Veleučilište u Požegi

Društveni odjel
Stručni Upravni studij
Požega

ŽENA IZMEĐU OBITELJSKOG I RADNOG

OKRUŽENJA

Seminarski rad

Profesor: Student:

U Požegi, datum 2009.

 Seminarski zadatak

Potrudit ćemo se na što jednostavniji i pristupačniji način objasniti ulogu žene u

obitelji.
Analizom rezultata istraživanja sociologa, te njihovih zaključaka i mišljenja
dolazimo do nekih vlastitih zaključaka i spoznaja, kojima ćemo dokazati da se uloga žene
znatno izmijenila danas u odnosu na prošla stoljeća, možemo čak govoriti i o
desetljećima.
Definirajući ulogu žene kroz obiteljsko okruženje u sociologiji se razvilo nekoliko
različitih pravaca i stajališta koja sa svojim mišljenjima stoje jedni nasuprot drugih. Na
temelju tih različitih istraživanja i zagovaranja ženske uloge u obitelji donosimo vlastita
razmatranja.
Susrećemo se sa izazovom XXI. stoljeća koje nam nameće kapitalističko društvo.
Uspoređujući teorije potkrijepljene rezultatima anketiranja stanovnika različitih društava,
nastojimo objasniti kako se žena suočava sa radnim okruženjem, koja je njezina uloga u
društvu, koliko je cijenjen njezin broj radnih sati.

1
 SADRŽAJ
Seminarski zadatak..............................................................................................................1
1. UVOD..........................................................................................................................3
2. OBITELJ......................................................................................................................4
3. ULOGA ŽENE U OBITELJI......................................................................................5
4. FEMINIZAM...............................................................................................................6
5. ŽENA I POSAO..........................................................................................................7
6. ZAKLJUČAK..............................................................................................................8
7. LITERATURA............................................................................................................9

2
 1. UVOD

Često se za obitelj kaže da je kamen temeljac, na njoj počiva cjelokupni društveni

sustav. Kako su se mijenjala stoljeća tako se mijenjao oblik i struktura obitelji. Sukladno
tome različite su i definicije obitelji. Mi ćemo se u skladu s našim radom zadržati na
definiciji koju je dao George Peter Murdock: „Obitelj je društvena skupina koju
karakterizira zajedničko prebivanje, ekonomska suradnja i reprodukcija. Ona obuhvaća
odrasle osobe oba spola od kojih barem dvije održavaju društveno prihvaćenu spolnu
vezu, plus jedno ili više djece, vlastite ili usvojene, odraslih osoba koje seksualno
kohabitiraju.“1
Zajedničko prebivanje dviju odraslih osoba obuhvaća i dijeljenje obveza koje su
vezane uz to zajedničko prebivanje. Upravo ovdje su nastali različiti zagovarači različitih
perspektiva, među kojima je nama zanimljiv feminizam.
Ekonomska suradnja dvaju partnera unutar obitelji mijenjala se s vremenom.
Muškarac se financijski brinuo za svoju obitelj, dok je žena imala ulogu kućanice. Danas
uz kućanske poslove i odgoj djece žena preuzima i ulogu zaposlenog partnera, financije
dolaze od strane oba partnera.

1
Preuzeto iz: Haralambos, Michael, Holoborn, Martin: Teme i perspektive, Golden marketing, Zagreb,
2002., str. 504.

3
 2. OBITELJ

Obiteljski život je prolazio kroz razne faze dok nije dosegao razinu na kojoj se danas
nalazi. Takvim proučavanjem pozabavili su se M. Young i P. Willmott. Postavili su 4
faze obiteljskog života na temelju istraživanja u Londonu 1950-ih i 1970-ih godina.
Predindustrijska obitelj. „Obitelj je proizvodna jedinica u kojoj muž, žena i
neoženjeni/neudana rade kao ekipa, obično u zemljoradnji ili proizvodnji tekstila.“ 2 Ova
faza obitelji zadržala se sve do danas, ali u znatno manjoj mjeri nego što je to bilo prije
dolaska industrijske revolucije. Danas se ovakva obitelj može naći samo kod nekih
farmerskih obitelji.
Obitelj u ranoj fazi industrijalizacije. „Otkako su pojedini članovi počeli raditi za
nadnice, obitelj je prestala biti proizvodnom jedinicom.“ 3 U ovoj fazi žene dolaze na čelo
kuće zbog visoke stope muške smrtnosti. Upravo zbog toga je ova faza dosta značajna, u
sljedećim fazama, kao i danas žene se bore upravo za to mjesto i prava koja im daje takav
položaj u obitelji. Žene su oformile neslužbeni sindikat iz kojega su muškarci bili
isključeni. Istisnuti iz ženskoga kruga muškarci su zaštitu potražili u krčmama.
Simetrična obitelj. „Sindikat žena je rasformiran i muž se vraća u krug obitelji“ 4
Međutim odnosi su znatno izmijenjeni među supružnicima. Žena i dalje snosi najveću
odgovornost, ali suprug je uključen u odgoj djece, dijele poslove i slobodno vrijeme.
Njihov odnos je sve više partnerski. „Supružničke uloge nisu uzajamno zamjenjive, ali su
u bitnim točkama simetrične.“ 5 Smanjen je broj djece, što ženama daje mogućnost da se
zaposle, supružnici dijele financijske obveze vezane za kućanstvo. Suprug je postajao sve
prisutniji u obiteljskom krugu jer je dom postajao sve privlačniji.
Četvrta faza obitelji. Young i Willmott pretpostavljaju mogućnost razvoja obitelji
četvrt faze. Detaljno razmatraju obiteljski život rukovodećega kadra koji bi se , po
njihovoj teoriji, u godinama koje slijede morao proširiti prema dolje. Taj je kadar više
usmjeren na posao nego na dom, pa je tipična izjava njihovih predstavnika u uzorku bila
„moj posao je moj život“. Njihova dokolica manje je orijentirana na dom i slobodne
aktivnosti, rjeđe uključuju supruge nego što je to slučaj kod obitelji treće faze. Žena je
odgovorna za djecu i dom. Kao takva, tipična obitelj visokoga rukovodećega kadra
pokazuje veću asimetriju nego tipična obitelj treće faze. Kako tehnologija smanjuje
rutinske poslove, raste vjerojatnost da će više ljudi imati zanimljive poslove koji će ih
zaokupljati te će biti usredotočeniji na rad.

2
Preuzeto iz: Haralambos, Michael, Holoborn, Martin: Teme i perspektive, Golden marketing, Zagreb,
2002., str. 529.
3
Idem, str. 529.
4
Idem, str. 530.
5
Idem, str. 530.

4
 3. ULOGA ŽENE U OBITELJI

Razlikujemo više oblika obitelji, no Murdock je posvetio dio svojega istraživanja

matrifokalnima obiteljima. Riječ je o obitelji u kojoj je žena, kako je naziva Sheeran,
jezgra obitelji. Danas je česta situacija da djeca odrastaju u kućanstvima s jednim
roditeljem, na čelu kojih je najčešće žena. Takve slučajeve nalazimo i u prošlosti,
najčešće u siromašnim crnačkim zajednicama. Sheeran tvrdi: „Zajednica sa ženom –
jezgrom obitelji temelj je stvaranja obitelji u kojima je majka jedini hranitelj, obitelji s
oba roditelja te proširene obitelji u više različitih oblika. Takva je zajednica nesumnjivo
temelj današnjih obiteljskih kućanstava u Britaniji, a njezinu uvriježenost potvrđuje
činjenica da žene kao hranitelji obitelji prevladavaju i u plemenskim nastambama Južnog
Pacifika i u majurima predindustrijskog društva, komunama i kibucima.“6
Obitelj je u kapitalizmu postala najvažnijom jedinicom potrošačkoga društva.
Zaretsky smatra da se kapitalistički sustav temelji na kućnom radu domaćica koje
stvaraju nove generacije radnika. U ulozi kućanica žene se brinu za potrebe muža i djece,
daju emocionalnu podršku mužu održavajući ga na taj način u formi za obavljanje
njegove uloge radnika – nadničara.
Naglašavamo kućanica jer u odnosu na nekada žena danas nije samo kućanica.
Pojavom industrijske revolucije ženama je omogućeno da stanu ravnomjerno s
muškarcima u obavljanju poslova. To je dovelo do početka pokreta kojemu je cilj
poboljšanje položaja žena, feminizam.
Vrlo rijetko je žena u ulozi glave kućanstva, na temelju provedenoga istraživanja
Delphy i Leonard tvrde da je u Britaniji samo jedna od deset žena u toj ulozi.
Muškarci povremeno pomažu u čuvanju djece i obavljanju pojedinih kućanskih
poslova, međutim još su uvijek ti poslovi najvećim dijelom briga žene.

6
Preuzeto iz: Haralambos, Michael, Holoborn, Martin: Teme i perspektive, Golden marketing, Zagreb,
2002., str. 506.

5
 4. FEMINIZAM

Boreći se protiv nasilja nad ženama, za izgradnju ženske kulture, za pravo glasa,
potičući žene na obrazovanje i političko percipiranje, razvijaju se tri pravca feminizma,
radikalni, socijalistički i liberalni feminizam.
Mi ćemo se u našem radu posvetiti radikalnom feminizmu i njegovim
zagovarateljicama Christine Delphy i Diane Leonard koje veliku važnost daju
materijalnim faktorima kao što su obavljanje kućanskih poslova.
Smatraju da u obitelji vlada hijerarhija i patrijarhalnost, te da muškarci dominiraju i
eksploatiraju žene. „Žene muškarcima pružaju „57 vrsta neplaćenih usluga“, među
kojima i „prilagodljivog seksualnog partnera i djecu ako ih muškarac želi“.“7
Stavovi i mišljenje feministica:
 Naglašavaju štetan utjecaj obiteljskog života na žene
 Žele iskorijeniti neravnopravnost spolova unutar obitelji
 Ističu da žene radom u kućanstvu i brigom za obitelj ostvaruju veliki ekonomski
doprinos društvu
 Vrlo su kritične prema instituciji obitelji
 Bore se protiv obiteljskoga nasilja
 Jednaka građanska i politička prava muškaraca i žena
 Protiv nasilja u obitelji i seksualne eksploatacije
 Reproduktivna prava i kontrola rađanja
 Ženska solidarnost
 Pravo na slobodu i život bez muškaraca te lezbijsko materinstvo
 Protiv silovanja u braku.
Laura M. Prudy zagovara „babystrike“ tj. feminizam kroz majčinstvo. Smatra da
materinstvo ima niz negativnih posljedica na ženu. Te da će muškarci daleko više biti
svjesni ženske uloge u braku ukoliko se žene odreknu materinstva. Naime na taj način će
žene imati i djecu i uspješne karijere.

7
Preuzeto iz: Haralambos, Michael, Holoborn, Martin: Teme i perspektive, Golden marketing, Zagreb,
2002., str. 518.

6
 5. ŽENA I POSAO

Kao što smo već naveli žena se s plaćenim poslom susrela tek pojavom industrijske
revolucije. Sve do tada njezin rad nije bio novčano nagrađen.
Danas je uobičajeno susresti ženu u raznim industrijama. Čak postoje industrije, kao
što je tekstilna, gdje bi bilo malo čudno susresti muškarca, npr. za mašinom. Iako ni to
nije isključivo.
Zahvaljujući godinama borbe današnje generacije broje sve više školovanih žena koje
zauzimaju vodeće pozicije u raznim tvrtkama. Naime ne treba naglasiti da je još uvijek
dosta teško doći do takvih pozicija. Još uvijek se susreću s preprekama kao što je spolna
diskriminacija.
Naime i u poslovnim sferama ženinoga života uloga muža je znatno važna. Irene
Hardill, Anne Green, Anna Dudlestone i David Owen proveli su 1997. godine
istraživanje u kućanstvima u kojima su oba partnera bili menadžeri ili stručnjaci i
zauzimali važne položaje, pa se moglo pretpostaviti da su karijere oba partnera bile
važne.
„Kućanstva su bila podijeljena na ona u kojima je karijera muža imala prednost kod
donošenja svih važnih obiteljskih odluka (npr. u kojem dijelu zemlje živjeti), ona u
kojima je karijera žene imala prednost i ona u kojima nijedna od karijera nije imala jasnu
prednost nad karijerom drugoga partnera. U posljednjoj skupini bračni se par nerijetko
selio više nego jednom, prilagođavajući se katkad karijeri muža, a katkad žene. Rezultati
pokazuju da je u 19 kućanstava karijera muža bila na prvom mjestu, u 5 je na prvom
mjestu bila ženina karijera, dok u 6 nijedna karijera nije imala jasan prioritet nad
karijerom drugoga partnera. Većinom su muškarci odlučivali o tome gdje će par
živjeti..“8
Zgodno je napomenuti kako su istraživanja, koja je proveo portal Moj Posao
pokazala da je danas, u vrijeme recesije, znatno više otpušteno ženske radne snage u
odnosu na mušku radnu snagu. Žene u Njemačkoj također su znatno jeftinija radna snaga.

8
Preuzeto iz: Haralambos, Michael, Holoborn, Martin: Teme i perspektive, Golden marketing, Zagreb,
2002., str. 559.

7
 6. ZAKLJUČAK

Muškarac je oduvijek želio dati sigurnost i zaštitu svojoj obitelji. Ta sigurnost

ogledala se u financijama, čvrstoći njegove pojave, vođenju obitelji s čela kuće. Upravo
mi je sinula jedna uzrečica „žena drži tri kuta kuće“ i još jedna „fali mu ženska ruka“.
Čim im je industrijska revolucija pružila priliku, žene su je i prihvatile objeručke.
Želeći pomoći u industriji, za vrijeme 1. svjetskog rata, dok su muškarci bili na terenima
prihvatile su se poslova i izvan kuće. Postavlja se pitanje da li su si priuštile više slobode
ili veći teret na leđima?
Prolazeći kroz različite faze osigurale su si položaj da mogu graditi karijeru, što je
nekada bilo priušteno samo muškarcu. I na taj način našle su se u poziciji da imaju
mnogo više posla danas nego što su imale nekada dok su obavljale samo kućanske
poslove.
Žena je po prirodi nježna, ali i sposobna. Kućnim poslovima potrebno je dati te čari,
domu je potrebna toplina žene, muškarcu njezina nježnost, djeci majčin zagrljaj, a poslu
ženina pronicljivost i oštrina. Očito je koliki je gubitak izostaviti ih iz nekih dijelova
života zbog podjele muških i ženskih poslova.
Ukoliko zaboravimo poneke feminističke stavove koji preuveličavaju ulogu žene
shvatit ćemo da i muškarac ima mnoge obaveze. Dijeljenjem kućnih poslova i životnih
obveza, te uzajamnim razumijevanjem oba partnera mogu uspjeti u svojim karijerama, te
odgojiti nove generacije da u poslovima nema velikih razlika zbog različitosti ljudskih
spolova. A činjenica je da će uvijek biti osoba koje će preuveličavati rad žena, kao i
mušku ulogu unutar obitelji.

8
 7. LITERATURA

1. Haralambos, Michael, Holborn, Martin: Teme i perspektive, Golden marketing,

Zagreb, 2002.

Izvori s interneta:

1. http://hr.wikipedia.org/wiki/Feminizam
2. http://www.dw-world.de/dw/article/0,,4078759,00.html
3. http://www.libela.org/kolumne/87-koga-briga-za-38-000-zenskih-radnih-mjesta/
4. http://www.zinfo.hr/hrvatski/stranice/izdavastvo/kruhiruze/kir21/21trzisterada.ht
m