HRVATSKI OGRANAK ME UNARODNE

ELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE – HO CIRED

1. savjetovanje SO2 – 03
Šibenik, 18. - 21. svibnja 2008.

Ana Tomasovi , dipl. ing. Mate Lasi , dipl. ing.

Kon ar – Institut za elektrotehniku d.d. Kon ar – Institut za elektrotehniku d.d.
atomasovic@koncar-institut.hr mlasic@koncar-institut.hr
Slaven Neki , dipl. ing. Mario Veža, dipl. ing.
Kon ar – Institut za elektrotehniku d.d. Kon ar – Institut za elektrotehniku d.d.
snekic@koncar-institut.hr mveza@koncar-institut.hr
mr. sc. Jandro Šimi , dipl. ing.
Kon ar – Institut za elektrotehniku d.d.
jsimic@koncar-institut.hr

NEGATIVNO POVRATNO DJELOVANJE NELINEARNIH TROŠILA NA

KVALITETU NAPONA

SAŽETAK

Zbog stalnog napretka tehnologije i zatjeva za što ve om energetskom u inkovitosti ure aja,
danas gotovo da i ne postoje trošila koja u sebi ne sadrže sklopove energetske elektronike za prilagodbu
iznosa napona i frekvencije napajanja (izuzev trošila kojima je prvenstvena namjena zagrijavanje vode ili
prostorija). Takva trošila imaju nelinearnu U-I karakteristiku pa iz elektroenergetske mreže uzimaju struju
nesinusoidalnog valnog oblika. Svaki takav valni oblik je mogu e rastaviti na osnovni harmonik
frekvencije 50 Hz i njegove višekratnike frekvencije (više harmonike). Viši harmoni ki lanovi struje
stvaraju na impedancijama mreže padove napona, pa uslijed toga dolazi do izobli enja valnog oblika
napona. Izobli enje valnog oblika napona može uzrokovati probleme u radu opreme spojene na
elektroenergetsku mrežu ukoliko se prekora e neke vrijednosti (razine kompatibilnosti opreme). Da bi se
omogu io pravilan rad opreme operator sustava treba unaprijed definirati grani ne vrijednosti izobli enja
valnog oblika napona, koje trebaju biti niže od razina kompatibilnosti opreme. Grani ne vrijednosti
izobli enja valnog oblika napona u nekom vorištu elektroenergetske mreže operator sustava najlakše
održava kontrolom ukupne instalirane snage nelinearnih trošila u tom vorištu prilikom izdavanja
elektroenergetskih suglasnosti.
U ovom lanku e biti obra ena problematika izobli enja valnog oblika napona u elektrodistribucijskim
mrežama. Osim toga e biti dan pregled i komentar postoje e regulative u RH i svijetu.

Klju ne rije i: kvaliteta napona, energetska elektronika, nelinearno trošilo, viši harmonici,
razine kompatibilnosti

NEGATIVE INFLUENCE OF NON-LINEAR LOADS ON VOLTAGE QUALITY

SUMMARY

As a result of continues improvement of technology and demands for greater device energy
efficiency, almost all modern devices contain power electronics for voltage and frequency adjustment
(with exception of devices that are used only for heating). That kind of devices have nonlinear U–I
characteristics, so they draw non-sinusoidal current from the power grid. Each non-sinusoidal waveform
can be separated to a waveform of fundamental frequency (50 Hz) and waveforms of other frequencies
that are an integral multiple of fundamental frequency. Current harmonics cause voltage drops on the grid
impedances, and therefore voltage distortion. Voltage distortion can cause problems in normal operation

1
of devices that are connected to power grid if certain limits are exceeded (compatibility levels of
equipment). To avoid problems with normal operation of connected devices, system operator has to
define limits for voltage distortion, and that limits need to be lower than compatibility levels. System
operator can easily control voltage distortion in nodes of power grid by controlling total installed power of
nonlinear loads in each node.
This paper will discuss issues related to voltage distortion in power distribution networks. The
paper will also give overview of Croatian and international regulations and standards.

Key words: voltage quality, power electronics, nonlinear load, harmonics, compatibility levels

1. UVOD

Nelinearna trošila su trošila koja sadrže sklopove energetske elektronike. Takva trošila (npr.
elektromotorni pogoni sa promjenjivom brzinom vrtnje, osobna ra unala, pisa i, štedne žarulje, klima
ure aji, fotokopirni ure aji, mali UPS ure aji) zbog prilagodbe iznosa napona i frekvencije napajanja
uzimaju iz mreže nesinusoidalnu struju, koja sadrži više harmoni ke lanove. Tokovi viših harmonika
uzrokuju padove napona na impedancijama mreže, a posljedica je izobli enje valnog oblika napona.
Izobli enje napona može uzrokovati probleme u radu opreme spojene na elektroenergetsku mrežu
ukoliko se prekora e razine kompatibilnosti opreme (razine izobli enja napona na koju je oprema imuna
prema slici 2). Da bi se omogu io pravilan rad opreme, operator sustava treba unaprijed definirati
grani ne vrijednosti izobli enja napona i pojedinih harmonika napona, koje trebaju biti niže od razina
kompatibilnosti opreme (tzv. planirane razine). Planirane razine se najlakše održavaju kontrolom ukupne
instalirane snage nelinearnih trošila u nekom vorištu mreže prilikom izdavanja elektroenergetske
suglasnosti. Nakon što se odredi planirana razina pojedinog višeg harmonika napona u odre enom dijelu
mreže (koji obuhva a nekoliko vorišta), iz impedancije mreže za taj harmonik i planirane razine
harmonika napona se odre uje maksimalna dozvoljena struja tog višeg harmonika, koju sva nelinearna
trošila zajedno mogu injektirati u pojedino vorište tog dijela mreže.
Pojednostavljeni na in procjene planiranih razina za više harmonike napona sa doprinosom
razli itih naponskih razina je prikazan na slici 1. Za priklju enje nelinearnog trošila na niski napon, u obzir
treba uzeti sve više harmonike koje injektiraju trošila na niskom naponu, ali isto tako i harmonike koje
injektiraju trošila priklju ena na višim naponskim razinama. Kada se sve uzme u obzir, pojedini viši
harmonik treba biti manji od planiranih razina.

Slika 1. Pojednostavljeni na in procjene planiranih razina za više harmonike

napona sa doprinosom razli itih naponskih razina

2
2. NORMIZACIJA NA PODRU JU EMC-a

Kada se govori o kvaliteti napona u odre enom vorištu mreže, potrebno je uzeti u obzir
priklju ena trošila, jer je kvaliteta napona usko vezana za karakteristike trošila. Dakle, normiranje samo
parametara kvalitete napona nije dovoljno jer bi teško bilo zadovoljiti normirane vrijednosti tih parametara
bez donošenja normi vezanih za elektromagnetsku kompatibilnost (EMC) priklju ene opreme. Norme
vezane za EMC odre uju razine smetnji koje oprema potroša a može generirati te koje može podnijeti
bez ošte enja ili gubitka funkcija (razine kompatibilnosti).
Prilikom planiranja mreže i kod priklju enja novih korisnika mreže, uvijek treba postaviti strože
granice od granica kompatibilnosti, tzv. planirane razine, što osigurava zadovoljavaju i rad priklju ene
opreme, slika 2.
Zbog toga osim europske CENELEC-ove norme EN 50160:1999 “Voltage characteristics of
electricity supplied by public distribution systems “ koja odre uje parametre opskrbnog napona i nije
norma s podru ja elektromagnetske kompatibinosti, postoje i norme i tehni ki izvještaji s podru ja
elektromagnetske kompatibilnosti koje se odnose na karakter optere enja i daju smjernice za procjenu
harmoni kih izobli enja u EES-u:
a) IEC 61000-3-2 (2005) "Limits for harmonic current emissions equipment input current <16A
per phase";
b) IEC 61000-3-4 (1998) "Limitation of emission of harmonic currents in low-voltage power
supply systems for equipment with rated current greater than 16A";
c) IEC 61000-3-6 (1996) "Assessment of emission limits for distorting loads in MV and HV
power systems";
d) IEEE 519-1992 "Recommended Practices and Requirements for Harmonic Control in
Electrical Power Systems".
Operator sustava ima zadatak isporu ivati elektri nu energiju odre ene kvalitete prema normi EN
50160:1999, a korisnik mreže ne smije uzrokovati smetnje iznad granica dozvoljenih IEC normama i
tehni kim izvještajima serije IEC 61000-3-x.
veli ina smetnje

razina ispitivanja opreme na imunost

razina kompatibilnosti

razina koju planira distribucija

procjenjena razina

vrijeme

Slika 2. Usporedba razina kompatibilnosti i planiranih razina

3. IEC 61000-3-6 (1996)

Tehni ki izvještaj IEC 61000-3-6 (1996) "Electromagnetic compatibility (EMC), Part 3: Limits,
Section 6: Assessment of emission limits for distorting loads in MV and HV power systems – Basic EMC
publication" (Odre ivanje grani nih vrijednosti emisije za nelinearna trošila u SN i VN energetskim
sustavima) daje smjernice operatoru sustava za procijenu utjecaja postrojenja korisnika mreže na
harmoni ko izobli enje napona u elektroenergetskoj mreži na koju se priklju uju. (srednjenaponska i
visokonaponska razina). IEC 61000-3-6 (1996) je tehni ki izvještaj koji se najviše bavi harmoni kim
izobli enjem napona, iako se daju i indikativne vrijednosti za granice strujnih harmonika. Ovaj tehni ki
izvještaj je vezan za podru je elektromagnetske kompatibilnosti.
Na podru ju elektromagnetske kompatibilnosti elektroenergetskog sustava, te trošila i opreme
priklju enih na njega, postoje dvije razine. Jedna je razina definirana kao emisija smetnji koju trošilo smije
emitirati pri svom radu, a da pri tome ne uzrokuje smetnje u radu drugih trošila. Druga je razina

3
elektromagnetskog djelovanja koje pojedino trošilo može podnijeti, a da ga te smetnje ne ometaju u radu.
Cilj ove preporuke je ograni avanje napona viših harmonika u sustavu za opskrbu elektri nom energijom
na razinu kompatibilnosti. Razine kompatibilnosti su temeljene na 95%-tnoj vjerojatnosti, da odre ena
smetnja u cijelom sustavu ne e prije i odre enu granicu.
U tablici III. dane su razine kompatibilnosti za harmoni ke napone (u postotku nazivnog napona)
u NN i SN elektroenergetskim sustavima.

Tablica III. Razine kompatibilnosti za harmoni ke napone (u postotku nazivnog napona) u NN i SN

energetskim sustavima prema IEC 61000-3-6 (1996)
Neparni harmonici Neparni harmonici Parni harmonici
Red Harmoni ki Red Harmoni ki Red Harmoni ki
harmonika napon ( % ) harmonika napon ( % ) harmonika napon ( % )
5 6 3 5 2 2
7 5 9 1,5 4 1
11 3,5 15 0,3 6 0,5
13 3 21 0,2 8 0,5
17 2 >21 0,2 10 0,5
19 1,5 12 0,2
23 1,5 >12 0,2
25 1,5
>25 0,2+1,3 (25/h)
THD : 8 %
Prilikom planiranja distribucijskih mreža treba pretpostaviti strože kriterije od onih koje daju
preporuke, tako da bi se u slu aju prelaska planiranih razina, još uvijek smetnje nalazile ispod preporu enih
razina. Planirane razine su dane od operatora sustava za sve naponske razine sustava i mogu se smatrati
kao interni ciljevi operatora sustava. Planirane razine daju se samo kao pokazne vrijednosti, jer se one
razlikuju od slu aja do slu aja ovisno o strukturi mreže i drugim okolnostima. Proizvo i opreme moraju
projektirati opremu tako da podnosi razine smetnji ve e od onih danih preporukama, kako bi, i u slu aju
prelaska preporu enih razina, oprema još uvijek bila imuna na te smetnje.
U tablici IV. dane su planirane razine za harmoni ke napone (u postotku nazivnog napona) u SN,
VN i VVN elektroenergetskim sustavima.

Tablica IV. Planirane razine za harmoni ke napone u SN i VN i VVN energetskim sustavima

prema IEC 61000-3-6 (1996)
Neparni harmonici Neparni harmonici Parni harmonici
Red Harmoni ki napon Red Harmoni ki napon Red Harmoni ki napon
harmonika (%) harmonika (%) harmonika (%)
SN VN-VVN SN VN-VVN SN VN-VVN
5 5 2 3 4 2 2 1,6 1,5
7 4 2 9 1,2 1 4 1 1
11 3 1,5 15 0,3 0,3 6 0,5 0,5
13 2,5 1,5 21 0,2 0,2 8 0,4 0,4
17 1,6 1 >21 0,2 0,2 10 0,4 0,4
19 1,2 1 12 0,2 0,2
23 1,2 0,7 >12 0,2 0,2
25 1,2 0,7
>25 0,2+0,5 0,2+0,5
(25/h)
(25/h)
THD : 6.5 % u SN sustavima ; 3 % u VN sustavima
Procjena utjecaja postrojenja korisnika mreže koje ima nelinearne terete na kvalitetu napona ovisi
o zakupljenoj snazi postrojenja, ukupnoj snazi nelinearnih tereta i karakteristikama mreže. Procjenu
injektiranja viših harmonika treba napraviti za najgori mogu i slu aj normalnog pogonskog stanja. U obzir
treba uzeti i nesimetriju napona napajanja koja može dovesti do generiranja nekarakteristi nih viših
harmonika.

4
 U proceduri procjene razlikujemo tri stupnja procjene:
a) 1. stupanj – jednostavna procjena grani nih emisija smetnji
b) 2. stupanj – grani ne emisija smetnji s obzirom na stvarne karakteristike mreže
c) 3. stupanj – prihva anje viših grani nih emisija smetnji uz posebne uvjete
Postupak procjene je prikazan na slici 3

Slika 3. Postupak procjene prilikom priklju enja korisnika mreže sa nelinearnim teretima na mrežu

5
3.1. Prvi stupanj procjene

Ukoliko se radi o trošilima male snage koja se priklju uju na niski napon, ili ukoliko je usuglašena
snaga korisnika mreže mala u odnosu na snagu kratkog spoja na mjestu priklju enja (Si/SSC < 0,1%), nije
potrebno detaljno izvesti procjenu.
Ukoliko gore navedeni uvjet nije ispunjen, postoje još dva mogu a pristupa za priklju enje
korisnika mreže bez detaljne provjere.
Prvi uklju uje prora un snage nelinearnih trošila koja unose izobli enje u napon napajanja. Ta
snaga (SDwi) uklju uje težinske faktore povratnog djelovanja (W j) koji se kre u izme u 0.7 i 2.5, a ovise o
obliku struje koju nelinearno trošilo vu e iz mreže.

S Dwi S Dj W j (1)
j

gdje je:
SDj snaga pojedinog nelinearnog tereta (j) u postrojenju korisnika mreže (i)
Wj težinski faktor povratnog djelovanja na mrežu (0.7<W j<2.5)
Ukoliko je ovako izra unata snaga nelinearnih trošila mala u odnosu na snagu kratkog spoja na
mjestu priklju enja (SDwi/SSC < 0.1%), nije potrebno detaljno izvesti procjenu.
Drugi uklju uje prora un relativnih iznosa struja pojedinih harmonika. Grani ne vrijednosti emisije
viših harmonijskih lanova struje se uobi ajeno daju u postocima efektivne nazivne struje In koja
odgovara usuglašenoj snazi (snazi iz elektroenergetske suglasnosti). Apsolutni iznosi emisije viših
harmonika struje su maksimalni iznosi 10-minutnih prosjeka RMS vrijednosti pojedinog harmonika struje.
U tablici V. su dane nazna ene vrijednosti za grani ne razine relativnih harmoni kih struja za ukupno
optere enje potroša a.

Tablica V. Nazna ene vrijednosti harmoni kih struja u okviru 1. stupnja za ukupno optere enje korisnika
mreže
2
red harmonika h 5 7 11 13 Ih
dopuštena razina harmoni kih
5-6 3-4 1,5 - 3 1 - 2,5 6-8
struja ih=Ihi/Ii [%]
Ih = ukupna harmoni ka struja reda h uzrokovana potroša em
Ii = efektivna vrijednost struje koja odgovara njegovoj usuglašenoj snazi (na osnovnoj frekvenciji)
Ukoliko postrojenje korisnika mreže zadovoljava uvjete iz tablice V. nije potrebno daljne
razmatranje emisije harmonika u elektri nu mrežu. Ukoliko uvjeti prema tablici V. nisu zadovoljeni prelazi
se na drugi pa na tre i stupanj procjene.

3.2. Drugi stupanj procjene

Drugi stupanj procjene na koji se prelazi ukoliko nisu zadovoljeni uvjeti iz prvog stupnja se temelji
na prvom i drugom zakonu sumacije.
Prvi zakon sumacije je linearni zakon u kojem se koriste faktori raznolikosti (k hj). Faktor
raznolikosti ovisi o vrsti ure aja, redu harmonika i omjeru snage promatranog trošila i snage kratkog
spoja na mjestu priklju ka, a kre e se izme u 0.1 i 1.
Odre eni viši harmonik napona koji je posljedica rada postrojenja korisnika mreže nakon
priklju enja na mrežu se može procijeniti preko linearne sume struja tog istog višeg harmonika koju
generiraju pojedina nelinearna trošila uzimaju i u obzir faktor raznolikosti i impedanciju mreže na mjestu
priklju ka:

U hi Zh khj I hj (2)
j

Ili preko ukupne struje odre enog harmonika koju generira postrojenje korisnika mreže:

U hi Z h khj I hj (3)

6
 Me utim, treba uzeti u obzir da tako procijenjen napon višeg harmonika jednog korisnika mreže
treba biti dio ukupnog dozvoljenog doprinosa od svih korisnika mreže koji se napajaju iz promatranog
dijela mreže (Gh).
Ukupni dozvoljeni doprinos svih korisnika mreže na odre enoj naponskoj razini se procjenjuje
kao umnožak faktora doprinosa mreže na koju se korisnik mreže priklju uje (knLV, knMV, knHV) i planirane
razine harmonika na NN (LhLV).
Ako sa Si ozna imo ugovorenu snagu od strane korisnika mreže, a sa St ukupnu dostupnu snagu
u promatranom dijelu mreže (odnosi se na snage transformatora koji napajaju taj dio mreže), onda je
dozvoljeni viši harmonik napona korisnika mreže:
Si
U hi Gh (4)
St
Ovaj uvjet treba biti zadovoljen za svaki viši harmonik reda h.
Drugi zakon sumacije je op enitiji od prvog i manje konzervativan, a donesen je na temelju iskustva.

Uh i
U hi (5)

gdje je:
Uh rezultantni napon višeg harmonika reda h, za razmatrani skup nelinearnih
trošila (vjerojatnosna vrijednost)
Uhi napon višeg harmonika reda h pojedina nog izvora
eksponent koji ovisi o dva faktora:
a) vjerojatnosti da stvarna vrijednost ne e dosti i izra unatu (95%) i
b) mjeri u kojoj viši harmonici napona pojedina nih izvora variraju po vrijednosti i faznom kutu
U tablici VI. su dane vrijednosti za eksponent koje su dobivene na temelju iskustva.

Tablica VI. Eksponent u ovisnosti o rednom broju harmonika

red harmonika h
1 h<5
1,4 10
2 h>10
Napomena: Kada je poznato da su harmonici u fazi (razlika u
faznom kutu manja od 90°) tada se =1 koristi za h>5
Svaki viši harmonik napona reda h u SN mreži je vektorska suma naponskog harmonika reda h
koji dolazi sa više naponske razine, i naponskog harmonika reda h na SN koji je posljedica svih
nelinearnih trošila koja su priklju ena na SN (uklju uju i i trošila na NN koja se isto tako mogu smatrati
dijelom SN mreže). Tako prora unat viši harmonik napona ne bi trebao dosti i planiranu razinu.

3.2.1. Prva aproksimacija

GhMV LV LhMV ThHM LhHV (6)

gdje je:
GhMV+LV prihvatljiva vrijednost višeg harmonika napona reda h od strane SN i NN nelinearnih trošila
(u postocima nazivnog napona)
LhMV planirana razina za h-ti harmonik u SN mreži
LhHV planirana razina za h-ti harmonik u VN mreži
ThHM faktor kojim se prenosi viši harmonik napona reda h iz VN u SN mrežu
(obi no izme u 2/3 i 3) i koji odre uje operator sustava
eksponent (tablica VI)
Ovakva aproksimacija, koja NN trošila smatra dijelom ukupnog optere enja SN mreže je
zadovoljavaju a ukoliko je udio ku anstava (u ve ini NN trošila) u ukupnom optere enju malen. Me utim,
ukoliko je udio ku anstava zna ajan, potrebno je upotrijebiti druk iju metodu, s obzirom na pretpostavku da
industrijski korisnici mreže i ku anstva ne rade istovremeno. U tom slu aju se koristi druga aproksimacija.

7
3.2.2. Druga aproksimacija

S MV
GhMV LhMV ThHM LhHV (7)
S MV S LV FML
gdje je:
GhMV prihvatljiva vrijednost višeg harmonika napona reda h od strane SN nelinearnih trošila
(u postocima nazivnog napona)
SMV ukupna snaga tereta koji se direktno napajaju iz SN mreže preko VN/SN
transformatora
SLV ukupna snaga tereta koji se direktno napajaju iz NN mreže preko istih VN/SN
transformatora
FML faktor podudarnosti izme u dva nelinearna tereta koja se napajaju iz SN i NN
distribucijske mreže
Vrijednost faktora podudarnosti se može izra unati iz dijagrama optere enja, a izražava se kao
omjer ukupnog optere enja NN trošila kod maksimalnog optere enja SN trošila i maksimalnog
optere enja NN trošila (izražava se u p.u.). Faktor podudarnosti uzima u obzir da nema preklapanja
maksimalnog optere enja SN i NN trošila.
Primjer za prora un faktora podudarnosti FML je prikazan na slici 4. (omjer 0,3 p.u. u 8 sati ujutro i
0,6 p.u. u 8 sati nave er). Faktor podudarnosti u ovom slu aju iznosi 0,5.

Slika 4. Dnevni dijagram optere enja u SN mreži

Za svakog pojedina nog korisnika SN mreže dozvoljen je samo mali dio globalne grani ne
vrijednosti emisije GhMV+LV ili GhMV. Taj udio se ra una iz omjera ugovorene snage korisnika mreže (Si) i
snage gornjeg transformatora koji napaja taj dio mreže (S t).
Prema prvoj aproksimaciji vrijedi:

i
EUhi GhMV LV (8)

i
EUhi GhMV LV (9)

A ukoliko je pojedina nom korisniku mreže emisija ograni ena prema ugovorenoj snazi vrijedi:
Si
EUhi GhMV LV (10)
St

Si
EUhi GhMV LV (11)
St
gdje je:
EUhi dozvoljena vrijednost višeg harmonika napona reda h za pojedina nog
korisnika mreže (i) koji se napaja direktno iz SN mreže (%)

8
GhMV+LV prihvatljiva vrijednost višeg harmonika napona reda h od strane SN i
NN nelinearnih trošila (u postocima nazivnog napona) , prema (6)
Si=Pi/cos Snaga iz elektroenergetske suglasnosti i-tog korisnika mreže
St dostupnu snagu u promatranom dijelu mreže (odnosi se na snage
transformatora koji napajaju taj dio mreže)
eksponent (tablica 6)
Prema drugoj aproksimaciji vrijedi:

Si 1
EUhi GhMV (12)
St FMV
gdje je:
EUhi dozvoljena vrijednost višeg harmonika napona reda h za pojedina nog
korisnika mreže (i) koji se napaja direktno iz SN mreže (%)
GhMV prihvatljiva vrijednost višeg harmonika napona reda h od strane SN
nelinearnih trošila (u postocima nazivnog napona), prema (7)
Si=Pi/cos Snaga iz elektroenergetske suglasnosti i-tog korisnika mreže
SMV ukupna snaga tereta koji se direktno napajaju iz SN mreže preko
VN/SN transformatora
FMV faktor podudarnosti izme u dva nelinearna tereta koja se napajaju iz SN mreže i
injektiraju više harmonike istovremeno (izme u 0,4 i 1)
eksponent (tablica 6)
Kod priklju enja korisnika mreže je uputno odrediti grani ne vrijednosti strujnih harmonika iako je
cilj ograni iti harmonike napona, jer korisnik meže injektira harmonike struje:

EUhi
EIhi (13)
Zh
gdje je:
EIhi dozvoljena vrijednost višeg harmonika struje reda h za pojedina nog
korisnika mreže (i)
EUhi dozvoljena vrijednost višeg harmonika napona reda h za pojedina nog
korisnika mreže (i) koji se napaja direktno iz SN mreže (%)
Zh imedancija mreže na mjestu priklju ka korisnika mreže (ovisi o frekvenciji)

3.3. Tre i stupanj procjene

Primjena 1. i 2. stupnja procjene može dovesti do pretjeranih ograni enja na emisiju viših
harmonika napona, s obzirom da postoji velik broj korisnika mreže koji nemaju zna ajnije nelinearne
terete. Zbog toga operator sustava u nekim slu ajevima može omogu iti priklju enje korisnika mreže ije
su emisije viših harmonika ve e od dopuštenih.
3. stupanj procjene je važan za odgodu dodatnih ulaganja u postrojenje korisnika mreže, koje možda
nije ni potrebno. Treba pažljivo analizirati utjecaj ostalih korisnika mreže na izobli enje napona, i ako bude
potrebno, u budu nosti ugraditi filtere. Me utim, ukoliko su nakon priklju enja takvog korisnika mreže viši
harmonici ve i od planiranih razina, potrebno je odre enim metodama smanjiti emisiju na odre enu razinu.

4. MREŽNA PRAVILA ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA

Mrežnim pravilima elektroenergetskog sustava se ure uje pogon i na in vo enja, razvoj i

izgradnja te uspostavljanje priklju aka na distribucijsku mrežu u elektroenergetskom sustavu. U njima se
pod to kom 5.3. Priklju enje na distribucijsku mrežu propisuju tehni ki i pogonski uvjeti za priklju enje na
distribucijsku mrežu radi osiguranja normalnog pogona distribucijske mreže, sprje avanja nedopuštenog
povratnog djelovanja na mrežu i postoje e korisnike mreže. U to ki 5.3.2.3. Valni oblik napona stoji da
vrijednost faktora ukupnoga harmonijskog izobli enja (THD) napona uzrokovanog priklju enjem
proizvo a i/ili kupca na mjestu preuzimanja i/ili predaje može iznositi najviše:

9
 na razini napona 0,4 kV: 2,5%,
na razini napona 10 i 20 kV: 2,0%,
na razini napona 30 i 35 kV: 1,5%.
Navedene vrijednosti odnose se na 95% 10-minutnih prosjeka efektivnih vrijednosti napona za
razdoblje od tjedan dana.
Navedeni tehni ki zahtjevi nedovoljno dobro opisuju i definiraju prava i obveze operatora sustava.
Uzimaju i u obzir da razina kompatibilnosti opreme za ukupno harmonijsko izobli enje napona napajanja
u SN i NN mrežama iznosi 8%, iznosi dani u to ki 5.3.2.3. Mrežnih pravila bi trebali biti puno stroži za
održavanje ukupnog harmonijskog izobli enja u distribucijskoj mreži ispod 8% (svaki korisnik mreže može
povisiti iznos ukupnog harmoni kog izobli enja napona za 2% za 10 kV mrežu, što bi u nekom
teoretskom slu aju zna ilo da se mogu priklju iti samo 4 korisnika mreže u neko vorište mreže i time bi
ve bila dosegnuta razina kompatibilnosti). Osim toga ovakvim definiranjem negativnog povratnog
djelovanja korisnika mreže na valni oblik napona se vrši odre ena diskriminacija korisnika mreže s
obzirom na njihovu zakupljenu snagu (snagu iz elektroenergetske suglasnosti). Budu i da korisnici mreže
snose troškove izgradnje sustava razmjerno njihovoj zakupljenoj snazi, njihov doprinos dopuštenom
ukupnom strujnom izobli enju u vorištu na koje su priklju eni, tako er bi trebao biti razmjeran
zakupljenoj snazi.
U na elu je operator sustava odgovoran za iznos izobli enja napona na mjestu priklju ka
korisnika mreža, a korisnik mreže je odgovoran za iznos izobli enja struje. Stoga bi bilo uputnije
zahtjevati od korisnika mreže da ispuni odre ene zahtjeve po pitanju harmonijskog izobli enja struje kao
što je navedeno u prethodnom poglavlju.

5. ZAKLJU AK

Oprema spojena na elektroenergetsku mrežu s nelinearnom U-I karakteristikom injektira više

harmoni ke lanove struje u mrežu. Viši harmoni ki lanovi struje stvaraju na impedancijama mreže
padove napona, pa uslijed toga dolazi do izobli enja valnog oblika napona. Izobli enje valnog oblika
napona u nekom vorištu mreže se treba održati u granicama koje su niže od granica kompatibilnosti
priklju ene opreme, da bi se osigurao njezin pravilan rad. Održavanje izobli enja valnog oblika napona u
nekom vorištu unutar odre enih granica je obveza operatora sustava. Tu obvezu operator sustava
najlakše održava kontrolom ukupne instalirane snage nelinearnih trošila u nekom vorištu prilikom
izdavanja elektroenergetskih suglasnosti. Korisnik mreže je dužan svesti injektiranje viših harmoni kih
lanova struje svoje opreme na razine koje e omogu iti operatoru sustava da održi ukupno izobli enje
valnog oblika napona unutar zadanih granica.

LITERATURA

[1] Mrežna pravila elektroenergetskog sustava, "Narodne novine" broj 36/06, 2006.
[2] IEC 61000-3-6 Ed 1.0 (1996) "Electromagnetic compatibility (EMC), Part 3: Limits, Section 6:
Assessment of emission limits for distorting loads in MV and HV power systems - Basic EMC
publication"
[3] IEEE 519-1992: "Recommended Practices and Requirements for Harmonic Control in Electrical
Power Systems".
[4] G. Šagovac, I. Klari : "Razmatranje kvalitete elektri ne energije u distribucijskim mrežama";
5. simpozij elektrodistribucijskoj djelatnosti, Zadar, 2004., R 2

10