NEKONVENCIONALNI ili

NOVI OBNOVLJIVI IZVORI

ENERGIJE

Akademik Zijad Haznadar

Prof.emer. FER, Zagreb
21.10.2010.
 SADRŽAJ
 Nekonvencionalni izvori
 Prednosti i mane nekonvencionalnih izvora
 Stupnjevi djelovanja
 Izbor
 Zaključak

LITERATURA

1. M. Kalea, Opća svojstva nekonvencionalnih/obnovljivih

izvora energije, CIRED, 2010.
2. S. Car, M. Firak, B. Đonlagić, Primjena vodika u
elektroenergetici, Končar, Zagreb, 2010.
3. I. Alerić, Vodeća tehnologija u Europi, HEP, Vjesnik,
veljača 2009.
 Nekonvencionalni izvori energije nazivaju se još i
• novi obnovljivi izvori energije,

• alternativni izvori,

• aditivni (dodatni) izvori.

 Tu spadaju:
• male hidroelektrane (HE do 10 MW),
• solarni izvori,
• agregati na vjetar,
• agregati na biomasu, bioplin i otpad,
• agregati koji koriste geotermalnu energiju,
• agregati koji koriste plimu i oseku,
• agregati s gorivnim člancima na vodik, itd.
Nekonvencionalni izvori

 Često se uz proizvodnju električne energije

koriste i kao izvori topline.

 Direktivom Europske unije 2009/28/EC iz travnja

2009. godine, predviđa se u 2020. godini namiriti
iz obnovljivih izvora 20% ukupne energije (ne
samo električne), sa sadašnjih oko 7%.

 Neka su svojstva obnovljivih izvora poželjna, a

neka nepoželjna.
 Poželjno svojstvo je da obnovljivi izvori imaju golem potencijal.

Prema ukupnoj
Oblik obnovljive godišnjoj potrošnji
Opaska
energije primarne energije u
svijetu
Ukupno dozračena
Sunčevo zračenje 12.000 puta
en.

Biomasa 2-3 puta En. iskoristiva

Vjetar 33 % Teorijski iskoristiva

Vodene snage (vel.i

25 % Iskoristivi potencijal
male HE)

Geotermalna energija 3% Prema sadaš. korišt.

Tabela 1. Svjetski potencijal nekih obnovljivih izvora energije.

 Opterećenje okoliša emisijom štetnih tvari ili
bukom na mjestu pretvorbe nekonvencionalnih
oblika energije u iskoristivi oblik općenito je
maleno ili ga nema.

 Najznačajnije poželjno svojstvo

nekonvencionalnih izvora energije je mogućnost
disperzione (raspršene) primjene u el.
energetskom sustavu.

 Praktičko skoro svi nekonvencionalni izvori mogu

se koristiti direktno na mjestu potrošnje, što je
njihova velika prednost.
Tabela 2.: Pregled izravne emisije klimatski štetnih plinova iz
elektrana (CO2 – ekvivalent, gram/kWh):

Hidroelektrane 3,5 – 40

Vjetroelektrane 0

Elektrane na biomasu 13 – 18

Fotonaponske elektrane 0

Termoelektrane na plin 340

Termoelektrane na kam.
820
ugljen
(Podaci su prema VEÖ-Journal 3/2004)
 Nepoželjno svojstvo gotovo svih
nekonvencionalnih izvora energije (osim
Sunčeva zračenja) je da nisu ravnomjerno
raspoređeni po globusu.

 Na pr. snaga vjetroelektrane je

proporcionalna brzini vjetra na treću
potenciju.

 Tako će dvostruko veća brzina vjetra na

sjeveru Europe značiti 8 puta veću snagu
elektrane od one koju bi imala na jugu
Europe.
 Površinska gustoća energije mala je za
Sunčevo zračenje (~200 W/m2), još
znatno manja za biomasu, bioplin i otpad,
a samo nešto veća za vjetar.

 Na našoj geografskoj širini dostruji na

jedan četvorni metar godišnje 1200-1600
kWh, a slama sa tog pšenicom posijanog
četvornog metra imat će energetski
sadržaj od samo 2 kWh.
 Vjetrogenerator, smješten na mjesto gdje
je maksimalna brzina vjetra 20 m/sek uz
godišnje trajanje od 2000 sati ostvario bi
godišnju proizvodnju od 3450 kWh po
četvornom metru površine koju opisuje
elipsa.

 Na europskom prostoru inverzno su

raspodijeljeni potencijal vjetra i Sunčeva
zračenja.

 Može se reći, da je približno gustoća

Sunčeva zračenja 2 puta veća na jugu
nego na sjeveru, dok je brzina vjetra 2
puta veća na sjeveru nego na jugu.
 Trajanje energetske amortizacije je
vrijeme potrebno da proteče pri korištenju
pojedinog tipa elektrane da se vrati
energija prethodno uložena za izradu
opreme i gradnju postrojenja, te naknadno
uložena energija za njegovu razgradnju,
na kraju vijeka trajanja.
 Tip energetskog Trajanje energetske
postrojenja amortizacije
Plinsko-parna
oko 1 mjesec
termoelektrana
Nuklearna elektrana oko 3 mjeseca

Termoelektrana na ugljen 3 - 4 mjeseca

Hidroelektrana velika oko 14 mjeseci

Hidroelektrana mala 24 – 36 mjeseci

Vjetroelektrana 7 – 16 mjeseci
Fotonaponske-amorfne
20 – 35 mjeseci
ćelije
Fotonaponske-multikrist.ćel. 35 – 60 mjeseci
Fotonaponske-
45 – 70 mjeseci
monokrist.ćel.

Tabela 3. Trajanje energetske amortizacije

 Općenito, izvorno se ne daju transportirati mnogi
nekonvencionalni oblici energije.

 Isto tako ne daju se uskladištiti u izvornom

obliku.

 Moraju se upotrijebiti na mjestu i u ritmu svoga

nastanka.

 Jedino se ogrjevno drvo, biomasa i otpad daju

transportirati i prenositi.

 Uskladištive su vodne snage koje se iskorištavaju

u akumulacijskim hidroelektranama.
 Oscilacija prirodnog dotoka velika je kod
svih nekonvencionalnih oblika energije.

 Trajanje iskorištenja instalirane snage, t.j.

omjer godišnje proizvedene energije i
instalirane snage, maleno je kod svih
izvora čije su prirodne oscilacije velike, jer
su samo mali dio godišnjeg vremena u
punom pogonu.
Tip elektrane 2001. 2004.
Nuklearna elektrana 7.250 7.670
Elektrana na mrki ugljen 7.240 7.320
Elektrana na kameni ugljen 4.500 4.460
Elektrana na prirodni plin 2.100 2.730
Vjetroelektrane 1.330 1.600
Protočne i akumulacijske HE 4.430
Crpno-akumulacijske HE 1.070
Protočne HE 5.620
Akumulacijske HE 980
Termoelektrane na loživo ulje 250

Tabela 4. Prosjek trajanja iskorištenja instalirane snage za elektrane u

Njemačkoj (sati/godišnje)
(godina traje 8.760 sati)
 Dodajmo, da u Njemačkoj posljednjih godina,
prosječno trajanje iskorištenja vršne instalirane
snage fotonaponskih elektrana (koje koriste
Sunčevo zračenje) iznosi 700-800 sati/godišnje.

 Gotovo kod svih nekonvencionalnih izvora

energije, globalni energetski sustav služi kao
rezerva u slučaju prekida rada.

 Potrebna rezerva u konvencionalnim

postrojenjima može biti znatna, praktički treba
računati s udvostručenjem instalirane snage.

 To je najnepovoljnija karakteristika svih

nekonvencionalnih (nestalnih) izvora energije.
 Stupanj djelovanja nekonvencionalnih elektrana općenito je malen,
t.j. izrazito manji nego kod konvencionalnih izvora energije.

Postrojenje Stupanj djelovanja

Parne termoelektrane ~ 40 %
Plinsko-parne termoelektrane ~ 60 %
Kogeneracijske elektrane do 85%
Velike HE do 95%
Fotonaponske amorfne ćelije do 6 %
Fotonaponske multikristalne
11-14%
ćelije
Fotonaponske monokristalne
12-16%
ćelije
Geotermalna postrojenja ~ 15 %
Nuklearne elektrane i
~ 33 %
vjetroelektrane
Tabela 5. Stupanj djelovanja postrojenja za pretvorbu primarnog
oblika energije
 Investicijski
Tip izvora Veličina (MW) troškovi
(Є/kW)

Hidroelektrane 5 do 1.000

Vjetroelektrane 15 do 1.300

Gorivne stanice 5 do 1.600

Fotonaponski
5 do 10.000
sustavi
Tabela 6. Investicijski troškovi nekih obnovljivih izvora el. energije
 Elektrane
Male Vjetro - Elektrane Fotonap. Geoter.
Cijena na
HE elektrane na bioplin elektrane elektrane
biomasu

najniža 3,8 5,7 4,9 3 14,7 6,9

najviša 14,7 12,7 21,2 21,2 60 15

Tabela 7. Otkupna cijena električne energije iz nekonvencionalnih

izvora energije u 10 europskih zemalja (eurocenta/kWh), stanje
2005./2006. g.
 ZAKLJUČAK

 Elektroenergetski sustav koji bi se

oslanjao samo na nestalne izvore energije
je nemoguć.
 Potrebna je skladna kombinacija stalnih i
nestalnih izvora energije, konvencionalnih
i nekonvencionalnih, radi sigurne i
ekonomične opskrbe električnom
energijom.
 Praktički svi nekonvencionalni izvori
energije, osobito vjetar i Sunčevo zračenje
primjereniji su razvijenijim zemljama jer
zahtijevaju udvostručenje kapaciteta.