku unutar tvrtke.
Brzo pronalaženje postojeüe projektne dokumentacije preko ArhCoordinator kataloga omoguüava
brži i kvalitetniji odgovor na tekuüi problem, koji je potencijalno vezan za neki dio postojeüe
dokumentacije u arhivi. Projektant, neovisno o suradnicima koji su radili na pojedinom projektu,
pretražuje bazu i pronalazi podatke koji su mu potrebni kako bi kvalitetnije i brže obavio svoj posao,
te je apsolutno siguran da se radi o finalnim podacima pojedine faze projekta. ArhCoordinator
omoguüava projektantu da, neovisno o tehniþarima ili IT-ovcima, organizira i izradi prezentaciju
projekta u kratkom vremenu i na kvalitetan naþin.
Ujedno, pomoüu ArhCoordinatora, omoguüeno je prihvaþanje i arhiviranje digitalnih

projekata izraÿenih u istoj aplikaciji od strane kooperanata ili neke druge projektne tvrtke. U istoj
aplikaciji moguüe je kreirati digitalne arhive dokumentacije, koja ne mora obvezno biti povezana
s projektima, niti mora biti njihov sastavni dio.
Nakon implementacije sustava ArhCoordinator u projektnom birou, uz vrlo malo

truda, sa svih radnih stanica na kojima se nalazi aplikacija, u svakom trenutku su dostupni:
arhiviranje, kreiranje digitalnog oblika finalnih verzija projekata, suradnja na projektu, komunikacija,
kontrola, izrada prezentacija, te pretraživanje postojeüih projekata i brz pristup istima.
12
veljaþa 2008
Temeljni oslonac ArhCoordinatoru je, naravno, Autodesk, tj. njegov digitalni pregledni
format DWF (Design Web Format). Sastavni dio ArhCoordinatora je i Autodesk Designe Review koji
je multifunkcionalni preglednik DWF formata pomoüu kojeg je moguüe pregledavati, modificirati i
notirati grafiþke prikaze. Primjenom Autodesk Designe Review-a, moguüe je unutar tvrtke smanjiti
obim probnih printanja nacrta, te pojeftiniti, ubrzati i olakšati nadzor nad grafiþkim prikazima, a
ujedno Autodesk Designe Review pruža i veliku pomoü prilikom korigiranja pogrešaka koje su
notirane s Autodesk Designe Review-om. Svi grafiþki prikazi koji su pomoüu Autodesk Designe
Review-a notirani, mogu se vrlo lako povezati s originalnim crtežima, te je sve notacije moguüe
prenijeti na pravo mjesto u grafiþkom prikazu, koje na taj naþin, direktno i jednoznaþno, upuüuju
na potrebne korekcije.
4.
13
IV. teþaj
3. DIGITALNI OBLIK PROJEKTA
Digitalni oblik projekta je apsolutno jednak onom analognom (papirnatom uvezu projekta),
jednostavan je za korištenje, kako na nivou proizvoÿaþa, tako i na nivou krajnjeg korisnika.
14
veljaþa 2008
ArhCoordinator kao digitalni projekt izraduje klasiþnu i jednostavnu web stranicu, koja
se sastoji od svih elemenata koji definiraju jedan projekt (naslova, struþnog tima, kontakata,
grafiþkih prikaza, tekstualnih sadržaja projekta,...). Kako je unutar ArhCoordinator-a integriran
HTML editor, koji radi na vrlo jednostavan naþin, ali se s editorom može poslužiti i napredni
korisnik, u ArhCoordinator-u se, bez dodatnih aplikacija, izraduje HTML projekt. Moguüe je
poslužiti se predefiniranim Template-ima, te im pridružiti podatke koji su sastavni dio projekta,
popuniti sadržajno svaku stranicu, te prepustiti ArhCoordinator-u da ih nadopuni elementima koji
su automatski.
15
IV. teþaj
Projekt je na taj naþin, jednostavno i brzo obraÿen, moguüe predati investitoru, koji ga
može upotrijebiti za vlastite potrebe, bez straha da üe projekt ili jedan njegov dio, izmijeniti - bilo
nehotiþno, iz neznanja ili pak namjerno.
16
veljaþa 2008
ArhCoordinator nudi moguünost razluþivanja projekta na dva segmenta :
Digitalni Pregledni Projekt (DPP)

Digitalni Originalni Projekt (DOP).
DPP je finalni oblik projekta u kojem se sadržaj projekta nalazi u digitalnom preglednom
formatu koji kao takav služi za predaju krajnjem korisniku ili za javno objavljivanje. Takav format
omoguüava višestruku zaštitu podataka, od promjene sadržaja, do korištenja istih u nedozvoljene
svrhe i, naravno, jednostavan je za uporabu na nivou krajnjeg korisnika.
DOP je finalni digitalni oblik projekta koji sadrži projektnu dokumentaciju u izvornom
digitalnom formatu. Tako pripremljen digitalni projekt pruža moguünost korisnicima, unutar
ArhCoorinator sustava, pristup originalnim podacima iz kojih je moguüe izdvojiti dio, ili pak cijeli
grafiþki prikaz, te iskoristiti njegov sadržaj za daljnju doradu ili izradu novog projekta.
17
IV. teþaj
ArhCoordinator 2007 sadrži sljedeüe aplikacije kao svoj sastavni dio:
Autodesk Design Review 2008
Design Review je Autodesk-ova aplikacija koja dolazi integrirana u sustav ArhCoordinatora.

Omoguüava krajnjem korisniku pregled digitalnih DWF sadržaja, notiranje, ispis, te niz analiza
preglednog formata crteža.
Autodesk DWG true view 2008
Autodesk aplikacija koja dolazi integrirana u sustav ArhCoordinatora omogüava krajnjem

korisniku pregled i ispis originalnih DWG podataka bez potrebe da isti posjeduje licencu cijele
Autodesk aplikacije.
Napomena: Kako ArhCoordinator kao aplikacija nije ograniþen iskljuþivo na rad s Autodesk
alatima, moguüe je uz posebnu narudžbu uz ArhCoordinator dobiti i neke druge preglednike, za
neke druge digitalne formate.
Od besplatnih preglednika uz sustav ArhCoordinatora dostavljaju se svi trenutno dostupni

preglednici svih interesantnih digitalnih formata vezanih uz tehniþku struku.
Autodesk DWG true View (preglednik DWG formata)

Autodesk Designe Review (preglednik DWF formata)
Autodesk DWF Writer ( omoguüava kreiranje DWF formata iz bolo
koje aplikacije)
PDF Creator ( omoguüava kreiranje PDF formata iz bilo koje aplikacije
Bravia Viever
Irfan View
Adobe Acrobat Viwer
DGN Viewer
ESRI viewer
XLS Viewer
Word Viewer
svi ostali preglednici za grafiþke i tekstualne podatke.
18
veljaþa 2008
4. SISTEMSKI ZAHTJEVI ARHCOORDINATORA
Arhcoordinator je u odnosu na druge aplikacije iznimno malo zahtjevna aplikacija, što

znaþi da ne traži velike informatiþke zahtjeve u pogledu hardware-a, niti u pogledu software-a
. Za normalan rad sustava potrebno je posjedovati server, koji može biti zamijenjen obiþnom
radnom stanicom s dosta diskovnog prostora, te kao operativni sustav Windows XP.
Microsot Windows 2000/XP (Sp1 ili noviji)

Microsoft Internet Explorer 6/7
Microsoft .Net Framework 2.0
Microsoft SQL Server ( opcija )
Microsooft SQL Server 2000
Microsoft SQL Server 2005
Microsoft Database Engine (MSDN)
Microsoft SQL Server 2005 Express Edition
ArhCoordinator, kao bazu podataka u koju pohranjuje podatke o projektima, koristi SQL
ili Access bazu, te se može prilagoditi bilo kojoj vrsti baze ukoliko se to zahtjeva.
19
IV. teþaj
5. CAD I PROJEKT-MANAGEMENT U GRADITELJSTVU
AutoCAD ili bilo koja druga Autodesk vertikalna aplikacija (ADT, ABS, Revit, MAP 3D,
Civil 3D,...) velikog je spektra moguünosti izrade grafiþkih prikaza, projekata i suradnje na njima.
U vrlo malom postotku ograniþena je svojim moguünostima i kao takva ne predstavlja veliki
problem korisnicima. ýak naprotiv, omoguüuje korisniku rad prema njegovim zahtjevima i na
njegov osoban naþin.
Meÿu korisnicima Autodesk alata nalaze se razliþite primjene istih. Nažalost, u velikom
broju sluþajeva alati se ne koriste u cijelosti, na najbolji i najkvalitetniji moguüi naþin, sa što više
moguünosti koje isti imaju. Ovaj problem je vrlo raširen i tek se o njemu poþinje razmišljati kad se
nakon niza problema jedna tvrtka naÿe „stjerana“ u kut i vidi da je potrebno nešto uþiniti.
Kako je problem organizacije u tvrtkama sve veüi, a tržište je sve jaþe i zahtjevnije, oþekuju
se brži, bolji i kvalitetniji proizvodi i usluge. Ozbiljni korisnici se obraüaju za pomoü struþnjacima
na podruþju organizacije poslovanja.
Tvrtka Zeljko d.o.o. Autodesk System Center je dugogodišnji partner Autodesk-a, te sa svojim
timom struþnjaka na podruþju informatike, naravno na podruþju Autodesk proizvoda, veü se duži niz
godina bavi i problematikom edukacije korisnika, podrške prema krajnjem korisniku, konzaltingom,
i organizacijom rada projektnih tvrtki u Hrvatskoj, te nizom drugih aktivnosti i problema vezanih uz
Autodesk.
Tvrtka Zeljko d.o.o. nudi apsolutnu predanost i struþnost pri rješavanju problema u organizaciji
poslovanja projektnih tvrtki.
10.
20
veljaþa 2008
6. AUTODESK MANAGEMENT
Organizacije
Hardware – nadopuna i bolja organizacija postojeüih elemenata
Backup – Izrada i implementacija sustava zaštite podataka
Direktoriji – Izrada strukture direktorija kao osnova standardizacije
Datoteke – Izrada modela imenovanja i strukturiranja datoteka
Arhiva – ArhCoorinator (sustav izrade i arhiviranja digitalnih
projekata, te prezentacije projekata)
…
Standardizacija
Layer-i – Izrada kompletnog sustava Layer-inga
Blokovi – Izrada kompletne baze blokova oplemenjenih
inteligentnim sadržajem
Dinamiþki blokovi – Izrada blokova s dinamiþkim svojstvima
Stilovi – Izrada stilova za vertikalne aplikacije (Country Kit)
Toolpalete – Izrada toolpaleta svih elemenata
Catalog – Izrada i katalogizacija vertikalnih elemenata za sve
aplikacije (HR standardi)
Kotiranje – Izrada elemenata za kotiranje za sva mjerila
Anotacije – Izrada anotacijskih inteligentnih elemenata
…
21
IV. teþaj
Optimizacija
Plotanja – Izrada sustava standardnog plotanja
Sheet Sets – Izrada rutina za standardizaciju plotanja
Korekcija na grafiþkim prikazima – DWF markup (ArhCoordinator)
Analiza projektne dokumentacije – Dokaznice…
Korištenje postojeüih informacija u izradi novih
…
Suradnja
Razmjena podataka
Suradnja na izradi projektne dokumentacije
Jedan tim jedan projekt
Izrada rutina i pravila suradnje i korištenja projektne dokumentacije
….
ArhCoordinator
Digitalni oblik projekta
Prezentacije
Arhiva projektne dokumentacije
Komunikacija
File Management
Projekt Management
…
22
veljaþa 2008
Što donosi implementacija CAD Managementa
Stanje prije implementacija Managementa
80%
80%
70%
60%
50%
40%
20%
30%
20%
10%
0%
Projektiranje Crtanje i dokumentacija
Slabo korištenje moguünosti aplikacije

Nema standardizacije grafiþkih elemenata
Nema standardizacije crtanja
Nema inteligentnih grafiþkih elemenata
Ruþna izrada dokumentacije
Loša organiziranost na nivou suradnje
Loša organiziranost na dokumentacijskom nivou
…
23
IV. teþaj
Stanje nakon implementacija Managementa
80%
80%
70%
60%
50%
40%
20%
30%
20%
10%
0%
Projektiranje Crtanje i dokumentacija
Standardizacija grafiþkih elemenata

Standardizacija naþina crtanja
Inteligentni elementi
Standardizacija na nivou dokumentacije
Korištenje naprednih metoda
Omoguüena suradnja na izradi dokumentacije
Hrvatski standardi
ArhCoordinator
…
24
veljaþa 2008
7. CILJEVI CAD MANAGEMENTA
Edukacija
Poveüati trenutno znanje na makismalni nivo
Poveüati korištenje aplikacija
Poveüati produktivnost
Olakšati grafiþku interpretaciju
Olakšati analitiþki projektantski dio posla
Omoguüiti meÿusobno razumjevanje na nivou IT
Omoguüiti lakši i manje stresan posao
...
Konzalting
Poboljšati primjenu nauþenog na edukaciji
Riješiti postojeüu problematiku
Pomoüi u trenutnom radu
Pomoüi na nivou odrade pojedinih dijelova posla
Pomoüi na nivou tehnološko projektnih elemenata
...
Support
Tehniþka podrška
Dostupnost 0-24
Telefonski poziv
E-mail
Direktan dolazak na lokaciju
Riješenje u najkraüem roku
Dokumentacija
...

25
IV. teþaj
Opimizacija tehnoloških procesa

Umanjiti vremenske gubitke
Automatizirati procese
Iskoristiti aplikacije
Omoguüiti suradnju
Detektirati i otkloniti pogreške
....
Unifikacija i standardizacija
Izrada unificiranih grafiþkih modela
Standardizacija aplikacije
Olakšavanje rada
Razumijevanje grafike
Korištenje postojeüeg
Smanjivanje gubitaka vremena na manje bitnim elementima
Poveüavanje produktivnost
...
Izrada inteligentnih modela
Napredne moguünosti HW/SW
Inteligentni objekti
Inteligentni elementi
Dokumentacija
Analize
Smanijiti i onemoguüiti pogreške
Smanijiti i onemoguüiti vremenske gubitke
Olakšati rad
...

26
veljaþa 2008
Prikaz implementacijskog toka
27
IV. teþaj
28
veljaþa 2008

Apsorpcijski ureÿaji u sustavima

Autori:
Prof. dr. sc. Petar Donjerkoviü, dipl. ing. stroj.
ovlašteni inženjer, HZN/TO 541, þlan struþnog povjerenstva
za izradu nacrta tehniþkog propisa o provjetravanju i klimatizaciji zgrada
Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveuþilišta u Zagrebu
Zdenko Vašatko, dipl. ing. stroj.

TROX d.o.o. Zagreb
Mr. sc. Ivan Cetiniü, dipl. ing. stroj.

ovlašteni inženjer, HZN/TO 541, HZN/TO 147/PO 10, þlan struþnog povjerenstva
Sveuþilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet
29
IV. teþaj
30
veljaþa 2008
1. APSORPCIJSKI RASHLADNI UREĈAJ
Apsorpcijski rashladni ureÿaj koristi svojstvo binarnih otopina raznih soli u procesu
apsorpcije za ostvarivanje procesa hlaÿenja bez kompresora tj. bez utroška mehaniþkog rada.
Umjesto mehaniþkog rada u procesu se rabi toplina pogonske pare. Kompresor je nadomješten
sustavom apsorber-izmjenjivaþ topline-generator. Binarna otopina je radna tvar (radni medij).
Ona se sastoji od dvije tvari od kojih je jedna rashladna, a druga ima sposobnost apsorbiranja
prve. Kao binarna otopina primjenjuje se otopina amonijak-voda ili litijbromid-voda. Otopina
amonijak-voda ne rabi se u tehnici klimatizacije zbog štetnog utjecaja amonijaka na okoliš u
možebitnoj ekscesnoj situaciji. Za ureÿaj s litijbromidom ta ograniþenja ne vrijede. Ovi ureÿaji se
izraÿuju kao paket jedinice I opremljeni su kompletnom instrumentacijom I sustavom
automatske regulacije.
31
IV. teþaj
Sl. 1.1. Shema apsorpcijskog rashladnog ureÿaja
Na slici 1.1. je prikazan proces apsorpcijskog rashladnog sustava s otopinom litijbromid-

voda. Apsorpcijski rashladni sustavi temelje se na dva osnovna naþela za procese rashladnog
djelovanja (ostvarivanja rashladnog uþinka):
Voda kljuþa, isparava i hladi se na temperaturi koja odgovara

održavanom vakuumu.
Odreÿene tvari, kao npr. neke soli, apsorbiraju vodenu paru. Otopina
litijbromid je higroskopna solna otopina za koju je ustanovljeno da ima
najbolja apsorpcijska svojstva, odnosno odnos rastvorljivosti para-tlak,
što omoguüuje visoku djelotvornost procesa.
32
veljaþa 2008
U apsorpcijskoj jedinici voda isparava, a temperatura ostatne vode se smanjuje. Afinitet

vode prema soli je funkcija pada tlaka voda-para koji je to veüi što je koncentracija soli veüa.
Rashladni apsorpcijski stroj sastoji se od sljedeüih komponenata:
1. ISPARIVAý: Cijevni izmjenjivaþ u kojem se povratna hladna voda

neizravno hladi raspršenom vodom preko cijevi. Kako se unutar plašta
u isparivaþu održava niski apsolutni tlak, voda isparava i hladi ostatnu
vodu do temperature koja skoro odgovara temperaturi zasiüenja pri
tlaku u isparivaþu.
2. APSORBER: Bogata solna otopina u apsorberu služi za apsorbiranje
vodene pare nastale u isparivaþu. Pomoüu crpke se otopina
litijbromida raspršuje preko cijevi apsorbera kroz koje struji relativno
hladna voda. Ukupni toplinski uþinak što ga treba odvesti rashladnom
ureÿaju jest uþinak kondenzatora I apsorbera. Ta koliþina topline se
odvodi rashladnom vodom preko rashladnog tornja.
3. IZMJENJIVAý ZA ZAGRIJAVANJE OTOPINE: Izmjenjivaþ se koristi
za poboljšanje djelotvornosti procesa izmjene topline izmeÿu
osiromašene otopine koja izlazi iz apsorbera I bogate vruüe otopine
koja se vraüa iz generatora. Primjenom izmjenjivaþa reducira se
potrošnja vode za kondenzator i koliþina radne (pogonske) pare za
generator.
4. GENERATOR ILI KONCENTRATOR: Generator sadrži grijani cijevni
snop koji služi za dovoÿenje topline )grije se radnom parom) radi
podržavanja kljuþanja apsorbirane vode I njezinog naknadnog
isparivanja.
5. KONDENZATOR: Voda koja kljuþa u generatoru isparava I
kondenzira na cijevnom snopu I ide u isparivaþ.
33
IV. teþaj
Razmotrimo ukratko korake procesa apsorpcije. Apsorpcijski proces je dvo-tlaþni ciklus

koji se normalno održava s izlaznom temperaturom hladne vode od 7.2÷8.3°C, apsolutnim
tlakom od 0.010017 do 0.010953 bara u sekciji isparivaþ-apsorber i 0.10160 bara u sekciji
generator-kondenzator.
Ovdje su bitna tri kruga:
1. Voda kao rashladni medij struji kroz isparivaþ, gdje se hladi na

polaznu temperaturu.
2. LiBr kao apsorbent cirkulira preko cijevi apsorbera kroz izmjenjivaþ i
generator.
3. Rashladna voda iz rashladnog tornja struji kroz cijevni registar
apsorbera, zatim kroz cijevni registar kondenzatora, i vraüa se natrag
u rashladni toranj.
Voda kao rashladni medij struji iz kondenzatora preko prigušnog ventila u isparivaþ
(hladnjak) gdje se neizravno hladi na cijevnom snopu i ostvaruje rashladni uþinak agregata.
Iz isparivaþa vodena para struji u apsorber gdje je apsorbira bogata otopina struje LiBr
pri niskom tlaku. LiBr koji je apsorbirao vodenu paru struji preko izmjenjivaþa u generator radi
regeneriranja siromašne u bogatu otopinu. U generatoru, kroz cijevni snop struji niskotlaþna
para tlaka 55-96 kPa (o.55 do 0.96 bara), zagrijava otopinu koja kljuþa i pri tom iz otopine izlazi
voda u obliku pare, a otopina se obogaüuje. Bogata otopina slobodnim padom i zbog razlike
tlaka struji u apsorber. Voda isparena u generatoru kondenzira u kondenzatoru te dalje isparava
u isparivaþu itd., a time ostvaruje kružni proces. Otpadna toplina iz apsorbera I kondenzatora
odvodi se rashladnom vodom koja se vraüa u rashladni toranj. Za kontrolirano upravljanje
kružnim procesom bitna je regulacija ulazne temperature rashladne vode s rashladnog tornja
radi održavanja potrebite koncentracije otopine. To rezultira manjom potrošnjom radne pare. Pri
izboru rješenja regulacije nije zanemariva cijena razdjelnog troputnog regulacijskog ventila.
Prigušivanje protoka vode kondenzatora radi regulacije uþinka ima nedostatak kod malih
uþinaka sustava; voda se zagrijava na previsoku temperaturu, što pogoduje stvaranju kamenca
u cijevima kondenzatora. Stoga se na kondenzatoru preporuþa primjena regulacije stalnog
protoka vode, odnosno regulacija uþinka promjenom razlike temperatura Q=f(ǻ - ).
34
veljaþa 2008
DIJAGRAM RAVNOTEŽE: Rad apsorpcijskog ureÿaja se može analizirati pomoüu

dijagrama ravnoteže litijbromid-voda koji je prikazan na sl. 1-1a. dijagram ravnoteže je koristan
za odreÿivanje koncentracije otopine tako da se postigne maksimalna djelotvornost. U
dijagramu se na os apscisa nanosi težinski udio LiBr u otopini, a na os ordinata apsolutni tlak
pare u kPa. Na desnoj strani dijagrama prikazana je odgovarajuüa temperatura zasiüenja za
zadani tlak zasiüenja. Temperatura otopine je prikazana padajuüim krivuljama s lijeva u desno,
a krivulje koje rastu od osi apscisa prema gore prikazuju gustoüu pomoüu koje se odreÿuje
koncentracija otopine. Mjerenjem gustoüe i temperature otopine može se odrediti koncentracija
otopine prema dijagramu na sl. 1-1a. krivulja kristalizacije pokazuje toþku kod koje otopina
prelazi iz tekuüe u krutu fazu. Prema tome, krivulja kristalizacije ograniþava podruþje procesa.
Ako je otopina prevelike koncentracije ili ako otopina sadrži previše nekondenzirajuüih plinova,
apsorpcijski proces üe se prekinuti zbog skruüivanja i proces se neüe moüi nastaviti sve dok se
skrutine ne odstrane. U tom sluþaju treba izmjenjivaþ i crpku otopine izvana grijati parom.
35
IV. teþaj
Tipiþni apsorpcijski ciklus je prikazan u dijagramu ravnoteže na sl. 1-1a.
Sl. 1.1a Dijagram ravnoteže litij-bromida
36
veljaþa 2008
Toþke 1 do 7 predstavljaju kompletni apsorpcijski proces. Toþke specifiþnih vrijednosti

temperature, tlaka i koncentracije otopine su dane u odgovarajuüim priruþnicima. Objasnimo
svaku toþku pojedinaþno i sve spojne crte meÿu njima, koje predstavljaju elementarne procese
razmatranog kružnog procesa.
TOýKA 1. Stanje bogate otopine u apsorberu prije poþetka

apsorpcije.
TOýKA 2. Stanje siromašne otopine kada otopina izlazi iz
apsorbera i ulazi u izmjenjivaþ. Linija 1-2 predstavlja pad
koncentracije otopine zbog apsorpcije vodene pare iz
evaporatora (isparivaþa).
TOýKA 3. Stanje siromašne otopine kada izlazi iz izmjenjivaþa.
Linija 2-3 predstavlja koliþinu topline koju preuzima
siromašna otopina u izmjenjivaþu.
TOýKA 4. Stanje siromašne otopine na ulazu u generator. Linija 3-4
predstavlja koliþinu topline koju treba dovesti generatoru
da bi otopina poþela kljuþati.
TOýKA 5. Stanje bogate otopine nakon izlaska iz generatora. Linija
4-5 predstavlja koliþinu topline koju treba dovesti
generatoru da bi kljuþanjem isparila voda iz otopine.
TOýKA 6. Stanje bogate otopine na izlazu iz izmjenjivaþa. Linija 5-6
predstavlja protok otopine od generatora prema
izmjenjivaþu bez promjene koncentracije
TOýKA 7. Stanje bogate otopine na ulazu u mlaznice apsorbera.
37
IV. teþaj
2. REGULACIJA APSORPCIJSKOG RASHLADNOG AGREGATA
Regulacija uþinka apsorpcijskog rashladnog agregata s otopinom litijbromid-voda može

se realizirati na jedan od sljedeüih naþina:
1. Prigušivanjem protoka rashladnog medija iz kondenzatora u isparivaþ

radi održavanja potrebite koncentracije upravo onolike koliko je
potrebito za postizavanje proraþunskog uþinka agregata pri
proraþunskoj temperaturi hladne vode. To se postiže regulacijom
prigušnog ventila PV (v. sl. 1-1) ugraÿenog izmeÿu kondenzatora i
isparivaþa.
2. Prigušivanjem protoka otopine pomoüu troputnog razdijelnog ventila
PTV (v. sl. 1-1) postavljenog u vodu od izmjenjivaþa prema generatoru
tako da se mijenja koncentracija u apsorberu.
3. Prigušivanjem protoka struje radne parew prema generatoru radi
promjene koncentracije (sl. 1-1, ventil PPV)
Na sl. 1-2 prikazana je shema regulacije pomoüu prigušivanja protoka radne pare s
parnim prigušnim ventilom, u ovisnosti o zahtijevanom rashladnom uþinku. Regulaciju svodima
na praüenje temperature hladne vode na izlazu iz isparivaþa koja ovisi o uþinku postrojenja
klimatizacije.
Tako, npr., promjenom rashladnog uþinka sustava klimatizacije mijenja se temperatura

hladne vode pa temperaturni osjetnik u polaznom vodu prema sustavu klimatizacije daje signal
regulatoru koji preko regulacijskog ventila radne pare regulira dotok topline u generator.
Promjenom toplinskog optereüenja generatora mijenja se uþinak kondenzatora, a time i zahtjev
za odgovarajuüim uþinkom rashlafdnog tornja. Za održavanje sustava u ravnoteži brine se
regulacijski sklop u krugu rashladne vode, kondenzator-toranj.
38
veljaþa 2008
Sl. 1-2. prikaz regulacije apsorpcijskog ureÿaja – regulacija uþinka na

strani radne pare
39
IV. teþaj
3. RASHLADNI AGREGAT S PARNIM EJEKTORIMA
U sustavima za proizvodnju rashladnog uþinka može se kompresor zamijenit s jednim

parnim ejektorom ili s više njih. U tom sluþaju rashladno sredstvo je vodena para koju ejektor
odsisava iz isparivaþa (evaporatora), komprimira je i transportira prema kondenzatoru. Tipiþni
rashladni ureÿaj s parnim ejektorom je prikazan na sl. 2-1.
Sl. 2-1. Rashladni agregat s parnim ejektorima
Naþelo rada ejektorskoga rashladnog ureÿaja je relativno jednostavan. Ako se voda

temperature veüe od recimo 10°C transportira prema isparivaþu u kojem se održava apsolutni
tlak od 0,012 bar, poradi ekspanzije üe dio vode ispariti na uštrb topline vode, pa üe se voda
ohladiti na temperaturu zasiüenja koja odgovara tlaku u isparivaþu. Stupanj hlaÿenja vode ovisi
o održavanju niskog tlaka u isparivaþu (tlak zasiüenja) koji odgovara željenoj temperaturi vode.
40
veljaþa 2008
Ureÿaj se sastoji od sljedeüih komponenata:
1. PRIMARNI PARNI EJEKTOR: Ejektor je ureÿaj koji koristi parnu struju

velike brzine za usisavanje i akceleriranje pare odsisavane iz
isparivaþa. Visokotlaþna para se dovodi mlaznici ejektora. Brzina pare
na izlazu iz mlaznice je oko 1200 m/s. Zbog tako velike brzine nastaje
ejektorski efekt, para iz isparivaþa se usisava u parnu struju. Smjesa
primarne i sekundarne pare ulazi u difuzor primarnog ejektora u kojem
se brzina kontinuirano smanjuje radi porasta presjeka difuzora, te se
smjera pare i supare komprimira na tlak koji vlada u primarnom
kondenzatoru. Tlak parne smjese poraste u ovom primjeru od 0,012
bara (odgovara 10°C) na ulazu u difuzor, do 0,076 bara (apsolutno)
na ulazu u kondenzator. Tom tlaku zasiüenja odgovara temperatura
kondenzacije 40,6°C.
2. 2. KONDENZATOR: Kao kod mnogih rashladnih ureÿaja
kompresijskog tipa namjena je kondenzatora da ukaplji pare
rashladnog sredstava. U parnoj struji primarnog ejektora se smjesa
visokotlaþne pare i supare (para iz isparivaþa) kondenziraju. Otpadna
toplina u kondenzatoru iznosi:
Qkond= (Gp + Gu) x h
gdje je: Qkond – otpadna toplina, kW

Gp – koliþina primarne pare, kg/s
Gu – koliþina uparene pare, kg/s
h – latentna toplina pare, kJ/kg.
Latentna toplina pare za niske tlakove iznosi približno 2500 kJ/kg.

Stoga u isparivaþu treba upariti približno 5 kg/h pare po toni
rashladnog uþinka. Tona je angloameriþka jedinica rashladnog uþinka
i jednaka je 2,84345 . 10-1 kWh.
41
IV. teþaj
Projektirana površina cijevnog snopa kondenzatora i koliþina vode

moraju se temeljiti na maksimalnoj temperaturi rashladne vode
kondenzatora koju definira tlak u kondenzatoru.
U primjeni su dva tipa kondenzatora:

a) površinski i
b) barometriþki.
Napominjemo da je prednost barometriþkog kondenzatora što nema

cijevnog snopa za proces izmjene topline, veü se izmjena topline
obavlja miješanjem pare i rashladne vode. Za barometriþki
kondenzator se može koristiti voda razliþitih stupnjeva þistoüe.
3. ISPARIVAý: U isparivaþu se isparivanjem vode postiže proces (efekt)

hlaÿenja vode. Topla voda koja se vraüa iz procesa u kojem je
preuzela na sebe toplinski uþinak raspršuje se u komori isparivaþa
preko mlaznica. Ohlaÿena voda se crpi iz sabirnika isparivaþa i
transportira u proces. ýesto se koriste višekomorni isparivaþi sa
skupinom ejektora. Kada se iskljuþi dotok pare prema jednom
ejektoru, treba poduzeti mjere za spreþavanje izjednaþavanja tlaka u
odgovarajuüoj komori isparivaþa i u kondenzatoru. Primjenom više
odvojenih isparivaþa mora svaki ejektor raditi u sprezi s pripadnim
isparivaþem. Kada se iskljuþi radna para prema bilo kojem ejektoru,
mora se zatvoriti i ventil ulazne vode u taj isparivaþ. Ventil s plovkom
je predviÿen zbog kontrole dotoka dodatne vode radi nadoknaÿivanja
gubitka vode u procesu.
42
veljaþa 2008
4. ýIMBENICI KOJI UTJEýU NA KAPACITET
Razliþiti þimbenici utjeþu na kapacitet tj. na veliþinu ureÿaja i njegovu cijenu. Ovi ureÿaji
su atraktivni kada hlade hladnu vodu relativno visoke temperature s primarnom parom tlaka a
700 kPa predtlaka i relativno hladnom kondenzatorskom vodom. Na uþinak ureÿaja utjeþu
sljedeüi þimbenici:
1. TLAK RADNE PARE: Koliþina primarne pare ovisi u velikoj mjeri o

raspoloživom tlaku primarne pare. Ejektori rade s parom tlaka od 14
kPa do 700 kPa. Koliþina potrebite primarne pare rapidno raste s
padom tlaka pare. Najpovoljniju koliþinu pare dobit üemo s tlakom od
700 kPa.
Poveüanjem tlaka iznad te vrijednosti smanjuje se koliþina pare tek

neznatno. Ejektore treba proraþunati za maksimalno raspoloživi tlak
pare da bi potrošnja pare bila što manja. Sl. 2-2 prikazuje promjene
potrošnje primarne radne pare s promjenom tlaka primarne pare po
kW rashladnog uþinka hladne vode. Ako temperatura ulazne vode u
kondenzatoru postane veüa od projektne, primarni ejektor može
ispasti iz funkcije zbog porasta tlaka u kondenzatoru. Sekundarni
ejektorski sustav (obiþno dvostupnjeviti) služi za evakuaciju zraka iz
kondenzatora. Taj sustav treba paru tlaka 240 kPa ili više. Ako je tlak
pare manji od navedenog, tada se primjenjuje vakuum-crpka s
elektromotorom kao zamjena za drugi sekundarni ejektor ili za þitavu
sekundarnu skupinu ejektora.
43
IV. teþaj
Sl. 2-2. Ovisnost koliþine pare o tlaku pare
44
veljaþa 2008
2. TEMPERATURA RASHLADNE VODE KONDENZATORA: U

usporedbi s drugim rashladnim ureÿajima, ejektorski ureÿaji
zahtijevaju relativno velike koliþine vode za kondenzaciju. Što je viša
temperatura vode na ulazu u kondenzator, potrebita je veüa koliþina
kondenzatorske vode. Temperatura vode kondenzatora ima važan
utjecaj na potrošnju radne pare po jedinici rashladnog uþinka. Sl. 2-3
prikazuje ovisnost koliþine pare i rashladne vode kondenzatora za
zadanu izlaznu temperaturu hladne vode i tlaka pare uz razliþite
temperaturne kondenzacije.
Sl. 2-3. Ovisnost koliþine pare i rashladne vode o temperaturi hladne

vode i tlaku radne pare
45
IV. teþaj
3. TEMPERATURA HLADNE VODE: Što je niža izlazna temperatura

hladne vode to je teža primjena parnog ejektora, radi održavanja
visokog vakuuma u isparivaþu. Sa smanjenjem izlazne temperature
hladne vode potrebna je veüa koliþina pare po satu i jedinici
rashladnog uþinka uz poveüanu potrebu za koliþinom rashladne vode
kondenzatora. Sl. 2-4 prikazuje ovisnost potrebite koliþine pare o
izlaznoj temperaturi hladne vode, za razliþite temperature
kondenzacije.
Za razliku od centrifugalnih i stapnih rashladnih ureÿaja kod
ejektorskog ureÿaja, protoþna koliþina hladne vode nema posebito
važan utjecaj na ponašanje sustava.
Ejektorski rashladni sustav je isparivaþki proces i ne ovisi o brzini
protjecanja kroz cijevi isparivaþa kako je to sluþaj kod ostalih sustava
kod kojih se zahtijeva dobar prijelaz topline. Dakle, široke varijacije
temperature povratne hladne vode imaju mali utjecaj na ejektorski
rashladni sustav.
Sl. 2-4. Ovisnost potrebne koliþine pare

o izlaznoj temperaturi hladne vode
46
veljaþa 2008
5. OPûENITO O REGULACIJI RASHLADNOG UýINKA (KAPACITETA) EJEKTORSKOGA

RASHLADNOG UREĈAJA
Najjednostavniji naþin regulacije rashladnog uþinka sadržan je u rješenju paralelnog

rada više ejektorskih jedinica, pa se ukljuþivanjem i iskljuþivanjem pojedinog ejektora vrši
stupnjevita regulacija sustava. Uobiþajeno je rješenje s najmanje þetiri ejektorske jedinice na
veüim sustavima radi variranja kapaciteta. U ovom sluþaju se primjenjuje „ON-OFF“ regulacija.
Mjerenjem temperature hladne vode na izlazu iz isparivaþa preko regulatora se otvaraju,
odnosno zatvaraju, regulacijski ventili prema pojedinom ejektoru kako to zahtijeva proces.
Postoje još dva naþina regulacije:
- kontinuirana regulacija protoka radne pare,

- regulacija protoka i temperature vode kondenzatora.
Tako npr., ako se u zimskom razdoblju izvedenom postrojenju proraþunatom za kritiþne

temperature ljetnog razdoblja smanjuje temperatura rashladne vode na ulazu u kondenzator u
ovisnosti o vanjskim klimatskim uvjetima, tada üe u odnosu na vanjske uvjete koji odreÿuju
režim rada sustava ljeti padati tlak u kondenzatoru. Rezultat te promjene tlaka kondenzacije je
smanjenje potrošnje radne pare u ejektorima. Zbog promjene režima rada kondenzatora
potrebita je redukcija tlaka na tlaþnoj strani radne pare. Na taj se naþin poveüava djelotvornost
ureÿaja; smanjuje se potrošnja radne pare i rashladne vode kondenzatora.
47
IV. teþaj
6. KONTINUIRANA REGULACIJA REGULACIJOM PROTOKA RADNE PARE
Sustav regulacije prikazan na sl. 2-5 održava željeni rashladni uþinak postrojenja
praüenjem promjene rashladnog uþinka potrošaþa ili na strani povrata rashladne vode iz
potrošaþa ili na izlazu iz isparivaþa.
Sl. 2-5. Regulacija postrojenja za hlaÿenje vode ekspanzijom u

vakuumu – regulacija na strani radne pare
Ako temperatura povratne hladne vode raste, znaþi da isparivaþ treba osigurati manji
rashladni uþinak. Temperaturni osjetnik u povratnom vodu registrira tu promjenu te preko
regulatora upravlja regulacijskim ventilom za dotok pare u sustav. Paralelno s regulacijom
dotoka radne pare u glavni sustav ejektora vrši se i regulacija dotoka pare u sustav sekundarnih
ejektora pomoünih kondenzatora.
48
veljaþa 2008
Sl. 2-6. Prikaz procesa hlaÿenja vode u isparivaþu u T-s dijagramu
Regulacija uþinka kondenzatora, kako je to prikazano na sl. 2-6 može biti u paralelnoj
svezi s regulacijom dotoka radne pare. Meÿutim, kako je temperatura rashladne vode na krugu
kondenzator-toranj ovisna o vremenskom razdoblju, to se preporuþa regulaciju kruga
kondenzator-toranj postaviti u ovisnosti o izlaznoj, odnosno ulaznoj temperaturi rashladne vode
iz/u kondenzator. Gubitak vode u procesu isparivanja nadoknaÿuje se automatski preko
regulatora razine. Redukcija tlaka vodovodne mreže na tlak u isparivaþu vrši se putem reducir-
regulacijskog ventila. Nadoknaÿivanje ishlapljene vode kao i vode za odsoljavanje i
odmuljivanje rashladnog tornja vrši se putem ventila s plovkom, slobodnim dotokom u bazen
tornja.
Ovdje treba ukazati na þinjenicu da se ovi sustavi ne primjenjuju za osiguranje

rashladnog uþinka u sustavima klimatizacije, veü se primjenjuju u industriji za potrebe hladne
vode tehnoloških procesa i gdje je na raspolaganju, kao energetski izvor, srednjetlaþna
suhozasiüena vodena para.
49
IV. teþaj
50
veljaþa 2008
Program struþnog usavršavanja ovlaštenih inženjera graÿevinarstva
Energetska postrojenja
i okoliš
Evaporativno hlaÿenje i odbacivanje topline
Autor:
Doc. dr. sc. Igor Balen, dipl. ing. stroj.
ovlašteni inženjer, þlan struþnog povjerenstva
Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveuþilišta u zagrebu
51
IV. teþaj
52
veljaþa 2008
1. EVAPORATIVNO HLAĈENJE
Evaporativno hlaÿenje je proces koji koristi isparavanje tekuüe vode za neposredno ili
posredno hlaÿenje struje zraka, tako da krajnja temperatura (suhog termometra) struje zraka ili
temperature suhog i vlažnog termometra struje zraka koja se hladi, budu niže od vrijednosti prije
provoÿenja evaporativnog procesa.
Sustav klimatizacije s evaporativnim hlaÿenjem je onaj sustav u kojem se više od 50 %
ukupnog rashladnog uþinka kroz godinu dobije evaporacijom.
Tri osnovne vrste procesa evaporativnog hlaÿenja su:
1. direktno evaporativno hlaÿenje

2. indirektno evaporativno hlaÿenje
3. indirektno-direktno (dvostupanjsko) evaporativno hlaÿenje
53
IV. teþaj
Prednosti sustava evaporativnog hlaÿenja ukljuþuju:
Znatne energetske i materijalne uštede

Smanjenje vršne potrebe za energijom
Poboljšanje kvalitete unutarnjeg zraka
Iskoristivost troškova tijekom vijeka trajanja
Jednostavnu ugradnju u postojeüe sustave
Dostupnost raznovrsne opreme
Jednostavno održavanje
Ovlaživanje i odvlaživanje, prema potrebi
Upotrebu direktne digitalne regulacije
Smanjenje emisije štetnih tvari u okoliš
Nekorišenje freona (CFC, HCFC).
Nedostaci evaporativnog sustava u usporedbi s konvencionalnim hlaÿenjem:
Potrošnja vode
Povišenje sadržaja vlage zraka u prostoru
Poveüanje broja izmjena zraka
Nemoguünost precizne regulacije temperature i vlažnosti zraka
Moguüi problemi s razvojem mikroorganizama zbog neþiste vode ili
neodržavanja
54
veljaþa 2008
2. DIREKTNO EVAPORATIVNO HLAĈENJE

U procesu direktnog evaporativnog hlaÿenja voda ishlapljuje neposredno u struji zraka,
smanjujuüi temperaturu suhog termometra uz poveüanje vlažnosti zraka.
Ureÿaji s direktnim ishlapljivanjem hlade zrak neposrednim dodirom s vodom
slijevanjem preko velike ovlaživane površine (kao u kompaktnim hladnjacima zraka) ili
raspršivanjem pomoüu sapnica (kao u ureÿajima za pranje zraka).
U procesu direktnog evaporativnog hlaÿenja obiþno se koristi recirkulacija vode radi
uštede vode, što je þesto isplativije od protoþnog sustava. Tijekom korištenja, temperatura
recirkulirajuüe vode se postupno približava temperaturi vlažnog termometra hlaÿenog zraka.
Recirkulacija zraka se ne koristi.
Ovlaživana
površina
Ohlaÿeni
Zrak
zrak
Sabirna
posuda
Cirkulacijska pumpa
Slika 1. Direktno evaporativno hlaÿenje – princip
55
IV. teþaj
Slika 2. Direktno evaporativno hlaÿenje – proces
56
veljaþa 2008
Za ocjenu djelovanja evaporativnog hladnjaka s neposrednim ishlapljivanjem vode u

struji zraka koristi se uþinkovitost direktnog zasiüenja:
t1 t 2
H dz
t1 t s
t1 – temperatura suhog termometra zraka na ulazu u evaporativni
hladnjak s neposrednim ishlapljivanjem [ºC]
t2 – temperatura suhog termometra zraka na izlazu iz evaporativnog
hladnjaka s neposrednim ishlapljivanjem [ºC]
ts – temperatura vlažnog termometra ulaznog zraka [ºC]
Ako su ulazna temperatura t1 i uþinkovitost İdz poznati, izlazna temperatura ohlaÿenog

zraka t2 se može odrediti iz h,x dijagrama.
Uþinkovitost direktnog zasiüenja ovisi o sljedeüim faktorima:
nastrujna brzina zraka wa [m/s] – veüa brzina smanjuje uþinkovitost,

ali poveüava rashladni uþinak evaporativnog hladnjaka
omjer masenog protoka voda-zrak mw/ma – veüi omjer poveüava
uþinkovitost, jer ukazuje na poveüanje kontaktne površine izmeÿu
vode i zraka
oblik ovlaživane površine – veüa površina i dulje vrijeme kontakta
vode i zraka poveüavaju uþinkovitost.
57
IV. teþaj
Uþinak direktnog evaporativnog hlaÿenja može se odrediti iz izraza:
Qev ,d U a wa Aa c pa (t1 t 2 ) [W]
wa – nastrujna brzina zraka u svijetlom presjeku klima jedinice [m/s]

Aa – nastrujna površina evaporativnog hladnjaka [m2]
Uþinkovitost direktnog zasiüenja za evaporativne hladnjake s neposrednim

ishlapljivanjem kreüe se u rasponu od 0.80 do 0.95.
Buduüi je zrak u neposrednom dodiru s vlažnom površinom, direktno evaporativno
hlaÿenje provodi i odreÿeno proþišüavanje zraka. No ako hlaÿeni zrak sadrži više prašine ili
drugih þestica, potrebno je koristiti dodatni filter kako bi se sprijeþilo zaþepljivanje ovlaživane
površine ili sapnica za raspršivanje vode.
Za upotrebu u komfornoj klimatizaciji brzina nastrujavanja zraka treba biti do 3.0 m/s da
bi se sprijeþilo prenošenje kapljica vode niz struju zraka. U suprotnom treba ugraditi eliminator
kapljica, što poveüava pad tlaka na strani zraka.
Direktno evaporativno hlaÿenje je jednostavno i relativno jeftino, a nedostatak mu je da,
ako je temperatura vlažnog termometra zraka u prostoru veüa od 21°C, rashladni uþinak obiþno
nije dovoljan za komforno hlaÿenje unutarnjeg prostora; meÿutim, tada hlaÿenje može biti
zadovoljavajuüe za manje zahtjevne primjene (npr. za staklenike, industrijsko hlaÿenje i sl.)
58
veljaþa 2008
Ohlaÿeni
zrak
Cijevi za vodu
Ohlaÿeni
Zrak zrak
Evaporativni
blok
Posuda za
Posuda za
vodu
vodu
(a) (b)
Slika 3. Izvedbe direktnog evaporativnog hladnjaka

a) evaporativni blok; (b) þvrste stijenke
Ostali parametri koje treba uvažiti kod procjene pogonskih svojstava direktnog
evaporativnog hladnjaka su:
potrošnja svježe vode [l/h po m3 ohlaÿenog zraka]

pad tlaka na strani zraka [Pa].
59
IV. teþaj
Evaporativni blok. Uglavnom se izraÿuje od vlakana bijele topole debljine 50 mm, uz

potrebnu kemijsku pripremu i aditive za poveüanje ovlaživosti i sprjeþavanje razvoja
mikroorganizama, ili od apsorpcijskih plastiþnih vlakana, odnosno opjene. Evaporativni blokovi
se ugraÿuju u pomiþne okvire od pocinþanog þeliþnog lima ili plastike.
Izvedba bloka zahtjeva relativno niske brzine strujanja zraka (do 1.3 m/s).
U samostalnom evaporativnom hladnjaku s neposrednim ishlapljivanjem u koji je ugraÿen
centrifugalni ventilator, evaporativni blokovi se þesto ugraÿuju na tri stranice kuüišta ventilatora
radi poveüanja nastrujne površine (slika 4).
Komercijalni hladnjaci zraka s razliþitim materijalima rade s uþinkovitošüu od približno
80% te iz zraka uklanjaju þestice veliþine 10 m i veüe.
Standardni direktni evaporativni hladnjaci kanalske izvedbe proizvode se u veliþinama
od 7.500 do 30.000 m3/h.
SUSTAV DISTRIBUCIJE
VODE
ELEKTROMOTOR
VENTILATOR
EVAPORATIVNI
BLOKOVI (na 3 strane)
PUMPA ZA
RECIRKULACIJU VODE
POSUDA ZA VODU
PRELJEV I ISPUST VODE
VENTIL S PLOVKOM RAZINA VODE
Slika 4. Izvedba s ventilatorom i evaporativnim blokovima na tri

strane
60
veljaþa 2008
ývrste stijenke. Izraÿuju se iz þvrstih valovitih ploþa od plastike, impregnirane celuloze

ili staklenih vlakana. Najþešüe imaju vodoravne kanale za strujanje zraka i okomite kanale niz
koje se slijeva voda, koji se križaju izmeÿu dviju valovitih ploþa. Uobiþajena ugradbena dubina
medija u smjeru strujanja zraka je 300 mm. Podnose veüe brzine strujanja (2 do 3 m/s), uz
manji pad tlaka zraka (25 Pa) u usporedbi s evaporatvnim blokom. Takoÿer, imaju nešto veüu
uþinkovitost direktnog zasiüenja (do 95%).
Evaporativni hladnjaci zraka s þvrstim stijenkama se proizvode za velike protoke zraka i
do 1.000.000 m3/h.
A
AK
ZR
E
NJ
JA
RU
ST
Slika 5. Izvedba s þvrstim stjenkama ovlaživanim vodom

Dobro projektiran direktni evaporativni hladnjak može smanjiti potrebu za elektriþnom
energijom i potrošnju rashladnog sustava za 10 do 30%.
61
IV. teþaj
INDIREKTNO EVAPORATIVNO HLAĈENJE

U indirektnom evaporativnom hladnjaku vanjski zrak ili povratni zrak iz klimatiziranog
prostora prolazi s jedne strane izmjenjivaþa topline i taj se zrak (sekundarna struja) hladi
ishlapljivanjem, a primarna struja zraka (klimatizirani zrak koji se dobavlja u prostor) se hladi
osjetno (posredno) preko površina izmjenjivaþa topline.
Ovlaženi
zrak
Ohlaÿeni
Zrak zrak
Sabirna
posuda
Cirkulacijska pumpa
Slika 6. Indirektno evaporativno hlaÿenje – princip
Dobavni (primarni) zrak može biti vanjski zrak, optoþni zrak iz prostora ili mješavina tih
dviju struja. Sekundarni zrak može biti vanjski ili optoþni zrak, ovisno o tome koji ima nižu
temperaturu vlažnog termometra.
Iskoristivost indirektnog evaporativnog hlaÿenja je povezana sa snižavanjem
temperature vlažnog termometra sekundarnog zraka ispod temperature suhog termometra
ulaznog primarnog zraka. Izlazna temperatura suhog termometra primarnog zraka uvijek je
iznad ulazne temperature vlažnog termometra sekundarne struje.
62
veljaþa 2008
Relativna vlažnost sekundarne struje zraka na izlazu iz hladnjaka je oko 95% uz malu
promjenu temperature. Sadržaj vlage primarne struje x pri tom ostaje nepromijenjen.
Proces ovlaživanja na strani sekundarne struje nije adijabatski zbog izmjene topline s
primarnom strujom kroz stijenke izmjenjivaþa topline (slika 7).
Slika 7. Indirektno evaporativno hlaÿenje – proces
63
IV. teþaj
Porast temperature vlažnog termometra sekundarnog zraka usljed ovlaživanja i izmjene

topline s primarnom strujom kroz stijenke izmjenjivaþa može se odrediti iz promjene entalpije:
U aVa c pa (t1 t 2 )
'hsa ,i hex h0 [J/kg]
U saVsa
Buduüi se evaporativno hladi sekundarna struja zraka, a ne primarna, indirektno

evaporativno hlaÿenje je uþinkovito u skoro svim primjenama klimatizacije, neovisno o
geografskoj lokaciji, odnosno klimatskim uvjetima.
Kada se evaporativni hladnjak s posrednim ishlapljivanjem ugradi, gledano u smjeru
strujanja zraka, ispred konvencionalnog hladnjaka s rashladnom vodom, smanjuje se osjetno
optereüenje hladnjaka i rashladnog sustava. Time se, za postojeüi sustav hlaÿenja i
klimatizacije, može poveüati ukupna iskoristivost, buduüi se smanjuju energetske potrebe i
pogonski troškovi.
Kod ugradnje u novi sustav klimatizacije može se dimenzionirati manji rashladnik, þime
se:
(1) smanjuje nabavna cijena sustava
(2) smanjuju pogonski troškovi i vršna snaga.
Indirektno evaporativno hlaÿenje može smanjiti i ukupno vrijeme trajanja pogona

rashladne opreme tijekom godine, jer je u nekim periodima tijekom godine dovoljno samo
evaporativno hlaÿenje.
64
veljaþa 2008
Uþinkovitost indirektnog evaporativnog hlaÿenja odreÿuje se iz:
t1 t 2
H ie
t1 t0, s
t1 – temperatura suhog termometra na ulazu primarnog zraka [ºC]

t2 – temperatura suhog termometra na izlazu primarnog zraka [ºC]
t0,s – temperatura vlažnog termometra na ulazu sekundarnog zraka [ºC]
Komercijalna oprema za indirektno evaporativno hlaÿenje nudi se na tržištu u rasponu

uþinkovitosti od 40 do 80%.
Uþinak indirektnog evaporativnog hlaÿenja može se odrediti iz izraza:
Qev ,i U aVa c paH ie (t1 t0,s ) [W]
Va – protok primarnog zraka kroz evaporativni hladnjak [m3/s]
Uobiþajena brzina strujanja ohlaÿenog zraka kroz prolaze u ureÿaju je od 2 do 5 m/s.

Važno je ograniþiti brzinu strujanja sekundarnog (vlažnog) zraka zbog sprjeþavanja odnošenja
kapljica vode (pojaþani gubici vode).
Uþinkovitost evaporativnog hladnjaka s posrednim ishlapljivanjem se obiþno kreüe od
60% pri padu tlaka na strani primarnog zraka oko 50 Pa, do 80% pri padu tlaka oko 250 Pa.
Temeljni element hladnjaka je ploþasti izmjenjivaþ topline s lamelama izraÿenim od
tanke PVC plastike i meÿusobno razmaknutim 2 do 3 mm. Toplinski otpor lamela vrlo je mali
zbog njihove male debljine (oko 0.25 mm), iako je toplinska vodljivost plastike niska.
65
IV. teþaj
Ovlaženi zrak
Izlaz
Sapnice
za vodu Odsisni
ventilator
Ohlaÿeni
zrak
Ploþasti
izmjenjivaþ
topline Vanjski
zrak
Sabirnica
za vodu
Povratni
zrak
Tlaþni Usis
ventilator Pumpa Filtri
Slika 8. Tipiþna izvedba indirektnog evaporativnog hladnjaka
Pad tlaka na strani dobavnog zraka u indirektnim evaporativnim hladnjacima se kreüe

od 50 do 375 Pa, ovisno o brzinama strujanja u izmjenjivaþu topline i razvodnim kanalima. Pad
tlaka na strani ovlaženog zraka se kreüe od 125 do 250 Pa. Omjer volumenskih protoka
primarnog ohlaÿenog i sekundarnog ovlaženog zraka se mijenja u rasponu od 0.85 do 1.7. Taj
omjer je kljuþni parametar koji utjeþe na pogonska svojstva i uþinkovitost hladnjaka.
Osnovni naþin regulacije rashladnog uþinka indirektnog evaporativnog hladnjaka je
promjenom brzine vrtnje ventilatora.
66
veljaþa 2008
2.1. INDIREKTNO-DIREKTNO (DVOSTUPANJSKO) EVAPORATIVNO HLAĈENJE

U dvostupanjskom evaporativnom hladnjaku s posrednim i neposrednim
ishlapljivanjem, u prvom stupnju se indirektnim evaporativnim hlaÿenjem smanjuju temperature
suhog i vlažnog termometra dobavnog zraka. Zatim dobavni zrak u drugom stupnju prolazi kroz
direktni evaporativni hladnjak, gdje se dodatno hladi i ovlažuje.
Kao primjer, dvostupanjski evaporativni hladnjak može vanjski zrak ulaznog stanja
t=34°C i ĳ=32% dovesti na izlazno stanje t=19.5°C i ĳ=95%. U djelomiþnom toplinskom
optereüenju jedan od stupnjeva može se iskljuþiti, prema potrebi.
Ovlaženi
Indirektni zrak Direktni
evaporativni evaporativni
hladnjak hladnjak
Zrak
Ohlaÿeni
zrak
Slika 9. Indirektno-direktno evaporativno hlaÿenje – princip
67
IV. teþaj
Slika 10. Indirektno-direktno evaporativno hlaÿenje – proces
68
veljaþa 2008
Za suhi vanjski okoliš, indirektno-direktno evaporativno hlaÿenje se obiþno projektira za

dobavu 100% vanjskog zraka u klimatizirane prostore.
Kao sekundarni zrak može se koristiti vanjski zrak ili povratni zrak iz graÿevine, ovisno
o tome koji ima nižu temperaturu vlažnog termometra. Vanjski zrak je uglavnom lakše ohladiti, a
u sluþajevima kada je izlaz istrošenog zraka previše udaljen od mjesta pripreme zraka, vanjski
zrak je i jedini izbor. Ako se istrošeni zrak iz zgrade može iskoristiti, time se dobiva moguünost
povrata topline tijekom hladnog vremena.
Elementi sustava kojima se može upravljati ukljuþuju:
Zaklopke za promjenu omjera miješanja vanjskog i optoþnog zraka

Sekundarne ventilatore i recirkulacijske pumpe u stupnju indirektnog
evaporativnog hlaÿenja
Recirkulacijske pumpe u stupnju direktnog evaporativnog hlaÿenja
ýelne i obilazne zaklopke u kanalima u stupnju indirektnog
evaporativnog hlaÿenja
Protok rashladne vode ili radne tvari u stupnju konvencionalnog
hlaÿenja
Pojedine distributere ili cijeli sustav s promjenom protoka zraka
pomoüu VAV ventila, zakretanje lopatica ventilatora ili varijatore brzine
vrtnje ventilatora.
U usporedbi s jednostupanjskim indirektnim evaporativnom hladnjakom, dvostupanjski

indirektno-direktni evaporativni hladnjak dodatno smanjuje temperaturu zraka u prostoru. Veüa
relativna vlažnost ohlaÿenog dobavnog zraka je uglavnom prihvatljiva kada dobavni zrak
preuzima osjetno toplinsko optereüenje prostora i održava željenu relativnu vlažnost u prostoru
tijekom ljetnih vruüina.
U podruþjima s visokom projektnom temperaturom vlažnog termometra, odnosno gdje
proraþun traži nižu temperaturu dobavnog zraka bude nego što je ostvarivo korištenjem
indirektno-direktnog evaporativnog hlaÿenja, može se ugraditi i treüi stupanj hlaÿenja. Taj
stupanj može biti hladnjak s direktnom ekspanzijom ili hladnjak s rashladnom vodom. Taj
hladnjak može biti postavljen ispred ili iza direktnog evaporativnog hladnjaka, ali uvijek iza
indirektnog evaporativnog hladnjaka (gledano u smjeru strujanja zraka).
69
IV. teþaj
IZLAZ OVLAŽENOG ZRAKA
HLADNJAK
VANJSKI EVAPORATIVNI
ZRAK HLADNJAK DOBAVNI ZRA
S INDIREKTNIM U PROSTOR
ISHLAPLJIV.
EVAPORATIVNI
HLADNJAK
S DIREKTNIM
ISHLAPLJIV.
OPTOýNI ZRAK
Slika 11. Dvostupanjsko evaporativno hlaÿenje s dodatnim

hladnjakom - princip
70
veljaþa 2008
Slika 12. Dvostupanjsko evaporativno hlaÿenje s dodatnim

hladnjakom - proces
71
IV. teþaj
Prednosti rashladnog sustava s dvostupanjskim direktno-indirektnim evaporativnim

hladnjakom su sljedeüe:
evaporativno hlaÿenje zamjenjuje sav potreban rashladni uþinak i

održava unutarnji okoliš u granicama toplinske ugodnosti ljeti (prema
ASHRAE) ako je stanje vanjskog zraka odgovarajuüe.
koristi se više vanjskog zraka za ventilaciju þime se poboljšava
kvaliteta unutarnjeg zraka.
u sezoni grijanja moguüa je bolja regulacija relativne vlažnosti
unutarnjih prostora koja tada može biti vrlo niska.
Uþinkovitost indirektnog evaporativnog hladnjaka je oko 60%, a uþinkovitost zasiüenja

direktnog evaporativnog hladnjaka je oko 90%.
72
veljaþa 2008
2.2. PRIMJENA EVAPORATIVNOG HLAĈENJA

Priprema vode. Uþinkovita kemijska priprema i program biocida za rashladne tornjeve
nije uvijek pogodan za evaporativne hladnjake. Direktni evaporativni hladnjaci i rashladni
tornjevi se znaþajno razlikuju po tome što su evaporativni hladnjaci u dodiru sa strujom
dobavnog zraka. Mora se uzeti u obzir uþinak koji biocidi mogu imati na evaporativni medij (kod
direktnih i indirektnih sustava), kao i potencijalna agresivna i/ili štetna ishlapljenja.
Najbolje je da postupak predpripreme dobavne vode kemikalijama propiše struþnjak specijalist.
Kao alternativa standardnoj pripremi vode kemijskim biocidima koriste se sustavi za proizvodnju
ozona.
Održavanje. Nužan je redovit pregled i þišüenje sabirnih posuda za vodu. Posude treba
dobro zabrtviti kako bi se izbjeglo curenje vode. Uz postupke pripreme vode, važan je postupak
odmuljivanja za ispravan rad ureÿaja. Koliþina vode koja se ispusti odmuljivanjem ne smije biti
veüa od koliþine ishlapljene vode. Poveüanje u potrošnji vode uz odmuljivanje kreüe se obiþno u
rasponu 10% do 50%.
Kamenac. S ureÿaja koji imaju izmjenjivaþe topline s površinama koje se potpuno
ovlažuju i koje su naþinjene od materijala otpornog na djelovanje kemikalija za þišüenje,
kamenac se može uklanjati periodiþki primjenom komercijalnih sredstava za uklanjanje
kamenca i ispiranjem þistom vodom.
Zaštita od smrzavanja. U hladnijim klimatskim poruþjima, evaporativni se hladnjaci
moraju zaštititi od smrzavanja. To se uglavnom radi sezonski jednostavnim ispuštanjem
tekuüine iz hladnjaka i dobavnog cjevovoda za vodu pomoüu solenoidnih ventila. Taj postupak
þesto pokreüu osjetnici temperature vanjskog zraka.
Legionarska bolest. Legionarskom bolešüu osoba se može zaraziti udisanjem
vodenog aerosola (þestice 1 do 5 m u promjeru) u donji dio dišnog sustava koji sadrži dovoljnu
koliþinu bakterija Legionella pneumophila. Evaporativni hladnjaci ne pružaju uvjete pogodne za
razvoj te bakterije i uglavnom ne otpuštaju aerosol.
Hlaÿenje zraka. Evaporativno hlaÿenje može se koristiti u skoro svim klimatskim
podruþjima. Staro iskustveno pravilo u SAD kaže kako se evaporativno hlaÿenje može
uþinkovito primjeniti u podruþju gdje je srednja podnevna relativna vlažnost u srpnju do 40%. U
novijoj literaturi granica korištenja je projektna temperatura vlažnog termometra od 24°C.
Navedene vrijednosti prvenstveno vrijede za direktne evaporativne hladnjake.
73
IV. teþaj
Temperatura vlažnog termometra ulazne struje zraka ograniþava direktno evaporativno

hlaÿenje. Temperatura vlažnog termometra sekundarne struje zraka ograniþava indirektno
evaporativno hlaÿenje. Stoga u nekim klimatskim podruþjima može postojati potreba za
dodatnim konvencionalnim hlaÿenjem tijekom dijela godine.
U usporedbi s pogonskim troškovima samo konvencionalnog hlaÿenja, direktno
evaporativno hlaÿenje uz dodatno konvencionalno hlaÿenje smanjuje pogonske troškove za 25
do 40%.
Indirektno evaporativno hlaÿenje može uštedjeti þak 60 do 75% ukupnih troškova
pogona samo konvencionalnog hlaÿenja uz ostvarivanje istog rashladnog uþinka.
Ovlaživanje. Na tri naþina:

(1) upotrebom recirkulirajuüe vode za ovlaživanje bez prethodne pripreme zraka
(2) predgrijavanjem zraka i upotrebom recirkulirajuüe vode za ovlaživanje
(3) zagrijavanjem recirkulirajuüe vode za ovlaživanje.
Na izlazu iz evaporativnog hladnjaka koji se u sezoni grijanja koristi kao ovlaživaþ, zrak
üe imati znatnu zasiüenost vlagom tijekom rada ureÿaja. Razlika izmeÿu temperatura suhog i
vlažnog termometra na izlazu zraka može biti manja od 1°C.
U ureÿaj za ovlaživanje s neposrednim ishlapljivanjem, zrak ne bi smio ulaziti s
temperaturom suhog termometra nižom od +4°C; u suprotnom je znatno poveüan rizik od
smrzavanja.
Pranje zraka. Sve vrste evaporativnih hladnjaka s neposrednim ishlapljivanjem barem
djelomiþno vrše “pranje” zraka. Direktni evaporativni hladnjaci s þvrstim stijenkama efikasno
uklanjaju þestice veliþine od 1 m. Ureÿaji za pranje zraka uklanjaju þestice veliþine od 10 m.
Direktni evaporativni hladnjaci vrše funkciju škropnih preþistaþa i djelomiþno uklanjaju plinovite
zagaÿivaþe iz vanjskog zraka.
Projektni uvjeti. Pogonska svojstva evaporativnih hladnjaka više ovise o temperaturi
vlažnog termometra zraka, pa se stoga preporuþuje da se kao vanjski projektni uvjet uzme
projektna temperatura vlažnog termometra vanjskog zraka (1% ili 0.4% WB/MDB prema
ASHRAE).
74
veljaþa 2008
Broj izmjena zraka na sat u prostoru ovisi o izlaznoj temperaturi zraka iz sustava
evaporativnog hlaÿenja. Za izlazne temperature do 22°C broj izmjena je od 10 h-1 do 15 h-1, a
za izlazne temperature od 25°C broj izmjena raste od 30 h-1 do 60 h-1.
Potrošnja vode sustava ovisi o klimatskim uvjetima. U toploj i suhoj klimi (Tucson,
Arizona) centralna jedinica s evaporativnim hlaÿenjem kapaciteta 7600 m3/h troši oko 0,8 m3
vode dnevno. Ukupni zahtjevi za konvencionalnim hlaÿenjem mogu se korištenjem
evaporativnog hlaÿenja smanjiti za 40 do 85% godišnje ovisno o geografskoj lokaciji,
konfiguraciji sustava i karakteristikama toplinskog optereüenja.
Razmatranja glede stanja vanjskog zraka:
iskoristivost direktnog i indirektnog evaporativnog hlaÿenja ovisi o

termodinamiþkom stanju ulaznog zraka.
u sluþajevima kada se vanjski zrak koristi za direktno evaporativno
hlaÿenje, na projekt znatno utjeþu prevladavajuüe lokalne temperature
suhog i vlažnog termometra vanjskog zraka, kao i namjena sustava.
u sluþajevima kada se optoþni zrak koristi kao sekundarni zrak za
indirektno evaporativno hlaÿenje, na projekt manje utjeþu lokalni
vanjski vremenski uvjeti, što evaporativno hlaÿenje þini primjenjivim u
toplom i vlažnom vanjskom okolišu.
75
IV. teþaj
Primjer povrata topline s indirektnim evaporativnim hlaÿenjem postavljanjem dvaju

ploþastih izmjenjivaþa jedan iza drugog s raspršivanjem vode na strani povratnog zraka u
ljetnom režimu prikazan je na slici 13.
U ljetnom režimu s evaporativnim hlaÿenjem moguüe je postiüi stupanj povrata topline
ĭ2 | 90%, a u ljetnom režimu bez evaporativnog hlaÿenja i u zimskom režimu ĭ2 | 75%.
ISTROŠENI
POVRAT
VANJSKI
DOBAVA
Slika 13. Klima jedinica s indirektnim evaporativnim hlaÿenjem i

povratom topline
76
veljaþa 2008
Proraþunski primjer:
Potrebno je proraþunati evaporativni hladnjak s indirektnim ishlapljivanjem za
jednokatnu poslovnu zgradu veliþine 15 x 24.4 m, visinom stropa 3 m i ravnim krovom. Za
proraþunske vanjske uvjete se uzima temperatura 35°C suhog i 18.3°C vlažnog termometra.
Sljedeüi toplinski dobici se moraju uzeti u proraþunu:
(1) ukupno osjetno toplinsko optereüenje 48.1 kW
(2) ukupno latentno toplinsko optereüenje 6.2 kW
Odredite potrebnu koliþinu zraka, temperaturu i sadržaj vlage na izlazu iz hladnjaka
(dobavni zrak za prostoriju) i sadržaj vlage zraka na izlazu iz prostorije. Pretpostavljena
temperaturna razlika izmeÿu temperature u prostoriji i temperature dobavnog zraka je 5°C, a
iskoristivost ureÿaja je 80%.
Rješenje:
q s ,max
VAC
U c p 't AC = 48.1/(1.2x5)= 8.0 m3/s=28800 m3/h
ta2 t a1 H IE (t a1 t s* ) = 35 - 0.8(35 - 18.3)= 21.6 °C
- iz h,x dijagrama: xa1=11.85 gw/kgsz
ql ,max
xr xa
U r V 0 AC
= 11.85 + 6.2/(3x8)= 12.11 g/kg
77
IV. teþaj
Kombinacijom sorpcijskog sušenja i evaporativnog hlaÿenja moguüe je ostvariti vrlo

nisku temperaturu i sadržaj vlage dobavnog zraka bez korištenja konvencionalnog rashladnog
sustava.
Slika 14. Sorpcijsko sušenje s povratom topline i direktnim

evaporativnim hlaÿenjem
78
veljaþa 2008
Slika 15. Proces pripreme zraka za raspored elemenata sustava

prema slici 14
79
IV. teþaj
Prednosti ovakvog sustava su:
nekorištenje konvencionalnog rashladnika vode za dobivanje

rashladnog uþinka
moguünost povezivanja solarnog sustava za grijanje tople vode za
potrebe izmjenjivaþa topline za regeneraciju zraka.
Nedostaci su:
potrošnja vode
složena regulacija
ograniþen rashladni uþinak (granica procesa je linija zasiüenja ĳ=1 u
h,x dijagramu).
U uvjetima tople i vlažne klime u ljetnom razdoblju evaporativni hladnjak može se

povezati s dizalicom topline. Povezivanje indirektnog evaporativnog hladnjaka sa povratnim
zrakom kao sekundarnom strujom i dizalice topline prikazano je na slici 16. Prikazano
postrojenje izvedeno je u Adelaidu, Australija i pogonski parametri su mjereni na graÿevini u
razdoblju od 2 godine uz dobavu 100% vanjskog zraka.
Ostvarena energetska ušteda sustava u usporedbi s konvencionalnim rashladnikom je
oko 30%.
80
veljaþa 2008
DOBAVNI
ZRAK
PARNI
OVLAŽIVAý
REŽIM HLAĈENJA
DOBAVNI ZRAK - KONDENZATOR
U GRAĈEVINU
ISTROŠENI ZRAK
IZ GRAĈEVINE
REŽIM HLAĈENJA
- ISPARIVAý
POVRATNI
KONDICION. PROSTOR ZRAK
Slika 16. Klima jedinica s indirektnim evaporativnim hlaÿenjem i

dizalicom topline
Osnovni element indirektnog evaporativnog hladnjaka je polimerni ploþasti izmjenjivaþ

topline (eng. PPHE), prikazan na slici 17. Proces pripreme zraka na strani primarne i
sekundarne struje prikazan je na slici 18.
81
IV. teþaj
SEKUNDARNI
ZRAK
PRIMARNI
ZRAK
VODA
Slika 17. Polimerni ploþasti izmjenjivaþ
82
veljaþa 2008
Slika 18. Proces pripreme zraka za klima jedinicu prema slici 16
83
IV. teþaj
Primjer slobodnog hlaÿenja pomoüu rashladnog tornja meÿuspajanjem cjevovoda

prikazan je na slici 19.
Rashladni toranj
Filtar posude
(opcija)
Grijaþ
posude
(opcija)
Kondenzator
Kompresor
Isparivaþ
Trošilo
Filtar za
puni protok
(opcija)
Slika 19. Sustav hlaÿenja s rashladnikom vode i rashladnim tornjem
84
veljaþa 2008
Korištenjem rashladnog tornja za slobodno hlaÿenje tijekom smanjenog toplinskog

optereüenja i/ili smanjenih zahtjeva na ugodnost u prostoru može se znaþajno smanjiti potrošnja
energije rashladnog sustava.
U odreÿenim uvjetima, temperatura vode može biti þak dovoljno niska da potpuno
preuzme toplinsko optereüenje prostora, tako da se rashladnik može iskljuþiti.
Visoka iskoristivost slobodnog hlaÿenja ostvaruje se kada pad vanjske temperature
smanjuje potrebu za odvlaživanjem. Stoga se tijekom razdoblja slobodnog hlaÿenja mogu
dozvoliti više temperature u krugu rashladne vode, što je povoljno za ogrijevnu i rashladnu
bilancu sustava. U režimu slobodnog hlaÿenja, rashladnoj se vodi dozvoljava porast
temperature polaza s uobiþajenih 5 do 7°C na 13°C ili više.
Glavni nedostatak sustava slobodnog hlaÿenja je što se dozvoljava da “prljava”
kondenzatorska voda zagadi “þistu” rashladnu vodu cirkulacijskog kruga rashladnika usljed
njihova miješanja. Korištenjem rashladnih tornjeva sa zatvorenim cirkulacijskim krugom
(indirektna izmjena) uklanja se problem oneþišüenja.
85
IV. teþaj
86
veljaþa 2008
Energetika i graditeljstvo
Zakonski okviri korištenja alternativnih izvora energije
Autori:
Mr. sc. Ivan Cetiniü, dipl. ing. stroj.
ovlašteni inženjer, HZN/TO 541, HZN/TO 147/PO 10, þlan struþnog povjerenstva
Sveuþilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet
Velimir Toliü, ing. graÿ.

predsjednik uprave, ovlašteni inženjer
tvrtka “KOMFOR KLIMA grupa d.o.o.”
87
IV. teþaj
88
veljaþa 2008
Autori projekta
ADG – Mladen Kirin d.i.a.
PROJEKTBIRO TOLIû – Velimir Toliü ing. za graÿ. inst.; Josip Kraljeviü d.i.s.
DON PROJEKT – Petar Donjerkoviü Prof.Dr.sc.
HRVATSKE VODE
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA – Dr.sc. Željko Tomšiü
89
IV. teþaj
Prednosti postrojenja TRIGENERACIJE
Nel=1,0 MW
Qg=1,4 MW
Qh=1,0 MW
Potrošnja zemnog plina=292 m3/h
a) Kod proizvodnog procesa elektriþne energije od 8 000 sati godišnje te

4 000 sati u grijanju i hlaÿenju investicija se vraüa za dvije do þetiri godine.
Prednosti postrojenja TRIGENERACIJE Prednosti postrojenja TRIGENERACIJE
b) Ureÿaj zamjenjuje agregat za rezervno napajanje elektriþnom energijom e) Izostaje plaüanje elektriþne prikljuþne snage od 1 MW HEP-u u iznosu od
(Diesel agregat). 1.700 000,00 kn.
c) Novim podzakonskim aktima država Hrvatska u sklopu s Europskim f) U Hrvatskoj postoje proizvoÿaþi ureÿaja koji su spremni ovakvu tehnologiju
smjernicama obvezna je poticati ovakve projekte (pismo potpore i þitavo postrojenje proizvesti od komponenti što uvoznih što domaüih
MINISTARSTVA GOSPODARSTVA u prilogu). Višak elektriþne energije i proizvoda te preko centralnog nadzornog sistema nadzirati i mjeriti
toplinske energije država üe morati otkupljivati po garantiranoj cijeni. potrošnju energije kao sistemsko rješenje u obrazovne svrhe.
d) Reduciranje emisije CO2 u skladu s Kyoto protokolom. g) Ureÿaj kao pogon koristi zemni plin þija üe cijena rasti, ali zato može
koristiti propan-butan plin kojeg Hrvatska ima u velikim koliþinama.
Prednosti postrojenja DIZALICA TOPLINE Prednosti postrojenja DIZALICA TOPLINE

za grijanje i hlaÿenje za grijanje i hlaÿenje
a) Financijski ovakva investicija u startu nije skuplja od klasiþnog sistema c) Kod plinske kotlovnice 1kW toplinske energije košta 0,25 kn/h dok kod
zrakom hlaÿenog rashladnika vode i plinske kotlovnice, te ima pravo dizalica topline koje mi nudimo, a crpe toplinsku energiju iz podzemnih
ulaska u registar projekata obnovljivih izvora energije (u našem sluþaju voda 1kW toplinske energije košta 0,13 kn/h, što daje uštedu u potrošnji od
koristimo geotermalnu energiju zemlje i sunþevu eneriju akumuliranu u cca 50% godišnje.
podzemnoj vodi).
d) Novim podzakonskim aktima kao i onima koji üe tek doüi država Hrvatska
b) Kod klasiþnog rashladnika vode hlaÿenog zrakom za 1kW elektriþne obvezna je poticati ovakve projekte (pismo potpore MINISTARSTVA
energije dobija se približno od 2,5 do 3,0 kW rashladne energije. Kod GOSPODARSTVA u prilogu). U procesu hlaÿenja otpadna toplina dizalice
rashladnog sistema – dizalica topline kojeg nudimo našim rješenjem za 1 topline od cca 13 MW je ogromni potencijal besplatne energije koja može
kW elektriþne energije dobijamo 4 do 5 kW rashladne energije što daje biti iskorštena primjerice za Aqua park.
uštedu u potrošnji cca 40% godišnje.
e) Reduciranje emisije CO2 u skladu s Europskim smjernicama i Kyoto
protokolom.
90
veljaþa 2008
Prednosti postrojenja DIZALICA TOPLINE

za grijanje i hlaÿenje
f) Emisija buke kod ovakvih sistema svedena je na minimum jer nema

ventilatora za hlaÿenje zrakom, što je u skladu sa smjernicama Europske
Unije zaštita od buke za urbana podruþja.
g) U Hrvatskoj postoje proizvoÿaþi koji su spremni ovakvu tehnologiju

proizvesti i þitavo postojenje nadzirati preko centralnog nadzornog sistema
te mjeriti potrošnju energije kao sistemsko rješenje u obrazovne svrhe.
h) Primjenom ovakvog projekta otvara se moguünost primjene ovakve

tehnologije kod svih gradova na moru i rijekama, a u Hrvatskoj je veüina
takvih.
i) Cijena plina üe stalno rasti dok üe se elektriþna energija proizvoditi sve više
iz hidoenergije te obnovljivih izvora energije, posebice vjetar i sunce te
cijene neüe rasti proporcionalno cijeni plina i nafte. Naš sistem koristim
25% elektriþne energije dok je ostalih 75% energije besplatno uzeto iz
okoliša, odnosno podzemnih voda.
91
IV. teþaj
92
veljaþa 2008
Zaštita od požara
Mjere zaštite od požara u sustavima ventilacije

podzemnih prometnica
Autor:
Dr. sc. Miodrag Drakuliü, dipl. ing. stroj.
ovlašteni inženjer, HZN/TO 541
Brodarski institut u Zagrebu
93
IV. teþaj
94
veljaþa 2008
1. UVOD
Tehniþki problemi koji se javljaju kod gradnje cestovnih tunela nisu više primarno iz
podruþja graditeljske struke, iako je svaka gradnja tunela zacijelo graditeljski poduhvat, veü se
odnose na limitirajuüe faktore koji karakteriziraju razdoblje njihove eksploatacije. Naime,
prilikom koncipiranja i projektiranja cestovnih tunela, kao najvažniji nameüu se slijedeüi
limitirajuüi faktori:
održavanje mikroklime unutar tunela u okviru dozvoljenih propisanih

parametara, posebice u pogledu koncentracije štetnih plinova i ostalih
polutanata koji utjeþu na zdravlje putnika ( CO i NOx );
sigurnost odvijanja prometa zbog smanjenja vidljivosti (zamuüenost
uslijed krutih þestica koje pretežno generiraju dizel-motori u procesu
nepotpunog izgaranja);
osiguranje zadovoljavajuüe razine protupožarne zaštite putnika i
samoga objekta (ovisno o projektnoj zamisli, sustav ventilacije
participira u zaštiti od požara, obzirom da ima sposobnost odvoÿenja
generirane topline tijekom požara, sposobnost "upravljanja" dimom, te
razrijeÿivanja eksplozivnih produkata gorenja);
psihološki efekti dugotrajne vožnje u monotonom, klaustrofobiþnom
okruženju.
95
IV. teþaj
Na sve gore navedene limitirajuüe faktore eksploatacije cestovnih tunela izravni ili
neizravni utjecaj ima projektirani sustav ventilacije tunela. Kada se tome pridoda i þinjenica da
se radi o veoma skupoj i energetski najzahtijevnijoj instalaciji tunela, razumljiv je interes za
prouþavanje sustava ventilacije u svim fazama realizacije ovog sustava, od zamisli i
projektiranja do gradnje i eksploatacije tunela.
2. TEMELJNA PODJELA VENTILACIJSKIH SUSTAVA CESTOVNIH TUNELA
Ne ulazeüi u kriterije odabira ventilacijskog sustava, za primjenu u cestovnim tunelima

su moguüi slijedeüi sustavi ventilacije :
prirodna ventilacija uvjetovana:
meteorološkim parametrima koji vladaju na portalima tunela

(barometarska razlika, efekt dimnjaka, vjetrovi i sl.);
prometom, tj. indukcijom zraka koju izaziva dominantno odvijanje
prometa u jednom smijeru.
mehaniþka ventilacija koju dijelimo na :
uzdužnu ( "longitudinalnu" ) ventilaciju;

punu popreþnu ( "transverzalnu" ) ventilaciju;
polu-popreþnu ventilaciju ( "semi-transverzalnu" ) ventilaciju
Navedeni sustavi ventilacije predstavljaju temeljna projektantska rješenja, meÿutim u

praktiþnoj primjeni se nalaze brojni primjeri ventilacijskih sustava koje nije moguüe svrstati
unutar navedene podjele, veü predstavljaju kombinaciju razliþitih rješenja koja najbolje
odgovaraju zadanim uvjetima primjene.
Slikovit primjer je sustav ventilacije tunela Karavanke (7.864 m) na slovensko-austrijskoj
granici, koji predstavlja kombinaciju popreþne ventilacije na rubnim djelovima tunela i uzdužne
ventilacije u središnjem dijelu tunela. Meÿutim svi takvi sustavi ventilacje temelje se na
fizikalnim zakonitostima koje su sadržane unutar spomenute podjele osnovnih ventilacijskih
sustava.
96
veljaþa 2008
2.1. PRIRODNA VENTILACIJA
Bez obzira što se efekt prirodne ventilacije pojavljuje u svim vrstama tunela kao
poslijedica meteoroloških efekata i prometa, pod prirodnom ventilacijom smatramo
nekontrolirano strujanje zraka u tunelima bez ugraÿene ventilacijske opreme namjenjene za
kontroliranu razdiobu i strujanje zraka u prometnoj zoni tunela. Ovaj sustav ventilacije primjeren
je kratkim tunelima ( L < 500 m) s niskim intenzitetom prometa, te se njime neüemo detaljnije
baviti u ovome radu.
2.2. MEHANIýKA VENTILACIJA
Mehaniþka ventilacija omoguüuje kontrolirano strujanjne zraka u tunelu uvjetovano

radom ugraÿene ventilacijske opreme. Pri tome se ne iskljuþuje izvjestan utjecaj prirodne
ventilacije, meÿutim dominantno strujanje zraka i kontrola strujanja po koliþini protoka i smjeru
rezultat je rada ventilacijske opreme tunela.
2.2.1. UZDUŽNA ( LONGITUDINALNA ) VENTILACIJA
Temeljna karakteristika ovog tipa ventilacije je da se dominantno strujanje zraka u

tunelu, uvjetovano radom ventilacijske opreme, poklapa s uzdužnom osi tunela. Pri tome þist
(nezagaÿen) zrak ulazi na jednom portalu tunela i struji slobodno kroz cjelokupni popreþni
presjek tunelske cijevi, bez posredstva zasebnih ventilacijskih kanala, prema izlaznom portalu.
Obzirom na naþin transportiranja zraka od ulaznog prema izlaznom portalu, osnovne inaþice
uzdužnog sustava ventilacije su slijedeüe:
uzdužna ventilacija s impulsnim aksijalnim ventilatorima;

serijska uzdužna ventilacija s vertikalnim oknom (šahtom)
uzdužna ventilacija sa Saccardo mlaznicom;
97
IV. teþaj
UZDUŽNA VENTILACIJA S IMPULSNIM AKSIJALNIM VENTILATORIMA
Kod ovog tipa ventilacije zrak se transportira pomoüu niza aksijalnih (impulsnih)
ventilatora koji se obiþno nalaze u baterijama od dva ili tri komada, rasporeÿenih uzduž tunela
na meÿusobnoj udaljenosti od cca 100-200 m (Slika 1). Optimalni razmak ventilatorskih baterija
proizlazi iz þinjenice da rad jedne baterije ne smije s aerodinamiþkog aspekta nepovoljno
utjecati na susjednu bateriju, tj. na smanjenje njene porivne sile.
Slika 1. Sustav uzdužne ventilacije s impulsnim (jet) ventilatorima
Ventilatorske baterije se nalaze ovješene o svod tunelske cijevi, iznad prometnog

prostora, s malim modifikacijama obzirom radi li se o tunelu s ovalnim popreþnim presjekom
(Slika 2) ili pravokutnim presjekom, karakteristiþnim za tzv. "otvoreni" tip gradnje (eng. “cut &
cover”).
98
veljaþa 2008
Slika 2. Ovalni popreþni presjek 1-cijevnog tunela s impulsnim

ventilatorima
Primjena uzdužne ventilacije bila je primarno vezana za kraüe, dvocijevne tunele kod
kojih je efekt klipa u uvjetima istosmjernog prometa znatno poveüavao efikasnost ovog
ventilacijskog sustava. Meÿutim, relativno mali investicijski troškovi u kombinaciji s "štedljivim"
pogonom, koji je naroþito karakteristiþan za tunele s istosmjernim prometom, omoguüio je
primjenu uzdužne ventilacije i kod dužih tunela. Nadalje, smanjenje emisije štetnih polutanata
sadržanih u ispušnim plinovima vozila (ugradnjom katalizatora i modernijim izvedbama motora),
te istovremeno poveüanje dozvoljene uzdužne brzine zraka (do 10 m/s) znatno je proširilo
podruþje primjene sustava uzdužne ventilacije.
99
IV. teþaj
Pri tome je potrebito uzeti u obzir i sigurnosne aspekte primjene uzdužne ventilacije
prilikom požarnog incidenta. Naime, karakteristika uzdužne ventilacije u uvjetima požara je
"upravljanje" dimom potiskujuüi ga kroz prostor tunelske cijevi, kroz koji se ujedno obavlja i
evakuacija putnika. Neminovno zadimljenje tunelske cijevi u fazi tzv. "odimljavanja" tunela
svakako predstavlja nedostatak ovog tipa ventilacije, meÿutim o funkcioniranju uzdužne
ventilacije u uvjetima požara bit üe više rijeþi u nastavku rada.
Ukoliko se primjena ovog sustava ventilacije želi proširiti i na vrlo duge tunele, izvode se
sustavi serijske uzdužne ventilacije, ovisno o važeüoj regulativi iz predmetnog podruþja.
SERIJSKA UZDUŽNA VENTILACIJA S VERTIKALNIM OKNOM
U temeljnim principima ovo rješenje se bitno ne razlikuje od standardne uzdužne

ventilacije. Meÿutim, kod dugih tunela gdje nije moguüe u raspoloživom popreþnom presjeku
smjestiti ventilatore dovoljno uþinkovite za propisano razrijeÿivanje CO i ostalih štetnih plinova,
odnosno kada uzdužna brzina zraka u tunelu premašuje dozvoljenu vrijednost, tunel se
izvoÿenjem vertikalnog okna (šahta) ili više njih, ustvari dijeli na više manjih tunela u nizu (npr.
tuneli Cels, L = 5.200 m, Italija). U spomenutim oknima, koja su uzdužno podijeljena betonskom
dijafragmom, obavlja se istovremeno odsis zagaÿenog zraka iz prethodne dionice tunela i usis
svježeg zraka za slijedeüu dionicu pomoüu aksijalnih ventilatora za centralnu dobavu zraka.
Transportiranje zraka u tunelskoj cijevi izmeÿu dva okna obavlja se aksijalnim
impulsnim ventilatorima na identiþan naþin kao i u sluþaju standardne uzdužne ventilacije, s
time što su dimenzije i snage spomenutih ventilatora u ovom sluþaju manje.
100
veljaþa 2008
UZDUŽNA VENTILACIJA SA SACCARDO MLAZNICOM
Potrebiti impuls za pokretanje mirujuüe zraþne mase u tunelu moguüe je ostvariti

ubrizgavanjem struje zraka, neposredno uz svod tunelske cijevi, posredstvom tzv. Saccardo
mlaznice i visokotlaþnih ventilatora. Radi se ustvari o aerodinamiþki profiliranom rasporu u dijelu
tunelskog stropa, neposredno uz jedan od portala, kroz koji istrujava zrak s velikom izlaznom
brzinom i inducira strujanje zraka u tunelu. Ovaj tip ventilacije primjeren je kod kraüih tunela s
malim popreþnim presjekom, unutar kojeg nije moguüe smjestiti standardne impulsne
ventilatore.
Slika 3. Sustav uzdužne ventilacije sa Saccardo mlaznicama
2.2.2. POLU-POPREýNA ( SEMI-TRANSVERZALNA ) VENTILACIJA
Sustavom polu-popreþne ventilacije vanjski svježi zrak se transportira kroz posebni

prostor u meÿustropu tunela i ravnomjerno razvodi pomoüu ekvidistantno smještenih stropnih
rešetki u vozni prostor tunela. Ovako popreþno istrujavanje svježeg zraka, u odnosu na uzdužnu
os tunela, prelazi u uzdužno strujanje i odvodi se izvan tunela kroz portale ili kroz središnje
vertikalno okno (šaht) pomoüu velikih transportnih aksijalnih ventilatora.
101
IV. teþaj
Dobava svježeg zraka odvija se pomoüu aksijalnih reverzibilnih ventilatora, najþešüe

smještenih u portalne strojarnice. Ovisno o režimu rada aksijalnih reverzibilnih ventilatora
razlikuju se sustavi :
a) tlaþne polu-popreþne ventilacije;
b) odsisne polu-popreþne ventilacije
svježi zrak
Slika 4. Polu-popreþna ventilacija, tlaþna izvedba (dobava svježeg

zraka)
dim
Slika 5. Polu-popreþna ventilacija, odsisna izvedba (lokaliziran odsis

dima)
Tlaþna polu-popreþna ventilacija karakteristiþna je za rad sustava u normalnim

eksploatacijskim uvjetima, dok je odsisni režim rada najþešüe "rezerviran" za sluþaj požarnog
incidenta. Naime, prilikom pojave požara aksijalni ventilatori u portalnim strojarnicama prelaze u
reverzibilni pogon i rade kao odsisni ventilatori, tako da se na mjestu pojave požara dim
odsisava u zoni samog nastanka, bez moguünosti širenja tunelom.
102
veljaþa 2008
2.2.3. POPREýNA ( TRANSVERZALNA ) VENTILACIJA
Navedenim sustavom ventilacije predviÿena je dobava svježeg zraka i odsis zagaÿenog

zraka kroz odvojene zraþne kanale izvedene uzduž cijelog tunela. Optimalno rješenje
distribucije zraka, obzirom na potpuno "ispiranje" prostora tunelske cijevi po visini,
podrazumjeva njegovo ubacivanje na razini kolnika i odsis na višoj razini. Meÿutim, iako se u
praktiþnoj primjeni nalaze razliþita rješenja, najþešüe se dobava svježeg zraka i odsis
zagaÿenog zraka ostvaruje kroz koridore koji su formirani izvedbom vertikalne pregradne stijene
u spuštenom stropu tunela. Ubacivanje i odsis zraka odvija se putem regulacijskih stropnih
rešetki, a smjer strujanja zraka je popreþan u odnosu na uzdužnu os tunela i pravac odvijanja
prometa.
zagaÿeni zrak
svježi zrak
Slika 6. Popreþna ventilacija s jednolikim dovodom/odvodom zraka
svježi zrak
dim
Slika 7. Popreþna ventilacija s nejednolikim dovodom/odvodom zraka
Transportiranje zraka kroz ventilacijske kanale formirane unutar spuštenog stropa i

svoda tunela ili ispod kolnika tunela (što je sluþaj kod tunela Mont Blanc), ostvaruje se pomoüu
aksijalnih ventilatora, velikog kapaciteta. Spomenuta ventilacijska oprema smještena je obiþno u
portalnim ili središnjim strojarnicama tunela.
103
IV. teþaj
3. ULOGA SUSTAVA VENTILACIJE TUNELA U UVJETIMA POŽARA
Iako danas postoji vrlo veliki broj inaþica rješenja sustava ventilacije tunela, obzirom na
naþin njihovog djelovanja tijekom požarnog incidenta i cjelokupnu "filozofiju" zaštite od požara,
možemo ih podjeliti u dvije osnovne skupine :
a) sustavi popreþne i polu-popreþne ventilacije;
b) sustavi uzdužne ventilacije
3.1. SUSTAVI POPREýNE I POLU-POPREýNE VENTILACIJE U UVJETIMA POŽARA
U uvjetima požarnog incidenta predviÿeno je da sustav popreþne ventilacije omoguüi

odsisavanje dima u neposrednoj zoni nastanka požara i njegovo odvoÿenje putem zraþnih
kanala smještenih u spuštenom stropu ili boþno uzduž tunela. U oba sluþaja kanali su sastavni
dio graÿevinske konstrukcije tunela.
Požarni scenarij rada ovog sustava ventilacije predviÿa da se na mjestu nastanka
požara pojaþa odsis dima uz potpunu obustavu dovoda svježeg zraka, što zbog manjka kisika
utjeþe na gušenje požarnog procesa. Na rubnim djelovima požarnog podruþja, tj. lijevo i desno
od mjesta požara obavlja se suprotna operacija, tj. pojaþava se dovod svježeg zraka, uz
prigušenje odsisa. Time se u podruþju djelovanja požara postiže podtlak koji onemoguüuje
nekontrolirano širenje dima, a ujedno osigurava neometani pristup vatrogasnim postrojbama i
evakuaciju putnika iz tunelske cijevi.
Kod sustava polu-popreþne ventilacije transport svježeg zraka obavlja se u prostoru
spuštenog stropa pomoüu velikih aksijalnih ventilatora koji se obiþno nalaze u portalnim
strojarnicama. Zrak se uzduž tunelske cijevi razvodi putem ekvidistantno smještenih žaluzija
ugraÿenih u spuštenom stropu tunela. Dovedena koliþina svježeg zraka uzdužnim strujanjem
slobodno izlazi na oba portala tunelske cijevi. Meÿutim, u tijeku požarnog incidenta sustav
ventilacije s pripadajuüim aksijalnim ventilatorima prelazi u reverzibilni pogon, te se pomoüu
spomenutih stropno smještenih žaluzija obavlja odsis dima i odvoÿenje generirane topline
tijekom požara.
104
veljaþa 2008
Meÿutim, praktiþno ponašanje navedenih sustava ventilacije može biti bitno drugaþije
od teoretskih razmatranja koja ih obiþno preferiraju kao sigurna i pouzdana rješenja. Razlog
tome je relativna složenost ovih sustava s velikim brojem daljinski upravljanih žaluzija i bitna
promjena radnog režima u sluþaju prijelaza iz normalnog u požarni režim rada. Nadalje, ovi
sustavi su veoma osjetljivi na pojavu visokih požarnih optereüenja obzirom da þesto dolazi do
urušavanja spuštenog stropa i ošteüenja graÿevinske konstrukcije tunela u kojoj su smješteni
vitalni elementi za pogonsku funkciju ventilacijskog sustava.
3.2. SUSTAVI UZDUŽNE VENTILACIJE U UVJETIMA POŽARA
Dosadašnja iskustva i analize požara u tunelima s popreþnom ventilacijom, kao i sve

veüi broj tunela u kojima se primjenjuju sustavi uzdužne ventilacije, ukazuju na potrebu njihove
objektivne valorizacije. Najznaþajnija karakteristika ovog sustava je da u sluþaju požara ne
odsisava generirani dim putem zasebnih ventilacijskih kanala, veü ga kroz prostor tunelske
cijevi potiskuje pomoüu stropno ovješenih impulsnih ventilatora prema jednom od portala tunela.
ýinjenica da se dim potiskuje kroz isti prostor kroz koji se obavlja i evakuacija putnika, uzima se
kao najveüi nedostatak ovog sustava ventilacije prilikom ocjene njegovog ponašanja u požarnim
uvjetima.
Meÿutim, uloga sustava uzdužne ventilacije u uvjetima požara se u veüini praktiþnih
sluþajeva krajnje simplificira i svodi tek na nekoliko osnovnih „ON/OFF“ operacija, bez
kontinuiranog praüenja efekata rada ventilacijskog sustava na razvoj požara i upravljanje
dimom. Iz toga razloga, predmetni sustav uzdužne ventilacije vrlo þesto ne postiže oþekivane
efekte, þak štoviše, zbog nepravovremene ili neusklaÿene akcije može negativno utjecati na
tijek i uspješnost evakuacije putnika i sigurnost spasilaþkih ekipa. Ovo se dogaÿa usprkos
stvarnim tehniþkim moguünostima predmetnog sustava, koji zbog velikog broja ekvidistantno
smještenih, reverzibilnih ventilatora može pouzdano i efikasno odgovoriti na složene zahtjeve
koje nameüe tako dinamiþan i nepredvidiv proces kao što je požar. Preduvjet za aktivnu ulogu
ventilacijskog sustava u požarnim uvjetima je definiranje, razrada i implementacija odgovarajuüe
operativne strategije rada, koja üe predstavljati optimalnu kombinaciju upravljaþkih algoritama
za ruþno-daljinski i automatski rad sustava ventilacije, primjenljivih u svim fazama požara.
Za razumjevanje uloge sustava ventilacije u uvjetima požara potrebno je navesti i
opisati temeljne aerodinamiþke pojave i efekte koji nastaju interakcijom dima sa djelovanjem
ventilacijskog sustava, odnosno utjecajem vanjskih meteoroloških parametara, kao i
graÿevinske konfiguracije i unutarnje strukture tunela.
105
IV. teþaj
3.2.1. ANALIZA TEMELJNIH AERODINAMIýKIH POJAVA
Djelovanje sustava uzdužne ventilacije u uvjetima požara oþituje se prvenstveno na

upravljanje raspodjelom dima unutar tunelske cijevi, s ciljem da se osiguraju što povoljniji uvjeti
putnicima za evakuaciju, a vatrogasno-spasilaþkim ekipama za pravovremeni pristup
unesreüenima i efikasno gašenje požara. Pri tome je potrebno naglasiti da kod primjene
uzdužne ventilacije glavna tunelska cijev, koja služi kao jedini evakuacijski put do ulaska putnika
u sigurne prostore, ujedno predstavlja i prostor za transport dima do portala, te je stoga od
iznimne važnosti razdiobu dima na odgovarajuüi naþin kontrolirati djelovanjem sustava
ventilacije. Pod pojmom “kontrole raspodjele dima” podrazumijeva se moguüi utjecaj sustava
ventilacije na dva kljuþna parametra: smjer i brzinu strujanja vruüe zraþne mase i dima (u
daljnjem tekstu „dima“).
Kao temeljne aerodinamiþke pojave, koje karakteriziraju rad sustava ventilacije u
uvjetima požara, navode se:
a) stratifikacija dima;
b) odimljavanje i u vezi s njim tzv. „kritiþna brzina“;
c) povratno strujanje dima, tzv. „backlayering“
U predstojeüoj analizi navedenih aerodinamiþkih pojava, neüe se promatrati cjelokupni

fizikalni mehanizmi njihovog nastajanja, niti izlagati složeni matematiþki aparat koji ih u pravilu
opisuje za sluþaj idealiziranih stanja. Pažnja üe stoga biti usmjerena na interakciju navedenih
pojava i ventilacijskog sustava, s ciljem da se prepoznaju i definiraju pogonska stanja sustava
ventilacije koja maksimalno pogoduju razvoju i oþuvanju onih aerodinamiþkih pojava i prateüih
efekata koji omoguüavaju sigurnu i efikasnu evakuaciju putnika i pravovremeno gašenje požara.
106
veljaþa 2008
A) STRATIFIKACIJA DIMA
Stratifikacija dima predstavlja pojavu uzgonskog strujanja dima prema stropu tunela,
uvjetovanog razlikom gustoüe vruüeg dima i okolnog hladnijeg zraka ( U D << U Z ), te u idealnim
uvjetima, kada je uzdužna brzina zraka u Z 0 , ravnomjerno slojevito širenje dima uz strop,
simetriþno na obje strane od mjesta požara (Slika 8).
U poþetnoj fazi požara, kod izraženog efekta stratifikacije, jasno je vidljiva granica dima
i zraþne mase koja se nalazi ispod stratificiranog sloja, uz postojanje potpuno razliþite dinamike
gibanja, tj. razliþitih vektora brzine gibanja dima i okolne zraþne mase.
Stoga se može reüi da se u poþetnoj fazi požara, pri izraženoj stratifikaciji, dim i okolni
zrak ponašaju kao dvije odvojene plinske faze koje se ne miješaju. Na navedenom efektu temlji
se moguünost uspješne evakuacije putnika u inicijalnoj fazi požara, ukoliko se osiguraju uvjeti
koji pogoduju stratifikaciji dima. Navedeni uvjeti podrazumjevaju da treba osigurati uzdužnu
brzinu zraka u intervalu 0 – 1,5 m/s, uz obavezno izbjegavanje promjene smjera strujanja.
Slika 8. Stratifikacija dima i simetriþna raspodjela u poþetnoj fazi požara

(niveleta tunela= 0 %, brzina uzdužnog strujanja zraka= 0 m/s, ventilacija iskljuþena)
Proces stratifikacije dima vidljiv je i na fotografiji (Foto 1), koja je snimljena prilikom
provoÿenja požarnog testa na tunelu Sveti Rok, obavljenog 16.12.2003. od strane djelatnika
Brodarskog instituta. Snaga požara, tzv. „pool fire“, iznosila je 3,5 MW, a uzdužna brzina zraka
unutar tunelske cijevi održavana je na razini 0,7 m/s.
107
IV. teþaj
uZ
Foto 1: Razvoj stratifikacije dima u poþetnoj fazi požarnog testa, u Z = 0,7 m/s
Daljnjim širenjem dima uzduž tunela, dolazi do njegovog hlaÿenja uvjetovanog

konvekcijom i zraþenjem prema hladnijim stjenkama tunela, tako da s udaljenošüu od mjesta
požara dolazi do poveüanja visine stratificiranog sloja i usporavanja njegovog širenja, da bi
naposljetku došlo do ispunjenja cjelokupnog presjeka tunela s dimom.
Prethodno opisani scenarij stratificirane raspodjele dima veoma je rijedak i predstavlja
idealiziranu situaciju, jer je uzdužna brzina zraka u tunelu u pravilu u Z >> 0, zbog utjecaja
vozila, rada ventilacijskog sustava i/ili inercijskog gibanja zraþne mase, te raznolikih
meteoroloških efekata. Prema tome, može se zakljuþiti da je stratifikacija dima vrlo nestabilna
fizikalna pojava temeljena iskljuþivo na razlici gustoüa susjednih plinskih smjesa (dima i zraka),
koja se u praksi javlja samo pod strogo kontroliranim uvjetima.
108
veljaþa 2008
No, iako u pravilu stanje na terenu deformira idealiziranu sliku stratifikacije, njoj treba
težiti aktivnim djelovanjem sustava ventilacije na zraþnu masu u gibanju, zbog sljedeüih razloga,
tj. pozitivnih efekata:
a) Ispod sloja stratificiranog dima formira se tzv. „sigurna zona“ pogodna za
neometanu evakuaciju putnika. Ispitivanja su pokazala da ovisno o srednjoj
brzini strujanja zraka u tunelu (pretpostavlja se da je u Z 1,5 m/s), zona
visine 2 do 4 m ostaje nezadimljena u trajanju od cca 4 do 8 min (Slika 9). U
navedenom vremenu potrebno je obaviti evakuaciju putnika u sigurnu zonu,
tj. u paralelni servisni tunel, drugu tunelsku cijev ili na otvoreni prostor
pomoüu evakuacijskih okana.
uZ
Slika 9. Širenje dima u vremensko – prostornom prikazu
b) Brzina širenja dima u uvjetima stratifikacije je mala ( u Z 1,5 m/s), što

ostavlja putnicima više vremena za evakuaciju.
109
IV. teþaj
B) ODIMLJAVANJE I KRITIýNA BRZINA STRUJANJA ZRAKA
Odimljavanje predstavlja proces potiskivanja, guranja smjese dima/zraka prema jednom

od portala tunela, što je karakteristika širenja dima u tunelima sa standardnom izvedbom
uzdužne ventilacije (Slika 10a). Kod sustava parcijalne uzdužne ventilacije s tzv. “masivnim”
odsisima, koji se izvode pomoüu graÿevinskih okana, dim se potiskuje prema spomenutim
toþkama odsisa (Slika 10b).
OKNO ZA ODSIS DIMA
Slika 10. Odimljavanje kod razliþitih izvedbi sustava uzdužne ventilacije

tunela
110
veljaþa 2008
U najopüenitijem sluþaju, odimljavanje može biti izazvano vanjskim meteorološkim

faktorima (vjetar, razlika barometarskih tlakova na portalima i dr.) i/ili termodinamiþkim efektima
požara (“efekt dimnjaka”). U tom sluþaju, smjer odimljavanja ovisi iskljuþivo o navedenim
pojavama, te nije u domeni odluþivanja operatera. Meÿutim pojam “odimljavanja” prvenstveno
se veže uz aktivno djelovanje sustava ventilacije koji, u odreÿenoj fazi požarnog incidenta,
svojom porivnom silom djeluje na širenje dima u željenom smjeru i s traženom brzinom, te tada
govorimo o postupku “kontroliranog odimljavanja”. U daljnjem tekstu najviše pažnje posvetit üe
se upravo uvjetima koje sustav ventilacije treba ostvariti da bismo postigli efekte kontroliranog
odimljavanja, jer imaju odluþujuüu ulogu na sigurnost vatrogasaca tijekom intervencije. Naime,
vatrogascima koji imaju zadatak pristupiti požarištu i zapoþeti neposredno gašenje požara,
potrebno je osigurati slobodan pristup požarištu, osloboÿen od dima, a tijekom gašenja požara
sprijeþiti bilo kakav vanjski utjecaj na promjenu smjera odimljavanja, tj. na povratno strujanje
dima, þime bi vatrogasci bili ulovljeni u “dimnu klopku”.
111
IV. teþaj
UTJECAJ UZDUŽNE BRZINE ZRAKA NA ŠIRENJE DIMA U FAZI ODIMLJAVANJA
Najznaþajniji utjecaj na smjer, intenzitet i distribuciju dima unutar tunelske cijevi tijekom
procesa odimljavanja ima uzdužna brzina zraka, mjerena “uzstrujno”1 od mjesta požara ( u Z 0 ).
Iako za predstojeüu analizu distribucije dima nije relevantno koji su gradijenti tlaka, odnosno
porivne sile utjecale na postizanje navedene brzine, u pravilu se smatra da je ona rezultat
djelovanja ventilacijskog sustava, odnosno da je njegov utjecaj najznaþajniji.
Kao što je veü reþeno, primarna funkcija ventilacijskog sustava u uvjetima kontroliranog
odimljavanja je da onemoguüi povratno strujanje dima. Naime, u sluþaju manjih vrijednosti
uzdužne brzine strujanja zraka, javlja se djelovanjem termiþkog uzgona slojevito širenje dima uz
strop tunela uzvodno od mjesta požara (tzv. engl. "backlayering"), tj. suprotno od dominantnog
smjera strujanja koji je uspostavljen djelovanjem sustava ventilacije. Pri tome je dužina zone
povratnog strujanja2 definirana kao udaljenost od mjesta požara na kojoj je uzstrujna brzina
dimnog sloja neutralizirana djelovanje sustava ventilacije i svedena na nultu vrijednost.
Prilikom analize uvjeta pod kojima se obavlja spomenuti proces odimljavanja potrebno
je uvesti veoma važan pojam tzv. “kritiþne brzine” ( uC ): „Kritiþna brzina definira se kao
minimalna uzdužna brzina strujanja zraka, usrednjena po popreþnom presjeku tunela, kod koje
je onemoguüeno povratno strujanje dima, tj. kod koje je dužina zone povratnog strujanja dima
jednaka nuli.”
Postizanje kritiþne brzine zraka kljuþni je preduvjet za uspješnu intervenciju vatrogasnih
postrojbi i njihov siguran rad na gašenju požara. Neodgovarajuüe dimenzioniran ili nestabilan
sustav ventilacije, koji nije u moguünosti osigurati postizanje kritiþne brzine u uvjetima požara,
izravno ugrožava život vatrogasaca koji su ušli u tunelsku cijev i pristupili gašenju požara.
Ovisno o odnosu postignute uzdužne brzine strujanja zraka uzstrujno od mjesta požara
( u Z 0 ) i izraþunate kritiþne brzine za odreÿeni tunel i požarno optereüenje, razlikujemo slijedeüe
karakteristiþne sluþajeve širenja dima (uz nagib tunela 0%), navedene u sluþajevima a), b), c) i
d):
1
Pojam “uzstrujno” i “nizstrujno” odnosi se na uspostavljeni smjer strujanja zraka djelovanjem ventilacijskog
sustava tunela.
2
engl. “backlayering distance”
112
veljaþa 2008
Sluþaj a): u Z 01 << uC

Uzdužna brzina zraka bitno je manja
od kritiþne brzine, stratificirani sloj
dima se uzstrujno širi. Nizstrujno se
održava stratifikacija dima.
Sluþaj b): u Z 02 < uC

Uzdužna brzina zraka je manja od
kritiþne brzine, stratificirani sloj dima
uzstrujno od požara je stacionaran.
Nizstrujno se održava stratifikacija
dima.
Sluþaj c): u Z 03 = uC
Uzdužna brzina zraka je jednaka
kritiþnoj brzini, uzstrujno ne postoji
izraženi stratificirani sloj dima. ýelo
dima se formira neposredno prije
mjesta požara. Nizstrujno se dim širi
turbulentno.
Sluþaj d): u Z 04 > u C

Uzdužna brzina zraka je veüa od
kritiþne brzine, uzstrujno ne postoji
stratificirani sloj dima. ýelo dima ne
postoji. Nizstrujno se dim širi
turbulentno.
Slika 11. Karakteristiþni sluþajevi odimljavanja
113
IV. teþaj
ODREĈIVANJE KRITIýNE BRZINE STRUJANJA ZRAKA
Postoje brojni izrazi za proraþun kritiþne brzine zraka, nazvani po njihovim autorima
(Thomas, Danziger, Kennedy i dr.) koji su se vremenom razvijali i postajali sve složeniji,
uzimajuüi u obzir sve više varijabli. Vrlo þesto su ti izrazi nepodesni za projektantsku praksu jer
zahtjevaju iterativne postupke. Za projektantske potrebe može se reüi da za široko podruþje
požarnih optereüenja, kritiþna brzina odimljavanja iznosi oko 3,0 m/s.
U vezi s kritiþnom brzinom odimljavanja, potpunije podatke daju njemaþke smjernice
RABT, u kojima se nalaze podaci o potrebnoj kritiþnoj brzini odimljavanja, u ovisnosti o obliku
popreþnog presjeka, nagibu kolnika i standardiziranom požarnom optereüenju, tj. toplinskoj
snazi požara izraženoj u MW (vidi Tablicu 1).
Tablica 1: Kritiþne brzine zraka pri odimljavanju prema RABT-u
Snaga požara [MW]

Nagib Popreþni presjek
30 50 100
Pravokutni 2,3 2,6 2,9
0-1%
Kružni 2,5 2,8 3,1
Pravokutni 2,5 2,8 3,1
1-3%
Kružni 2,6 2,9 3,3
Pravokutni 2,7 3 3,3
3-6%
Kružni 2,8 3,1 3,6
114
veljaþa 2008
C) POVRATNO SLOJEVITO ŠIRENJE DIMA
Fenomen povratnog slojevitog širenja dima (tzv. „backlayering“) može se definirati kao
slojevito širenje dijela dimne mase uz strop tunela u smjeru suprotnom smjeru odimljavanja,
usprkos postignutom dominantnom strujanju zraka u željenom smjeru (ali ipak ne dovoljno
snažnom!). Ovaj proces rezultat je þinjenice da je slojevito širenje dima snažno uvjetovano
gravitacijskim silama (uzgonom), te da dim u gornjem dijelu tunela uspijeva „probiti“ frontu
odimljavanja u sluþaju kada su brzine odimljavanja manje od kritiþne vrijednosti za promatrani
sluþaj.
Istraživanja povratnog strujanja dima, meÿu brojnim drugim institucijama, obavljena su i
u Brodarskom institutu, u sklopu modelskih ispitivanja ventilacije tunela Sveti Rok u strogo
kontroliranim izotermnim uvjetima, što je omoguüilo vrlo vjernu vizualizaciju procesa povratnog
strujanja (Foto 2).
Foto 2: Prikaz povratnog slojevitog širenja dima prilikom izotermnih

modelskih spitivanja
(Izvor: modelska ispitivanja ventilacije tunela Sveti Rok, 1998.; BI)
115
IV. teþaj
3.2.2. ZAHTJEVI ZA ODRŽAVANJE OPTIMALNIH FORMI RAZVOJA I ŠIRENJA DIMA
Temeljna uloga sustava uzdužne ventilacije u uvjetima požara je da održi one forme
razvoja i širenja dima koje pogoduju postizanju optimalnih uvjeta za provedbu aktivnosti
karakteristiþnih za svaku pojedinu fazu požarnog incidenta (Tablica 2). Navedena tablica
predstavlja prikaz tzv. „najboljih praksi“ prema saznanjima autora i ne može se nekritiþki
primjenjivati kao generalno pravilo, bez sagledavanja svih specifiþnosti odreÿenog tunela. Pri
tome se takoÿer ne prejudiciraju modaliteti rada sustava ventilacije i naþini upravljanja kojima bi
se postigli i održavali traženi oblici razvoja i širenja dima. Naime, spomenuta problematika
daleko nadilazi okvire i raspoloživi prostor ovoga rada.
Tablica 2: Faze požarnog incidenta i optimalne forme razvoja i širenja dima

Red. FAZE POŽARNOG ISTOSMJERNI PROMET3 DVOSMJERNI PROMET
broj INCIDENTA Zagušen Protoþan Zagušen Protoþan
1. ZAPALJENJE - - - -
2. EVAKUACIJA I Stratifikacija Kontrolirano Stratifikacija Stratifikacija

(Samospašavanje) odimljavanje
u smjeru
prometa
3. EVAKUACIJA II Stratifikacija Kontrolirano Stratifikacija Stratifikacija
(Spašavanje uz odimljavanje
asistenciju vatrog.) u smjeru
prometa
4. GAŠENJE POŽARA Kontrolirano odimljavanje Kontrolirano odimljavanje
(Vatrogasci) u smjeru prometa prema nalogu vatrogasaca
Iz gornje tablice evidentno je da se postupak evakuacije putnika (faze 1. i 2.) u svim

varijantama odvijanja prometa preporuþa obavljati u uvjetima stratificiranog širenja dima. Jedino
u sluþaju protoþnog istosmjernog prometa predviÿa se upotreba postupka kontroliranog
odimljavanja u smjeru odvijanja prometa, tj. preskaþe se faza „stratifikacije“ dima. Meÿutim i u
tom sluþaju potrebno je sa velikom dozom sigurnosti utvrditi da u dijelu tunela nizstrujno od
požara nije eventualno došlo do sudara, odnosno pojave drugog požara, uz veü postojeüi. Za
fazu gašenja požara (faza 4.), bez obzira na varijantu prometa koji se do tada odvijao u tunelu,
predviÿa se postupak kontroliranog odimljavanja.
3
Pretpostavljeno je da se istosmjerni (jednosmjerni) promet odvija u dvocijevnim tunelima, dok se dvosmjerni
promet odvija u jednocjevnim tunelima, bez obzira na postojanje paralelnih servisno/evakuacijskih cijevi.
116
veljaþa 2008
Zaštita na radu
Zaštita od buke u sustavima

Autor:
Mladen Vukeliü, dipl. ing. zaštite na radu
voditelj zaštite na radu
HAC d.d. Zagreb

TROX d.o.o. Zagreb
117
IV. teþaj
118
veljaþa 2008
Zbog složenosti akustiþkih pojava nije uvijek moguüe matematiþkim izrazima obuhvatiti i
toþno definirati sve utjecajne þimbenike potrebne za definiranje proraþuna za prigušenje buke.
Stoga eksperimentalna istraživanja predstavljaju važnu nadopunu proraþunu za prigušenje
buke: pregrade, zidove, prostorije i prigušivaþe, odnosno proraþunu širenja zvuþnih valova
preko otvorenih površina.
Kod graÿevina od posebnog znaþaja, za toþnost akustiþkih veliþina nužno je izvršiti
laboratorijsko ispitivanje na modelu, te metodom sliþnosti rezultate prenijeti (preslikati) na
stvarnu graÿevinu.
Izrada i ispitivanje modela je multidisciplinarnog karaktera i obuhvaüa strukturna,
mehaniþka, aerodinamiþka i termodinamiþka svojstva ispitivanog modela, u usporedbi s
originalom.
119
IV. teþaj
1. OSNOVNI POJMOVI
Pod pojmom zvuk podrazumijevamo mehaniþke vibracije materijalnih þestica u

elastiþnom mediju, koje se mogu percipirati ljudskim uhom. S obzirom na medij prenošenja zvuk
se dijeli na zvuþne valove prenošene vibracijama u zraku i na strukturni zvuk prenošen
vibracijama u krutim tijelima.
Ljudsko uho može percipirati samo zvuþne valove, i to u spektru frekvencija od 16 Hz
do 16.000 Hz (20.000 Hz). Zvuk ispod donje perceptivne granice zove se infrazvuk, a zvuk
iznad gornje granice zove se ultrazvuk.
80
Razina zvuþnog tlaka, dB
60
40
20
-20
31 63 125 250 500 1000 2000 4000 8000 16000
Frekvencija, Hz
Slika 1. Krivulja þujnosti ljudskog uha
120
veljaþa 2008
Kad vibracije imaju sinusoidalnu formu, govorimo o tonu. Više istovremenih tonova þine
zvuk. Ako su vibracije neperiodske, govorimo o šumu (Sl. 2). Ukoliko zvuk predstavlja smetnju
govorimo o buci. Svi tehniþki izvori šuma su pretežito izvori (generatori) buke.
Slika 2. Kvantitativni prikaz: ton, zvuk, šum
Reciproþna vrijednost vremena trajanja jednog titraja (t-sekunda), naziva se frekvencija

f. Visina tona je razmjerna frekvenciji. Što je broj oscilacija u sekundi veüi, to je ton viši, i
obratno.
1 1
f Hz (1)
t s
121
IV. teþaj
Vrijednost odstupanja zvuþnog tlaka od atmosferskog oznaþena je kao odstupanje PA

(Sl. 2). Ona se ne upotrebljava u akustici, nego se upotrebljava djelotvorna vrijednost zvuþnog
tlaka Pe.
PA
Pe Pa (2)
2
Djelotvorna vrijednost zvuþnog tlaka je opüenito razmjerna jaþini zvuka. Djelotvorna

vrijednost Pe se kreüe u rasponu od P0=210-5 N/m2 do Pmax=20 N/m2. Vrijednost P0 naziva se
još granica osjetljivosti (þujnosti), a vrijednost Pmax granica bola.
Da bi se izbjegle nepraktiþne oznake mjerenja zvuka u apsolutnim brojevima (raspon od

106), upotrebljava se jedinica Bel s obzirom na referentnu veliþinu P0=210-5 N/m2=0 Bel-a.
Ova podjela nije još uvijek praktiþna pa se koristi oznaka dB (10 dB = 1 Bel). Važno je
znati da je decibel bezdimenzionalna veliþina i predstavlja odnos prema referentnoj veliþini.
Dakle, to je relativni broj.
Razina zvuþnog tlaka u dB raþuna se prema izrazu:
2
§P· P
L 10 log¨ ¸ 20 log dB (3)
© P0 ¹ P0
122
veljaþa 2008
Za proraþun prigušivaþa buke potrebno je poznavati zvuþno djelovanje izvora buke.

Nositelji zvuþne energije su molekule zraka koje svojom vibracijom uzbuÿuju susjedne molekule
i predaju im energiju. Brzina zvuka c je brzina kojom se vibracije prenose u mediju.
cm
c O f (4)
s
gdje je: O -valna duljina u cm,

f -frekvencija u s-1.
Još razlikujemo i elongaciju u, tako nazvanu da bi se razlikovala od brzine zvuka, a

predstavlja srednju brzinu þestice koja oscilira.
cm
u a Z a 2 S f (5)
s
gdje je: a -amplituda oscilacija u cm,

Z -kružna frekvencija u s-1.
Otpor zvuka z je proporcionalan gustoüi i brzini zvuka kroz medij:
kg
z U c (6)
m 2s
123
IV. teþaj
Intenzitet zvuka I je energija zvuka koja u sekundi struji kroz površinu od jednog cm2.
ȝW
I P u (7)
cm 2
Kapacitet zvuka W (zvuþna snaga) je ukupni kapacitet koji odaje izvor zvuka:
W A I ȝW (8)
Kako mjeriti razinu zvuþne snage?

Pretpostavimo izvor zvuka kao na slici 3 koji je u središtu kugle (sfere, odnosno u
središtu velikog broja jediniþnih sfernih površina).
Površina kugle radijusa

r
Intenzitet , po jedinici
površine
snaga W
Slika 3.
124
veljaþa 2008
Ovdje je ukupna zvuþna snaga jednaka umnošku intenziteta I i površine A.
W A I ȝW (9)
Gdje je A površina kugle 4Sr2.
Zvuþna snaga nekog izvora je konstantna. Naravno, zvuþni valovi se kreüu od izvora te
tako površina kugle postaje veüa uz nepromjenjenu zvuþnu snagu (veüi broj jediniþnih sfernih
površina ali manji intenziteti po jediniþnoj površini).
Ako širenje zvuka nije jednoliko u svim smjerovima, tada isto tako ni intenzitet po svim
jediniþnim elementima površine nije jednak, pa se zvuþna snaga raþuna prema izrazu:
W ³ IA (dA)
A
ȝW (10)
Kako je intenzitet zvuka I teško mjeriti, mjerimo zvuþni tlak, te se intenzitet zvuka
raþuna pomoüu zvuþnog tlaka prema izrazu:
p2 W
I (11)
U c m2
Ovaj izraz je analogan izrazu koji povezuje elektriþnu snagu, napon i otpor:
U2
P W (12)
R
gdje je: P -elektriþna snaga u W,

U -napon u V,
R -otpor u :.
125
IV. teþaj
Gustoüa zvuka E je energija zvuka sadržana u jedinici prostora. Mjeri se u J/(cm3107).

Osim za mjerenje razine zvuþnog tlaka decibel se koristi i za mjerenje intenziteta (Li) zvuka i
kapaciteta (L) zvuka:
W I
L 10 log dB Li 10 log dB (13)
W0 I0
Pri tome su referentne vrijednosti za intenzitet I0=10-12 W/m2, a za snagu W0=10-12 W za

Europu, odnosno ranije W0=10-13 W za USA. Danas je i u SAD prihvaüena ista referentna
vrijednost kao i za Europu W0=10-12 W.
Zbrajanjem n zvuþnih izvora iste jaþine p, dobiva se ukupni kapacitet odnosno razina
zvuþnog tlaka prema izrazu:
Lu L 10 log n dB (14)
Ako se zbrajaju izvori zvuka razliþite jakosti (p1, p2, ... , pn), tada ukupna razina iznosi:
Lu 10 log(10 0,1 p1 10 0,1 p2 10 0,1 p3 ...) dB (15)
Jakost zvuka koju ljudsko uho subjektivno osjeüa ne poklapa se s fiziþki mjerljivim
veliþinama, što znaþi da ljudsko uho razliþito þuje razliþite frekvencije zvuka. Zbog toga se
definira jedinica mjere fon, pri frekvenciji od 1000 Hz prema izrazu:
I P
L 10 log fon 20 log dB (16)
I0 P0
126
veljaþa 2008
Kako bi se razina zvuka mogla odrediti samo jednom vrijednosti za cijeli spektar,
ugraÿuju se filtri na ureÿaje za mjerenje zvuþnog tlaka. Na taj naþin se simulira osjetljivost
ljudskog uha. Tako izmjerena vrijednost se naziva A-vrijednost razine zvuþnog tlaka LA, koja se
mjeri u dB(A).
90
80
70
NC 70
Podruþje oktave - razina buke u dB
60
NC 60
50
NC 50
40
NC 40
30
NC 30
20
NC 20
10
63 125 250 500 1000 2000 4000 8000
Frekvencija u Hz
Slika 4. Krivulje NR kriterija
127
IV. teþaj
Slika 5. Krivulje NC kriterija
Da bi se ocijenila buka unutarnjih prostora i buka opüenito prema mikrohigijenskim

standardima, uspostavljeno je više kriterija za ocjenu. Najpoznatiji i opüenito prihvaþeni su NR i
NC kriteriji koji su prikazani na slikama 4 i 5.
128
veljaþa 2008
Za svaki prostor ponaosob propisane su na osnovi prikazanih kriterija razine zvuþnog

tlaka i dane su u tablici 1.
Tablica 1: Propisani kriteriji razine zvuþnog tlaka za razliþite prostore u
funkciji njihove namjene (DIN 4109, VDI 2058)
Vrste prostora Razina zvuþnog Srednje vrijeme NR kriterijske
tlaka odjeka krivulje
dB(A) tus
Stanovi
Spavaüe sobe (hoteli) - noüu 30 0,5 20
Dnevne sobe - danju 35 0,5 25
Bolnice
Bolesniþke sobe - noüu 30 1 20
- danju 35 25
Operacijske dvorane 40 3 35
Bolniþki laboratorij 40 2 30
Hodnici, þekaonice 40 2 30
Auditoriji
Radijski studiji 15 1 5
Televizijski studiji 25 1,5 15
Koncertne dvorane 25 2 15
Opere 25 1,5 15
Kazališta 30 1 20
Kinematografi 35 1 25
Slušaonice 35 1 25
Uþionice 35 1 25
Dvorane za seminare 40 1 30
Školske uþionice 40 1 30
Uredski prostori
Sobe za sastanke 35 1 25
Soba rukovoditelja 35 0,5 25
Sobe za odmor 40 0,5 30
Mali uredi 40 0,5 30
Veliki uredi 45 0,5 35
Crkve 35 3 25
Muzeji 40 1,5 30
Šalter dvorane 45 1,5 35
AOP prostorije** 45 1,5 35
Laboratoriji 50 2 40
Športske dvorane 45 1,5 35
Bazeni 50 2 40
Restauracije 40 do 55* 1 30 do 45
Kuhinje 45 do 60* 1,5 35 do 50
Trgovine 45 do 60* 1 35 do 50
* ovisno o namjeni
* automatska obradba podataka
129
IV. teþaj
2. KRATKA ANALIZA IZVORA BUKE, STRUKTURE, ŠIRENJA I PRIGUŠENJA
Gotovo svi elementi sustava klimatizacije i ventilacije su istovremeno izvori i prigušivaþi

buke. Zbog toga ih nije moguüe opisati matematiþki toþno, te su gotovo svi izrazi i dijagrami
nakon eksperimentalnih ispitivanja dobili oblik za praktiþnu primjenu.
Na slici 6 prikazana je raspodjela i širenje zvuka. Kada zvuk naiÿe na prepreku dio se
vraüa kao refleksija, dio se djelomiþno apsorbira, dio postaje strukturni zvuk, a ostali dio prolazi
kroz prepreku ili se emitira kao vibracija. Prigušenje je razlika izmeÿu razine buke ispred i iza
prepreke.
prolaz i emitiranje
ulaz zvuka zvuka
refleksija i emitiranje
zvuka apsorpcija
zvuka
strukturni zvuk
Slika 6. Zvuk na prepreci (zid)
130
veljaþa 2008
3. IZVORI BUKE I PRIGUŠENJE
Razvoj tehnologije u posljednjim desetljeüima uvjetovao je i razvoj ureÿaja za ventilaciju

i klimatizaciju, što je rezultiralo poveüanom ugodom u prostoru, ekonomiþnim radom i
optimalnim rješenjima sustava.
Zvuþno – tehniþki aspekti razvitka sustava klimatizacije imali su direktan utjecaj na
smanjenje buke u sustavima ventilacije i klimatizacije. Odgovarajuüim odabirom profila koji
omoguüuju kvalitetno strujanje, reducira se buka ventilatora, protupožarnih zaklopki,
regulacijskih zaklopki i istrujnih elemenata u prostoru.
U sustavima ventilacije i klimatizacije ventilatori su osnovni izvori buke. Razlikujemo dva
izvora buke, primarni i sekundarni. Primarna buka nastaje strujanjem zraka, a sekundarna buka
nastaje od rotirajuüih dijelova ventilatora (motor, rotor, ležajevi...).
Na izvor primarne buke nije moguüe utjecati, dok se na sekundarni izvor buke može
utjecati savršenijom konstrukcijom i izvedbom ventilatora.
Prema istraživanjima Beranek-a, Madison-a i Allen-a buka ventilatora je funkcija
dobavne koliþine zraka, dobavnog tlaka i konstrukcije ventilatora, te se za obodnu brzinu
lopatica u unutar intervala od 10 m/s do 90 m/s može s priliþnom toþnošüu raþunati prema
izrazu:
'pt
LW 40 20 log 10 log V 'LW LREL dB (17)
'p A
gdje je: 'pt - ukupni tlak ventilatora .... Pa

'pA - atmosferski tlak .... Pa
V - dobavni volumen .... m3/s
'LW - buka uslijed rada ventilatora izvan optimalne radne toþke dB
LREL - buka ovisna o karakteristikama konstrukcije ventilatora
(aksijalni, radijalni, ...) dB
131
IV. teþaj
Razina buke velikih ventilatora ne može se jednostavno i uþinkovito prigušiti, naroþito

ako je buka jako izražena u podruþju niskih frekvencija. U veüini sluþajeva buka koja nastaje na
elementima sustava ventilacije i klimatizacije prije istrujnih elemenata, može se dovoljno dobro
prigušiti pasivnim prigušivaþima. Buka koja nastaje uslijed strujanja zraka na istrujnom i
odsisnom elementu ne može se prigušiti nikakvim naknadnim zahvatima, te je odabir pravilnog
elementa za odsis i istrujavanje kao i njegov položaj u prostoru od neobiþne važnosti glede
akustiþkog efekta.
U svrhu postizavanja zahtijevane razine buke odreÿenog prostora u sustavima
ventilacije i klimatizacije prigušenje se rješava ugradnjom prigušivaþa buke.
Prigušivaþi buke mogu biti pasivni i aktivni. Pasivni prigušivaþi buke su u literaturi dobro
opisani, i to kao: apsorpcijski, rezonantni, interferencijski, refleksijski i otporni.
4. AKTIVNI PRIGUŠIVAýI BUKE
U novije vrijeme sve veüi zahtjevi za sniženje razine buke, uz pojednostavljenje

konstrukcije prigušivaþa, uvjetovali su razvoj aktivnih prigušivaþa buke. Teoretski princip
prigušenja buke emitiranjem zvuka sa suprotnom fazom poznat je veü od ranije. Emitiranjem
“protuzvuka” sa suprotnom fazom s ostalim karakteristika kao i zvuk smetnje, teoretski bi se
moglo postiüi potpuno prigušenje izvora buke.
zvuk
protuzvuk
p
zvuk + protuzvuk
Slika 7.
132
veljaþa 2008
To naravno nije moguüe zbog nesavršenosti ureÿaja za analizu i emitiranje protuzvuka

(greške u mikrofonu, zvuþniku, kašnjenje u fazi itd.). Meÿutim, korisna primjena aktivnih
prigušivaþa postala je moguüa tek razvojem brzih mikroprocesora i ostalih elektroniþih
komponenti.Kvalitetna analiza zvuka u cijelom spektralnom podruþju uzrokuje veliki broj
podataka koje je potrebno u što kraüem roku obraditi. Razvoj ureÿaja za aktivno prigušenje
buke u tehnici klimatizacije i ventilacije poþinje još sedamdesetih godina dvadesetog stoljeüa, te
intenzivno i dalje traje.
1
2 4
5 5
1 izvor buke
2 kulise za apsorpciju buke s mikrofonima
3 zvuþnik – izvor protuzvuka
4 kulisa za apsorpciju zvuka s mikrofonom za korekciju
5 pojaþalo
6 jedinica za kontrolu protuzvuka
Slika 8. Principijelna shema aktivnog prigušivaþa buke
133
IV. teþaj
Pomoüu kompleta mikrofona smještenih u podruþju širenja zvuka (buke) snima se

zvuþni signal, a pomoüu raþunala se vrši analiza signala.
Brzi mikroprocesori uz pomoü algoritama izraþunavaju potrebne protuzvuþne signale
koji se emitiraju u podruþju širenja zvuka i tako se poništavaju. Ovisno o vrsti zvuþnog signala
koji je izvor smetnje, raþunalo šalje periodiþki protuzvuk ili protuzvuk širokog spektra. Krajnje
dobiveni rezultat se ponovno analizira kako bi se izvršila korekcija algoritma i na taj naþin
poboljšalo djelovanje aktivnog prigušivaþa buke. Zbog prevelike složenosti ureÿaja za aktivno
prigušenje buke u cijelom spektru frekvencija, konstruiraju se ureÿaji koji obuhvaþaju oktavno
podruþje od 63 i 125 Hz, stoga što su u tom podruþju pasivni prigušivaþi buke najmanje
uþinkoviti. Tipiþan prikaz prigušenja aktivnog prigušivaþa buke dan je na slici 9.
40
30
Prigušenje, dB
20
10
0
50 63 80 100 125 160 200 250 315 400 500 630 800 1000
Frekvencija, Hz
Slika 9. Prigušenje aktivnog prigušivaþa buke
134
veljaþa 2008
Buka iz ventilatora
(izvor buke)
Slika 10. Kombinacija aktivnog i pasivnog prigušivaþa buke
Kako je vidljivo na slici 9 današnje generacije aktivnih prigušivaþa buke su ograniþene

na usko frekvencijsko podruþje. Za uþinkovito prigušenje u cijelom spektru frekvencija nužna je
ugradnja aktivnog i pasivnog prigušivaþa buke, kao na slici 10.
Ugradnja aktivnih prigušivaþa buke ima svoju gospodarsku opravdanost u sustavima
ventilacije i klimatizacije tamo, gdje je izražena buka u niskim oktavnim podruþjima, a ugradnja
pasivnih prigušivaþa buke nije moguüa zbog konstrukcijskih razloga.
Toþna i razumna usporedba troškova izmeÿu aktivnih i pasivnih prigušivaþa buke je
neizvediva, stoga što su pasivni prigušivaþi uvijek potrebni (od oktavnog podruþja 250 Hz pa na
više). Unatoþ tome aktivni prigušivaþi buke imaju svoje mjesto u sustavima ventilacije i
klimatizacije, naime prigušenje buke aktivnim prigušivaþem pri niskim frekvencijama je uistinu
bolje od prigušenja pasivnih prigušivaþa izraÿenih od teških rezonantnih kulisa. Za komercijalnu
primjenu, aktivni prigušivaþi su još uvijek relativno skupi (cca. 15.000 eur), te njihovu primjenu
treba s gospodarskog gledišta dobro procijeniti. Iako su neki proizvoÿaþi tržištu veü ponudili
aktivne prigušivaþe buke, tehnološki razvoj još uvijek nije na razini široke primjene.
135
IV. teþaj
136
veljaþa 2008
Zaštita na radu
Zaštita od buke u sustavima

Autor:
Mladen Vukeliü, dipl. ing. zaštite na radu
voditelj zaštite na radu
HAC d.d. Zagreb

TROX d.o.o. Zagreb
137
IV. teþaj
138
veljaþa 2008
TEHNIýKO VELEUýILIŠTE U ZAGREBU Zakonska regulativa

Zagreb, Av. Veþeslava Holjevca 15
STRUýNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH INŽENJERA Zakon o zaštiti na radu (N.N. br. 59/96, 94/96, 114/03)
STROJARSTVA U GRADITELJSTVU
IV teþaj 8. i 9. veljaþe 2008. ýl. 17.
Poslodavac je dužan primjenjivati pravila zaštite na radu na temelju opüih naþela zaštite:
- izbjegavanja opasnosti i štetnosti,
ZAŠTITA NA RADU - procjene opasnosti i štetnosti koje se ne mogu otkloniti primjenom osnovnih pravila
zaštite na radu,
Zaštita od buke - sprjeþavanje opasnosti i štetnosti na njihovom izvoru,
u sustavima grijanja, hlaÿenja, ventilacije i klimatizacije - zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim itd.
ýl. 50.
Poslodavac je dužan obavljti ispitivanja u radnim prostorijama:
- u kojima proces rada koji se u njima obavlja utjeþe na temperaturu, vlažnost i brzinu
Marijan Vukeliü, dipl.ing. sigurnosti strujanja zraka,
- u kojima u procesu rada nastaje buka i vibracije itd.
(poslodavac je dužan obavljati ispitivanja buke i u radnim prostorima izvan radnih se nalaze i prostorije u kojima se obavlja proizvodni proces uz poveüanu buku i vibracije,
prostorija) onda se one moraju izolirati u skladu s važeüim propisima.
ýl. 97. ýl. 150.

Projektant ili konstruktor strojeva i ureÿaja obvezan je prilikom projektiranja primjeniti Objekti namijenjeni za rad u kojima su smještena oruÿa za rad i ureÿaji s izvorima
propise zaštite na radu uz poštivanje odgovarajuüih ergonomskih naþela. buke ili u koje buka dopire izvana, moraju se projektirati i izvesti tako da u pogledu
zvuþnih uvjeta odgovaraju odredbama Pravilnika o opüim mjerama i mormativima
zaštite na radu od buke u radnim prostorijama i hrvatskim normama.
Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoüne prostorije i prostore Mjere zaštite iz st. 1. ovog þlanka primjenjuju se i pri rekonstrukciji graÿevinskih
(N.N. br. 6/84, 42/05) objekata, radnih prostorija i tehnoloških postupaka, kao i pri postavljanju novih oruÿa za
rad i ureÿaja u radne prostorije, ako takva rekonstrukcija odn. postavljanje može
ýl. 18. pridonijeti prekoraþenju dopuštenih razina buke.
Prostorije predviÿene za obavljanje administrativnih poslova, konstrukcioni biroi,
dvorane za satanke i sl. treba u pravilu da budu smještene u posebnim graÿevinskim ýl. 151.
Objekti namijenjeni za rad s izvorima buke projektiraju se na temelju akustiþkih
objektima.
proraþuna.
Ako se prostorije iz st. 1. ovog þlanka nalaze u istom graÿevinskom objektu u kome
Pravilnik o mjerama i normativima zaštite na radu na oruÿima za rad

(Sl. list br. 18/91)
Pri projektiranju objekata potrebno je poduzimati posebne mjere zaštite od ýl. 99.
prekomjerne buke ugradnjom naprava, prigušivaþa buke, elastiþnih podlagaþa, zvuko – Oruÿe koje pri upotrebi stvara buku ili vibracije mora biti konstruirano i izvedeno tako
apsorpcijskih štitnika, izolacijskih kabina, odvajanjem temelja strojeva i ureÿaja od da razina buke i vibracije bude svedena u granice predviÿene propisima o zaštiti od buke
konstrukcije zgrade i dr. i vibracija.
Proizvoÿaþ oruÿa koje izaziva buku ili vibracije dužan je u uputama o montaži navesti
mjere kojima se buka odn. vibracije svode u dopuštene granice (poseban naþin
ýl. 152.
temeljenja, uþvršüenje oruÿa elastiþnim podloškama, visina i konstrukcija prostorije i dr.)
Za sprjeþavanje buke koja nastaje zbog kretanja fluida (zrak, para, plinovi), kroz
Ako se tehniþkim rješenjima na samom oruÿu ne može postiüi da se buka odn.
cijevi ili kanal, kao i pri njihovom izlaženju u slobodnu atmosferu (motori s unutarnjim vibracije oruÿa svedu u dopuštene granice, moraju se primijeniti rješenja zaštite radnika
izgaranjem, parni strojevi, kompresori, puhaljke, ventilatori i dr.) moraju se primjeniti od buke, kao što su zvuþna izolacija oruÿa ili dijelova oruÿa, oblaganje stijena oruÿa ili
odgovarajuüe mjere zaštite od prekomjerne buke pri projektiranju, izvedbi i montaži prostorije materijalom koji upija zvuk, odvajanje oruÿa u posebnu prostoriju, odvajanje
cjevovoda kao što su: ispravno uobliþavanje kanala, odvajanje cjevovoda od izvora buke rukovatelja u kabine s daljinskim voÿenjem, izvedba graÿevinskog objekta, izvedba
i ostalih elemenata prostorije umecima od gume i drugih materijala što amortiziraju zvuk, posebnog temelja i druge mjere.
opremanje krajeva ispušnih cijevi napravama za prigušivanje buke i sl.
Stavak 1.:
- U RH nisu regulirana pitanja vezana uz dopuštene vibracije.
- Propisi kojima se ureÿuje zaštita od buke:
139
IV. teþaj
- Zakon o zaštiti od buke (N.N. br. 20/03) Stavak 2.:

- Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (N.N. br. 145/04) - Proizvoÿaþ može upute dati u posebnom separatu za montažu ili u sklopu tehniþkog opisa u poglavlju o montaži,
- Pravilnik o opüim mjerama i normativima zaštite na radu od buke u radnim prostorijama (Sl. list br. 29/71) sa skicama ili nacrtima (npr. za cjevovode ili kanale i njihove spojeve, ležajeve, držaþe i sl.)
Stavak 3.:
- Zaštita od buke mora se rješavati prilikom projektiranja i izrade oruÿa - Kod oruÿa na kojima se objektivno ne može smanjiti buka (pneumatske bušilice, drobilice, mlinovi, brusilice stakla,
- Uobiþajena pravila koja se primjenjuju prilikom projektiranja i izrade oruÿa u svrhu smanjenja buke i vibracija: automatske tokarilice i sl.) predviÿene su druge mjere zaštite:
- toþnost izrade – osovine, ležajevi i drugi rotirajuüi dijelovi moraju se izraditi s maksimalnom tolerancijom toþnosti, - zagraÿivanje oruÿa oklopom sa apsorpcijskim materijalom (vlaknaste tvari koje upijaju zvuk)
- zupþani prijenosnici snage – moraju biti odgovarajuüe izabrani i izraÿeni, osobiti kod teških oruÿa - oblaganje prostorija (zidova i stropova) sa upijaþima zvuka (porozni, membranski i rezonatorski upijaþi
- transmisije – oslonci (ležajevi) moraju biti postavljeni na odgovarajuüim mjestima i koji neüe biti izvor vibracija te - graÿevinska izvedba (kontrola glavnog projekta, ovisno o obilježjima graÿevine odn. radova mora se provesti
moraju biti podloženi s elastiþnim podmetaþima i s dopuštenim granicama zraþnosti s obzirom na, izmeÿu ostalog, zaštitu od buke – þl. 202. Zakona o prostornom ureÿenju i gradnji, N.N.76/07.
- elektromotori – ne smiju biti nimalo ekscentriþno postavljeni u odnosu na prijenosnike snage i ležajeve (motori - odvajanje oruÿa u posebnu prostoriju
kojih opseg vibracija mora ostati u odreÿenim granicama moraju biti posebno oznaþeni) - odvajanje radnika od oruÿa (pod uvjetom da radnik može rukovati oruÿem iz pregraÿene prostorije ili je
- spojke osovina – moraju biti koncentriþne i prema potrebi s elastiþnim umecima i podmetaþima nazoþnost radnika potrebna samo povremeno ili na kratko vrijeme).
- umjetni materijali – primjenom umjetnih materijala zamjenjuju se neki þeliþni strojni elementi da bi se smanjila Napomena:
razina buke Tijekom 2008. god. ovaj Pravilnik üe biti stavljen izvan snage donošenjem Pravilnika o sigurnosti i zdravlju
- temeljenje – odgovarajuüim temeljenjem smanjuje se intenzitet buke i vibracija (elastiþnim podmetaþima) pri uporabi radne opreme, a u prijedlogu istog þl. 86. glasi:
Npr. temelji kotlova koji moraju biti uzdignuti iznad razine poda kotlovnice, a ako je kotao veüi od odreÿenog Ako na radnoj opremi tehniþkim rješenjima nije moguüe smanjiti buku odn. vibracije na dozvoljenu razinu, tada se moraju primjeniti
toplinskog uþinka, tada se temelj kotla mora odvojiti od poda ostalog dijela kotlovnice kako se ne bi prenosile posebne mjere zaštite radnika od buke kao što je zvuþna izolacija radne opreme ili njenog dijela, oblaganje radne opreme ili prostora u kojem
vibracije na graÿevinski objekt. je smještena radna oprema materijalom koji upija zvuk, odvajanje radne opreme u poseban prostor, odvajanje rukovatelja u kabine s
daljinskim upravljanjem, izvedba posebne graÿevine, izvedba posebnog temelja, smanjenje vremena izlaganja radnika buci i druge mjere.
Zakon o zaštiti od buke (N.N. br. 20/03)
Temaljem Zakona o gradnji donešen je Tehniþki propis o sustavima ventilacije, djelomiþne klimatizacije i Ovim se zakonom odreÿuju mjere zaštite od buke na kopnu, vodi i u zraku te nadzor
klimatizacije zgrada (N.N. br. 3./07) kojim su propisana tehniþka svojstva za navedene sustave, zahtjevi za
projektiranje, izvoÿenje sustava, uporabljivost, održavanje i drugi zahtjevi.
nad provedbom mjera (þl. 1.).
ýl. 9. Buka štetna za zdravlje u smislu ovog Zakona je svaki zvuk koji prekoraþuje najviše
Tehniþka svojstva sustava ventilacije moraju biti takva da tijekom trajanja zgrade u koju su ugraÿeni, uz dopuštene razine utvrÿene provedbenim propisom s obzirom na vrijeme i mjesto
propisano, odnosno projektom odreÿeno izvoÿenje i održavanje sustava podnesu sve utjecaje uobiþajene uporabe
i utjecaje okoliša tako da (izmeÿu ostalog):
nastanka u okolini u kojoj ljudi rade i borave (þl. 2.).
- razina buke kao posljedica rada sustava bude na takvoj razini da ne ugrožava zdravlje i da se osigura noüni mir Pojmovi vezani uz zaštitu od buke na radnom mjestu definirani ovim Zakonom su:
i zadovoljavajuüi uvjeti za odmor i rad te da se sustavima sprijeþi širenje buke izmeÿu pojedinih prostora u zgradi - Izvor buke jest svaki stroj, ureÿaj, instalacija, postrojenje, sredstvo za rad i transport,
Prilozi Tehniþkih propisa – norme za proraþun, projektiranje, izvoÿenje i održavanje sustava:
- HRN ENV 12102 : 2004 – Klimatizacijski ureÿaji, dizalice topline i ovlaživaþi zraka s kompresorima na elektriþni
tehnološki postupak, elektroakustiþki ureÿaj za emitiranje glazbe i govora, buþna
pogon – Mjerenje buke koja se prenosi zrakom – Utvrÿivanje razine zvuþne snage (ENV 12102 : 1996) aktivnost ljudi i životinja i druge radnje od kojih se širi zvuk. Izvorima buke smatraju
- HRN ISO 9612 : 2000 – Akustika – Smjernice za mjerenje i utvrÿivanje izloženosti buci u radnoj okolini se i cjeline kao nepokretni i pokretni objekti te otvoreni i zatvoreni prostori za šport,
(ISO 9612 : 1997) rekreaciju, igru, ples, predstave, koncerte, slušanje glazbe i sl.
- HRN ISO 1996-1 : 2004 – Akustika – Opis, mjerenje i utvrÿivanje buke okoliša – 1. dio : Osnovne veliþine i - Radni prostor jest svaki otvoreni i zatvoreni prostor u kojem ljudi rade.
postupci utvrÿivanja (ISO 1996-1 : 2003) i dr.
- Pravilnik o tehniþkim normativima za ventilacijske ili klimatizacijske sisteme (Sl. list br. 38/89 i N.N. br.
- Struþni poslovi zaštite od buke jesu poslovi utvrÿivanja i provedbe mjera radi
69/97) u dijelu koji nije suprotan odredbama Tehniþkih propisa. sprjeþavanja ili smanjivanja i otklanjanja opasnosti od buke za zdravlje ljudi (þl. 3.).
Struþne poslove zaštite od buke mogu obavljati pravne osobe registrirane za obavljanje te djelatnosti koje imaju
ovlaštenje ministra nadležnog za zdravstvo. Osobe u tim pravnim osobama koje obavljaju struþne poslove zaštite od
buke moraju imati položen struþni ispit.
Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade

i borave (N.N. br. 145/04)
Mjerama zaštite od buke mora se sprijeþiti nastanak buke, odnosno smanjiti Veliþine za opisivanje buke te naþin i uvjeti mjerenja i odreÿivanja tih veliþina
postojeüa buka na dopuštene razine, a te mjere obuhvaüaju: definirani su slijedeüim normama:
1. odabir i uporaba malobuþnih strojeva, ureÿaja, sredstava za rad i transport - HRN ISO 1996-1-2-3, Akustika – opis, mjerenje i utvrÿivanje buke okoline,
2. promišljeno uzajamno lociranje izvora buke ili objekata s izvorima buke - HRN ISO 9612, Akustika – smjernice za mjerenje i utvrÿivanje izloženosti buci u
(emitenata) i podruþja ili objekata sa sadržajima koje treba štiti od buke (imitenata) radnoj okolini,
3. izvedbu odgovarajuüe zvuþne izolacije graÿevina u kojima su izvori buke radni i - HRN EN 60804, zvukomjeri s integriranjem i usrednjavanjem (þl. 2.).
boravišni prostori Neki od izraza u ovom Pravilniku imaju slijedeüe znaþenje:
4. primjenu akustiþkih zaštitnih mjera na temelju mjerenja i proraþuna buke na - Leq – ekvivalentna trajna razina buke jest ona razina stalne buke koja bi na þovjeka
mjestima emisije, na putovima širenja i na mjestima imisije buke jednako djelovala kao promatrana promjenjiva buka istog vremena trajanja.
5. akustiþka mjerenja zbog provjere i stalnog nadzora stanja buke - Lmax,nT – najviša razina buke tijekom mjerenja standardizirana na vrijeme odjeka 0,5 s
6. povremeno ograniþenje emisije zvuka (þl. 4.). - Ocjenska razina služi za ocjenu udovoljavanja dopuštenim razinama buke. To je
svaka predviÿena ili izmjerena akustiþka razina kojoj je dodano prilagoÿenje.
Mjere za zaštitu od buke radnika na radu, kao i zaštite od štetnog djelovanja buke Oznaþava se indeksom R.
na organizam radnika tijekom rada u radnim prostorijama ili prostorima moraju biti takve Osnovna veliþina za izražavanje buke je ekvivalentna razina buke. Mjeri se zvukomjerom
da sprijeþe štetno djelovanje buke na zdravlje radnika (þl. 14.). s integriranjem i usrednjavanjem
140
veljaþa 2008
Najviše dopuštene ocjenske ekvivalentne razine buke LRA,eq koju na radnom mjestu 3. s obzirom na ošteüenje sluha
stvaraju proizvodni i neproizvodni izvori buke su: Kada izmjerena ekvivalentna razina buke na radnom mjestu prelazi 80 dB(A), kao ocjenska razina buke za pojedinog radnika
primjenjuje se normalizirana dnevna osobna izloženost buci LRE,8h. Ako je buka tijekom radnog dana promjenjiva, primjenjuje se
1. s obzirom na ometanje rada: normaliziran tjedna osobna izloženost LRE,w. Najviša dopuštena dnevna ili tjedna osobna izloženost buci radnika izmosi 85 dB(A)
– þl. 12.
Opis posla Najviša dopuštena ekvavilentna razina buke LA,eq u dB(A)
Najviše dopuštene maksimalne standardne razine buke LRAFmax,nT koje se u
Najsloženiji poslovi upravljanja, rad vezan za veliku odgovornost, zatvorenim boravišnim prostorijama javljaju kao posljedica rada na zgradu vezanih
znanstveni rad 35
servisnih ureÿaja (ureÿaji za dovod i odvod vode, ureÿaji za snabdijevanje energijom,
Rad koji zahtjeva veliku koncentraciju i/ili preciznu grijanje, prozraþivanje i klimatizaciju, dizala, ureÿaji za pranje, bazeni i športski
psihomotoriku 40 ureÿaji, ureÿaji za sakupljanje i uklanjanje otpada, vrata na motorni pogon itd.) su
Rad koji zahtjeva þesto komuniciranje govorom 50
slijedeüe:
Lakši mentalni rad te fiziþki rad koji zahtjeva pozornost Vremenska znaþajka buke Dopuštena razina buke u dB(A)
i koncentraciju 65
Stalna ili isprekidana buka
(npr.grijanje, pumpe) 25
2. s obzirom na zamjeüivanje signala opasnosti i/ili upozorenja
Kratkotrajna ili kolebajuüa buka
Razina zvuþnog signala opasnosti ili upozorenja mora biti 10 dB viša od postojeüe razine buke na ispitivanom radnom mjestu (npr.dizala, ispiranje WC) 30
Pravilnik o opüim mjerama i normativima zaštite na radu od buke u

radnim prostorijama (Sl. list br. 29/71)
Donošenjem prethodno navedenog Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke uobliþavanje kanala, odvajanje cjevovoda od izvora buke i od ostalih elemenata prostorije
u sredini u kojoj ljudi rade i borave (N.N. br. 145/04) unesene su promjene pri odreÿivanju umecima od gume i drugih materijala što amortiziraju zvuk, opremanje krajeva ispušnih
razine buke na radnom mjestu te obveze primjene normi koje odreÿuju veliþine za cijevi napravama za prigušivanje buke i sl.).
opisivanje buke, naþin i uvjete mjerenja i odreÿivanja tih veliþina. Buduüi istovremeno nije
stavljen izvan snage ovaj Pravilnik, koji se primjenjuje kao pravno pravilo (temeljem þl.44. Djelovanje buke na ljude
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu, N.N. br.114/03), nastala je - Buka – jedan od stresogenih faktora ljudskog okoliša
situacija sa dva važeüa i veüim dijelom suprotstavljena propisa. Pravno vrijedi: važeüi su - Povišenjem tonusa simpatikusa (autonomni dio središnjeg živþanog sustava koji
novi propisi, a ovaj Pravilnik primjenjuje se kao pravno pravilo, odnosno na snazi su upravlja važnim životnim funkcijama, a nije pod kontrolom svijesti) dolazi do porasta
samo oni njegovi dijelovi koji nisu u suprotnosti sa novim Pravilnikom (samo odredbe krvnog tlaka, snizuje se periferna cirkulacija krvi,a time i manja koliþina kisika, javljaju
se poremeüaji disanja, promjene crijevne peristaltike, mijenja se ukupni metabolizam
o mjerama zaštite). u tijelu, remete se funkcije žlijezda s unutarnjim luþenjem (nadbubrežne žlijezde,
ýl. 25. hipofiza, dijelovi gušteraþe). Javlja se umor, razdražljivost, nesanica, smetnje u
Za sprjeþavanje buke što nastaje zbog kretanja fluida (zrak, para, plinovi) kroz cijevi koncentraciji, slabi koordinacija pokreta, sve reakcije postaju usporene. Rad se
ili kanale, kao i pri njihovom izlaženju u slobodnu atmosferu (motori s unutarnjim obavlja s poveüanim naporom, raste potrošak energije što se naroþito odražava na
izgaranjem, parni strojevi, kompresori, puhaljke, ventilatori i dr.), primjenjuju se mentalne funkcije i koncentraciju. Sve zajedno bitno poveüava rizik od ozljeda na
radu.
odgovarajuüe mjere zaštite pri projektiranju, izvedbi i montaži cjevovoda (ispravno
- Akustiþka trauma – posljedica buke

Stezanje arteriola (najmanjih arterija) te poveüani otpor protoku krvi ozlijediti üe
najprije onaj dio pužnice koji registrira zvukove viših frekvencija. Uz to, zbog veüih
amplituda vibracija u tekuüinama pužnice, viša razina buke u veüoj mjeri optereüuje
dijelove Cortijevog organa. Ovo rezultira ošteüenjem sluha, najprije za zvukove na
visokim frekvencijama (karakteristiþno je u podruþju od oko 4000 Hz). Kako je u ovoj
fazi sluh ošteüen samo za tonove viših frekvencija, ta se nagluhost u svakodnevnom
životu ne zapaža i u pravilu ne uoþava na vrijeme. Takva osoba najþešüe ostaje i
dalje izložena štetnom djelovanju buke, ošteüenje napreduje, širi se na zvukove nižih
frkvencija i na kraju prelazi u gluhoüu.
Ošteüenje sluha u svijetu:

- SAD – 20% radne populacije
- EU – 7% radne populacije
- RH – 3% radne populacije (pregledane)
141
IV. teþaj
142
veljaþa 2008
BILJEŠKE 143
IV. teþaj
144
BILJEŠKE
veljaþa 2008
BILJEŠKE 145
IV. teþaj
146
BILJEŠKE
veljaþa 2008
BILJEŠKE 147
Za Vas profesionalno osmišljavamo
vizualni identite u komunikaciji s
tržištem preko medija
Naruþite od nas:
• reklamu - novinsku, radijsku ili

televizijsku
• þestitke, kalendare i ostale potrepštine
a impresioniranje suradnika
Mi üemo Vam osmisliti i organizirati:
• Sadržaj za emisiju - bit üemo Vam

kreativni producenti
• Konferenciju ili promociju - sa aktivnim

programom i dobrom priþom
• Filmski, knjižni i animirani festival sa

PR-om, to radimo i za izložbe
Izdajemo:
• Samo knjige, brošure i þasopise -

nikad prijatelje i partnere
• Radimo prijelome i pripreme, ali ne za

bolnice
www.astudio.hr

TVZ4 Strojarstvo

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

TVZ4 Strojarstvo

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Program stručnog usavršavanja

ovlaštenih inženjera strojarstva

Upravljanje projektima i dokumentacijom

Tehničko veleučilište u Zagrebu

Program struþnog usavršavanja

IV. teþaj 8. i 9. veljaþe 2008. u prostorijama TVZ-GRO,

Grafiþko oblikovanje i priprema:

© 2008 Tehniþko veleuþilište u Zagrebu

Program struþnog usavršavanja

Upravljanje projektima i dokumentacijom

Energetska postrojenja i okoliš

Program struìnog usavršavanja

Ukupno 14 bodova za slušaþe IV. teþaja.

Popis predavaìa IV. teìaja

Ime i prezme Funkcija Tvrtka Tema

Voditelj struþnog usavršavanja ovlaštenih inženjera arhitekture:

CAD i projekt management u graditeljstvu

U tehniþkim granama industrije još uvijek postoji uvriježeno mišljenje da raþunala,

Raþunalna tehnologija doprinosi produktivnosti, kvaliteti i širim moguünostima izrade

Raþunalnom tehnologijom može se postiüi veüa eﬁkasnost i produktivnost, poveüati

Raþunalna tehonologija u izradi projektne dokumentacije donosi niz prednosti i olakšanja

2. UPRAVLJANJE PROJEKTIMA I DOKUMENTACIJOM

ArhCoordinator je aplikacija za upravljanje dokumentima i suradnju na projektnim

ArhCoordinator je rješenje velike problematike unutar projektantskih tvrtki bilo koje

Ujedno, pomoüu ArhCoordinatora, omoguüeno je prihvaþanje i arhiviranje digitalnih

Nakon implementacije sustava ArhCoordinator u projektnom birou, uz vrlo malo

3. DIGITALNI OBLIK PROJEKTA

ArhCoordinator nudi moguünost razluþivanja projekta na dva segmenta :

 Digitalni Pregledni Projekt (DPP)

ArhCoordinator 2007 sadrži sljedeüe aplikacije kao svoj sastavni dio:

Autodesk Design Review 2008

Design Review je Autodesk-ova aplikacija koja dolazi integrirana u sustav ArhCoordinatora.

Autodesk DWG true view 2008

Autodesk aplikacija koja dolazi integrirana u sustav ArhCoordinatora omogüava krajnjem

Od besplatnih preglednika uz sustav ArhCoordinatora dostavljaju se svi trenutno dostupni

 Autodesk DWG true View (preglednik DWG formata)

4. SISTEMSKI ZAHTJEVI ARHCOORDINATORA

Arhcoordinator je u odnosu na druge aplikacije iznimno malo zahtjevna aplikacija, što

 Microsot Windows 2000/XP (Sp1 ili noviji)

5. CAD I PROJEKT-MANAGEMENT U GRADITELJSTVU

Što donosi implementacija CAD Managementa

Stanje prije implementacija Managementa

 Slabo korištenje moguünosti aplikacije

Stanje nakon implementacija Managementa

 Standardizacija graﬁþkih elemenata

7. CILJEVI CAD MANAGEMENTA

 Opimizacija tehnoloških procesa

 Prikaz implementacijskog toka

Suvremeni sustavi i nove tehnologije instalacija

Apsorpcijski ureÿaji u sustavima

Zdenko Vašatko, dipl. ing. stroj.

Mr. sc. Ivan Cetiniü, dipl. ing. stroj.

1. APSORPCIJSKI RASHLADNI UREĈAJ

Sl. 1.1. Shema apsorpcijskog rashladnog ureÿaja

Na slici 1.1. je prikazan proces apsorpcijskog rashladnog sustava s otopinom litijbromid-

 Voda kljuþa, isparava i hladi se na temperaturi koja odgovara

U apsorpcijskoj jedinici voda isparava, a temperatura ostatne vode se smanjuje. Afinitet

Rashladni apsorpcijski stroj sastoji se od sljedeüih komponenata:

1. ISPARIVAý: Cijevni izmjenjivaþ u kojem se povratna hladna voda

Razmotrimo ukratko korake procesa apsorpcije. Apsorpcijski proces je dvo-tlaþni ciklus

Ovdje su bitna tri kruga:

1. Voda kao rashladni medij struji kroz isparivaþ, gdje se hladi na

DIJAGRAM RAVNOTEŽE: Rad apsorpcijskog ureÿaja se može analizirati pomoüu

Digitalni Pregledni Projekt (DPP)

Autodesk DWG true View (preglednik DWG formata)

Microsot Windows 2000/XP (Sp1 ili noviji)

Slabo korištenje moguünosti aplikacije

Standardizacija graﬁþkih elemenata

Opimizacija tehnoloških procesa

Prikaz implementacijskog toka

Voda kljuþa, isparava i hladi se na temperaturi koja odgovara

- kontinuirana regulacija protoka radne pare,

Znatne energetske i materijalne uštede

nastrujna brzina zraka wa [m/s] – veüa brzina smanjuje uþinkovitost,

Qev ,d U a wa Aa c pa (t1 t 2 ) [W]

wa – nastrujna brzina zraka u svijetlom presjeku klima jedinice [m/s]

potrošnja svježe vode [l/h po m3 ohlaÿenog zraka]