OTVORENI UNIVERZITET „APEIRON“ TRAVNIK

SNAGE I SLABOSTI MALOG BIZNISA

SEMINARSKI RAD

Predmet: Osnove ekonomije

Mentor: Prof.dr. Nikola Grabovac
Ass. Aida Mahmutović
Student: Namik Imamović
Index br.0040-08/VPM
Smjer : Poduzetništvo

Travnik,novembar,2008
SADRŽAJ:

1. Uvod str. 2
2. Definisanje malog biznisa str. 2
2.1. Američko određivanje malog biznisa str. 3
2.2. Definisanje malog biznisa u Zapadnoj Evropi str. 3
2.3. Definicija malog biznisa u Japanu str. 4
2.4. Definicija malog biznisa zemljama u tranziciji str. 4
3. Aspekti malog biznisa str. 5
4. Globalne perspketive razvoja malog biznisa str. 6
4.1. Dugoročni trendovi str. 6
4.2. Neposredne šanse za mali biznis u budućnosti str. 7
5. Mala preduzeća str. 8
5.1. Prednosti i nedostaci malih preduzeća str.10
5.2. Snaga malih preduzeća str.11
5.3. Slabosti malih preduzeća str.12
6. Zaključak str.15
7. Literatura str. 16

1. 1NI
 1. Uvod

Definiranje veličine poduzeća je zakonski regulirano, te se mala poduzeća o kojima se i piše u

ovom članku dijele na : mikro, male i srednje subjekte.Mnogi ljudi započeli su graditi svoje
karijere upravo u malim poduzećima, realizirajući svoju poslovnu ideju osnivanjem vlastitog
obrta ili poduzeća. Pri donošenju odluke kojim oblikom poslovanja realizirati poslovnu ideju,
te koje su karakteristike, prednosti i nedostaci malih poduzeća pokretačima posla uvelike bi
pomogla tuđa iskustva i mišljenja.

Od ukupno dvadeset miliona preduzeća, koliko ih ima u Evropskoj Uniji, 52 % su mala

preduzeća. Ona doprinose ukupnom bruto društvenom proizvodu EU sa 46 %. i obezbjeđuju
preko 60 miliona radnih mjesta. To konkretno znači da je u sektoru mali preduzeća zaposleno
jedna i pol trećina zaposlenih od ukupnog broja zaposlenih u privatnom sektoru u EU.

Mala preduzeća su motor ekonomskog razvoja. Promovišu privatnu svojinu i preduzetničke

vještine. Po mišljenju mnogih eksperata i ekonomista, mala preduzeža su sinonim za privatni
sektor i u figurativnom smislu za preduzetništvo.
Njihova komparativna prednost je u tome što su fleksibilna, mogu brzo da se adaptiraju na
promene i da zadovolje zahtjeve tržišta.

U zemljama Evropske Unije, vlade donose propise koji su fokusirani na podršku malim
preduzećima i na stimulisanje njihovog rasta i konkurentnosti.

2. Definisanje malog biznisa

Pojam mali biznis znači snažnu sponu između preduzetništva i privatnog vlasništva u vođenju
malih i srednjih preduzeća uz nedominirajuću poziciju bilo kojeg malog preduzeća u svojoj
branši.
Postoji takođe saglasnost o faktorima koji predodređuju veličinu ili malenkost firme. Najčešće
se kao faktori mjerenja veličine firme uzimaju broj zaposlenih, ostvareni obim prometa,
imovina firme, dionički kapital i sl. Kriteriji veličina se razlikuju prema zemljama i prema
stepenu njihove razvijenosti. Relativno malo preduzeće u razvijenoj zemlji može se smatrati

1. 2NI
srednjim preduzećem u nerazvijenoj zemlji. Teorijska usaglašenost jeste da malo preduzeće
ne smije imati monopolski položaj na tržištu, ne smije imati uticaja na kretanje cijena niti
dovoditi druge na tržištu u bilo kakav nepovoljan položaj.
Određivanje veličine malog preduzeća.
Mjerila kojima se mjere veličine preduzeća:
1) godišnji ukupni prihod od prodaje. Suma novca koja se za jednu godinu stekne prodajom
roba ili nekih drugih usluga.
2) broj zaposlenih. Cijeni se prema djelatnostima, jer su različiti nivoi intezivnosti radne
snage i različiti nivoi efekata koje zaposleni u pojedinim branšama ostvaruju.
3) dionička suma. Uloženi novac dioničara prilikom osnivanja firme.
4) ukupna vrijednost firme. To su novac, zgrade, oprema, zemljište itd.

2.1. Američko određivanje malog biznisa

SAD nema jasnog razgraničenja između malog i srednjeg biznisa, što nije slučaj u nekim
drugim zemljama u kojima je razvijena mala privreda. Ovdje se jednako ili približno postiču
mala i srednja preduzeća. Vladina agencija SBA na posticaje koristi više instrumenata kao:
personalnog karaktera, postiču biznis sa izvoznom orijentacijom, inovativni biznis(novi
proizvodi) itd.
Kvantitativni faktori se prema committete for economic development smatraju sljedećim:
-menadžment je neovisan ako je samo menadžer vlasnik biznisa.
-kapital je uložen vlasništvo posjeduje pojedinac ili nekoliko pojedinaca.
-regija operacije je primarno lokalna iako tržište nije neophodno lokalno.
-biznis je mali u usporedbi sa većima konkurentima u istoj industriji.

2.2. Definisanje malog biznisa u Zapadnoj Evropi

Dugo vremena u Evropskoj uniji malim preduzećima su se smatrala ona koja zapošljavaju do
100. radnika. U novije vrijeme u EU se kompleksnije prilazi definisanju malog biznisa.
Vladin komitet ima stav da se malom firmom smatra svaka koja zapošljava manje od 200.
radnika i da njima upravlja sam vlasnik te da su neovisne od velikih firmi.

1. 3NI
Kvalitativni kriterijumi se uglavnom koriste kao dodatni faktor u prepoznavanju MiSP, prema
većini studija ističu se slj.specifičnosti:
1. vlasnik firme je najčešće i menadžer firme
2. vlasnik sam donosi poslovne odluke uz povremene savjete članova familije ili savjetnika.
3. vlasnik najčešće direktno komunicira sa zaposlenim.
4. relativno je malo tržišno učešće u tržnji njegovih kupaca.
5. poslovni rezultati su najčešće jedini izvor egzistencije.
6. veliki broj MP ne radi za finalno tržište već u kooperacijske svrhe ili proizvodno-uslužno
tržište.
7. MP rijetko sama izvoze robu već to rade posredstvom većih preduzeća ili putem svojih
asocijacija.
Evropska unija ima svoju definiciju MB kao i strategiju razvoja MB. Definicija – biti mala
firma znači zapošljavati između 10 i 40 ljudi ili imati obrt ne veći od 11. miliona KM. Sva
preduzeća izvan ovih mjerila su mikro, veća ili srednja preduzeća a ona sa preko 500.
zaposlenih su velika preduzeća.

2.3. Definicija malog biznisa u Japanu

Japanska vlada i država praktično žive za MiSP dijele njihovu sudbinu na razne načine te
daleko snažnije i određenije podržavaju njegov preduzetnički intezitet i razvoj.nigdje mali
biznis nije tako umrežen u cio društveno-ekonomski sklop zemlje kao što je u Japanu.Pored
navedenih osobina pridodaju se tehnološki i inovatorski faktori. U Japanu se od malih
biznismena ne traži samo da uspješno rade već i da stvaraju nešto novo(nove proizvode,
materijale..) direktno preko asocijacija ili regionalnih komora podržavaju se MiSP tako da
asocijacije ponekad imaju snagu jednaku velikim preduzećima.

2.4. Definicija malog biznisa zemljama u tranziciji

Zbog socijalističke prošlosti i državnog vlasništva u privredi u zemljama u tranziciji nije bilo
mogućnosti za razvoj malih preduzeća. Uspijevali su se održati samo neki zanati ili usluge
koji su imali dugu tradiciju ili male porodične firme koje su uspijevale opstati. Zato su se

1. 4NI
malim preduzećima u to vrijeme mogle smatrati samo one zanatske, uslužne ili njima
sl.radnje. U tranzicijskom periodu zemlje koje prolaze kroz tu fazu okreću se podršci razvoja
malog biznisa po uzoru na razvijene zemlje, u smislu vladine podrške. Međutim obično u
nedovoljnoj mjeri , pretpostavlja se da će uticaj međunarodnih institucija za razvoj MB u
zemljama u tranziciji podržati ovaj razvoj.

3. Aspekti malog biznisa

Pri razmatranju suštine malog biznisa treba posmatrati i sljedeće aspekte:

1) aspekt poslova . Obim poslova proizvodnje, usluga i sl.u kvantitativnom smislu relativno je
nevažan sa tačke malog biznisa. Međutim rast proizvodnje i usluga može da dovede firmu u
više skale korištenje obima kapaciteta i zaposlenosti pa tako je izvedu iz kruga MiSP.
2) aspekt subjekta. Možemo reći da neki poslovi ne samo zbog veličine već i po svojoj prirodi
spadaju u mali biznis jer ih vlasnik obavlja po modelu male firme. Npr.-zanatska radnja koja
poštuje porodičnu tradiciju.
3) vanjski aspekt. Ima širi značaj i odnosi se na cjelinu sfere malog biznisa u nekoj zemlji. On
ukazuje na mjesto i status MB (malog biznisa) kao sektora u strukturi cjelokupne privrede
jedne zemlje.sa tog aspekta može imati različite organizacione oblike a može imati i druge
poslove npr.-samostalni subjekat, ortački subjekat i sl.
4)interni aspekt. Ima u vidu sažimanje poslovnih funkcija u kontekst jedne osobe kao
menadžera i izvršioca ili pak malog broja izvršioca.Tu se radi o spajanju poslova u jednu ili
dvije funkcije(npr. nabava, prodaja i sl. kao jedna cjelina a ostali operativni poslovi-
proizvodnja, usluge u drugu cjelinu)
5) institucionalni aspekt. Privredni sistem i druga institucijalna rješenja mogu se prema MB
odnositi podsticajno, neutralno ili ograničavajuće. Praksa razvijenih zemalja praktikuje prvu
varijantu čiji je rezultat ekspanzija malog biznisa u tim zemljama.

1. 5NI
6) internacionalni aspekt. Evropska unija, SAD i Japan su protagonisti tih strategija. Aspekt te
strategije su aktivnosti međunarodnih finansijskih institucija koje pod pokroviteljstvom
svjetske banke finansiraju preduzetničke poduhvate u sektoru MP.

4. Globalne perspketive razvoja malog biznisa

4.1. Dugoročni trendovi

Nakon svestranog prihvatanja i snažnog razvoja u Japanu, SAD i razvijenim zemljama

Zapada ovi trendovi razvoja se prihvataju i u ostalim dijelovima svijeta.Takve tendencije će
dimezionirati sljedeći faktori:
• Razvoj nauke, tehnike i tehnologije u svijetu
Dva posebno bitna razloga tonguervi rezultati nauke bilo gdje u svijetu postaju sve više
transparentni(prenosivi), i drugo-primenjivi su u sferi malog biznisa u većoj mjeri nego u sferi
velikog biznisa jer brže i neposrednije apliciraju.
• Trendovi obrazovanja
Oni se dinamično mijenjaju, društvene promjene tehnološki pa i kulturni trendovi, podstaknuti
razvojem računarske tehnike nameću promjene u obrazovnom sistemu. Rezultat toga jeste
brže nastajanje i sazrijevanje novih ideja, skraćivanje puta i vremena od njihovih nastajanja
do njihove implementacije.
• Socijalni trendovi.
Socijalno-društveni trendovi i promene usvajaju nove vrijednosti u sistemu socijalne zaštite, u
zbrinjavanju hendikepiranih lica, siromašnih, nemoćnih itd. To traži nova zanimanja prije
svega nove uslužne aktivnosti na bazi mnoštva malih preduzeća.
• Porodični trendovi
Broj članova porodice će se nastaviti smanjivati. To je globalni zahtjev čovječanstva. A što
znači: sigurnija radna mjesta, djeljenje porodičnog prihoda na manje članova porodice, bolji
standard. Individualizam čovjeka posebno je interesantan za razvoj malog biznisa. Sve više
ljudi nastoji da radi za sebe, a ne za druge. Žele napustiti velika preduzaća i posvetiti se
nečem gdje mogu sami da ostvaruju, da odlučuju i preuzmu sudbinu u svoje ruke.

1. 6NI
 4.2. Neposredne šanse za mali biznis u budućnosti

• Proizvodnja
Šanse za MB u proizvodnji su dvojake i to:
1) INDIREKTNOG karaktera - priprema osoblja za proizvodnju kroz edukaciju i treninge
manjih grupa gde god nema potrebe za masovnim obrazovanjem.
- proizvodnja pomoćnih materijala i drugih supstanci za potrebe industrije
- proizvodnja specijalizovanih dijelova za potrebe MiSP i slične aktivnosti.

2) U aktivnosti DIREKTNOG karaktrea svrstale bi se na one koje pretvaraju sirovine ili

poluproizvode u robu kao potrošačke jedinke te se proizvodi plasiraju na tržište direktno
potrošačima ili indirektno putem trgovine.Sa aspekta perspektive velika preduzeća će i dalje
dominirati u obimu proizvodnje, ali će manja preduzeća zadržati svoje učešće u tome, sa
dominacijom u inovativnim aktivnostima. Kooperatvni procesi na relaciji mala –velika
preduzeća još će se više intenzivirati jer brojne dijelove proizvoda mala preduzeća će jeftinije
prodavati nego što to mogu velika preduzeća.
• Trgovina
To je aktivnost na relaciji proizvodnja potrošnja. Šansu u trgovini MiSP imaju zbog toga što
su manja ulaganja u trgovinu nego u proizvodnju a time i manji rizici poslovanja.
Veletrgovina kao faza ukupne distribucije uvijek će predstavljati pogodan teren za MP. Zato
što veletrgovina ne traži složene poslovne procedure i veliki broj zaposlenih, može se
organizovati na više načina. Posebne šanse za ovo zanimanje imaju oni sa marketinškim
obrazovanjem i poslovnim iskustvom.
Maloprodaja je najvažnija faza u distribuciji roba. Ujedno je i jedna od najznačajnijih
djelatnosti za egzistenciju malih preduzeća.
• Oblast usluga
U toj oblasti je takođe visok stepen osnivanja i postojanja MiSP. Osnivanje ne traži velike
investicije a i bavljenje ovim poslom prati relativno mali rizik (izuzev turizma,i ugostiteljstva)
prednost bavljenja uslugama je i u tome što se tim poslom bavi sam vlasnik
neposredno.Povećanje broja malih preduzeća u oblasti usluga podstaće i porast potražnje za
uslugama od strane velikih preduzeća, državnih institucija itd. Posjedovanje vlastite imovine
(zgrade zemljišta) uvijek otvara mogućnost osnivanja biznisa uslužnog karaktera.

1. 7NI
 5. Mala preduzeća

Mala preduzeća (engl. Small business enterprises) postoje u skoro svim privrednim oblastima.
Ova preduzeća, shodno ekonomskim parametrima, imaju mali obim poslovanja, mali uloženi
kapital i mali broj zaposlenih radnika. Ona se strukturno uklapaju u privredni prostor koji nisu
pokrila velika i srednja preduzeća i obavljaju poslove za koje i nisu zainteresovana, ili koji
nisu profitabilni za veća preduzeća.

Preduzeća male privrede povećavaju stepen i obim korišćenja novih resursa jedne privrede, uz
visok stepen fleksibilnosti i adaptivnosti novim tržišnim i drugim uslovima.

Mala preduzeća, po pravilu, osniva pojedinac, preduzetnik, koji je istovremeno i vlasnik i

menadžer preduzeća. On samostalno donosi sve odluke koje se odnose na poslovanje i snosi
rizik poslovanja preduzeća.

Malo preduzeće karakteriše relatvno nizak stepen specijalizacije poslova, upravljačkih i

poslovnih funkcija. Poslovi malog preduzeća su, po pravilu, lokalnog karaktera sa stanovišta
tržišta i zaposlenosti. Broj zaposlenih u malom preduzeću varira od jedne oblasti do druge. Na
primjer, u svijetu se smatra malim preduzećem ono koje zapošljava do dvjesta radnika u
industriji, dok je na primjer u trgovini njegova veličina izražena godišnjim prometom.

Najveći broj malih preduzeća osniva se i posluje u oblasti maloprodaje, veleprodaje i sektora
usluga. U oblasti proizvodnje, to su uglavnom kooperacije sa srednjim i velikim preduzećima
u oblastima proizvodnje koje zahtjevaju brza prilagođavanja ili su sezonskog karaktera (na
primer modna obuća i odjeća i sl.).

Visok stepen tržišne fleksibilnosti i niski fiksni troškovi predstavljaju značajnu odrednicu i
komparativnu prednost malih preduzeća. Ona su često i izvor inovacija i kao takva doprinose
ubrzanijem razvoju privrede. U ovim preduzećima dolazi do izražaja preduzetnička
inicijativa, profitabilnost ulaganja kapitala, inovativnost i kreativnost.

Sektor malih preduzeća dobija poseban značaj u zemljama koje ostvaruju ubrzani tehnološki
razvoj, jer se preko malih preduzeća lakše prenosi savremena tehnologija. Mala preduzeća

1. 8NI
imaju izuzetno značajnu ulogu u lokalnom i regionalnom razvoju jedne zemlje. Ona su često
glavni izvor nove zaposlenosti.

Mala preduzeća mogu imati i značajnu ulogu u spoljnoj trgovini jedne zemlje kao kooperanti
velikih multinacionalnih preduzeća i kompanija.

Službena definicija malog gospodarstva i malog gospodarskog subjekta u Hrvatskoj glasi:

Malo gospodarstvo u Hrvatskoj čine subjekti koji:

- Zapošljavaju prosječno godišnje manje od 250 radnika

- Neovisni su u poslovanju
- Ostvaruju ukupni godišnji promet od 60 milijuna kuna ili imaju zbroj bilanci (ako su
obveznici poreza na dobit), odnosno imaju dugotrajnu imovinu (ako su obveznici poreza na
dohodak) u vrijednosti do 30 milijuna kuna

Subjekti malog gospodarstva su fizičke i pravne osobe koje samostalno i trajno obavljaju
dopuštenu djelatnost radi ostvarivanja dobiti i dohotka na tržištu. Razlikuju se mikro, mali i
srednji subjekti malog gospodarstva.

Subjekti malog gospodarstva definiraju se kao:

-Mikrosubjekti maloga gospodarstva – fizičke i pravne osobe koje prosječno godišnje imaju
zaposleno manje od 10 radnika
- Mali subjekti maloga gospodarstva - fizičke i pravne osobe koje:
- Prosječno godišnje imaju zaposleno manje od 50 radnika
- Ostvaruju u godini ukupni promet od 16 milijuna kuna ili imaju zbroj bilanci (ako su
obveznici poreza na dobit) odnosno imaju dugotrajnu imovinu (ako su obveznici poreza na
dohodak) u vrijednosti do 8 milijuna kuna

1. 9NI
 5.1. Prednosti i nedostaci malih preduzeća

Najznačajnije karakteristike malih poduzeća su:

- Zbog svoje veličine mala poduzeća fleksibilnija su što im omogućuje brzu prilagodbu
kretanjima na tržištu
- Traže univerzalni tip djelatnika i opreme koji obavljaju raznovrsne poslove u procesu
proizvodnje
- Posjeduju veću spremnost da staru tehnologiju zamjene novom, a i zamjenu obavljaju
brže
- Pružaju širu mogućnost inovativnosti i bržu primjenu novih znanja i poslovnih modela
- Ekonomska samostalnost i spremnost na podnošenje rizika u poslovanju potiče mala
poduzeća da se elastično povezuju i umrežavaju radi ostvarivanja uspješnijeg zajedničkog
poslovanja, ali i lakšeg podnošenja rizika

Mala poduzeća, kao i velika imaju svoje prednosti i nedostatke. Način na koji malo poduzeće
prevladava svoje nedostatke i iskorištava svoje prednosti uvelike ovisi od okoline koja ga
okružuje.

Mala poduzeća zadovoljavaju onaj dio potražnje za robama i uslugama koje velika poduzeća
teško mogu podmiriti.

Mala poduzeća zbog svoje veličine su mnogo fleksibilnija što im omogućuje vrlo elastičnu
ponudu i prilagodbu kretanjima potražnje na tržištu.

Mala poduzeća traže relativno univerzalni tip radnika i opreme koji mogu obavljati
raznorodne poslove u procesu proizvodnje.

Mala poduzeća pokazuju veću spremnost da staru tehnologiju zamjene novom te tu zamjenu
brže obavljaju.

Mala poduzeća pružaju šire mogućnosti inovativnosti i bržu primjenu novih znanja i
poslovnih modela.

1. 10NI
Ekonomska samostalnost i spremnost na snošenje rizika u poslovanju potiče mala poduzeća
da se elastično povezuju i umrežavaju radi ostvarivanja uspješnijega zajedničkog poslovanja
ali i lakšeg snošenja rizika.

5.2. Snaga malih preduzeća

- pokretanje malog poduzeća poduzetnicima omogućuje samostalno djelovanje, ali isto tako
iziskuje veliku odgovornost za uspješno poslovanje
- osnivanjem poduzeća, poduzetnik je siguran u svoj posao dok se pozitivno posluje
- omogućuje zapošljavanje vlastite obitelji, odnosno stvaranje tradicije «obiteljskog biznisa»,
tako da suradnja članova obitelji pozitivno djeluje na motivaciju zaposlenika jer vlada veliko
razumijevanje i poštivanje
- brzo prilagođavanje tržišnim promjenama od sve zahtjevnije eksterne okoline, te mogućnost
da svoju djelatnost prilagode potrebama tržišta kvalitetom, količinom, dizajna i sl.
- mogućnost ostvarenja financijskog uspjeha jedan je od razloga osnivanja malog poduzeća,
jer je bitno veća zarada u vlastitom poslu nego zarada kada se radi kao zaposlenik u nekom
drugom poduzeću
- izazov postizanja samostalne poslovne karijere vodi vlasnika-poduzetnika u smjeru vlastitog
samostalnog razvoja pri čemu su svjesni da sami odgovaraju za svoj uspjeh ili neuspjeh,
pružajući im stimulativno i psihološko zadovoljstvo
* Neovisnost – pokretanje malog poduzeća poduzetnicima omogućuje gotovo u potpunosti
autonomno djelovanje. Međutim, taj veliki stupanj autonomnosti prati velika odgovornost za
uspješno poslovanje. Odgovornost za uspjeh po pravilu preuzima poduzetnik utemeljitelj
maloga poduzeća.

* Tržišna prilagodljivost – mala su poduzeća, za razliku od srednjih i velikih, zbog svoje

veličine u mogućnosti brzo se prilagoditi tržišnim promjenama i novonastalim prilikama, te
bez većih potresa mogu svoju djelatnost preorijentirati sukladno zahtjevima potrošača glede
kvalitete, količine, dizajna i sl.

1. 11NI
 * Mogućnost ostvarenja financijskog uspjeha – jedan od važnijih razloga osnivanja malog
poduzeća je mogućnost ostvarenja bitno veće zarade u samostalnom poslu od one koju je
poduzetnik mogao ostvariti kao zaposlenik u nekoj kompaniji.

Sigurnost posla – kad poduzetnik osnuje malo poduzeće, sigurnost posla mu je zajamčena sve
dok se pozitivno posluje. Prednost je i u tome što je vlasnik, odnosno poduzetnik, istodobno i
menadžer koji sam odlučuje kada će, koliko i do kada raditi.

* Obiteljsko zapošljavanje – jedna od prednosti je mogućnost zapošljavanja članova vlastite

obitelji. Prenošenje iskustva «s oca na sina» omogućuje stvaranje tradicije obiteljskog posla;
tako npr. pojedina mala poduzeća u Hrvatskoj imaju tradiciju dulju od stotinu godina.
Suradnja članova obitelji pozitivno djeluje na moral zaposlenika jer vlada veliko međusobno
razumijevanje i poštovanje.

* Izazov – u vlasnika/poduzetnika snažno je razvijena potreba za samoaktualizacijom,

odnosno svijest o mogućnosti ostvarenja velikog uspjeha, ali su svjesni i rizika pri izgradnji
samostalne poslovne karijere. Uživaju u osjećaju samostalnog razvoja te smatraju kako su
sami odgovorni za uspjeh ili neuspjeh. Ta spoznaja pruža im veliko stimulativno i psihološko
zadovoljstvo.

5.3. Slabosti malih preduzeća

- širok raspon odlučivanja koji ima vlasnik-poduzetnik u malom poduzeću povećava

odgovornost za poslovni uspjeh, gdje vlasnik često obnaša više uloga (ulagač, menadžer,
knjigovođa, prodavač, marketinški stručnjak) iz čega proizlazi neorganiziranost posla
- mogućnost propasti je velik, jer vlasnik-poduzetnik raspolaže oskudnim financijskim
resursima pa ima malu mogućnost ublažavanja neuspjelih poslovnih poteza. Zbog navedenog
treba broj loših ili pogrešnih odluka svesti na minimum. Iz prakse je vidljivo da je znatan broj
propasti malih poduzeća prouzročen menadžerskim neiskustvom i nestručnošću
- mala poduzeća teško za razliku od velikih podnose sezonske ili druge oscilacije na tržištu

1. 12NI
- unatoč vrlo uspješnom početku poslovanja, uspjeh malog poduzeća može narušiti pojava
konkurencije u okruženju
- koliko god malo poduzeće uspješno upravljalo svojim financijama, mala poduzeća
podložnija su financijskim krizama i nelikvidnosti, što ih dovodi u situaciju da svoje
proizvode prodaju po nižim cijenama ili se kreditno zadužuju kako bi došli do neophodnih
financijskih sredstava
- zbog svoje financijske ograničenosti mala poduzeća oskudijevaju kvalitetnim stručnjacima
specijaliziranim za pojedine poduzetničke funkcije, a iz istog razloga prisiljena su
racionalizirati troškove dodatnog obrazovanja i treninga zaposlenih.

* Porast odgovornosti – širok raspon odlučivanja koji ima poduzetnik u malom poduzeću,
u velikoj mjeri povećava odgovornost za poslovni uspjeh. Vlasnik poduzetnik često istodobno
obnaša ulogu ulagača, menadžera, knjigovođe, prodavača, marketinškog stručnjaka i dr., pa je
zbog toga sam potpuno odgovoran za svoj poslovni uspjeh.

* Mogućnost propasti – vlasnik poduzetnik donosi brojne manje ili više učinkovite odluke.
Međutim, rizik propadanja je velik jer poduzetnik raspolaže oskudnim financijskim i
kapitalnim resursima pa ima malu mogućnost ublaživanja neuspjelih poslovnih poteza. Zbog
toga broj loših ili pogrešnih poslovnih odluka treba svesti na minimum. Također, bez obzira
na zalaganje i kvalitetno odlučivanje poduzetnika, gospodarska recesija ili kriza mogu
pogubno utjecati na poslovanje malih poduzeća. Tome treba pridodati i prirodne nepogode
koje, bez obzira na osiguranje i naknadu štete, mogu nanijeti nesagledivu štetu poslovanju
malih poduzeća. Poznato je kako je znatan broj bankrota prouzročen menadžerskim
neiskustvom i nestručnošću.

* Podložnost fluktuacijama na tržištu – mala poduzeća puno teže podnose sezonske ili
druge oscilacije u prodaji. (Tako su npr. za mala poduzeća koja djeluju u trgovini Božić i
novogodišnji blagdani iznimno profitabilni. Međutim, u siječnju su suočeni sa znatnim
opadanjem prodaje pa se moraju dobro pripremiti za takva razdoblja i precizno isplanirati svoj
novčani tijek, engl. Cash flow).

* Ovisnost o konkurenciji – unatoč vrlo uspješnom početku, uspjeh malog poduzeća naglo
može narušiti pojava konkurencije u okruženju. To je vrlo izraženo npr. u ugostiteljskoj
industriji, gdje vlasnik male restauracije može biti primoran na borbu za opstanak s velikim

1. 13NI
lancima brze hrane (fast food) u svojoj neposrednoj blizini; u trgovini na malo, gdje su mali
dućani, u Hrvatskoj, postali inferiorni velikim trgovačkim lancima.

* Financijska slabost – bez obzira na uspješno upravljanje financijskim sredstvima mala su

poduzeća podložnija financijskim krizama i nelikvidnosti. Zbog toga su, kako bi brže
prikupila novac, prisiljena prodavati svoje proizvode i usluge po nižim cijenama ili uzimati
nepovoljne kredite na tržištu što vrlo često rezultira propašću malog poduzeća pa čak dovodi i
do gubitka osobne imovine poduzetnika.

* Nedostatak znanja i stručnosti – mala poduzeća, zbog svojih ograničenih financijskih

mogućnosti, obično oskudijevaju kvalitetnim stručnjacima specijaliziranim za pojedine
poduzetničke funkcije. Također, mala su poduzeća zbog financijskih ograničenja prisiljena
racionalizirati troškove dodatnog obrazovanja i treninga zaposlenih.

* Nerazvijena pravna regulativa – za poticanje poduzetništva vrlo je bitno kvalitetno

zakonsko reguliranje pokretanja i poslovanja malih gospodarskih subjekata jer o tome ovise i
mogućnosti kreditiranja odnosno određene financijske pogodnosti koje su neophodne za malo
gospodarstvo.

1. 14NI
 6. Zaključak

Poduzetnik, odnosno vlasnik malog poduzeća mora biti svjestan svojih snaga, kao i slabosti,
te pronaći način da ih kompenzira sa eksternim prilikama i prijetnjama. To može postići samo
kontinuiranim praćenjem eksterne i interne okoline.

- Koji će se proizvod ili usluga proizvoditi / osigurati?

- Koje će se tržište opsluživati?
- Koji će se posao pokrenuti?
- Kako će se posao voditi?
- Koji će se posao financirati?

Najčešći problem danas je upravo odgovor na zadnje pitanje, izvor financiranja malog
poduze ꩾ 15ꭸ15ꭺ15 걈 15 걊 15 괔 15 괖 15 꺺 15 꺼 15 껨 15 껪 15 뀄 15 낪 15 뉞 15 돀 15
땊 15 뜞 15 류 15 륚 15 륜 15 믎 15 믐 15 믒 15 붰
15ð1515151515151515151515ð151515151515151515ća, gdje se vlasnik-menadžer
često nađe u situaciji da ne može prevladati svoje slabosti upravo zbog nedostatka financija,
pri čemu za njegove poteškoće sluha nemaju niti nadležne institucije, niti banke, što ga
dovodi do odustajanja od realizacije poslovne ideje ili se nađe u situaciji da radi vlastitog
opstanka prihvaća najčešće nepovoljne kreditne linije, koje ga u konačnici opet dovode u
prvotnu situaciju, još veću zaduženost.

1. 15NI
7. Literatura

1. Deželjin J., Dujanić M., Tadin H., Vidoje V.,: Poduzetnički menadžment, Alineja,
Zagreb, 1999. godine,
2. Radovi Fakulteta za poslovni menadžment Bihać, 2002.
3. Web portal Agencija VEEDA, www.aimcentar.com/biznisportal/
4. Web portal Poslovni forum www.poslovniforum.hr
5. Koutsoyiannis, A.: Moderna mikroekonomika, MATE, Zag

1. 16NI