Professional Documents
Culture Documents
Životni Ciklus Motora Sa Unutrašnjim Sagorevanjem
Životni Ciklus Motora Sa Unutrašnjim Sagorevanjem
piše: M. M.
Briga za zaštitu životne sredine sa razlogom sve više raste. Nijedna ljudska aktivnost nije,
niti može biti potpuno “prijateljska” za životnu sredinu, odnosno bez uticaja na nju. To
negativno delovanje ljudi traje suviše dugo, pa je stanje životne sredine postalo
alarmantno. Pošto se ljudske aktivnosti ne mogu zaustaviti, jedini izlaz jeste da se one
kontrolišu, odnosno da se njima upravlja vodeci racuna o životnoj sredini. To je i smisao
ekološkog upravljanja koje je predmet medjunarodnih standarda serije ISO 14000. Ovi
standardi se preuzimaju kao jugoslovenski standardi serije JUS ISO 14000. U toj seriji
važno mesto ima grupa standarda koji se odnose na ocenjivanje uticaja proizvoda u toku
njihovog životnog ciklusa (od sirovine i energije, preko proizvodnje, do konacnog
odlaganja na otpad). Ovoj grupi standarda pripadaju sledeci standardi:
Životni ciklus se definiše kao niz medjusobno povezanih faza sistema proizvoda, od
dobijanja sirovina ili generisanja prirodnih izvora do konacnog odlaganja na otpad. Pri
tome se sistem proizvoda definiše kao skup procesa, povezanih preko materijala ili
energije, kojima se obavlja jedna ili više utvrdjenih funkcija.
metalne delove;
nemetalne delove;
goriva;
maziva;
rashladna sredstva i dr.
Uticaj na životnu sredinu (ekološki uticaj) jeste svaka promena životne sredine, bilo
pogoršanje ili poboljšanje, koja je, potpuno ili delimicno, rezultat aktivnosti, proizvoda ili
usluga neke organizacije.
U ovoj fazi se može ici i daleko izvan postavljenih granica sistema proizvoda. Na primer,
može se voditi racuna i o ekološkim uticajima u ekstraktivnoj metalurgiji, što znaci
znatno pre same proizvodnje motora, i o ekološkom uticaju pri odlaganju na otpad,
odnosno znatno posle proizvodnje i eksploatacije.
Komponente koje se proizvode u tipicnoj fabrici motora su uglavnom metalni delovi koji
se mehanicki, termicki i površinski (galvanski) obradjuju.
Sa aspekta sirovina ove komponente mogu imati znacajan ekološki uticaj, s obzirom da
su mnogi metali vec sada, ili potencijalno deficitarni.
Sa aspekta utroška energije pri proizvodnji, ovako definisana fabrika motora SUS ne
spada u velike potrošace elektricne energije, osim odeljenja termicke obrade i
galvanizacije.
Proizvodnja motora
Što se tice zagadjenja vazduha, fabrika motora SUS ne spada u velike neposredne
zagadjivace. Ipak, i u ovom pogledu postoji dosta veliki posredan negativan uticaj, jer je
ovakva fabrika potrošace elektricne i toplotne energije.
Kada se radi o otpadu pri proizvodnji, koji uglavnom cine otpaci metala, on se skoro
potpuno može reciklovati, pa ne bi trebalo da prouzrokuje znacajan ekološki uticaj.
Naravno, ovo važi samo ako je u fabrici organizovan sistem reciklovanja otpada iz
proizvodnje.
U toku procesa proizvodnje ostvaruje se i znacajan ekološki uticaj emitovanjem buke u
okolinu.
Naravno, pri detaljnoj analizi ekoloških uticaja pri proizvodnji moraju se uzeti u obzir i
uticaji pomocnih aktivnosti, na primer unutrašnjeg transporta, pakovanja grejanja i
provetravanja, laboratorijskih i motorskih ispitivanja, komunalnih otpadnih voda i
otpadaka i dr.
Eksploatacija motora
Ekološki uticaj motora SUS u fazi njihove eksploatacije ispituje se i ocenjije vec
nekoliko decenija. Sa porastom broja vozila problem izduvne emisije i buke od lokalnog,
prelazi u regionalni (zbog prekogranicnog prenosa zagadjenog vazduha, medjunarodnog
saobracaja itd.), pa i globalni (efekat staklene bašte). Stoga nije cudno da je ovaj problem
regulisan medjunarodnim propisima, pre svega pravilnicima Evrposke ekonomske
komisije – ECE (vidite ECE Pravilnk) i direktivama Evropske unije – EEC (vidite EEC
Direktive) za homologaciju delova i opreme motornih vozila. Suština ovih propisa je u:
Može se reci da je ekološki uticaj motora u toku eksploatacije proucen, ocenjen, regulisan
medjunarodnim i nacionalnim propisima i, najzad, ugradjen u naucno-istraživacke i
razvojne projekte.
Sami postupci održavanja motora SUS izazivaju ekološke uticaje zbog otpadnih tecnosti,
otpadnih goriva, ulja i maziva, metalnih i nemetalnih otpadaka i dr.
Odlaganje na otpad
Kada se radi o odlaganju na otpad, mora se analizirati motor u celini, kao i njegove
komponente. Može se reci da ekološki uticaj odlaganja na otpad ne bi bio znacajan kada
bi se iskoristila mogucnost reciklovanja skoro svih njegovih komponenata.
OCENJIVANJE UDELA UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU SVAKE
KOMPONENTE U SVAKOJ FAZI ŽIVOTNOG CIKLUSA
Narocito je teško ocenjivanje udela odredjenog ekološkog uticaja, pošto se razni ekološki
uticaji izražavaju na razlicite nacine. Tako, na primer, utrošak pojedinih sirovina izražava
se po jedinici proizvoda; utrošak energije, najcešce po jedinici proizvoda ili kao godišnja
potrošnja; utrošak goriva u eksploataciji, po broju predjenih kilometara pod utvrdjenim
uslovima ili po jedinici razvijene snage u jedinici vremena; emisija izduvnih gasova u
gramima po jedinici razvijene snage u jedinici vremena ili u gramima po predjenom
kilometru pri utvrdjenim uslovima; buka u dB itd. Osim toga, ekološki uticaji mogu biti
trenutni ili dugotrajni; prolazni ili kumulativni; lokalni regionalni ili globalni itd.