Seminarski Rad

RIZICI U POSLOVNOM
ODLUČIVANJU

Predmet
EKONOMIKA PREDUZEĆA

Mentor: Studenti:
Prof. Fuad Barjaktarević Mirza Smailhodžić
Darko Kokić

Tuzla – Zenica, Decembar 2010

 [Rizici u poslovnom odlučivanju, Mirza Smailhodžić i Darko Kokić ] Decembar 22, 2010

Sadržaj

 UVOD Str. 3

1. Preduzetništvo, neizvjesnost i rizik Str. 4

2. Tehnike u poslovnom odlučivanju Str. 5
3. Oblici i vrste rizika u poslovanju Str. 7
3.1. Prenosivi rizici Str. 7
3.2. Neprenosivi rizici Str. 7
3.3. Poslovni rizici Str. 7
3.3.1. Unutrašnji poslovni rizici Str. 9
3.3.2. Vanjski poslovni rizici Str. 10
3.4. Menadžersko-preduzetnički rizik Str. 11
4. Upravljanje rizicima u poslovanju Str. 12

 ZAKLJUČAK Str. 13

 LITERATURA Str. 14

Str | 2
 [Rizici u poslovnom odlučivanju, Mirza Smailhodžić i Darko Kokić ] Decembar 22, 2010

 UVOD
Svako poslovanje izloženo je velikom broju različitih rizika do kojih dolazi zbog neočekivanih i
iznenadnih događaja. Rizik predstavlja opasnost, odnosno nesigurnost ostvarivanja
očekivanih rezultata. To je stanje u kome postoji mogucnost negativnog odstupanja od
željenog ishoda koji očekujemo ili kome se nadamo.

U poslovnom svijetu, najveci rizik je, naravno, gubitak profita.

Do njega dolazi kroz pojave kao što su promjena potražnje od strane kupaca, ucinak
konkurencije, povecanje troškova i loše upravljanje. Međutim, postoji i veliki broj drugih
rizika. Neki od njih se mogu pokriti osiguranjem, dok se drugi ne mogu osigurati.

Upravljanje rizicima podrazumjeva najprije poznavanje njihovog karaktera i suštine, zatim

preduzimanje svih mogucih raspoloživih sredstava i mjera za njihovo izbjegavanje. Ukoliko je
to nedovoljno i do njih mora da dođe onda treba odabrati najbolje, najefikasnije i
najbezbolnije metode za njihovo rješavanje i prevazilaženje.

Svaki preduzetnički poduhvat a narocito u tržišnoj ekonomiji, je kretanje u područje

neizvjesnosti, koje krije opasnost neželjenih buducih posledica za ono sto se sada dešava u
sadašnjosti. Ta opasnost predstavlja ono što određeni posao (biznis) čini rizičnim.

Rizika ima na svakom koraku, u svakom biznisu, u životu uopšte.

Str | 3
 [Rizici u poslovnom odlučivanju, Mirza Smailhodžić i Darko Kokić ] Decembar 22, 2010

1. Preduzetništvo, neizvjesnost i rizik

Neizvjesnost i rizik su pojmovi koji su blisko vezani za moderni pojam preduzetništva. Svaki poslovni
poduhvat, pogotovo u tržišnoj privredi, je poduhvat u određenu neizvjesnost, koja krije opasnost od
neželjenih posljedica u budućnosti za ono što se radi u sadašnjosti. Ta opasnost je ono što određeni
posao čini neizvjesnim i rizičnim.

Preduzetništvo i rizik su međusobno uslovljeni pojmovi. Rizik je uslov za postojanje preduzetništva.

Preduzetnik čini poslovni poduhvat i time svjesno ili nesvjesno preuzima rizik uspjeha ili neuspjeha u
ostvarivanju onoga što je zacrtano kao rezultat poduhvata. Veći poduhvat gotovo uvijek za sobom
povlaci i veći rizik, a što je rizik veći to je i očekivani uspjeh veći. Međutim, u isto vrijeme, veći rizik
znači i mogućnost većeg neuspjeha. Namjera preduzetnika je izbjeći rizik ili ga svesti na najmanju
mjeru.

Preduzetništvo u tržišnoj ekonomiji predstavlja aktivnost sa ulaganjima danas, ne bili se željeni

rezultat postigao sutra. Današnji uslovi poslovanja su poznati, ali sutrašnji nisu. Stoga preduzetniku
nisu dostupne sve činjenice i okolnosti koje će biti relevantne u trenutku kada će se na tržištu
prosuđivati o rezultatima preduzetih aktivnosti. Tek će se tada vidjeti koliko su preduzetnikove želje i
očekivanja ostvarive. Oni mogu biti realizirani prema očekivanjima, iznad, ali i ispod okečivanja, pa
čak za posljedicu imati i gubitak.

Ako se poslovanju pristupa racoinalno i ako je preduzeće dobro obavješteno o kretanjima na tržištu,
to će i stepen vjerovatnoće da se postigne očekivano biti veći. Ta vjerovatnoća otvara mogućnost i
opravdava preuzimanje rizika, ali istovremeno nalaže racionalno ponašanje u upotrebi svih
raspoloživih resursa.

U prethodno iznesenom smislu rizik se pojavljuje kao svojevrsna preeliminarna naknada ili ulaganje u
veće poslovne rezultate. Naime, što je više moguće očekivati od određene preduzetničke aktivnosti,
to je privlačnije prihvatanje rizika. Riječ je o specifičnoj mjeri rizičnosti koja ne dopušta da se
preuzimaju veliki rizici za mala očekivanja. 1

1
Dr. Adil Trgo: „Ekonomika Preduzeća”, Fakultet za Poslovni Menadžment, Univerzitet Džemal Bijedić,
Mostar, 2010 g.

Str | 4
 [Rizici u poslovnom odlučivanju, Mirza Smailhodžić i Darko Kokić ] Decembar 22, 2010

2. Tehnike u poslovnom odlučivanju

Svi mi, svakodnevno, moramo donositi odluke. Neke su jednostavne i lake, kao na primjer: “Da li je
ovaj izvještaj dobar za poslati šefu?”. Neke su sa druge strane prilicno kompleksne, kao na primjer:
“Da li je ovaj kandidat dobar za ovu poziciju,.. da li je dovoljno dobar da ga izaberem?”

Jednostavne odluke obicno zahtijevaju jednostavan poroces donošenja odluka. Ali, teške i
kompleksne odluke u sebi sadrže probleme poput ovih:
 Neizvjesnost – gdje mnoge činjenice nisu poznate
 Kompleksnost – moraju se razmotriti mnogi međusobno povezani faktori
 Visoko rizične konsekvence – utjecaj odluke može biti vrlo velik
 Alternative – svaka nosi svoju nesigurnost, neizvjesnosti i konsekvencu
 Međuljudski odnosi – teško je predvidjeti kako će ljudi reagirati

Imajući u vidu sve navedene poteškoće, najbolji naćin za donošenje kompleksne odluke je korištenje
efektnog procesa donošenja odluka. Čisti i pravilan proces vodi konzistentnom, visoko kvalitetnom
rezultatu i time može doprinjeti poboljšanju procesa koje obavljamo. 2

Logičan i sistematičan pristup procesu odlučivanja pomaže pri odabiru critičnih elemenata koji
rezultiraju dobrom odlukom. Organizovanim pristupom, manje su šanse da se važni faktori zaobiđu.

Šest je koraka u procesu donošenja ispravne i efektne odluke: kreiranje konstruktivnog okruženja,
razmatranje kvalitetnih alternativa, istraživanje istih, izbor najbolje varijante, provjera odluke i
diskusija o odluci prije konkretne akcije.

Organizirano i sistematično odlučivanje obično dovodi do boljih odluka. Bez kvalitetno definisanog
procesa, rizikujemo odlučivanje bazirano na nedovoljnoj količini informacija i nedovoljnoj analizi.

Mnoge varijable utječu na finalni utjecaj same odluke. Ipak, ako se uspostave jaki temelji za
odlučivanje, razmotre i pronađu dobre ideje i alternative, koje se rigorozno evaluiraju, te potom
provjere u primjeru i diskusiji u mnogome se uvečavaju mogučnosti da je donešena odluka ispravna. 3

U tabeli 1. je primjer kako sistematski razmišljati i odvagati pri odlučivanju:

Da li da zamjenim svoje staro auto sa novim?

ZA PROTIV

Veći komfor 3 Ulaganje = žrtva 5

Manji utrošak goriva 4 Skuplje osiguranje 3

Manje ulaganje u servis 4 Vrijeme utrošeno na odabir 2

Bolji za porodicu 3 Prodaja starog auta 2

Sigurniji 5 Velike odluke poput ove me plaše i unemiruju 4

Total ZA 19 TOTAL PROTIV 16

2
http://www.mindtools.com/pages/article/newTED_00.htm
3
Paul Freudenthaler and Hans Helbekkmo: Risk-Based Business Decision Making: The Experience of Irwin
Financial, http://www.erisk.com

Str | 5
 [Rizici u poslovnom odlučivanju, Mirza Smailhodžić i Darko Kokić ] Decembar 22, 2010

Vidimo da je prema ovoj matrici koju sam sam bodovao ocjenama od 1 do 5, prevagnula opcija
kupovine novog auta, a bazirano na vaganju između opcija za i protiv. Ovakvo postavljanje problema
omogučava da se izbace emocije i da se odlučivanju pristupi čiste glave. Moguće je dakle objektivno
sagledati mogučnosti, radije nego reagovati instiktivno, cime se odluka donosi uz veliku dozu
samopouzdanja.

U poslovnom odlučivanju, takozvani problem-solving (rješavanje problema) i decision-making

(donošenje odluka) procesi su usko povezani i svaki zahtijeva kreativnost u identificiranju i razvoju
opcija u kome su najkorisniji.

 Brainstorming
a. SWOT matrica
b. PEST analiza.

Brainstorming je engleska izvedenica od rijeci brain (mozak) i storm (oluja), a označava situacije kada
se grupa nalazi pred problemom i potrebno je koncentrirano razmišljanje kako bi se povukao pravi
potez. Brainstorming dakle kao rezultat ima razmatranje i odabir kvalitetnih rješenja u poslovnom
odlučivanju.

Struktuirani brainstorming je tehnika koja se koristi za kreiranje ideja pri rješavanju problema.
Ovakvo djelovanje pomaže pri razvoju kreativnih misli i stvara entuzijazam među članovima tima.
Također, ohrabruje ljude da pokazuju slobodu misli i da prihvataju mišljenja ostalih.

Veoma efikasni alati kod brainstorminga su SWOT matrica i PEST analiza (slika 1.)
 SWOT matrica polazi od utvrđivanja snaga i slabosti, kao i prilika i prijetnji u okruženju: S-
snage, W-slabosti, O-prilike i T-prijetnje. Snage su ono što sada radimo dobro, slabosti su
ono što ne radimo, a trebalo bi, mogućnosti su potencijalne nepovoljne situacije, prijetnje su
ono što ugrožava uspjeh. TOWS nudi okvir i proces za razvoj sopstvene poslovne strategije.
 PEST analiza pomaže kod odabira pristupa tržištu, gdje se analiziraju političko pravne
komponente, ekonomske, socio-kulturološke i tehnološke kompomente vanjskog okruženja
preduzeća.

Uz ispravno korištenje gore navedenih tehnika u poslovnom odlučivanju moguće je u mnogome

smanjiti poslovni rizik i povečati šanse za poslovni uspjeh.

Str | 6
 [Rizici u poslovnom odlučivanju, Mirza Smailhodžić i Darko Kokić ] Decembar 22, 2010

Slika 1. SWOT i PEST koncepti 4

4
http://2.bp.blogspot.com/_-x6yzYB3P2w/Sz5ItP0Jm-I/AAAAAAAAAFE/B4lJCHhkoo8/s400/swot-analysis-sm.jpg

Str | 7
 [Rizici u poslovnom odlučivanju, Mirza Smailhodžić i Darko Kokić ] Decembar 22, 2010

3. Oblici i vrste rizika u poslovanju

U poslovnom svijetu rizici se mogu različito klasificirati, ovisno o tome kako se promatraju i s obzirom
na to za što je rizik vezan. Tako se može govoriti o poslovnom i neposlovnom riziku, kao prenosivim i
neprenosivim rizicima i sl.

3.1. Prenosivi rizici su takvi rizici koji se mogu prenositi na profesionalne osiguravajuce firme uz
odgovarajuce uslove, kakvi su:
a. mogućnost indentificiranja opasnog događaja koji bi se mogao dogoditi i imati štetne
posljedice;
b. ponavljanje nastupa istovjetnog budućeg događaja sa štetnim posljedicama;
c. postojanje mnogobrojnih subjekata koji su ugroženi opasnošću od nastupa
istovjetnog događaja i
d. postojanje vremenske i prostorne rasprostranjenosti mogućih događaja i subjekata
koje oni pogađaju.

3.2. Neprenosivi rizici su rizici koji se ne mogu prenositi na profesionalnu osigurateljsku tvrtku već ih
mora snositi svaki subjekt koji je njime pogođen. Ovi rizici nastaju kao posljedica jedinstvenog
događaja koji se samo jednom pojavljuje s posve istim značajkama. Iako se neke štete mogu
ponavljati, one se ne ponavljaju prema zakonu velikih brojeva, a to onemogućava prosudbu
vjerojatnosti. Riječ je o događajima koji su karakteristični za neku gospodarsku granu, struku pa i
funkciju u poduzeću. Neprenosivi rizici javljaju se uglavnom unutar preduzeća , ali i izvan preduzeća
kao djelovanje iz njegova okruženja. Ti se rizici kontroliraju instrumentima politike rizika samog
preduzeća .

3.3. Poslovni rizik (engl. business risk) je rizik

ostvarivanja bruto financijskog rezultata
preduzeća. Očituje se u opasnosti da se raznim
poslovnim aktivnostima ne ostvari očekivano i
željeno, te vjerojatnosti da nastupi nešto
nepredviđeno što negativno utječe na poslovanje.
To nešto može biti uzrokovano nepredvidivim i
neponovljivim događajem, mogućnošću
kadrovskog promašaja, pogrešne odluke i slično.
Uzroci neponovljivih ili nepredvidivih nepoželjnih događaja mogu biti u radu i poslovanju preduzeća ,
posljedica prijašnjih i sadašnjih odluka ili njihove loše prosudbe ili negativnih utjecaja vanjskih
činitelja, njihove nepredvidivosti ili loših prosudbi o njihovu značenju.

Str | 8
 [Rizici u poslovnom odlučivanju, Mirza Smailhodžić i Darko Kokić ] Decembar 22, 2010

Poslovni rizik sastoji se iz brojnih djelimičnih rizika - unutrašnjih i vanjskih, što je prikazano u
Tablici broj 2. 5

Unutrašnji poslovni rizik Vanjski poslovni rizici

1. Rizik organizacije preduzeća 1. Privredni rizik
- rizik kvalitete organizacije
- rizik elastičnosti preduzeća
- rizik jednostranosti organizacije
- rizik nepostojanosti organizacije
2. Rizik strukture imovine preduzeća 2. Tržišni rizici
- kvantitativni rizik - apsolutni tržišni rizik
• rizik rentabilnosti - relativni tržišni rizik
• rizik likvidnosti - prostorni tržišni rizik
• rizik prevelikih ili premalih zaliha - vremenski tržišni rizik
• rizik prekida proizvodnje - kvantitativni tržišni rizik
- vrijednosni rizici - kvalitativni rizik
- rizik nestabilnosti
- rizik financijskih sredstava
- rizik strukture sredstava
- rizik strukture financijske imovine
- rizik jednostranosti
- rizik rentabilnosti
3. Rizik kadrova 3. Rizik provedbe kupoprodajnog ugovora
- kvalitativni kadrovski rizik - rizik ispunjenja obveza prodavaca
- kvantitativni kadrovski rizik - rizik kupčeva ispunjenja ugovora
- rizik jednostrane strukture
- rizik u upravljanju kadrovima
4. Robni rizik 4. Prijevozni rizici
- rizik pada cijena - osnovni prijevozni rizici
- rizik promjene ukusa potrošača - dopunski prijevozni rizici
- rizik tehničkog zastarijevanja - manipulativni rizik
- rizik pojave konkurencije
- rizik sezonskog karaktera robe
5. Rizik uporabe resursa 5. Izvozni rizici
- valutni rizik
- tečajni rizik
- rizik konverzije
- rizik transfera
- rizik supstitucije
- rizik međunarodnog transporta
6. Rizik ulaganja kapitala 6. Politički rizici
7. Rizik uspješnosti 7. Politički rizik zemlje
8. Rizik inovacija

5
Dr. Adil Trgo: „Ekonomika Preduzeća”, Fakultet za Poslovni Menadžment, Univerzitet Džemal Bijedić,
Mostar, 2010 g.

Str | 9
 [Rizici u poslovnom odlučivanju, Mirza Smailhodžić i Darko Kokić ] Decembar 22, 2010

3.3.1. Unutrašnji poslovni rizici proistječu iz opasnosti unutar

samog preduzeća u procesu rada, poslovanja i razvoja, te vođenja
i upravljanja poduzećem, u nepredvidivim ili zanemarenim
mogućnostima događaja. Najčešće se pojavljuje u svezi s
organizacijom preduzeća , strukturom sredstava i djelatnika,
proizvodnjom roba – uporabnih vrijednosti za drugoga, te u svezi
s manipuliranjem robama.
1. Rizik organizacije preduzeća je poseban rizik koji se
sastoji u opasnosti da organizacija ne odgovara uvjetima
i potrebama odgovarajućeg preduzeća . Taj rizik ovisi o
veličini preduzeća , te o međusobnoj usklađenosti
pojedinih dijelova i funkcija preduzeća i potrebne
intenzivnosti rada. Ovaj rizik može nastupiti u različitim
pojavnim oblicima kako je to prikazano u tablici.
2. Rizik strukture imovine preduzeća predstavlja dio poslovnog rizika preduzeća . On proizlazi
iz analize poslovanja i same bilance preduzeća . On se najčešće prikazuje kroz kvantitativni i
kvalitativni rizik. Kvantitativni rizik nastaje zbog neusklađenosti uložene imovine u odnosu
na zahtjeve proizvodnje i poslovanja. To izaziva i druge rizike kao što su rizik rentabilnosti,
likvidnosti, prevelikih ili premalih zaliha i dr.
3. Rizik kadrova se očituje u opasnosti da će poduzeće biti oštećeno zbog neodgovarajuće
strukture djelatnika, njihove stručne nesposobnosti ili umanjene sposobnosti ili
nemotiviranosti za rad zbog loše stimulacije i sl.
4. Robni rizik očituje se u određivanju količine, kvalitete i vrednovanja robe.
5. Rizik uporabe resursa proizlazi iz opasnosti da pojedini resursi nisu dovoljno iskorišteni, da
su nepravilno korišteni suprotno tehničkim pravilima ili da pojedini međusobno povezani i
komplementarni resursi nisu dovoljno kvantitativno- kvalitativno usklađeni.
6. Rizik ulaganja kapitala vezan je za svako ulaganje u gospodarstvo.
7. Rizik uspješnosti je vezan za profitabilnost i predstavlja opasnost da se iz bilo kojeg razloga
ne ostvari očekivana stopa povrata na uloženi kapital.
8. Rizik inovacija proizlazi iz nesigurnosti, odnosno, opasnosti da inovacija neće biti prihvatljiva
ili da se njenom primjenom ne ostvari očekivani rezultat. Inovativna aktivnost je jedna od
najrizičnijih aktivnosti, posebno ako se temelji na znanosti, tj. ako je riječ o epohalnoj ili
revolucionarnoj inovaciji i ako se događa u tehnologiji.

Str | 10
 [Rizici u poslovnom odlučivanju, Mirza Smailhodžić i Darko Kokić ] Decembar 22, 2010

3.3.2. Vanjski poslovno-razvojni rizici su oni rizici koji

imaju izvorište izvan preduzeća, odnosno iz okruženja.
Mogu znatno utjecati na poslovni život i uspješnost
poslovanja i razvoja preduzeća . Među vanjskim
poslovnim rizicima ističu se: gospodarski rizik, tržišni
rizici, rizik provedbe kupoprodajnog ugovora, prijevoznik
rizici, izvozni rizici, politički rizici i politički rizik zemlje.
1. Privredni rizik označava opasnost od
nemogućnosti naplate prodane robe. To se
može odnositi na robu prodanu domaćim kupcima, ali i robu prodanu u inozemstvo pa se u
tom smislu može smatrati i izvoznim rizikom. Može se dogoditi da poduzeće počne
proizvoditi robu, a kupac odustane od ugovora.
2. Tržišni rizici proizlaze iz različitih strana funkcije trgovine. Mogu biti apsolutni i relativni,
prostorni i vremenski, kvantitativni i kvalitativni. Tako se apsolutni tržišni rizik događa onda
kada na nekom tržištu u određeno vrijeme neku robu nije moguće nabaviti ili prodati, dok
se relativni tržišni rizik događa onda kada se trgovačka funkcija ne može obavljati prema
predviđanjima. Prostorni tržišni rizik proizlazi iz opasnosti od promašaja u izboru
najpovoljnijeg nabavnog i/ili prodajnog tržišta, dok vremenski tržišni rizik predstavlja
opasnost vremenskog promašaja najpovoljnijeg trenutka za nabavu ili prodaju.
3. Rizik izvršenja kupoprodajnog ugovora odnosi se na opasnost od neispunjenja obveza
ugovorenih stranaka, što može nanijeti štetu prodavatelju ali i kupcu. Rizik neispunjenja
obveza prodavatelja često se smatra rizikom neispunjavanja ugovora. Može se očitovati u
kupnji, ali i naplati. Rizik kupčeva ispunjenja ugovora naziva se financijskim rizikom jer se
odnosi na obvezu kupca da plati robu.
4. Prijevozni rizici predstavljaju opasnost vezanu za obavljanje prijevoza roba, a najčešće i
prijevoznog sredstva. prijevoznik rizici dijele se na dvije skupine: osnovni prijevoznik rizici i
dopunski prijevoznik rizici. Osnovni prijevoznik rizici vezani su za obavljanje prijevoza, dok
su dopunski prijevoznik rizici vezani za robu.
5. Izvozni rizici čine nepredvidiv, neponovljiv jedinstveni neočekivani događaj čija je posljedica
šteta ili gubitak koji pogađa samo jedno poduzeće. Zbog toga je izvozni rizik neprenosiv
rizik, te ga izvoznik mora sam snositi. Ovisno o uzrocima koji su izazvali izvozni rizik, oni se
mogu pojaviti kao gospodarski, političko-socijalni, valutni, tečajni, rizik konverzije, rizik
transfera i sl.
6. Politički rizici nastaju aktivnošću državnih organa ili zbog nekih izvanrednih događaja u
zemlji. Mogu nastati u vezi s prijevozom, štrajkom, radničkim nemirima ili terorizmom.
Najveći broj rizika iz ove skupine ne može biti osiguran, osim ako neki od njih ne preuzme
država, npr. pokriće izvoznih rizika.
7. Politički rizik zemlje odnosi se uglavnom na rizik izvoza robe ili kapitala u neku zemlju, a
sastoji se u opasnosti da izvoznik neće moći naplatiti izvoz ili na drugi način doći do novca,
zato što središnja banka zemlje uvoznika ne može to obaviti iz bilo kojeg razloga. 6

6
Dr. Adil Trgo: „Ekonomika Preduzeća”, Fakultet za Poslovni Menadžment, Univerzitet Džemal Bijedić,
Mostar, 2010 g.

Str | 11
 [Rizici u poslovnom odlučivanju, Mirza Smailhodžić i Darko Kokić ] Decembar 22, 2010

3.4. Preduzetničko-menadžerski rizik

Iz naziva ovog rizika očito je da se ovdje preduzetništvo i

menadžerstvo tretiraju kao jedinstvena kategorija.
Danas je teško zamisliti uspješnog menadžera, posebno na višim
razinama organizacijske strukture preduzeća koji neće obavljati i
preduzetničke funkcije, kao što je vrlo teško naći uspješnog
preduzetnika koji neće morati obavljati i određene menadžerske
poslove. Ključni interes pri definiranju preduzetničko-menadžerskog
rizika je pitanje tko je taj koji preuzima rizik za poslovanje i razvoj
(preduzetnik ili menadžer) i u čemu je bit tog rizika.

Postoje teoretičari koji misle da rizik ne snosi preduzetnik već vlasnik kapitala. Točno je da u malim
poduzećima rizik snosi vlasnik, ali je on u takvim poduzećima uglavnom i preduzetnik i menadžer.
Dakle, sve tri funkcije sjedinjuju se u jednoj osobi. U tom slučaju rizik od poslovnog poduhvata snosi
vlasnik, kao vlasnik i kao preduzetnik.

Nešto je jasnija situacija u dioničkim društvima u kojima postoji više vlasnika dionica koji nisu
poduzetnici ni menadžeri, a mnogi nisu čak ni djelatnici u društvu čiji su suvlasnici. Tu su
poduzetnička i menadžerska funkcija potpuno odvojene od vlasničke, ali poslovni i razvojni rizik
uvijek snose i vlasnici i poduzetnici.

Poduzetnici i menadžeri, odnosno poduzetnički menadžeri uglavnom i upravljaju rizikom. Unutar

sveobuhvatnosti poslovnog i razvojnog rizika koji je vezan za funkcioniranje i razvoj preduzeća on se
raspodjeljuje na pojedine preduzetnike koji upravljaju pojedinim dužnostima i djelatnostima u
poduzeću u skladu s njihovim djelokrugom. No ta podjela rizika je individualizirana, te istovremeno
ne oslobađa glavnog preduzetnika ili menadžera preduzeća za čitavo područje rizika preduzeća .

Općenito vrijedi mišljenje da je poduzetništvo vrlo rizično, u čemu se sastoji i njegov smisao. S druge
strane, u praksi je raširen strah od rizika neuspjeha. No, na temelju istraživanja brojnih primjera u
poslovnom životu preduzeća u SAD utvrđeno je da, u cijelosti gledano, poduzetništvo u gospodarstvu
nije više rizično od svake druge ljudske djelatnosti usmjerene na budućnost. Postoji razlika u stupnju
rizičnosti poduzetništva od jednog do drugog područja, uvjeta i okolnosti pod kojima se poduzetnički
pothvat poduzima. Tako je npr. rizik najveći u inovacijskoj aktivnosti, a posebno u inovacijama
utemeljenim na znanosti, gdje se radi o radikalnim tehnološkim promjenama vezanim za njihovu
prihvatljivost.

U uvjetima tržišnog gospodarstva poduzetništvo i menadžment obilježavaju neizvjesnost i rizik u

poslovanju i razvoju preduzeća. Suština je u tome da se djeluje i ulaže imovina i rad danas i po
današnjoj cijeni, a ekonomski rezultati se ubiru u budućnosti kada se proizvodi ili usluge prodaju. Ta
se prodaja odvija u drugim uvjetima koji mogu biti različiti od prvotnih, a za što preduzetnik nije
mogao biti obaviješten.7
4. UPRAVLJANJE RIZIKOM
7
Dr. Adil Trgo: „Ekonomika Preduzeća”, Fakultet za Poslovni Menadžment, Univerzitet Džemal Bijedić,
Mostar, 2010 g.

Str | 12
 [Rizici u poslovnom odlučivanju, Mirza Smailhodžić i Darko Kokić ] Decembar 22, 2010

Rizici u poslovanju su sastavni dio svakog preduzetničkog poduhvata. Upravljanje rizikom je posebna
poslovna funkcija ćiji je zadatak da identifikuje, ocjeni, upravlja i kontroliše rizike poslovanja, tj.
sistematski upravlja rizicima kojima je izloženo poslovanje.
To je proces koji se bavi sistematskim istraživanjem izloženosti riziku gubitka pojedine kompanije.

Upravljanje rizikom uz objektivnu i aktivnu procjenu okruženja, oblikuje i umanjuje loše rizike.
Upravljanje rizikom obuhvata aktivnost usmjeravanja i pronalaženja najboljeg nacina vođenja
organizacije prema njenim ciljevima. Prvo je potrebno doći do adekvatnih informacija, pratiti i
proučavati tudja iskustva. što je rizik veći isplati se vise potruditi, jer će u protivnom i šteta biti veća.
Znaći, najbitnije je identifikovati i na vrijeme prepoznati rizik.

Postupak upravljanja rizikom obuhvata: identifikovanje ciljeva, identifikaciju rizika, procjenu rizika,
razmatranje alternative i odabiranje instrumenata za upravljanje rizikom, primjenu odluke, te
procjenu i ponovno ispitivanje

Preduzeće, a prije svih menadžer istog, mora imati stav prema riziku i odlučiti kojim varijantama
sagledavanja rizika će se pristuputi. To podrazumjeva slijedeće varijante:
 izbjegavanje rizika - Preduzeće može da izbjegne neke rizike koji su visoki u odnosu na dobit.
To se uglavnom ćini preko supstitucije, provjere i eliminisanja. Brojni se rizici mogu izbjeći, ali
ne svi.
 smanjenje rizika - Reducira se potencijalni uticaj nekog neželjenog događaja. Mnoga
preduzeća imaju veliki broj proizvoda na svojim proizvodnim linijama kako bi smanjile
opasnost od zastarevanja nekog od njih. Smanjenje rizika se ostvaruje kontrolom, obukom
zaposlenih i dobrom praksom rukovođenja.
 prihvatanje rizika - Kada ne postoje druge alternative, preduzeće može da preuzme određene
rizike. Jedan od nacina da se minimizira rizik jeste da se prepoznaju i predvide potencijalni
rizici.To obicno znaci da se ostavi po strain odredjena novcana rezerva koja ce se upotrebiti u
slucaju da dodje do gubitka.Takav oblik osiguranja naziva se samoosiguranje.Ono se
jednostavno I lako sprovodi.Samoosiguranje vise odgovara velikim nego malim
preduzecima.Mozda je najbolji nacin odnosa prema poslovnim rizicima da se smanji
verovatnost njihovog dogadjanja. Mnogo je razumnije ugraditi sistem tuseva za gasenje
pozara nego platiti vecu premiju za osiguranje protiv pozara.
 pomjeranje (transfer) rizika - Ova tehnika pomaze preduzećima da se zaštite od mogucnosti
ili posljedica gubitka. Bolja solucija za problem rizika jeste da se taj rizik prenese na
profesionalne kompanije koje preuzimaju rizike, a to su osiguravajuca drustva. Preuzimanje
rizika se ostvaruje adekvatnim samoosiguranjem, gdje preduzetnik stvara fondove za rizike u
buducnosti. 8

8
Mr.Sc. Mladen Latković: Finansijska Teorija i Praksa “Upravljanje Rizicima: Identifikacija, mjerenje i
kontrola”, Hagena - Zagreb

Str | 13
 [Rizici u poslovnom odlučivanju, Mirza Smailhodžić i Darko Kokić ] Decembar 22, 2010

 ZAKLJUČAK

Svaki preduzetnički poduhvat, a posebno u tržišnoj ekonomiji svojevrsno je kretanje u

podrucju neizvjesnosti, koje krije opasnost od neželjenih posljedica u budućnosti, za ono što
se radi u sadašnjosti.

Rizik predstavlja opasnost, nesigurnost ostvarivanja očekivanih rezultata poslovanja. Stoga,

mu je potrebno pažljivo pristupiti i pri svakoj značajnoj preduzetničkoj odluci treba odmjeriti
odnos dobitka i gubitka, te pronalaziti nacine da se rizik svede na što manju meru.

Pravilno upravljanje rizikom uz objektivnu procjenu okruženja, te ispravno odlučivanje i

preuzimanje odgovornosti, može oblikovati i umanjiti rizičnost poslovanja.

Str | 14
 [Rizici u poslovnom odlučivanju, Mirza Smailhodžić i Darko Kokić ] Decembar 22, 2010

 LITERATURA
1. Dr. Adil Trgo: „Ekonomika Preduzeća”, Fakultet za Poslovni Menadžment, Univerzitet
Džemal Bijedić, Mostar, 2010 g.

2. http://www.mindtools.com/pages/article/newTED_00.htm

3. Paul Freudenthaler and Hans Helbekkmo: Risk-Based Business Decision Making: The
Experience of Irwin Financial, http://www.erisk.com

4. Mr.Sc. Mladen Latković: Finansijska teorija i praksa “Upravljanje Rizicima:

Identifikacija, mjerenje i kontrola”, Hagena – Zagreb

Str | 15