-lntenju 5 rrof.

Mikieem

- S-tudentsk, k\ub -san

i\i java

.- K\okah medu ave d..ma

__ nezaVlsnf . "".1

_studentslel

___.Iist

2.0. o2uja \l.. ~ 9 9~ 2. /(0

.. ..,.

1 ZDVAJAMQ

- Studentsla zona sumraka

- P02Y.\ ajemo \\ Antu. E>atovica

-~ojati student,

• v •

U Sa\rom a srum

menl.ama

I

J~1f\l' KAKO JE

S I Z IF PREVARIO BOGOVE

Dana 19. rujna 1945. godine u selu Kostrc, u opeinl Ora~je u Bosni i Hercegovini roden je Pavao MikiC, donedavni v.d. dekana FF u Zadru. Covjek kojl je zavrslo Franjeva~ku gimnaziju u Visokom, te uplsao Bogosloviju u Sarajevu na kojoj prekida studije i odlezi u Njema~ku gdje zavrsava teologlju, filozofiju, pedagogiju i njema~ki jezik. Na FF u Zadru dolazi 1982. godine, prvo kao docent, a nakon pet godina i kao izvanrednl profesor. Redovitlm profesorom Odsjeka za germanisf.lku postaje pet godlna poslije.

$to reei nekome tko ne poznaje profesora Miki~ u jednom ovako kratkom novinskom ~Ianku? Ni~ta. Samo izraziti mu kao dobar prijatelj 1elju da ga ~to prije upozna. Omiljen rnedu studentima germanistike, U kratkom roku postao je omiljen I medu vel:inom profesora, asistenata I predavaea na Fakultetu. laMo? Prije svega sto uz njega zaboravljate titule kOje bi se mogle staviti uz njegovo ime i razgovor prerasta u dijalog dva jako dobra prijatelja koji razmjenjuju svoje ideje, zamisli i vizije. Nai je razgovor zapoeee joi uvijek aktualnom temom tj., njegovim razrj~enjem s duznostl v.d. dekana.

Zasto se to dogodilo bilo bi pretjerano pitati jer odgovora ne blsrno doblil, Onl su nedostupni nama 'obi~nim smrtnicima', stoga dopustarno kazalit;tu u vaso] glavi tj., vat;oj mat;ti da sl ih sama predstavi.

Od IIstopada pa do 01ujka, kollko je bio na du1nosti v.d. dekana, profesor Miki6 je sa svojim suradnicima profesorom Grgasom, profesorom Ugle§l6em i profesorom Magaiem, napravio plan i program rada te uspio rijeMi nemali broj problema.Kao najva!niJe stvorio je 'koheziju' rnedu profesorima i studentima, sto je vrlo vazno za jednu ovakvu ustanovu gdje profesori nemaju posla bez studenata, a student; pak trebaju njih da bi i~li naprlied. Medutim prekinuti usred rada, profesor Mikie i suradnici bili su prisiljeni na predaju, ali ne i kapitulaciju, tako da veliki dio bremena

ostaje na led1ma sadainjeg v.d, dekana. Kako profesor Miki6 navodi radi se 0 nekim egzistencijalnim pitanjima Fakulteta.

Kao prvo, pitanje centralnog grijanja i kotlovnice koju koristi i OHM, ali bez nadoknade Fakultetu, te problamatika kasnog zapo~injanja grijanja samo Fakultetu. Keo drugo, smije Ii se potpisati ugovor izmedu sada~njeg v.d. dekana i gredona~elnika ako on ne ide na ruku Fakultetu, tj. studentima.

'Na smije sa potpisati ugovor koji bi 6e kosio sa fakultelskim inlaresima. Problematitne su dvije l06ka spomog ugovora, pNS: mot« i se ugovor raskinuti na zahtjev same jedna strana; zatim druga: privatizaclja Studentskog kJuba.Kako sa moze prlvatizirati Students.ki kJub ako bi lada cijene u njemu bile kao i na drugim mjestima u gradu? Studentski kJub treba bit; u potpunosti studentski, nitko ne smije zara(2vatf na studentfma. Ako bi ss to dogodilo ja bih prvi pozvao studenta ne bojkol, pa bi prona§Ji neko mjesto jeffinije ad Studentskog kJuba f ondje se naJazili .•

Oa Ii bi se privatizacijom uOinila medvjeda usluga studentima iii nekome drugom? Ostavljam yam prostora da sami odluMe kollko bi potpisivanje bilo ispravno iii ne.

Jo~ jedna napomena prftorn: studentskl nam je predstavnik obe6ao da 6e u slu~ju nepotpisivanja ugovora on organizirati prosvjed i drtati transparente na Trgu. Pitanje glasi: koliko joi strpljenja t.rebaju Imati studenti 1 do kada Oek.ati? Sljedel:e pitanje je vezano za kori~tenje sveeene dvorane za koju ne postoji potpisani ugovor 0 kori~tenju izmedu Koncertnog ureda Zadar iFF, a ona se kensn, Uz kakvu nadoknadu i kome ide ta nadoknada? Dakle, fakultetske prostorije stoja na raspolaganju, a mi ne smijemo u OHM. la~to?

·Jo§ neki ad problema" dodaje profesor Miki6, 'su f pitanja kadrovske poIitike, medufjudskih odnoss mac!IJ profesorima i djalatnicima Fakulteta §to je takodar Mno, zatim manjak kedra na nekim katedrama, te pitanje vanjskih suradnlka, popravka krova i presa/jenjs kotlovnlce u fakultetske prostorije. Dakle, mnogo je pitanja bez odgovora. Mnogo]e problems koji su ostal; sada§njoj upravi s time sam upoznao profesora Msmi6a. sada§n]eg v.d. deksna."

'Pe,

krsnimo

od

preustrojavanja

sveu6ilista. Nazvao bih to vizijom optimizma za ostvarivanja elitistitkog fakultsta.-

Sto biste porutili studentima FF-a u Zadru? 'Poru6io bih im ds ovu viziju optimizma zs stvaranje elitistitkog 'skultata ponesu da/ja, baz obzira na vodstvo Fakuitets. Studanti su ti koji nosa vizije i nadu u njih. Neka unasu nov natin studiranja i odnosa s profasorime. Nake ne uta napamet nego naka studiraju. Nije veins ocjana nego znanja. Neka donesu osmijeh gradu, zabava /jude, jar ani su sol ovoga grada. "

Na kraJu, hotete Ii se kandldlrati na Izborlma za dekana u avibnju?

"Ako do4e do toga da studenti koft podr1:avaju projeJd mojih suradnika i mena dignu glas tj., ako sa digne ogroman broj studenata i iskafe fe/ju za programom i radom bivss upreva, na bi bilo u redu da to ne prihvatimo jer bi sa oni smatraJ; izdenima."

Dakle, stovane kolege, sto yam porul5iti na kraju? Osobno, mislim da je svaki komentar suvtsan. Varna ostavljam da sami zakljul5ite i ponesete svoje vizije dalje, a ako ih nemate pokusajte ih stvoriti kao $to Dante u 26. pjevanju 'Pakla" kate: °Mislita na vasa postanje / nija vam tJvjet ko sto skot je sviko / vee yam krepost frafim i znanje .:

Razgovarao: Giovanni (ilitlga Ivan)

Nabrojiti sve probleme bi potrajalo j zato se moje sljedece pitanje odnosilo na program koji je Mikic zamislio sa svojim suradnicima.

Poradi Ceo a se potpisivala pelicija sa nunakom za podriku programa dekana Miklea koju je dosad potpisalo 982 studenta? Na koJi se natln se pokubva poboljlatl studentskl tlvot?

kompjutorizscije studentska referade gdja studen(,ne bi trebeo takat; na bilo slo dufa ad minuta. Kada bi naki

, .

rod/talj doseo na Fakultet trafiti podatke 0 svom djetetu, dobio bi ispis polofenih i napo/otenih ispita pritiskom na tipku. Ural1enja fakuitetske 8.r1hive i knftfnice kako sa na knjigu i na naki arhivski matarijaJ takcx1er ne bi taka/o duZe od minuta, ta produfanja radnog vremena knjiZnica de student mota u bilo kOja doba cJobiti knjigu."

Recite nallm studentima bl II Be studlj mlJenJao iii bi ostao isti?

·Postoja razmisljanja 0 reorganizaciji studija keo tekvog. Visa bi sa tetJ70 ka zapadnjatkom natinu studiranja, p8 npr., na bi sa po/aga/a godina za godinom, vae bi se studira/o u pravom smislu rijea. Svi ispitni tarmini bi sa znali na potetku studija, a ne sedam dana prije. PokusaY bi dovesti vise profesora tako da student mot« birati izmet1U njih, pa da kroz takev natin predavanja ispliva kvaliteta. Ispiti bi sa sastojali u razmjanjivanju misljenja izmeau profesora i studenta, I<ao nakakav razgovor a na po sistamu pitanja-oclgovor ."

Postojale su neke Ideje 0 zadarskom sveutilittu, 5 obz.irom da Imamo prvo veleutlliite u Hrvata ("Generalno uciliite Dominikanskog red a, Universitas ladertina" nastalo joi davne 1398-e), pa i s obzirom na samu 'tri tisuCe godlna· staru tradiciju Zadra nekako se namete pltanje 0 tom pothvatu.

'Svamu toma prethodl izrada alaborata za svau6ilisfa 0 cemu sa razmi!;lja/o i sto sa namjarava/o uciniti, ali sada to ostaje sadasnjoj upravi koja to mora napraviti u slo skorija vrijema da bi to moglo proCi cja/okupnu proceduru i doCi na Sab~r kada Ce sa odlucivati 0 buduCim svau6ilistima. To je, naglasavam, potrebno uciniti sto prija jer rok istjata uskoro. Inata, mi smo htja/i s jezicime osnovati jezikoslovni fakultst, zetim fakultat humanislickih znanosti i osta/o, ta na taj natin stvoriti neke od praduvjeta za prerastenje Fakulteta u

je, ali i istinito da veCina studenata naSeg Fakulteta ne zna tko su Ante Batovit, Pavao Mikie i Mile Mamie. Najiatosnije je da studenti ne znaju tko je Ante Batovie. Na vase i moje veliko iznenadenle on je nas, studentski predstavnik, predsjednik Studentskog zbora, a po Sveul':iIi~nom statutu svaki

student ovog Fakulteta clan Studentskog zbora.

Na ovom Fakultetu studiram vee tei godine, ada sam elan nekog zbora saznajem tek peije tn mjeseca! Kakvo je tek iznenadenle bilo saznati da mene kao studenta i sva rnoja prava zastupa neka meni nepoznata osoba.

Ne bi bilo u redu kazati da nitko do peije dva mjeseca nije znao tko je Ante Batovie; da, znali su ga neki Ijudi, njegovi prijatelji i kolege koji bi ga poznavali i da nije nikakav predsjednik, vee sarno oblcan student kao i svi ostali. Kazu neki kako su za to keivi sami studenti i njihova pasivnost, ali kad se u bilo kojoj drzavl izabere predsjednik, on se uvijek predstavi narodu. Nitko se ne sjeca da se nama nas studentski predsjednik ikada predstavio. Bit ce da je to zato sto on to nikada nije ni ucinio. Barem jedan

dlo odgovora moida leii u ovome:" Naime, nas je Mladei HDZ-a zamolila da se angaiiramo oko studentskih izbora i da pobijedimo ... Mladei HDZ-a traiila je mimog, pamalo povucenoq studenta. bez nekih odredenih stavova, bez jakog karaktera, ukratko onoga koji ce mimo sluSati i sprovoditi sve zapovijedi samog vrtiovntstvs. Ne treba ni spominjati da je morae biti Clanom vtadajuce stranke."(Studentski list, broj 22123, godina 2.,3. veljaee 1998.,str.18,19, elanak: Stranaeka pripadnost nije uvijet ni garancija - Razgovor s Branimirom Majeicom, prvlrn bivsim predsjednikom Studentskog zbora; elanak potpisala Ana Plisie). Zasad toliko 0 Studentskom zboru. Vratimo se nasern "Faksu" i studentskim problemima. Studentima u ovom gradu ne pruza se bas puna toga, a pogotovo nema onih primamih stvari po kojima ce Covjek znati da je student. Zaobidima knjige i Strebanje, radi se a nepostojecem Studentskam klubu. Prije Domovinskag rata taj Klub je pastojao. Danas ga, me<1utim, vise nema. U civiliziranom svljetu savirn je normalna pojava studentski klub u eijim se prostorijama sastaju i upoznaju studenti, djeluju kao mladi umjetniei i stvaraoei, buduel intelektualci i okosnica buducnostl drustva. Tu se uz jeftinu studentsku kavu razvija svjestan kritieki i konstruktivni duh vremena u kojem iivimo. Tu se pjeva, plese, zabavlja, smije, razmislja, dokazuje, eitaju knjige i navine. Tu se mladi Ijudi osjeeaju zivima. MI TO NEMAMO, a ne smijemo zaboraviti da smo upravo mi studenti hurnanistlekih, druStvenih znanasti i da srno rni oni kojlma ce na ruke biti ostavljeno druStvo u kojem iivimo.

U Iistopadu prosle godine dekanam naseg Fakulteta posta a je prof. dr. Pavao Mikic, Covjek koji je stuoirao, zivio i radio u Bonnu jedan niz godina, pa je vidio kaka iive studenti u Njemaekoj. Nije mu bilo jasno zasto studenti u Zadru nlsu malo aktivniji i druStveniji, za510 se ne sastaju i ne druie. Budimo iskreni pa priznajmo: puno bi ljepse nama bilo da uzmemo par gitara i sjednemo na zadarsku rivu po suneanorn danu, pjevamo i razgovaramo, nego Nijemeima u njihovim kisnim i zagusljivim gradovima. Ali nlje dovoljna samo riva, trebaju nam i prostorije u kojima cemo realizirati nase zamisli i ideje, jer svi rnl znamo da rnedu nama studentima iivi hrpa mladih slikara, fotografa, pjesnika, pisaca, novinara, da mozerno osnovati svoje kazalisne grupe, novine, ekoloske i glazbene sekcije, i 510 sve ne. Kako su studenti minimalno upucenl u sve to, jos bi Covjek magao pomisliti da I jest neeiji cilj sve to nam ne pruiiti, a kada se pobunimo sto sve to nemamo, optuiuje se studente za njihovu

pasivnost. Istina je da od 2300 studenata nece svi biti "Iudi" za tim aktivnostima, ali barem 600 hoce, a i to je molim lijepo sasvim davoljno. Ovih 600 zasluiuje sve to. Nitko nema pravo negirati ih. Svima bi nam bilo Jjepse kada bismo osjetili u sebi taj studentski duh i kada pet, iii koliko vee gadina svog studiranja ne bismo provodili svatko u svojoj misjoj rupi.

Nas Fakultet takoder ima problem manjka prostora za odriavanje nastave, pa je nova uprava na eelu 5 dek.anom Pavlom Mikieem na celu traiila ad grada da se Fakultetu na koriStenje daju odredene prostorije u Domu hrvatske mladeii, a u sklopu toga nekoliko prostorija za Studentski klub. OHM je, nuzno je ovdje napamenuli, gracien samodoprinosom eitave bivse Op(;ine Zadar pa bi bilo najlogienije da on i pripada mladima Zadra i okolice. No cernu Zapravo Dom sluzi? U njemu se nalaze HTV -ov studio, Driavna revizija, Savez tehnlcke kulture, fast food, menza, Ie jos neke stvari kao Savjetovali~e za rnladez, dvorana za aerobik i

slieno. Koliko Dom pripada mladima mozda najbolje turnaci i izjava Zeljka Sose, predsjeclnika nadzomog odbora OHM Ie Nevena Klarina, direktora DHM u Narodnom Iistu ad 30. sijeenja 1998., str. 6: "OHM je trgovaeko drustvo u vlasniStvu grada Zadra ... dio sadriaja ee se nastojati komereijalizirati ne odstupajuCi od osnovne koncepeije i samog imena DHM." Studenti nl u kojern trenutku nisu traiili Oom sarno za sebe, niti su traiili cijeli Dom, jer su svjesni

da on pripada i djeci grada. To oeito nlje bilo dostatno zarniieceno, a ako je i bilo zarnileceno, bilo je presuceno iii suprotno interpretirano. Dakle, kada se u novinama pojavi elanak u kojem se govori 0 komereijalizaeiji OHM nttko se u gradu ne buni, ali kada studenti dignu 91aS za svoje potrebe i prava koja su im oeito osporavana, netko ih pokusava krivo optuzlti. Uprava Doma se hvali kako on

pripada mladima. no je Ii to tako i kome ce on pripasti pitanja su na koja jos nitko nije otvoreno odgavorio. Ougovi Doma prelaze milijun i pol kuna, a kako Fakultet Domu placa centralno grijanje, nastali su i veliki dugovi Doma prema Fakultetu. U interesu]e grada da u njemu ostane FF, jer grad svakog mjeseca od stude nata dobiva I do lri milljuna kuna prihoda. "Studenti imaju legalno

pravo na nastavu, na prostorije gdje se mogu okupljati, zajednicki raditi. Ako ima onih koji to ne vide, studenti ih moraju javnim prosvjedom upozorttl.". To je izjavio dekan Mikic nakon nekoliko mjeseei uzaludnih pokuSaja da se tal problem rijesi. (Slobodna Dalmaeija od S. i 6. sijeenja 1998., str. 8.). U Narodnom listu od 9. sijeenja 1998. dekan

Mikic dalje navodi: "Htio sam potaknuti dostojanstvo grada. Ne mlsltrn da treba agresivno prosvjedovati, rnozerno mi to i uz gitare." Sada na scenu stupa predsjednik Studentskog zbora, mace i predsjednik Mladeii HDZ-a, ogranka Zadar, Ante Batovic. "Oekan je sigumo imao najbolju namjeru, ali mislim da je njegova izjava u Siobodnoj Dalmaeiji. gdje se studente ponce na javni prosvjed, pomalo ishitrena: (Narodni list od 9. sijeenja 1998.). Potrebno je uz ovo navesli da se u posljednje vrijeme govori da

"-" S ako i dobijemo nekakve. ~rost.Orij~ ~a klu~, I~ tre~a (a3' £ dati nekome da se srecl IJ. privatizira. Privatlzaciia l ~ Studentskog kluba znacita bi za studente samo jos jedan novi katie u gradu, nista povoljniji ni jeftiniji. Vratimo se sada opet u sijeeanj. Ante je javno "opallo pljusku" prof. Mikicu i neposlojanju Studentskog kluba. Uz avo je moida potreban jOs

~?f:::

~

~

I jedan citat iz Studentskog lista iz intervju s

-- •• •••• " • 1<' , ;, ~ :

iillaJl1 svako pravo biti nezadovoljru."

Na "Faksu" su se sredinom sijecnja pojavili plakati tj. isjecci iz novina koji obavjestavaiu studente 0 istupima prof. Mikicevirn i Batovica u javnosti. Velik broj studenata tek je tada CUO da postoji Studentski zbor i njegov predsjednik. Neupuceni u aktualna zbivanja, oko 130 studenata sa svih katedri doslo je samoinicijativno, u cetvrtak 22. sijecnja u 9.00 sati na predavanje profesora Mikica trazeci od njega informacije 0 postojecirn problemima, jer bilo je sasvim ocito da Ante Batovic nema namjeru nikoga ni 0 cernu informirati, kao sto to ni prije nikada nije cmto. Dekan Mikic objasnio je studentima kakva je situacija. Svoje misljenje i potporu dekanu studenti su izrazili glasnim pljeskom, a nakon toga su zatrazili da pred njih istupi Ante Batovic koji je mace nonsalantno "upao" u prostoriju usred razgovora (valjda je zelio biti prirnjecen), Ante je izisao pred studente izjavjjujuci da nije lijepo da on za ovaj sastanak saznaje iz nekih trecih izvora (bit ce da je covjek ocekivao pozivnicu). Svi prisutni studenti dosli su jer se to pncalo po "Faksu" i Studentskom domu, nitko nije bio posebno pozivan. Ante je takoder izjavio da " ... nije lijepo da mi ovako netko po Fakultetu zabija noz u leda .. .". Sve u svemu on je obecao studentima da ce pokrenuti peticiju za Studentski klub i sazvati studentski sastanak u sveeano] dvorani.

U ponedjeljak 26. sijecnja Predsjednistvo Studentskog zbora organiziralo je potpisivanje peticije za Klub, no istovremeno se formirala jedna grupa studenata koju su kasnije u novinama nazivali "revolucionarnorn" i "neformalnom". Istina je da je to bila grupa studenata, koji su se upoznali tek tokom ove afere i poceli zajedno djelovati 5 namjerom da se studentima konacno nesto osigura, te da ih se obavijesti 0 zbivanjima kojih su svi studenti glavni protagonisti. Ta je grupa smatrala da nitko nema pravo kriti informacije od studenata bilo da se nee Kluba iii studentskog novca, te ih je strasno uvrijedilo sto je Ante Batovic studentima u razdoblju od godinu i pol dana organizirao samo tumir malog nogometa i ciscenje Fakulteta. Svaka cast sportu i ekologiji, ali mogu studenti i vise osim ciscenja i trcanja za loptom. Covjek opet dobije dojam da se sva ta pasivnost namjerno stvarala, te da neinformiranost studenata ima svoju svrhu.

Vratimo se grupi studenata i ponedjeljku 26. sijecnja. Istovremeno, dok se u atriju potpisivala peticija, grupa je studenata organizirala mimi studentski prosvjed za srijedu 28. sijecnja na Narodnom trgu, te studentima dijelila letke sa slijedecim tekstom: JESTE LI SE IKADA OSJECALI STUDENTOM U OVOM GRADU!? .. OBZIROM DA MI OVOM GRADU ZNACIMO PUNO, A I ON NAMA ZNACI, ZATRAZIMO OD NJEGA DA NAM PRUZI ZIVOT DOSTOJAN STUDENT A .. IZLASKOM NA MIRNI PROSVJED POKAZIMO DA PRUZAMO PODRSKU NASEM DEKANU U NAKANI DA DOBIJEMO PROSTORIJE U DOMU

Na .etku stojt, izmeou ostaloq.vda pruzarn: podrsku nasern dekanu", pa je ovdje neizbjezn: razjasniti jedan problem oko kojeg se diglo rnnoq: prasine. Studente na prosvjed nije poveo dekan, nil je on imao ista 5 prosvjedom; studente je vodilt njihova svijest i ocajna situacija u kojoj se nalaze I ovom gradu. Ono sto je dekan Mikic ucinio jest dl je studentima objasnio samo svoju zelju i namjen da im osigura prostore za Studentski klub, te in saopcio kako bi se i sami mogli malo aktivirati, je se ipak 0 njima radi. Studenti nisu djeca koju CE netko vuci za rukav i govoriti im sto smiju, a sto nE smiju. Studenti su pametni mladi Ijudi, buduc intelektualci i stup drustva, a zadnji koji students rnoze poducavati gdje se i kako prosvjeduje jes Ministar znanosti i tehnologije Ivica Kostovic koji jE svoju kompetentnost za to sam najbolje pokazat svojom izjavom za Narodni List od petka, 13 veliace 1998: "Ulicni su prosvjedi u ovom s/ucajL nedemokratsko pona§anje." Ovaj je isti rninistar to; istog petka 13-og dosao na FF, vrlo vjerojatno ~ namjerom da smijeni dekana Mikica, no docekalc ga je iznenadenje a la student. 0 ovome cernc kasnije, kada na to dode red. Kako akcija obicnc izaziva reakciju tako su prije gosp. Kostovica na Fakultet doletjeli i neki drugi celnict. Naime, cim s€ doculo da studenti spremaju javni mimi prosvjed, nCl tlo FF-a su u utorak, 27. sijecnja krocil qradonacelnik Bozidar Kalmeta i predsjednik Gradskog vijeca Davor Aras sa ocitorn i jasnom namjerom - sprijeeiti prosvjed pod svaku cijenu! NCl sastanak ovdje spomenute gospode i studenata nisu bili pozvani dekan i prodekani, pa nisu htjeli doci ni studenti. No kada se na plakatima pojavio natpis "DOLAZI DEKAN", dosli su i neki studenti. Toga je dana u svecano] dvorani FF-a obecano da ce se Fakultetu ustupiti na koristenie 80% prostorija DHM, te da ce vrata Studentskog kluba biti otvorena za deset dana. Na pitanja studenata zasto nema rasvjete oko novog Doma, te zasto ne postoji studentska menza, gradski su oci obecali studentima brda i doline. No tih brda i dolina, a niti Studentskog kluba do dana danasnjeqa jOs nigdje nema na vidiku. Na tom su sastanku studenti pozvani da ne lzlaze na prosvjed, a tako se izjasnio i dekan Mikic. On je javno pred gradskim ocima i novinarima pozvao studente da ne izlaze na mimi prosvjed, obecao da ce budnim okom paziti na buduci razvoj dogadaja.

Studentima je bilo jasno kao dan zasto su se gradski oci spustili do FF. Trebalo je u tom trenutku odluciti. Nakon postignutog dogovora nepotrebno je prosvjedovati. Da je dogovor samo privid, te najvjerojatnije samo farsa bilo je ocito. Dakle, ako se ne izide na Trg, sve ce pasti u vodu, a studentsko reagiranje biti ce sasjeceno u korijenu. Ako se na Trg izide pod parolom slavlja, bit ce to sve glupavo; studenti ce se zahvaliti za nesto sto se najvjerojatnije nece ni dobiti. Iz svega toga proizlazi

·1 da je potrebno lzici na Trg, ali bi pametno bilo doa to I

bu f' ~~IPNI Sl{lIP rod arolo P DR VF::

I r r)':::TIr:;N' ITrH~ nn~n\lnpIJ

U srijecu, 28. sijecnja, na Fak~ltetu se dljele novi letei sa tekstorn: °MI HOCEMO - MI MOZEMO!, I MI SMO 010 OVOG GRAOA, IZADIMO DANAS U ZNAK PRUZANJA POTPORE KONACNOM OOGOVORU I POKAZIMO OA SE TEK SAOA POCELO RASPRAVLJATI 0 NAMA."

U 11 satl studenti su krenuli na Narodni trg nose6i zastave FF-a , a na Gradskoj strazi stavljeni su transparenti MI HOCEMO - MI MOZEMOI MI SMO 010 OVOG GRADA! OVAJ GRAD JE 010 NAS! Uz pjesmu i gitaru 300-injak studenata pokazalo je da ieli sudjelovati u zivotu grada, a ne biti samo pasivni nevidljivi prolaznik u nekom svom tuznorn, izgubljenom vremenu najljepse mladosti.

U Zadarskom tjedniku ad 10. veljace 1998. lzisao je zanimljiv clanak u kolumni koju pise zadarski gimnazijskl profesor Josip Sviliei6 pod nazivom uBocna strana medalje". Tu sto]l: "lpak, kako god se stvari zavrsile, ostat ce nesumljivo da su student! bili prva znacajna skupina gradana koja je nakon izborene driavne samostalnosti, demonstrirala na Narodnom trgu, pred vratima Gradskog vijeta."

Studenti nisu kap u moru i ipak su, ako se nakon svega ovoga i ne dobije Studentski klub i ne rijese problemi studenata, ve6 samim mimim skupom ucinili da se cuje za njih, jer su sada bili i suvise ignorirani. Ako sve, ma bas sve padne u vodu znat cerno barem u kakvom drustvu zivimo. Prop~st nasih studentskih nastojanja bila bi jednaka najcmijoj tmini "zone surnraka". Ako nasa budu6nost ovlsi a naso] mudrosti i sposobnosti, nemamo se cega bojatl, ali ako ovisi 0 nekim i "necijim" zabranama onda avo drustvo nema nikakvo pravo sebe nazivati slobodnim i dernokratskirn. Na studentima kao buduco] inteligeneiji je da odluce.

Siavica (nastavlja se)

STUDENTSKI KLUB - SAN ILl JA VA

Pitanje Srudentskog kluba i prostorija DHM LJ zadnje je vrijeme "vruca" lema gradskih vlasti. Fakultetskog vijeca, pa tako j u studentskim krugovima

Da je 10 tako potvrduje i nedavni posjet Ministra Ivice Kostovica, nazocnost gradonacelnika Bozidara Kalmete na konferenciji za tisak u organizaciji Studenrskog zbora te ostavka dr Pavla Miki6a na mjesto dekana FF-a u Zadru, sve vezano za dogadaje proizasle oko pitanja DHM-a,

Dok jedni mozda iz politickih, drugi iz ekonomskih razloga, studenti podizu glas 7.<1 svoje legitimno pravo dobivanja tudentskog kluba, prvenstveno kao mjesta okupJjanja studenata i rnladezi grada .za organiziranje vannasiavnih aktivnosu -

slobodnog vrernena (razni vidovi sekcija: f010, filrnska, Ii .ovna. knjilc\'nc -c~cri, studcn ski list i ostalc

, , I' -

• ,l

,j'II

Upravo organiziranjcrn vee g broja studcnaia. koji su okarakterizirani kao 'neformalna skupina" u traienju svojih prava dobilo se obecanje gradskog pogIavarstva (koje je nositelj vlasnickih prava OHM-i u ime grada i gradana Zadra) da ce studenti dobiti prostore za Studentski klub u OHM-i u rolru ad deset dana ad 27_ sijel:nja 1998. godine, Na takvo obecanje reagirao je i predsjednik Studentskog zbora Ante Batovic na orvorenoj sjednici stude nata FF-a izjavom: " .. .ja ell prvi izici na Trg sa zastavom Fakulteta i prosvjedovati II ime stude nata ukoliko se dato obecanje ne ispuni.'

Studenti u Studentskom klubu - da iii ue (Lokot na vratima buduceg Studentskog kluba)

Medutim umjesto da tokom proslog mjeseca vidirno I saznamo rezultate dogovora, te budemo svjedoci svecanog urueenja kljuceva Studeruskog kluba u ruke studenata, saznajemo za mogucnost da se buduci Studentski kJub privatizira, pa taka maida dobijemo "Atrij 2" (prostor bivseg Studentskog kluba). Bilo kako bilo, sve ce izici na vidjelo, pa i to koliko je kame stale do svojih obecanja, svojih rijeci i sarnih studenata. po onoj nasoj dobroj staroj: "Sad se vidi, sad se zna. tko je koga zaje..,".

SANDI

KLOKAN MEnU 0 VCAMA

Dobra dasli u Hrvatsku. "Ti si lud", s"i mi. kazu, "Meni se svida", ja edgovaram. "Eh, ti jos DC 7,Das kako je tu", oni kazu, "Kako jc tu", pitam ja, "Naucit eeS brzo ~to je ova driava. Vrati se otkud si i dosao."

Ovo je norrnalan razgovor sa svakorn osoborn kqju upoznarn. Vecinom su to tudenu koji jednostavno ne mogu razumijeti zasto sam dosao iz Australije zivjeti i studirati u Zadar. Ja ne mogu njih razumijeu. Za~1O sam ja Iud i svi oni u pravu? Nitko OIi nije mogao cbjasniti.

sam ja Iud i svi oni u pravu? itko rni nije rnogao

objasniti.

akon prvog semcstra srvari su rni malo jasnije.

Jasno rni je da su srvari dosta "zajebanc". Jasno mi je da

se ljudi samo zale I nista ne radc da to prorrujenc. a na kraju samo trpe. Jasno mi je da ljudi ZELE promjcnc. ali samo dizu ruke u zrak i kazu " Tako u je tu .... Ja ne pisern a stanju u naso] drzavi, nego 0 stanju na nascm Fakultetu,

ANKETA

Djclotvornost Studcntskog zbora i njcgovog Predsjednisrva

Potaknuti proteklim dogadajima na Fakulteru tc izjavarna Ante Batovica (prcdsjednika SllJdenlskog zbora - podruznica Zadar) u tiskovinama vezanim za ta zbivanja pokrenuli sruo ankcru u kojoj srnn htjcli vidjcti koliko studcnti poznaju svoje vodsto i kakvo je njihovo stajaliste spram koraka ko]e to vodsrvo poduzima,

Postoji Ii neka studeruska unija? Ako posioji tko su nasi predstavruci I ~to oni rade za nas? Postoji Ii statu! Fakulteta? Zasto ne znarn proceduru ako imam ncki problem iii zelim uloziti zalbu Ako lclim rucati u rnenzi. zasio moram kupiti bonove na drugoj strani grada? 1 u kojem gradu je uas studeruski klub? Iasno mi je da smo svi neinformirani ( aka sarni ne trazirno ono SIO zelirno znati),

Bio sam student i u inozemsrvu. ali ne zelirn praviti kornparaciju dvaju potpuno razlicitih sistema. Medutirn. postoje ncke razlike koje vrijedi spomenuti Najveca jc mazda studentska organizacija i [latin informiranja 0 studeruskim pravirna U Australiji postoji vrlo cvrsto organizirana studentska unija, Imaju stalno otvorcn ured II kojem srudenti rnogu dobiti bilo koji savjet iii inIormaciju. Kako rnozemo biti informirani ako ne znamo SlO zelino? Sto drugo pornisliu uego da srno namjcrno lose inforrnirani, a krajnji rezultat je rnirenje sa "taka (j jc tu" sisternorn. U irueresu je svih nas da irnamo najbolje uvjete rada i zi ora te uzajarnnu podrsku, akon svega rni smo buduci profesori. buduci biznismeni. buduci poluicari. P.olrcbno jc da mi studerui irnamo pravo glasa kako bismo se izborili za promjene i nasa prava Necc biu lako

Moida i jesam Iud Dobro dosli u Hrvatsku, Zna se. take ti je tu

Ante Bato,ic

Predsjednik Studentskog zboro - podruzruce Zador

Pitanje 1 : Znate Ii tko je Ante Batovic?

Da - 89% Ne - 11%

A THONY

2 II

1 89%

Pitanje 2 : Smatrate Ii da je Ante, kao predsjedoik Studeotskog zbora, dovoljoo ulinkovit za same studeote?

Da - 9%; Ne - 81%; Ne znam - 8%; Mozda - 2%.

8% 2% 9%

81%

Pitanjc 3: Jeste Ii dovoljoo informirani 0 svim studeotskim problemima i dogadajima na "Faksu" od strane A. Batoviea?

Da - 10%; Ne - 88%; Da i ne - 2%.

S°,f, 9%

83%

Pitanje 4: Jeste Ii -zadovoljni cjelokupnlm njegovim dosadalnjim radom?

Da - 6%; Ne - 89; Neznam- 4%; Bez odgovora _ 2%,

Pitanje 5: Smatrate li da Be pitaoje Studentskog kluba prcdugo rjeJava?

PrOblem ra.vjete oko Dam •• eleklri{;ni slupovl ~r----J postoie, dakle polrebno [e samo popravnl dovod ~ 511llj •• postojl yet §eSl mjesed, 8 do~.o Ie u tali~te patnje 11)8kom studentskln doga<lanja krajem sijetl1)a. Tad. je na 'valroo"Mom' sastank.u u Svetaoo) dvorani FF·a gra(lon.e..lnik Bo!klar Kal meta svefaoo oOetao • uz nlz drugih stva ri . da te se u roku 0(1 mleuc (I • .,. rije~llal problem. Nak.on laJnov~oUu obavljenog dolaska MinlSlr. Kostel/ita u Zadar, od .vih u Svet.anoj dYoranl lzrece nih oootenj., pono"'j. no je same )edna I 10 date se hitno rijldH I problem osvjeUJenj a,

Oa - 90%; Ne - 8%; Valjda- 1%; Neznam -1%.

Pitanje 6: Zalaie Ii Be ABatovie premalo iii previse e pri rijdavanju problema oko Stud. kluba?

Prev~ - 4%, Prema.lo - 80%; Neznam - 13%; Premalo i previle - 2%: Uopte se ne zala.fe - 1%.

13% 21lIII6

Martina i Vedran

STUDENTSKA "ZONA SUMRAKA" Vise ad mjesec dana nakon gradonacelnikovog obecarua da ce se rijesiti problem rasvjete aka navag Studentskag dorna zadarske studentice vracaiu se u Dam po mraku i - u strahu

Kada je prosle godine napokon otvoren novi Studentski dom, brzo je proqlasen najmodemijim i najboljim u Hrvatskoj, lijepim, udobnim, pogodnim za ueenje. Ukratko, Dom je postao hit i velika veclna mojih kolegica i kolega poslala je molbe da budu primljeni. Oni odbijeni ulagali su zalbe u nadi da ce se ipak"ubaciti- unutra.

No, kako se kod nas sve radi po sustavu koji je pocetkorn stoljeea u Austriji oznacen terminom schlamperei - provizomo, nepotpuno, traljavo - rno] prvi dojam 0 Domu, tocnije 0 cijelom kompleksu oko Doma, nije bio tako sjajan. Katastrofalno neuredeni okoli!i; potpuno zahrdala ulazna vrata u kompleks za mene zasjenili su i pokvarili dobar dojam 0 unutrasniosti samog Doma. Okoli~ Doma s estetskog stajaliMa rnoze nekome smetati iii ne smetati, ali to nije prioritetni problem za sve koji live u njemu.

A kakva je situacija danas?

oKada se vracarn po mraku srce mi tuce kao ludo, a idem onim tirim putem jer mogu brie protrcatt i jer nema tollko grmlja", rekla mi je prijateljica kOja zivi u Domu. Strah medu studenticama porastao je nakon prire da je jedna studentiea silovana. Ta je priea nepotvR1ena, ali je bila dovoljna da se atmosfera straha pretvori u pravu psihozu.

Ovim ~ankom zelim upozoriti da je krajnje vrijeme da se ova sramotna situacija napokon rijet!. Ako grad nije sposoban studentima osigurati elementami osjeea] sigumosti, remu se onda uopce rnozemo

nadati? Jelena . ,

---+---

ANKETA: §TO STUDENTI ""SLE 0 ZADARSKIM MENZAMA:

Zbog, nai:a lost , jot uvijek

aktualne problematike studentske

prehrane, na zadarskom Fakultetu provedena je anketa 0 zadarskim menzama na 100 Ispitan!ka. student! su jako dobro informirani koliko menzi Ima u Zadru te gdje se one nalaze, jer tataju u istom danu lz jedne u drugu. Nisu zadovoljni ni kvalitetom ni koHCinom hrane u menzama i smatraju da su higijenskl uvjeti zadovoljavajuCi, premda je znatajan broj ad 44% nezadovoljnih. Prema mitljenju ispitanika najpovoljniji su uvjeti u menzi "It·. Cijene variraju ad najskupljeg ruOka u "Jaderinor menzi gdje rutak stoji 13,50 kn, do rul:ka po e1jeni od 4.5 k.n u menzi flaOkog doma 0 Cijoj kvallteti svjedoCi i to da se tamo hrani samo 8% studenata.

Svakl 00 100 ispitanika u prosjeku trotl 160 kn mjesel:no na bonove za menzu I jos 420 k.n za spremanje hrane u svojlm studentski sobiooima, tlo dovoljno govori i 0 prehrani i 0 zadarskim menzama. Sve to jos I vita govori 0 brizi grada Zadra I njegovih otaea 0 studentima koji u l:etrdesetak godina djelovanja Fakurteta nisu dobili svoju studentsku menzu koja bi zadovoljila ! kvalitetom I cijenom. 1st! ti gradski oci razmitljaju 0 Zadru kao 0 ·sveuCilisnom gradu·I!!

Jeste Ii zadovoljai kvalitetom meuzi1

Da - 36%; Ne - 63%.

64%.36%

1)Financindu Ii vas roclitelji?

DA96% NE4%

Jesu Ii cijene previsoke1

2)5 koliko novea mjesefno raspolaZete? do 500 kuna- 11

500-1000=39 1000-1500=25 1500-2000=12 vi§e od 2000=3

Da - 79%; Ne - 21%.

Jesu Ii higijenski uvijeti zadovoljavajuci?

Da - 56%; Ne - 44.

3)Je Ii yam dovoljno?

DA34% NE66%

4)Na Ito najviJe trolite?

Stan - 20 Hrana - 54

Izlasci - 10 Rei:ije - 16

44%

5) Imate joA koji izvor priboda osim roditelja.?

DA24% NE76%

Da - 87%; Ne- 13%.

~)Ako imate, navedite koji Subvencija - 9

Stipendija - 7

Honorami poslovi - 4 Rodbina -1

§verc - 2

Ustedevina - 1

Jeste Ii infonnirani koliko ima menzi i gdje se nalaze?

13%

•

Karla, Anita, Antbony&Josipa

Ankete su provedene 10. ofujka A.D. '98.

87%

Karla, Ana, Josipa&Anthony

•

ANKETA:STUDENTSKISTANDARD

Anketa je provedena na uzorku od 100 studenata. Bez obzira na svoju bijedu i neirnastinu 96% studenata financiraju roditelji. Oni su im uglavnom jedin! Izvor prinoda, osim Mo ih nekollko prima stipendiju iii subvenciju stanarine kOja Irn "doluta- tek svakih par mjeseci. Roditelji 1m ~alju cijelu svoju placu kOja u prosjeku iznosi 1200 kn. Roditeljima je to rnakslrnum, a studentima minimum. jer im to nije dovoljno ni za prehranu, a karnof za higijenske potrepStine. Istina, Zadar ima more i fakultet na moru, ali nl sarno more ne rnoze poslufiti za odrfavanje osobne higijene. Po mi§ljenju studenata minimalan iznos potreban za "normalan' fivot je 1500 kn, odnosno 300 kn iznad njihovih mogutnosti. Studenti najvi~e novca trose na stan j na hranu, ALI bez voca. Njihovo se vo6e jo~ uvijek nalazi u tropima, a ne na njihovom stotu. Po svemu sudecl imat cemo jake, zdrave i krsne intelektualce.

TIHA I NE rouxo SVETA wo!. ~(,RAOE KoBflo N!tD(;,UOnV POV~JJJJU noz« oBAsJIHJV iltMfJOti nJf.$.eZU.JDH

1111 1/11

NO tJ\ ~ E ~\I£ Tht:.OHe.WO WAIHb llOJfl)ltJc..( JJWJEV;\JU 1'V-t 1..\vJETI 0 ~\ V"'JI.)(~.\ u_ l'OGvOtJO~TI HA V{;U ~bU31JO UVJ£;'tQVAIJIH 01) VISI~ SIL"

J uTR.o JE "PRE DIVIJI HllU ~ "~I RO'OE ! \ f!-( ~e. l~ PO N.I.ArVAJt.H~..( ..,iH:D\lVe: l.M)OVDL..lJ-lIH 'nOtlHMrA i%V ~nc./\ GDW\Jo ~()!)lJOI{,\l'()

BIVA i>U;lL.l",UT Uli£..t.)IU\Ll\~s"H l>R.VIt('

PIJETLOvA ~ ~ R

'~,-.'~ :.-.~

." .....

1