REFERAT

Sergej Vasiljevič Rahmanjinov:

Koncert u c-molu za klavir i orkestar, br. 2, op. 18

Petar Iljič Čajkovski:

Labuđe jezero, ulomci iz baleta

Jurij Temirkanov dirigent

Nikolaj Luganski klavir

O izvođaču:

Sankt-Peterburška je Filharmonija pod palicom Jurija Temirkanova imala na

programu Koncert u c-molu za klavir i orkestar, broj 2, op. 18 Sergeja
Rahmanjinova i ulomke iz baleta “Labuđeg jezera” Petra Iljiča Čajkovskog. Ovaj
najstariji ruski orkestar, utemeljen kao Dvorski orkestar 1882. za Aleksandra III.,
u sovjetskom je periodu po prvi put izveo “Život junaka” i “Tako je govorio
Zaratustra” Richarda Straussa, Mahlerovu “Prvu simfoniju” i Brucknerovu
“Devetu” kao i Skrjabinovu “Poemu ekstaze”.

Godine 1921. pripojen je novoutemeljenoj Lenjingradskoj filharmoniji, prvoj u

SSSR-u. Ravnali su njome najslavniji dirigenti, od O. Klemperera, do F.
Weingartnera. Među solistima izdvajaju se V. Horowitz i S. Prokofjev. Praizvela
je “Klasičnu simfoniju” ovog drugoga i Šoštakovičevu “Prvu simfoniju”. Za pola
stoljeća duga vodstva J. Maravinskoga izvedene su sve Šoštakovičeve simfonije,
pa ne čudi što mu je skladatelj posvetio svoju Osmu simfoniju.

Od 1988. vodstvo preuzima Jurij Temirkanov koji je zadržao Maravinskijevo

postignuće ponajboljeg svjetskog ansambla. U Zagreb je Temirkanov doveo
mladog pijanista Nikolaja Luganskoga, koji je svoju strasnu ljubav prema
Rahmanjinovu unio u virtuoznu, premda ponešto nekontroliranu interpretaciju,
ovog svjetski (nakon prve verzije filma “Kratak susret”) popularna Koncerta.

Kad jednako popularnim ulomcima “Labuđeg jezera” P.I. Čajkovskoga dirigira

maestro Temirkanov s dobro uigranim i discipliniranim orkestrom, s virtuoznim
violinistom (solo u Ruskom plesu) ili s obje harfistice (duo u Tempo di Valse),
zaboravljamo da je još zahtjevnije mogao biti osmišljen repertoar. A dokazali su
to i slušatelji prepune KD “Lisinski” s pravom provalom oduševljenja.

Orkestar i Zbor Ruske kapele pod vodstvom Valerija Poljanskoga imao je na

repertoaru “Zvona”, zborsku simfoniju za sopran, tenor, bariton, zbor i orkestar,
op. 35; Uvertiru iz opere “Ruslan i Ljudmila”, op. 5; Tri simfonijska zbora iz
neizvedenih opera M.P. Musorskoga u aranžmanu Rimski-Korsakova i
Polovjetske plesove za zbor i orkestar iz opere “Knez Igor” A.P. Borodina.

Ruska kapela se prvi put spominje 1957. godine u sastavu Sovjetske

radiotelevizije, a samostalno je nastala 1991., zaslugom G. Roždjestvenskoga i V.
Poljanskoga. Od tada su njezine odlike studioznost interpretacije i besprijekornost
stilske izvedbe. Fascinirani slušaoci osjetili su da su ruski umjetnici izlili famoznu
rusku dušu u svoj odnjegovan zvuk, baš zato što je i discipliniran.

U zbornoj simfoniji “Zvona” nastupili su i solisti – koji su plijenili kristalno

čistom plemenitosti fraze. Poljanski uspijeva u najtežem – u suptilnom koliko i
bogatom nijansiranju – od crescenda i decrescenda do zvukovne dramatike; od
piana do fortea; od virtuoznosti svih instrumentalista do izglačanih zborista.
Prenio je dirigent, autentični tumač kompleksa predloška, duhovnost i psihološki
naboj.

Savršena suglasnost odnosi se i na prava otkrića - kako na Tri simfonijska zbora

iz neizvedenih opera (“Pokraj hrama Eumenida”, “Senakjeribov poraz” i “Isus
Navin”) Musorskoga tako i na Glinkinu uvertiru iz opere “Ruslan i Ljudmila”, op.
5 i, na koncu, Polovjecke plesove iz Borodinova “Kneza Igora”. Način na koji je
maestro Poljanski utihnuo posljednji ton uistinu jest pravo savršenstvo.

Sergej Vasiljevič Rahmanjinov (rus. Сергей Васильевич Рахманинов,

Semjonovo, 1. travnja 1873. - Beverly Hills, 28. ožujka 1943.), ruski pijanist,
dirigent i skladatelj

Ubrajao se među najveće pijanističke virtuoze svojega doba. Njegova glazba je

prožeta elegičkim akcentima koji katkad prelaze u izrazitu melankoliju.
Najpoznatija su mu klavirska djela, oblikovana pod utjecajme Liszta i Chopina.

Djela:

 "Rapsodija na Paganinijevu temu"

 "Elegički trio"
 "Otok mrtvih"
 "Proljeće"
 "Zvona"

Petar Iljič Čajkovski (rus. Пётр Ильич Чайковский, Votkinsk, 7. svibnja

1840. - Sankt Peterburg, 6. studenog 1893.), ruski skladatelj ukrajinskog
podrijetla. Čajkovski je porijeklom iz ugledne ukrajinske kozačke obitelji Čajka
(rod). Pojavio se u ruskoj carskoj glazbi istodobno sa skladateljima Novoruske
škole, tzv. grupom Petorice, a njihovo se stvaralaštvo međusobno dopunjuje. Po
svom glazbenom izrazu je kasni romantičar, a prožima svoja djela ruskim duhom
u melodiji i sadržaju svojih opera.

Studirao je na petrogradskom Konzervatoriju, a predavao je harmoniju na

Konzervatoriju u Moskvi i pisao glazbene kritike. Materijalnu neovisnost i
boravak u inozemstvu omogućila mu je njegova mecenatkinja Nadežda von
Meck, a njihovo dopisivanje važan je izvor podataka o stvaralačkom radu i
estetskim pogledima Čajkovskoga. Nastupao je kao dirigent vlastitih djela po
cjelom Ruskom Carstvu, Europi i SAD-u.
  Opere:
o Wojevoda
o Opričnik - opera u 4 čina prema Lashetschnikowu, libreto: P. I.
Čajkovski (1870.-1872.), praizvedba: 1874. u St. Peterburgu
o Vakula - opera u 3 čina prema Gogolu, libreto: J. P. Polonski
(1874.), praizvedba: 1887. u Moskvi
o Jevgenij Onjegin - opera u 3 čina prema Puškinu, libreto: P. I.
Čajkovski i K. S. Schilowski (1887./1888.), praizvedba: 1879. u
Moskvi
o Djevica Orleanska - opera u 4 čina prema Schilleru, libreto: P. I.
Čajkovski (1878./1879.), praizvedba: 1881. u St. Peterburgu
o Mazeppa - opera u 3 čina prema Puškinu, libreto: W. P. Burenin
(1881.-1883.), praizveba: 1884. u Moskvi
o Čarodejka - opera u 4 čina prema Schpashinskom, libreto: I. W.
Schpashinski (1885.-1887.), praizveba: 1887. u Moskvi
o Pikova dama - opera u 3 čina prema Puškinu, libreto: Modest i P. I.
Čajkovski (1890.), praizvedba: 1890. u St. Peterburgu
o Jolanta - opera u 1 činu prema Hertzu, libreto: Modest Čajkovski
(1891.), praizvedba: 1892. u St. Peterburgu
 Baleti:
o Labuđe jezero - balet u 4 čina (1875./1876.), praizvedba: 1877. u
Moskvi
o Trnoružica - balet u 3 čina prema Perraultu, libreto: I. A.
Wsewoloschski, praizvedba: 1890. u St. Peterburgu
o Orašar - balet u 2 čina prema Hoffmanu, libreto: I. A.
Wsewoloschski, praizvedba: 1892. u St. Peterburgu

 Scenska glazba:
o Lažni Dmitri i Wassili Schuiski - od Ostrowskog (1867.)
o Seviljski brijač - od Beaumarchaisa (1872.)
o Snježna pahiljica - od Ostrowskog (1843.)
o Wojewoda - od Ostrowskog (1886.)
o Hamlet (1891.)

Orkestralna djela

 Simfonije:
o I. simfonija u g-molu "Zimska" op.13 (1886.)
o II. simfonija u c-molu "Mala Ruska" op.17 (1872.)
o III. simfonija u D-duru "Poljska" op.29 (1875.)
o IV. simfonija u f-molu op.36 (1877.)
o Manfred simfonija u h-molu op.58 (1886.)
o V. simfonija u e-molu op.64 (1888.)
o VI. simfonija u h-molu "Patetična" op.74 (1893.)

Moj dojam:

Muzika je predivna. Lako ulazi u uho, dramatična je i u momentima vesela. U

svakom trenutku mogao sam zamisliti labuda na jezeru. Izvedba je bila vrlo
osjećajna. Filharmonija me oduševila, vidi se da spada u sam svjetski vrh
simfonijskih orkestara. Već su me u prvom taktu oborili sa nogu. Svakako ću I
slijedeći put posjetiti Lisinski. Poslije izvedbe osjećao sam se kao da sam se
probudio iz sna.