SADA IDRZAVNINEPRIJATELJFASIZAMRADIO 10 IMANIPULACIJAPROSVJEDIINDOKTRINAC AOTVMREZANJOFRAPENZIONERIMALIC EZARMIROVINEHSSHSPMANJINEAUTONC IMASISPORTHVCROATIAAUTOKRACIJAHA IZSINDIKATIDRAGEHRVATICEIHRVATIHAc DUKDEMOGRAFSKAPOLITIKASMRTMASL IE=NICKIMOSTBAKOVICSUSAKZAUSTAVISE 'JETREREFERADAFORUM21PDVDOMOL UBSDPHDZLSHSLSHKDUUHFHNSHRTH OSTAJKUNHNDSTALISIDRZAVAHRVATZIL IDSPOSTKOMUNIZAMSVEKOLIKIHRVA1 SKIZIVALJKOMUNISTIJUGONOSTALGICA 3 IRNACIONALNIPONOSHOSPETAKOLONAT( YOOOOOOOOORCIDALII EPANASAANTIHRVATLATINICAM. JOOOOOOOOOOTRISTAVIJESTINACIONALNIINTEGRITET ABORZASTUPNIKPRAVOSLAVCIMANIPULACIJAINDOKTRINACK KOSTORNADONATOUNCLINTONBRLEK2U9STUDENTILAZIGLO sUSNACIONALFERALTRIBUNEZNANOSTFUKSKNJIGAPRETVORBA OGOMETSTRAJKKUTLESKEGROBUDISACUVARDRZAVNOGPECATAGL DHRVATSKIVITEZOVIRAJNAZEMLJIRADICMOSTOVIPORINDRZAVNOS1 ECICMAGAZINHERCEGOVINAKUNACRKVACRVENAGARDAKRALJBA VBANSKIDVORIAUTOPUTORALNISEXMAFIJASPLITOLTARDOMOVI IEMITBALKANSLOBODARIJECKRUHBUNARATMIRSUSJEDISUVERE ITETKICPRIMANJAPREDSJEDNIKBRIJUNINEZNANJEJAVNAKUHI JADIONICEUZURPATORKOMUNISTPERIKAZELENIKATOLICIKA ITALDOMOBRANSOCIALNAZASTITAMARXREDOVIPUC STRA [PARLAMENTPEGLANJEPOVIJESNIHCINJENICAJASADAMMO, IICAKEMOTERAPIJABOGVECERNJILISTNAGRADNEIGREKRE NITSANKOLAPSURLAMURLAMURLAMURLAMURLAMU Boy ...LOTPUSTINAMADUGENASE... epi toianl 8SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF Palme i pitura Napisao: Marko Luki¢ Gledajuéi zgradu u éijim_raljama prodivijavamo nasu _sadainjost_ -u iSéekivanju nekakve (bolje?!) buducnosti, u posljednje vrijeme mogu se ucéiti neke promjene. Tako npr.gotovo s divljenjem, redovitiji posjetitelji zute zgrade mogli su uoéiti “novi” atrij, ukraen oglasnim plocama, osvjezen bojom te krasnim palmama (one su dodue bile tu i prije) koje uljepSavaju ulaz u samu_riznicu “ganja”. No, samo oni najpadljiviji “skuzit” 6e pravu vrijednost tih palmi. Svojom prisutno8éu ne samo da stvaraju jedan gotovo tropski (da ne kaZem splitski) ugodaj, veé uveliko pomazu svojim zelenilom mladim, no unatoé tome, napetim mozgovima sto se bore s okrutnom stvarnoséu s onu stranu palmi. Onim studentima éiji je avanturistiéki duh ne&to razvijeniji te se odluéno upustaju uw beskorisna istrazivanja poznate nam Zute zgrade, zasigurno nije promaknuo ni prozoréié koji omoguéuje uvid u rad, sad vee uhodane, administracije modernizirane posljednjim —_-hropcem tehnike te oboga¢ene —_—kulturnim sluzbenicama. SvjeZa boja osvanula je na prvom i na drugim katovima asne nam zgrade, a glasine kruze da ée i ostatak fakultetskog interijera prodivjeti svojevrsnu renesansu. I jo spomenimo, jer to se stvarno ne mo%e propustiti, niz zlatnih plogica koji je ukrasio vrata i dovratke diljem fakulteta, oznaéavajuéi svojom gravurom navodnu prisutnost Gitave ergele akademskih reprezentativaca, sastavljene od razno-raznih profesora, magistara i, naravno, doktora. Oh da, i svetana dvorana dobila je svoju lijepu plogicu tako da ako netko sluéajno “unide” ne pomisli da je usao mozda u WC ili neko spremiste. Promatrajuci sve te lijepe promjene, postavlja se pitanje sume novea potrosenog na renoviranje i prioritetnost samog renoviranja. Svjedoci smo fizickog, odnosno materijalnog, restauriranja jedne zgrade éija osnovna funkcija nije izgledati lijepo veé pruziti ono malo “gradevinskog’, odnosno duhovnog, materijala potrebitog za stvaranje novih intelektualaca. NaS dekan stvara jedan novi fakultet kiteci ga raznim reflektorima i drugim rasvjetnim tijelima (novac vjerojatno potjece iz studentskih upisnina), namjerno ili nenamjerno zanemarujuéi intelektualno tkivo koje je na neki naéin pravi predstavnik “Zute zgrade. _Spominjanje intelektualnog tkiva i krizne sitacije u kojoj se ono nalazi odnosi se prvenstveno na razno-razna psihofizicka —_maltretiranja Kojima su studenti eksponirani tijekom studija. No, to je druga priéa (da ne kaZem bajka) kojoj ée doéi kraj tek kada odredeni profesori, asno (ili neéasno), napuste svoja prestanu se radna mijesta i baviti “naukom”. Privodeéi kraju ovaj kratki tok misli, dolazi se do zakljucka da naS dekan zanemaruje, namjerno ili nenamjerno, sve te Ginjenice i dalje nastavijajuci s realizacijom svojih planova i pritom se ne obaziruéi na nas studente i na nage Zelje. No, éija je to greska? Zbog éega dekan ne sluga nase zahtjeve, odnosno slusa servirajudi_ nam hrpu retorike na svaki na8 upit? Mislim da se odgovor na ova dva pitanja nalazi u nama. Mi mozemo traZiti parcijalu, bolje profesore i sve Sto nam padne na pamet, no SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIFSIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF to neée uroditi nikakvim plodom sve dok se studentsko tijelo ne ujedini i postavi kao intelektualna. i idejna oporba ovom fakultetu i ovom gradu koji nam nista ne pruza. Potrebno je stvoriti nekakvu nezavisnu studentsku organizaciju koja ¢e napokon okupiti sve studente i usmjeriti ih na pravi nagin. Za sada postoji samo tzv?studentski” zbor_ na gelu_ sa studentskim predsjednistvom no_ njihovi organizacijski kapaciteti su minimalni, a nagalost za sada izgleda da nemaju ni previse interesa u vracanju digniteta zbunjenom —studentskom _organizmu. Shvatimo i uocimo dakle nage prioritete i nadajmo se da ée nam se dekan pridruzi te da ce prestati samo “farbati” zidove jer kako je krenulo ubrzo neée biti nikoga da ih ponovno igara. IZ ISTARSKE PERSPEKTIVE: INTERVIEW — DR.GORAN FILIPI,DEKAN = PULSKOG F.F.-A Bivsi zadarski student, jedan od trenutno najvecih krvatskih struénjaka s podrucja lingvistike talijanskog govornog podrucja i sadainji dekan Filozofskog fakulteta u Puli razgovarao je sa "Sizif”-om otkrivajuci tajne Pulskog fakulteta i njegovog dekanata: -Sto znati biti dekan danas u Hrvatskoj? Hahahahaha Oabiljno Vas pita. Znaéi dosta rada i odgovornosti, oduzme ti dosta vremena - pa malo zapustié znanstveni rad Ga se ipak trudim da to ne dinim) pa onda po eijele dane nesto treba raditi Kusis?? -Sto je sa pozitiunim stranama posta? Poritivno je da dajeé svoj doprinos i vizije napretku i boljten Fakulteta. “A boljitku studenata? ‘To ide s tim, 3to je boli “Talks”, to je studentima bolje (inaée, na sveueiiétu bi bilo prekrasno raditi da nema studenata). “Aha, da, bas lijepo - idemo dalje; vi ste prodivjeli nekoliko burnih mjeseci studirajudi u Zadru (mislim na svade, prosvjede i sltoéno? ‘No comment. -Komentirajte, molim vas, nezavisni studentski medij. ‘No comment. -Shuatt Gu vas “no comment" kao pozitivan odgover, No comment. -Kakva je razlika izmedu danasnjih studenata i vas i vasih kolega prije nekoliko godina? Mislim da se to sve skupa uvijek u biti ponavia,| mijenja se samo okruije. ipak je ovo otvoreni i Sto je s nadinom razmisljanja? Moje kolege vole razmisljati da Su resto pametnijet iskusnije od svt oceva, atime {iasih Studenata, "Tako sm imi mis, -Ovo ée biti zuzetno koncizan interview Pitanja ce zato bit opsimna -Kahav tip koruna ste ostoarilis vasim studentima? Mislim da sam otvoren za sve njihove probleme, primam th redovito i uvjek sve lijepo rjesimo, Bit je. razgovors, ezgoverom se sve moze rijeSit.a problemi mladim Yjudima ieledaju jako veik, a u biti nisu bad tako strani (barem Sto se studija tice). Komunikactja sa_studentima mora biti izrarna i i Obje strane moraju obvoreno nastupati, bee skriveni ‘onda ide- “Znam da ste se potrudit oko modemisacije‘faks*-. Zanima ino, koja ste korkretna pobolsanja welt da bi stidentina omoguct bol studi? oboisanja na Zalost ne ovise samo o meni, Za sve je potreben novac kojeg bas i nema w izobfu. All mislim da. se pak esto postige. Pre avega postavjena je racunalna fhreza. U informatikom kabineta studenti moma pristupati interneta sve do 22.00 sati, osim kad je u kabinetu nastava - ali dosta je slobodan, ‘Student, aio vidim, to redovto i Svakodnevno koriste, Osim toga, Fakultet tjesno suraduje sa Studentskim centrom i vodi brigu,o prehrani. Nabavija se uvremena oprema idosta knjane grade TTrudimo ve dovesti na Fakultet st vige gostajucih profesora iz Hivatske, Slovenije i Ital. Veé ti godine imamo lecora 2a Fumunjekd jek | rumunjeleu Ieultara kojega Pacultt plage o ‘svom trosku (u tijecku su pregovori 0 legalizaciji tog lektorata). Ove je godine (na isti natin) uveden ilektorat iz slovenskoga jezika, a razmiélja se i o bugarskom.Fakultet je domac Trnogin priredbama (aglaynom kulturnim) koje s6 odréavajt Ur Svecano) dvorani, Studenti su _glavni_ posietel Ugoscujemo pjesnike i pisce iz Hrvatske, Slovenie | Iealije, ai Slikare- Barem pet puta godiénje organiziramo predavanye 2a javnosti studente ugledniih znanstvenia.. Zaboravin, od pre par godina na Fakultau deluje gulerija Mastina ~'u njoj tmamo desctai ilzbi godisnjc. Ono sto ja Zamjeram “mofimstudentima jest nyihova -nedovolina trganiziranost = premalo Zive na Fakulteta i s Fakultetom Sjecam se da sino mi po cjele dane bili na fax - nismo uel, jasno, nego se jednostavno motali oko lista (Mravinjaci” Se Zvao) ili dramskih grupa (imali smo Flodramslcu) ili sjedi po onim klupama i pul {pricali Pohadali amo predavania i Sa drugih studlja, U moje su vnjeme najpopularni profesor bi Gabrcevi 1 Stjepo Obed - nama jezgarima bilo je jaleo drago slusati njihova predavanja, To je onda bilo normaino, Danas nitko to ne cin, Neke bismo Kelegie (koji nis imal veze s nagim studijem) u dogovora s profesorom upisali u Indekee t pad th rena - namjera - eT ome: SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF SIZIF