MATRIČNE METODE RJEŠAVANJA ELEKTRIČNIH MREŽA

METODA NAPONA ČVOROVA

Postupak rješavanja rezistivne električne mreže primjenom ove metode:

1. Formiranje orijentiranog grafa mreže i matrice incidencije čvorova [A] reda (N n1  Nl).

2. Formiranje matrice konduktansi grana [G] reda (Nl  Nl). Ovo je dijagonalna matrica čiji
su elementi ukupne konduktanse grana mreže.

3. Formiranje vektora struja nezavisnih generatora [i g] reda (Nl  1).

Ako grana mreže ne sadrži strujni generator, u vektoru se na mjestu koje odgovara toj
grani upisuje 0.
Ako grana mreže sadrži strujni generator, a orijentacija grane slaže se sa smjerom
djelovanja generatora, u vektoru se na mjestu koje odgovara toj grani upisuje vrijednost
struje strujnog generatora s predznakom “plus”.
Ako grana mreže sadrži strujni generator, a orijentacija grane ne slaže se sa smjerom
djelovanja generatora, u vektoru se na mjestu koje odgovara toj grani upisuje vrijednost
struje strujnog generatora s predznakom “minus”.

1
4. Formiranje vektora napona nezavisnih generatora [vg] reda (Nl  1).
Ako grana mreže ne sadrži naponski generator, u vektoru se na mjestu koje odgovara toj
grani upisuje 0.
Ako grana mreže sadrži naponski generator, a orijentacija grane slaže se sa smjerom
djelovanja generatora, u vektoru se na mjestu koje odgovara toj grani upisuje vrijednost
napona naponskog generatora s predznakom “minus”.
Ako grana mreže sadrži naponski generator, a orijentacija grane ne slaže se sa smjerom
djelovanja generatora, u vektoru se na mjestu koje odgovara toj grani upisuje vrijednost
napona naponskog generatora s predznakom “plus”.

5. Proračun matrice konduktansi čvorova [Gn] reda (Nn1  Nn1) po relaciji:

[Gn] = [A][G][A]T.

Matrica konduktansi čvorova [Gn] može se formirati direktno na slijedeći način:

- Svaki dijagonalni element (Gn11, Gn22, itd.) odredi se kao suma konduktansi grana koje
su incidentne s razmatranim čvorom;
- Svaki vandijagonalni element (Gn12, Gn13, itd.) odredi se kao negativna suma konduktansi
grana koje su incidentne s razmatranim čvorovima;
- Ako čvorovi nemaju direktnu međusobnu vezu, taj vandijagonalni element ima vrijednost 0.

2
6. Proračun vektora injektiranih struja čvorova [in] reda (Nn1  1) po relaciji:

[in] = [A][G][vg]  [A][ig].

Vektor injektiranih struja čvorova [in] može se formirati direktno na slijedeći način:
- Svaki naponski generator u mreži mora se predstaviti pomoću ekvivalentnog strujnog
generatora;
- Svaki član vektora odredi se kao algebarska suma struja strujnih generatora u granama
koje su incidentne s razmatranim čvorom. Ako struja generatora ulazi u čvor, taj član
sume uzima se s predznakom “plus”. Ako struja generatora izlazi iz čvora, taj član sume
uzima se s predznakom “minus”.
7. Proračun vektora napona čvorova [vn] reda (Nn1  1) po relaciji:

[vn] = [Gn]1[in].

8. Proračun vektora napona grana [v] reda (Nl  1) po relaciji:

[v] = [A]T[vn].

9. Proračun vektora struja grana [i] reda (Nl  1) po relaciji:

[i] = [G][v] + [ig]  [G][vg].

3
 METODA STRUJA PETLJI

Postupak rješavanja električne mreže sa sinusnom pobudom primjenom ove metode:

1. Formiranje orijentiranog grafa mreže i matrice incidencije petlji i grana [M] reda (N p  Nl).

2. Formiranje matrice impedansi grana [Z] reda (Nl  Nl). Ovo je dijagonalna matrica čiji su
elementi ukupne impedanse grana mreže.

3. Formiranje vektora struja nezavisnih generatora [Ig] reda (Nl  1).

Ako grana mreže ne sadrži strujni generator, u vektoru se na mjestu koje odgovara toj
grani upisuje 0.
Ako grana mreže sadrži strujni generator, a orijentacija grane slaže se sa smjerom
djelovanja generatora, u vektoru se na mjestu koje odgovara toj grani upisuje vrijednost
struje strujnog generatora s predznakom “plus”.
Ako grana mreže sadrži strujni generator, a orijentacija grane ne slaže se sa smjerom
djelovanja generatora, u vektoru se na mjestu koje odgovara toj grani upisuje vrijednost
struje strujnog generatora s predznakom “minus”.

4
4. Formiranje vektora napona nezavisnih generatora [Vg] reda (Nl  1).
Ako grana mreže ne sadrži naponski generator, u vektoru se na mjestu koje odgovara toj
grani upisuje 0.
Ako grana mreže sadrži naponski generator, a orijentacija grane slaže se sa smjerom
djelovanja generatora, u vektoru se na mjestu koje odgovara toj grani upisuje vrijednost
napona naponskog generatora s predznakom “minus”.
Ako grana mreže sadrži naponski generator, a orijentacija grane ne slaže se sa smjerom
djelovanja generatora, u vektoru se na mjestu koje odgovara toj grani upisuje vrijednost
napona naponskog generatora s predznakom “plus”.

5. Proračun matrice impedansi petlji [Zp] reda (Np  Np) po relaciji:

[Zp] = [M][Z][M]T.

Matrica impedansi petlji [Zp] može se formirati direktno na slijedeći način:

- Svaki dijagonalni element (Zp11, Zp22, itd.) odredi se kao suma impedansi u granama koje
su incidentne s razmatranom petljom;
- Svaki vandijagonalni element (Zp12, Zp13, itd.) odredi se kao negativna suma impedansi u
granama koje su zajedničke razmatranim petljama;
- Ako petlje nemaju zajedničku granu, taj vandijagonalni element ima vrijednost 0.

5
6. Proračun vektora napona petlji [Ep] reda (Np  1) po relaciji:

[Ep] = [M][Z][Ig]  [M][Vg].

Vektor napona petlji [Ep] može se formirati direktno na slijedeći način:

- Svaki strujni generator u mreži mora se predstaviti pomoću ekvivalentnog naponskog
generatora;
- Svaki član vektora odredi se kao algebarska suma napona naponskih generatora u
granama koje pripadaju razmatranoj petlji. Ako se djelovanje generatora slaže s
orijentacijom petlje, taj član sume uzima se s predznakom “plus”. Ako je djelovanje
generatora suprotno orijentaciji petlje, taj član sume uzima se s predznakom “minus”.
7. Proračun vektora struja petlji [Jp] reda (Np  1) po relaciji:

[Jp] = [Zp]1[Ep].

8. Proračun vektora struja grana [I] reda (Nl  1) po relaciji:

[I] = [M]T[Jp].

9. Proračun vektora napona grana [V] reda (Nl  1) po relaciji:

[V] = [Z][I] + [Vg]  [Z][Ig].

6
 METODA STRUJA KONTURA

Postupak rješavanja rezistivne električne mreže primjenom ove metode:

1. Formiranje orijentiranog grafa mreže i matrice incidencije fundamentalnih kontura i grana
[B] reda (Nk  Nl).
2. Formiranje matrice otpornosti grana [R] reda (Nl  Nl). Ovo je dijagonalna matrica čiji su
elementi ukupne otpornosti grana mreže.
3. Formiranje vektora struja nezavisnih generatora [i g] reda (Nl  1).
Ako grana mreže ne sadrži strujni generator, u vektoru se na mjestu koje odgovara toj
grani upisuje 0.
Ako grana mreže sadrži strujni generator, a orijentacija grane slaže se sa smjerom
djelovanja generatora, u vektoru se na mjestu koje odgovara toj grani upisuje vrijednost
struje strujnog generatora s predznakom “plus”.
Ako grana mreže sadrži strujni generator, a orijentacija grane ne slaže se sa smjerom
djelovanja generatora, u vektoru se na mjestu koje odgovara toj grani upisuje vrijednost
struje strujnog generatora s predznakom “minus”.

7
4. Formiranje vektora napona nezavisnih generatora [vg] reda (Nl  1).
Ako grana mreže ne sadrži naponski generator, u vektoru se na mjestu koje odgovara toj
grani upisuje 0.
Ako grana mreže sadrži naponski generator, a orijentacija grane slaže se sa smjerom
djelovanja generatora, u vektoru se na mjestu koje odgovara toj grani upisuje vrijednost
napona naponskog generatora s predznakom “minus”.
Ako grana mreže sadrži naponski generator, a orijentacija grane ne slaže se sa smjerom
djelovanja generatora, u vektoru se na mjestu koje odgovara toj grani upisuje vrijednost
napona naponskog generatora s predznakom “plus”.

5. Proračun matrice otpornosti kontura [Rk] reda (Nk  Nk) po relaciji:

[Rk] = [B][R][B]T.

Matrica otpornosti kontura [Rk] može se formirati direktno na slijedeći način:

- Svaki dijagonalni element (Rk11, Rk22, itd.) odredi se kao suma otpornosti u granama koje
su incidentne s razmatranom konturom.
- Svaki vandijagonalni element (Rk12, Rk13, itd.) odredi se kao suma otpornosti u granama
koje su zajedničke razmatranim konturama. Ako se orijentacije kontura kroz zajedničke
grane slažu, onda je predznak sume “plus”. Ako se orijentacije kontura kroz zajedničke
grane ne slažu, onda je predznak sume “minus”.
8
6. Proračun vektora napona kontura [ek] reda (Nk  1) po relaciji:

[ek] = [B][R][ig]  [B][vg].

Vektor napona kontura [ek] može se formirati direktno na slijedeći način:

- Svaki strujni generator u mreži mora se predstaviti pomoću ekvivalentnog naponskog
generatora;
- Svaki član vektora odredi se kao algebarska suma napona naponskih generatora u
granama koje pripadaju razmatranoj konturi. Ako se djelovanje generatora poklapa s
orijentacijom konture, taj član sume uzima se s predznakom “plus”. Ako je djelovanje
generatora suprotno orijentaciji konture, taj član sume uzima se s predznakom “minus”.
7. Proračun vektora struja kontura [jk] reda (Nk  1) po relaciji:

[jk] = [Rk]1[ek].

8. Proračun vektora struja grana [i] reda (Nl  1) po relaciji:

[i] = [B]T[jk].

9. Proračun vektora napona grana [v] reda (Nl  1) po relaciji:

[v] = [R][i] + [vg]  [R][ig].

9