You are on page 1of 33

Visoka Škola Tehničkih Strukovnih Studija Čačak

Odsek:Elektrotehnika
Smer:Elektroenergetika

Projektni zadatak
iz
Električnih instalacija i osvetljenja

Student: Profesor:
Vukojević Siniša Slavko Urošević
Broj indeksa:1247/09

1
Sadržaj

PROJEKTNI ZADATAK.....................................................................................3
TEHNIČKI OPIS..................................................................................................4
INSTALACIJA TELEFONA I TV.......................................................................4
TEHNIČKI USLOVI............................................................................................5
FOTOMETRISKI PRORAČUN..........................................................................7
IZBOR TERMIČKIH PRIKLJUČAKA.............................................................13
IZBOR POSEBNOG BROJA PRIKLJUČNICA PO PROSTORIJAMA..........14
PRORAČUN STRUJNIH KOLA........................................................................15
STEPENIŠNO OSVETLJENJE..........................................................................24
ELEKTRIČNA RAZVODNA INSTALACIJA ZA LIFT...................................25
DEFINISANJE PM,MRM,RM............................................................................26
TN SISTEM..........................................................................................................29
ZAŠTITA OD ATMOSFERSKOG PRAŽNJENJA............................................30
SPECIFIKACIJA OPREME I MATERIJALA..................................................32
LITERATURA.....................................................................................................33

Električne šeme:
1) Jednopolna šema napajanja objekta
2) Jednopolna šema MRM1 i MRM2
3) Šema električne razvodne instalacije stana
4) Šema razvodne table stana
5) Šema instalacije telefonskog i TV priključka
6) Jednopolna šema stepenišnog osvetljenja
7) Šema električne razvodne instalacije lifta
8) Kontrolni uzemljivač
9) TN sistem zaštite

2
Visoka Škola Tehničkih Strukovnih Studija- Čačak
Odsek:Elektrotehnički
Predmet:Električne instalacije i osvetljenja

Kandidat: Vukojević Siniša 1247/09

PROJEKTNI ZADATAK
Projektovati električnu instalaciju stambene zgrade P+m8 spratova,a sa po n4
istovetnih stanova na svakom spratu.U zgradi postoji lift čiji je pogonski deo smešten u prostoriji
iznad liftovskog šahta na m-tom spratu.Zgrada je završena ravnim krovom pokrivenim limom
debljine 0.8 mm,čija je osnova, kao i osnova zgrade, pravougaonik
dimenzija stranica 2220 (m).Zgrada je visoka (m+1)3.2m.Projekat instalacije treba da
obuhvati sledeće:
1. Tehnički opis
2. Tehničke uslove
3. Fotometrijski proračun
4. Izbor termičkih potrošača
5. Izbor posebnog broja priključnica po prostorijama
6. Stepenišno osvetljenje
7. Električnu razvodnu instalaciju za lift
8. Definisanje PM,MRM i RM
9. Telefonsku instalaciju
10. Instalaciju za TV
11. Zaštita od opasnog napona dodira: TN Sistem
12. Instalaciju zasštite od atmosferskog pražnjenja
13. Električne šeme
14. Specifikaciju opreme i materijala
Električni priključak zgrade:Kablovski vod 110m
Prilog:Građevinska osnova stana C

Datum:____________ Zadatak izdao:


S.Urošević

3
Tehnički opis

Električna instalacija objekta mora biti izvedena po propisima koje se odnose na


izvođenje električnih instalacija u stambenim objektima.
Stambeni objekat se napaja sa dva kabla tipa PP41-3x240+120mm2.Dužina kabla od trafostanice
do priključnog mesta iznosi 110m .U priključnom ormanu je ugrađeno šest NVO od 300A.
Iz priključnog ormana(PM) sa osigurača polaze dva kabla tipa PP41-3x185 +95mm 2
pomoću kojih se napajaju MRM1 i MRM2.
U MRM1 su ugrađena dvotarifna brojila sa kojih se meri utrošak električne energije prvih 16
stanova,takođe je instalirano i torfazno dvotarifno brojilo koje meri utrošenu električnu energiju
stepenišnog osvetljenja U MRM2 su ugrađena dvotarifna brojila sa kojih se meri utrošak
električne energije preostalih 16 stanova, takođe je instalirano i torfazno dvotarifno brojilo koje
meri utrošenu električnu energiju lifta.
Svako razvodno mesto(RM) u stanu napaja se kablom 5x6 mm2.Razvodna mesta ili
razvodne table u stanovima su tipske proizvodnje sa odvojenim sabirnicama za dirigovane
potrošače i slobodnu potrošnju, postavljene iznad ulaznih vrata sa ugradjenom signalnom
lampicom za drugu tarifu, sa kontaktorom za uključenje druge tarife i el. zvonom. Jednopolna
šema po kojoj je urađena svaka tabla data je u prilogu grafičke dokumentacije.
Merenje utrošene električne energije je za svaki stan zasebno pomoću trofaznog brojila
sa uklopnim satom.
Od instalacija u stanovima predvidja se električna rasveta u svim prostorijama. U
spavaćoj sobi su predvidjene dve monofazne "šuko" priključnice i jedna trofazna, u dnevnoj sobi
dve monofazne i jedna trofazna. U kuhinji je predvidjena dve trofazne i dve monofazne "šuko"
priključnice, priključak za protočni bojler i priključak za ventilaciju.
U svim kupatilima izvedene su instalacije za izjednačenje potencijala na takav način što
se sve metalne mase povežu provodnicima tipa P/F 16mm2 na kutiju PS-49 koja se postavlja na
zid iznad ulaznih vrata kupatila.Iz ove kutije se jednim provodnikom ide u razvodni orman gde
se vrši povezivanje sa šinom.
U stepeništu su predvidjene svetiljke koje se uključuju preko stepenišnog automata.
Za svaki stan predvidjena je instalacija zvučne signalizacije koja se sastoji od tastera
ispred ulaznih vrata i električnog zvonceta .

Instalacija telefona

Za priključak na PTT mrežu u prizemlju predvidjen je orman koncentracije ITO 60.U


svim stanovima predvidjeno je po jedno telefonsko mesto u dve spavaće sobe i u dnevnoj sobi.
Sve izvode iz stanova dovesti do ormana koncentracije i završiti ih na regletama.
Instalacija se izvodi provodnicima Ti 20 preseka 0.6mm 2 dvostruko upredenim u parice. Ove
provodnike postaviti u PVC cevi prečnika označenog u šemi (zavisno od broja parica).
Telefonske izvode u stanovima i lokalima završiti priključnicama.

4
Instalacija za TV

Za prijem radio i TV programa predvidjen je zajednički antenski sistem. Antene se


postavljaju na krov objekta na stubni nosač, antenski stub se pričvrščuje posebnim ankerima na
krov, a preko obujmice povezan je na gromobransku instalaciju. Pri montaži antena na stub
voditi računa o njihovom medjusobnom rastojanju zbog smetnji. Antene su koaksijalnim kablom
povezane na pojačivački sistem. Pojačivači i frekventni pretvarači postavljeni su u glavnoj
stanici. Od ormana date su vertikale dobijene preko razdelnika sa odcepnim kutijama i završnim
priključnicama. Raspored priključnica dat je u grafičkoj dokumentaciji. U svakom stanu
predviđeno je po tri priključnice, u dnevnoj i spavaćim sobama.
Ostavljena je cev 0.5m do 1 m izvan objekta i do glavne stanice, za provlačenje kabla kablovske
televizije.

Tehnički uslovi

Ovi tehnički uslovi su sastavni deo projekta i kao takvi obavezuju investitora i izvođača
pri izgradnji objekta.
Izvođenje električne instalacije mora se izvesti prema tekstualnom i grafičkom delu ovog
projekta i važećim propisima.
Za sve izmene i odstupanja od projekta,kako u pogledu električnog rešenja,tako i u
pogledu izbora materijala,mora se imati sagalasnost projektanta.
Sav materijal koji se ugrađuje mora odgovarati standardima,atestiran i od prvoklasnog
kvaliteta.
Sve radove pri izradi,ispitivanju i puštanju ,moraju izvoditi samo stručno osposobljena
lica.
Za električne aparate i uređaje smeju se koristiti goli i izolovani vodovi po standardima
JUS-a.Provodnici moraju biti dimenzionisani tako da se previše ne zagrevaju.Presek provodnika
je određen padom napona.Kroz zidove se provodnici postavljaju tako da su zaštićeni od vlage i
oštećenja.Treba izbegavati paralelno postavljanje vodova do dimnjaka,ako to nije moguće
izbeći,vodove treba polagati bar 20 cm daleko od dimnjaka.Takođe treba izbegavati horizontalno
polaganje kablova na visini manjoj od 2m.Vodovi se smeju postavljati horizontalno (udaljeni
30cm od plafona) i vertikalno bar 30cm od poda.Vertikalno polženi kablovi treba da su udaljeni
od vrata i uglova za 15cm, a ako su postavljeni paralelno,razmak između njih je 10cm.
Najmanji dopušteni presek stalno polioženih vodova iznosi 1.5 mm 2 za bakar,a 2.5 mm2
za aluminijum.
Najmanji dopušteni presek u kolima rasvete 1.5 mm 2,a u kolima termičkih potrošača 2.5
mm2.
Vodovi se smeju nastavljati isključivo u razvodnim kutijama. Ukrštanje energetskih i
telefonskih vodova treba izbegavati.Vodovi se spajaju stezaljkama ili spojnicama,a lemnjenje
treba izbegavati u energetskim instalacijama.

5
Međusobni spoj električne instalacije ili spoj električnog razvoda sa električnom
opremom mora biti izveden tako da električni razvod ne bude izložen silama izvlačenja ili
uvijanja.
Spoj u električnim instalacijama mora biti dimenzionisan tako da može trajno podnositi
dozvoljenu struju provodnika.
Ako se spoj električne instalacije izlaže toploti,mehaničkim ili hemijskim uticajima ili
vibracijama,moraju se preduzeti odgovarajuće mere zaštite.
Spoj mora biti izveden tako da ne dođe do smanjenja preseka ili oštećenja preseka ili
oštećenja provodnika i izolacije.
Sve prekidače postaviti na 1.5m od poda i to pored vrata na strani gde se ista otvaraju.
Svi prijemnici u kupatilu se uključuju prekidačem siganalizacije uključenja a montira se kraj
vrata ispred kupatila.
Sve utičnice postaviti na visini 0.3-0.8m od poda,osim u kupatilu i u kuhinji gde se
postavljaju na visini 1.2-1.8m.
Ako se u blizini električnog razvoda nalaze neelektrične instalacije,moraju se između njih
obezbediti takav razmak da održavanje jedne ne ugrožava druge instalacije.Najmaji dozvoljeni
razmak između električnog razvoda i drugih instalacija je 30mm.
Električni razvod ne sme se postavljati ispod neelektričnih instalacija na kojima je
moguća kondenzacija vode ili drugih tečnosti.
Krož višežilni kabal ne sme se voditi više strujnih kola,osim provodnika upravljačkih
pomoćnih strujnih kola.
Kablovi položeni neposredno pod malter i u zid moraju po celoj dužini biti pokriveni
malterom debljine najmaje 4mm.Izuzetno,kablovi ne moraju biti pokriveni malterom ako su
položeni u šupljinama tavanica i zidova od betona ili sličnog materijala koji ne gori niti
potpomaže gorenje.
Razvodne kutije za kablove i provodnike(u instalacionim cevima)koji se polažu pod
malter moraju biti izrađene od izolacionog materijala ili od metala sa izolacionom postavom i
uvodnicama od izolacionog materijala.
U suvim prostorijama,i to ispod maltera,smeju se polagati i kablovi bez ispune,kao što su
kablovi tipa PP/R.Kablovi bez ispune ne smeju se voditi u snopu,postavljati ispod gips-
kartonskih ploča,bez obzira na način kojim se pričvršćuju,i ne smeju se polagati na zapaljive
materijale ni kad se pokrivaju malterom.
Pri postavljanju kablova ili provodnika u cevi svi provodnici koji pripadaju istom
strujnom kolu moraju biri postavljeni u istu cev.
Metalne zaštitne obloge kablova i metalne izolacione cevi ne smeju biti upotrebljene kao
povratni vod,niti kao provodnik.
Pri horizontalnom polaganju,cevi moraju imati blagi pad prema razvodnim kutijama.Na
slobodnim krajevima cevi moraju se postaviti uvodnice od izolacionog materijala.
Cevi postavljene u zidu ne smeju se prekrivati materijalom koji bi ih nagrizao.
U svakom strujnom krugu neutralni provodnik mora se razlikovati bojom od faznih
provodnika.Zaštitni provodnik treba da bude žuto-zelen,ovaj provodnik se ne sme koristiti u
drugu svrhu.
Kroz jednu instalacionu razvodnu kutiju nesmeju se postavljati provodnici iz različitih
strujnih krugova.
Prekidači i osigurači se postavljaju samo na fazne provodnike.

6
Pri prolazu izolacionih cevi kroz zid između vlažne i suve prostorije pri polaganju treba
izvesti da se voda ne može sakupljati u cevi niti u nju da prodre.Cevi treba da su izrađene od
materijala otpornog na vlagu, a da se postavljaju sa nagibom prema vlažnoj prostoriji.
Pri prolazu vodova kroz zid između suve i vlažne prostorije provodnici se moraju završiti
u suvoj prostoriji sa instalacionim priborom za vlažne prostorije.

Fotometrijski proračun

Svi podaci i preporuke za fotometrijske proračune prostorija uzeti su iz knjige


Miomira B.Kostića,“Vodič kroz svet tehnike osvetljenja“,Minel-Schreder,Beograd,2000.
Fotometrijski proračuni su vršeni metodom faktora korisnosti
a⋅b
i=
h k ( a+b ) ,gde je:
i-indeks prostorije,
hk-korisna visina od svetiljke pa do radne površine.
za visinu radne površine uzeta je vrednost 0.85m.
E⋅a⋅b
Фuk = ηf (lm) ,gde je:
Фuk-ukupni svetlosni fluks svih izvora svetlosti u prostoriji,
E-potreban nivo osvetljenosti
η-iskoristljivost osvetljenja korisne površine
f -faktor zaprljanja svetiljki i starenja izvora svetlosti
f =f 1⋅f 2
a∙b -površina prostorije.
Ф uk
N = Ф iz gde je:
N-potreban broj izvora svetlosti
Ф iz -svetlosni fluks svetlsonog izvora (lm)
Ns=(09-1.1)N-stvarni broj izvora svetlosti
Stvarni broj izvora,kao i stvarna osvetljenost treba da budu u garnicama +/-10%
Ns
E st =E
N (lx)
E st −E
⋅100
E
Prostorija:Dnevna soba

7
Dimenzije prostorije: 443.2m
Potrebna vrednost osvetljenosti:
Iz tabele P1.1 preporučena vrednost optimalnog nivoa osvetljenosti ,za ovu vrstu prostorije i
delatnosti koja se u njoj obavlja je 250 lx.
Tip svetiljke:
Iz Priloga 2 biram svetiljku tipa A1 za izvor svetlosti sa užarenim vlaknom snage 100W za
direktan sistem osvetljenja.
Faktor refleksije:
Iz Priloga 4 nalazim da je faktor refleksije tavanice koja je bele boje ρt=0.7,a za faktor refleksije
zidova koji su svelte boje nalazim da je ρz=0.5
Iz Priloga 6 za kategoriju zaprljanja K=V i za period čišćenja T=12 meseci pri srednjem
zaprašivanju nalazim da je f 1 =0.83
Iz Priloga 7 za usvojeni izvor svetlosti nalazim da je f 2 =0.92
f =f 1⋅f 2 =0.83∙0.92=0.76
h k = h -0.85=3.2-0.85=2.35m
a⋅b 4 .2⋅4 . 4
i= = =0 . 91
h k ( a+b ) 2. 35 ( 4 . 2+4 . 4 )
Iz Priloga 5 za i=0.91 linearnom interpolacijom nalazim da je η =0.3475
E⋅a⋅b
=17493 . 4 lm
Фuk = ηf
Ф uk 17493. 4
= =7 .95
N = Ф iz 2200
Ns=(09-1.1)N=(0.9-1.1)7.95 → (7.15 – 8.74)
Ns=8
Ns 8
E st =E =250 =251. 57 lx
N 7 .95
E st −E 251. 57−250
⋅100= ⋅100=0. 62 %
E 250
Na osnovu ovoga zaključujem da stvarni broj izvora svetlosti i stvarna vrednost osvetljenosti
zadovoljavaju tehničke propise,tj. nalaze se u granicama +/-10%.

Prostorija:Kuhinja
Dimenzije prostorije: 433.2m
Potrebna vrednost osvetljenosti:
Iz tabele P1.1 preporučena vrednost optimalnog nivoa osvetljenosti ,za ovu vrstu prostorije i
delatnosti koja se u njoj obavlja je 250 lx.
Tip svetiljke:
Iz Priloga 2 biram svetiljku tipa A1 za izvor svetlosti sa užarenim vlaknom snage 100W za
direktan sistem osvetljenja.
Faktor refleksije:
Iz Priloga 4 nalazim da je faktor refleksije tavanice koja je bele boje ρt=0.7,a za faktor refleksije
zidova koji su svelte boje nalazim da je ρz=0.5

8
Iz Priloga 6 za kategoriju zaprljanja K=V i za period čišćenja T=12 meseci pri srednjem
zaprašivanju nalazim da je f 1 =0.83
Iz Priloga 7 za usvojeni izvor svetlosti nalazim da je f 2 =0.92
f =f 1⋅f 2 =0.83∙0.92=0.76
h k = h -0.85=3.2-0.85=2.35m
a⋅b 2 .3⋅3 .2
i= = =0 .57≈0 . 6
h k ( a+b ) 2. 35 ( 2. 3+3 . 2 )
Iz Priloga 5 za i=0.6 nalazim da je η =0.25
E⋅a⋅b
=9684 . 2 lm
Фuk = ηf
Ф uk 9684 . 2
= =4 . 4
N = Ф iz 2200
Ns=(09-1.1)N=(0.9-1.1)4.4 → (3.96 – 4.84)
Ns=4
Ns 4
E st =E =250 =227 . 27lx
N 4.4
E st −E 227. 27−250
⋅100= ⋅100=−9 %
E 250
Na osnovu ovoga zaključujem da stvarni broj izvora svetlosti i stvarna vrednost osvetljenosti
zadovoljavaju tehničke propise,tj. nalaze se u granicama +/-10%.

Prostorija:Predsoblje
Dimenzije prostorije: 23.53.2m
Potrebna vrednost osvetljenosti:
Iz tabele P1.1 preporučena vrednost optimalnog nivoa osvetljenosti ,za ovu vrstu prostorije i
delatnosti koja se u njoj obavlja je 60 lx.
Tip svetiljke:
Iz Priloga 2 biram svetiljku tipa A1 za izvor svetlosti sa užarenim vlaknom snage 100W za
direktan sistem osvetljenja.
Faktor refleksije:
Iz Priloga 4 nalazim da je faktor refleksije tavanice koja je bele boje ρt=0.7,a za faktor refleksije
zidova koji su svelte boje nalazim da je ρz=0.5
Iz Priloga 6 za kategoriju zaprljanja K=V i za period čišćenja T=12 meseci pri srednjem
zaprašivanju nalazim da je f 1 =0.83
Iz Priloga 7 za usvojeni izvor svetlosti nalazim da je f 2 =0.92
f =f 1⋅f 2 =0.83∙0.92=0.76
h k = h -0.85=3.2-0.85=2.35m
a⋅b 2⋅4 . 4
i= = =0 . 59≈0. 6
h k ( a+b ) 2. 35 ( 2+4 . 4 )

Iz Priloga 5 za i=0.6 nalazim da je η =0.25

9
E⋅a⋅b
=2779 lm
Фuk = ηf
Ф uk 2779
= =2. 05
N = Ф iz 1350
Ns=(09-1.1)N=(0.9-1.1)2.05 → Ns=2
Ns 2
E st =E =60 =58 . 53lx
N 2. 05
E st −E 58 . 53−60
⋅100= ⋅100=−2. 45 %
E 60
Na osnovu ovoga zaključujem da stvarni broj izvora svetlosti i stvarna vrednost osvetljenosti
zadovoljavaju tehničke propise,tj. nalaze se u granicama +/-10%.

Prostorija:Spavaća soba 1
Dimenzije prostorije: 443.2m
Potrebna vrednost osvetljenosti:
Iz tabele P1.1 preporučena vrednost optimalnog nivoa osvetljenosti ,za ovu vrstu prostorije i
delatnosti koja se u njoj obavlja je 60 lx.
Tip svetiljke:
Iz Priloga 2 biram svetiljku tipa A1 za izvor svetlosti sa užarenim vlaknom snage 100W za
direktan sistem osvetljenja.
Faktor refleksije:
Iz Priloga 4 nalazim da je faktor refleksije tavanice koja je bele boje ρt=0.7,a za faktor refleksije
zidova koji su svelte boje nalazim da je ρz=0.5
Iz Priloga 6 za kategoriju zaprljanja K=V i za period čišćenja T=12 meseci pri srednjem
zaprašivanju nalazim da je f 1 =0.83
Iz Priloga 7 za usvojeni izvor svetlosti nalazim da je f 2 =0.92
f =f 1⋅f 2 =0.83∙0.92=0.76
h k = h -0.85=3.2-0.85=2.35m
a⋅b 5 . 4⋅3 .2
i= = =0 .85
h k ( a+b ) 2. 35 ( 5 . 4+3 . 2 )
Iz Priloga 5 za i=0.85 linearnom interpolacijom nalazim da je η =0.33
E⋅a⋅b
=4134 lm
Фuk = ηf
Ф uk 4134
= =1 . 87
N = Ф iz 2200
Ns=(09-1.1)N=(0.9-1.1)1.87 → Ns=2
Ns 2
E st =E =100 =64 . 17 lx
N 1. 87
E st −E 64 .17−60
⋅100= ⋅100=6 . 95 %
E 60
Na osnovu ovoga zaključujem da stvarni broj izvora svetlosti i stvarna vrednost osvetljenosti
zadovoljavaju tehničke propise,tj. nalaze se u granicama +/-10%.
10
Prostorija:Spavaća soba 2
Dimenzije prostorije: 2.543.2m
Potrebna vrednost osvetljenosti:
Iz tabele P1.1 preporučena vrednost optimalnog nivoa osvetljenosti ,za ovu vrstu prostorije i
delatnosti koja se u njoj obavlja je 60 lx.
Tip svetiljke:
Iz Priloga 2 biram svetiljku tipa A1 za izvor svetlosti sa užarenim vlaknom snage 75W za
direktan sistem osvetljenja.
Faktor refleksije:
Iz Priloga 4 nalazim da je faktor refleksije tavanice koja je bele boje ρt=0.7,a za faktor refleksije
zidova koji su svelte boje nalazim da je ρz=0.5
Iz Priloga 6 za kategoriju zaprljanja K=V i za period čišćenja T=12 meseci pri srednjem
zaprašivanju nalazim da je f 1 =0.83
Iz Priloga 7 za usvojeni izvor svetlosti nalazim da je f 2 =0.92
f =f 1⋅f 2 =0.83∙0.92=0.76
h k = h -0.85=3.2-0.85=2.35m
a⋅b 5 . 4⋅3 .2
i= = =0 .85
h k ( a+b ) 2. 35 ( 5 . 4+3 . 2 )
Iz Priloga 5 za i=0.85 linearnom interpolacijom nalazim da je η =0.33
E⋅a⋅b
=4134 lm
Фuk = ηf
Ф uk 4134
= =1 . 87
N = Ф iz 2200
Ns=(09-1.1)N=(0.9-1.1)1.87 → Ns=2
Ns 2
E st =E =100 =64 . 17 lx
N 1. 87
E st −E 64 .17−60
⋅100= ⋅100=6 . 95 %
E 60
Na osnovu ovoga zaključujem da stvarni broj izvora svetlosti i stvarna vrednost osvetljenosti
zadovoljavaju tehničke propise,tj. nalaze se u granicama +/-10%.

Prostorija:Kupatilo
Dimenzije prostorije: 2.323.2m
Potrebna vrednost osvetljenosti:
Iz tabele P1.1 preporučena vrednost optimalnog nivoa osvetljenosti ,za ovu vrstu prostorije i
delatnosti koja se u njoj obavlja je 120 lx.
Tip svetiljke:
Iz Priloga 2 biram svetiljku tipa A1 za izvor svetlosti sa užarenim vlaknom snage 100W za
direktan sistem osvetljenja.
Faktor refleksije:

11
Iz Priloga 4 nalazim da je faktor refleksije tavanice koja je bele boje ρt=0.7,a za faktor refleksije
zidova koji su svelte boje nalazim da je ρz=0.5
Iz Priloga 6 za kategoriju zaprljanja K=V i za period čišćenja T=12 meseci pri srednjem
zaprašivanju nalazim da je f 1 =0.83
Iz Priloga 7 za usvojeni izvor svetlosti nalazim da je f 2 =0.92
f =f 1⋅f 2 =0.83∙0.92=0.76
h k = h -0.85=3.2-0.85=2.35m
a⋅b 1 .2⋅2
i= = =0 . 31
h k ( a+b ) 2. 35 ( 1. 2+2 )
Iz Priloga 5 za i=0.31 ne postoji vrednost za η ,zbog toga usvajam prvu tabličnu vrednost za
i=0.6 odakle nalazim da je η =0.25
E⋅a⋅b
=1516 lm
Фuk = ηf
Ф uk 1516
= =1. 12
N = Ф iz 1350
Ns=(09-1.1)N=(0.9-1.1)1.12 → Ns=1
Ns 1
E st =E =120 =108. 14 lx
N 1. 12
E st −E 108 . 14−120
⋅100= ⋅100=−9 . 8 %
E 120
Na osnovu ovoga zaključujem da stvarni broj izvora svetlosti i stvarna vrednost osvetljenosti
zadovoljavaju tehničke propise,tj. nalaze se u granicama +/-10%.

Prostorija:Ostava
Dimenzije prostorije: 1.613.2m
Potrebna vrednost osvetljenosti:
Iz tabele P1.1 preporučena vrednost optimalnog nivoa osvetljenosti,za ovu vrstu prostorije i
delatnosti koja se u njoj obavlja je 60 lx.
Tip svetiljke:
Iz Priloga 2 biram svetiljku tipa A1 za izvor svetlosti sa užarenim vlaknom snage 40W za
direktan sistem osvetljenja.
Faktor refleksije:
Iz Priloga 4 nalazim da je faktor refleksije tavanice koja je bele boje ρt=0.7,a za faktor refleksije
zidova koji su svelte boje nalazim da je ρz=0.5
Iz Priloga 6 za kategoriju zaprljanja K=V i za period čišćenja T=12 meseci pri srednjem
zaprašivanju nalazim da je f 1 =0.83
Iz Priloga 7 za usvojeni izvor svetlosti nalazim da je f 2 =0.92

f =f 1⋅f 2 =0.83∙0.92=0.76
h k = h -0.85=3.2-0.85=2.35m

12
a⋅b 1 .2⋅2. 2
i= = =0 . 33
h k ( a+b ) 2. 35 ( 1. 2+2 .2 )

Iz Priloga 5 za i=0.33 ne postoji vrednost za η ,zbog toga usvajam prvu tabličnu vrednost za
i=0.6 odakle nalazim da je η =0.25
E⋅a⋅b
=833 .7 lm
Фuk = ηf
Ф uk 833 .7
= =1 .16
N = Ф iz 715
Ns=(09-1.1)N=(0.9-1.1)1.16 → Ns=1
Ns 1
E st =E =60 =51 .72 lx
N 1. 16
E st −E 51 . 72−60
⋅100= ⋅100=−13 . 7 %
E 60

Izbor termičkih priključnica

Prostorija:Spavaća soba 1i2


Jedna priključnica za TA peć P=3000W, Un=3380/220V

Prostorija:Kupatilo
Jedna priključnica za akumulacioni bojler P=1500W,Un=220V
Jedna priključnica za IC grejalicu P=1000W,Un=220V

Prostorija:Kuhinja
Jedna priključnica za el.šporet P=5000W,Un=3380/220V
Jedna priključnica za TA peć P=3000W, Un=3380/220V
Jedna priključnica za protočni bojler P=3000W,Un=220V

Prostorija:Dnevna soba
Jedna priključnica za TA peć P=4000W,Un=3380/220V

13
Izbor posebnog broja priključnica po prostorijama

Jedna priključnica u predsoblju


Instalisana snaga P=500W
Nazivni napon Un=220V

Dve priključnice u spavaćoj sobi


Instalisana snaga P=1000W
Nazivni napon Un=220V

Priključnica za veš mašinu u kupatilu


Instalisana snaga P=2000W
Nazivni napon Un=220V

Priključnica za prenosive prijemnike u kupatilu


Instalisana snaga P=500W
Nazivni napon Un=220V

Tri priključnice: za frižider,za ventilator,u ostavi i za ostale prenosive prijemnike u kuhinji


Instalisana snaga P=2000W
Nazivni napon Un=220V

Dve priključnice u dnevnoj sobi


Instalisana snaga P=1000W
Nazivni napon Un=220V

14
Proračun strujnih kola

Električno zvono

l=1m

R0 100W

6A 220/8 V/V

Instalisana snaga P=100W


Nazivni napon Un=220V

P 100
I= = =0 . 45 A
Un 220
Usvajam brzi topljivi osigurač od 6A
Biram kabal tipa PP-Y-31,5mm2

Jedna priključnice u predsoblju

15
l=4m

R0

6A

500W

Instalisana snaga P=500W


Nazivni napon Un=220V
P 500
I= = =2. 27 A
Un 220
Usvajam brzi topljivi osigurač od 6A
Iz tabele 252 ovoj struji osigurača ,za provodnike II gurpe od Cu,odgovara presek provodnika od
0.75mm2,ali po propisima je minimalni dozvoljeni presek provodnika za priključnice 2,5mm 2.Na
osnovu ovoga biram kabal tipa PP-Y-32,5mm2.

Dve priključnice u spavaćoj sobi 1

l =14m
R0

6A

500W 500W

Instalisana snaga P=1000W


Nazivni napon Un=220V
P 1000
I= = =4 . 54 A
Un 220
Usvajam brzi topljivi osigurač od 6A
Iz tabele 252 ovoj struji osigurača ,za provodnike II gurpe od Cu,odgovara presek provodnika od
0.75mm2,ali po propisima je minimalni dozvoljeni presek provodnika za priključnice 2,5mm 2.Na
osnovu ovoga biram kabal tipa PP-Y-32,5mm2.

Dve priključnice u spavaćoj sobi 2

16
l =5m
R0

6A

500W 500W

Instalisana snaga P=1000W


Nazivni napon Un=220V
P 1000
I= = =4 . 54 A
Un 220
Usvajam brzi topljivi osigurač od 6A
Iz tabele 252 ovoj struji osigurača ,za provodnike II gurpe od Cu,odgovara presek provodnika od
0.75mm2,ali po propisima je minimalni dozvoljeni presek provodnika za priključnice 2,5mm 2.Na
osnovu ovoga biram kabal tipa PP-Y-32,5mm2.

Priključnica za TA peć u spavaćoj sobi 1

l=14.7m

RST0

6A

3000W

Instalisana snaga P=3000W


Nazivni napon Un=380V
P 3000
I= = =4 . 55 A ¿
Un √3⋅¿380
Usvajam brzi topljivi osigurač od 6A
Iz tabele 252 ovoj struji osigurača ,za provodnike II gurpe od Cu,odgovara presek provodnika od
0.75mm2,ali po propisima je minimalni dozvoljeni presek provodnika za priključnice 2,5mm 2.Na
osnovu ovoga biram kabal tipa PP-Y-32,5mm2.

Priključnica za TA peć u spavaćoj sobi 2

17
l=7.2m

RST0

6A

3000W

Instalisana snaga P=3000W


Nazivni napon Un=380V
P 3000
I= = =4 . 55 A ¿
Un √3⋅¿380
Usvajam brzi topljivi osigurač od 6A
Iz tabele 252 ovoj struji osigurača ,za provodnike II gurpe od Cu,odgovara presek provodnika od
0.75mm2,ali po propisima je minimalni dozvoljeni presek provodnika za priključnice 2,5mm 2.Na
osnovu ovoga biram kabal tipa PP-Y-52,5mm2.

Osvetljenje u dnevnoj sobi i predsoblju

l =5.8m

R0

6A 1100W 3100W

Instalisana snaga P=400W


Nazivni napon Un=220V
P 400
I= = =1 .18 A
Un 220
Usvajam brzi topljivi osigurač od 6A
Iz tabele 252 ovoj struji osigurača ,za provodnike II gurpe od Cu,odgovara presek provodnika od
0.75mm2,ali po propisima je minimalni dozvoljeni presek provodnika za strujna kola osvetljenja
1.5 mm2.Na osnovu ovoga biram kabal PP-Y-31.5 mm2

Akumulacioni bojler u kupatilu

18
l =5.1m

S0

10A

1500W

Instalisana snaga P=1500W


Nazivni napon Un=220V
P 1500
I= = =6 .81 A
Un 220
Usvajam brzi topljivi osigurač od 10A
Iz tabele 252 ovoj struji osigurača ,za provodnike II gurpe od Cu,odgovara presek provodnika od
0.75mm2,ali po propisima je minimalni dozvoljeni presek provodnika za strujna kola prijemnika
2.5mm2.Na osnovu ovoga biram kabal PP-Y-32.5mm2

Infracrvena grejalica u kupatilu

l = 4m

T0
1000W
6A
Instalisana snaga P=1000W
Nazivni napon Un=220V
P 1000
I= = =4 . 54 A
Un 220
Usvajam brzi topljivi osigurač od 6A
Iz tabele 252 ovoj struji osigurača ,za provodnike II gurpe od Cu,odgovara presek provodnika od
0.75mm2,ali po propisima je minimalni dozvoljeni presek provodnika za strujna kola prijemnika
2.5mm2.Na osnovu ovoga biram kabal PP-Y-32.5mm2
Priključnica za veš mašinu u kupatilu

19
l=5m

S0

16A

2000W

Instalisana snaga P=2000W


Nazivni napon Un=220V
P 2000
I= = =9 . 09 A
Un 220
Usvajam brzi topljivi osigurač od 16A
Iz tabele 252 ovoj struji osigurača ,za provodnike II gurpe od Cu,odgovara presek provodnika od
0.75mm2,ali po propisima je minimalni dozvoljeni presek provodnika za strujna kola prijemnika
2.5mm2.Na osnovu ovoga biram kabal PP-Y-32.5mm2

Priključnica za prenosive prijemnike u kupatilu

l=4.5m

S0

6A
500W

Instalisana snaga P=500W


Nazivni napon Un=220V
P 500
I= = =2. 72 A
Un 220
Usvajam brzi topljivi osigurač od 6A
Iz tabele 252 ovoj struji osigurača ,za provodnike II gurpe od Cu,odgovara presek provodnika od
0.75mm2,ali po propisima je minimalni dozvoljeni presek provodnika za strujna kola prijemnika
2.5mm2.Na osnovu ovoga biram kabal PP-Y-31.5mm2

Protočni bojler u kuhinji

20
l =7.15m

T0

16A

3000W

Instalisana snaga P=3000W


Nazivni napon Un=220V
P 3000
I= = =13. 63 A
Un 220
Usvajam brzi topljivi osigurač od 16A
Iz tabele 252 ovoj struji osigurača ,za provodnike II gurpe od Cu,odgovara presek provodnika od
0.75mm2,ali po propisima je minimalni dozvoljeni presek provodnika za strujna kola prijemnika
2.5mm2.Na osnovu ovoga biram kabal PP-Y-32.5mm2

Tri priključnice za frižider,ventilator i ostale prenosive prijemnike u kuhinji

l =13.2m
S0

10A

500W 500W 500W

Instalisana snaga P=1500W


Nazivni napon Un=220V
P 1500
I= = =6 .18 A
Un 220
Usvajam brzi topljivi osigurač od 10A
Iz tabele 252 ovoj struji osigurača ,za provodnike II gurpe od Cu,odgovara presek provodnika od
0.75mm2,ali po propisima je minimalni dozvoljeni presek provodnika za priključnice 2,5mm 2.Na
osnovu ovoga biram kabal tipa PP-Y-32,5mm2.

21
Priključnica za TA peć u kuhinji

l=7.85m

RSTO

10A

3000W
Instalisana snaga P=3000W
P 3000
I= = =7 .89 A
Nazivni napon Un=380V Un 380
Usvajam brzi topljivi osigurač od 10A
Iz tabele 252 ovoj struji osigurača ,za provodnike II gurpe od Cu,odgovara presek provodnika od
0.75mm2,ali po propisima je minimalni dozvoljeni presek provodnika za priključnice 2,5mm2.Na
osnovu ovoga biram kabal tipa PP-Y-52,5mm2

Priključak za električni šporet u kuhinji

l=12m

RST0

10A

5000W

Instalisana snaga P=5000W


Nazivni napon Un=380V
Pn 5000
I= = =7.59 A ¿¿
√3⋅¿U √ 3⋅¿380
Usvajam tri brza topljiva osigurača od 10A
Iz tabele 252 ovoj struji osigurača ,za provodnike II gurpe od Cu,odgovara presek provodnika od
0.75mm2,ali po propisima je minimalni dozvoljeni presek provodnika za priključnice 2,5mm2.Na
osnovu ovoga biram kabal tipa PP-Y-52,5mm2

Osvetljenje u kuhinji i ostavi


22
l =9.4m

S0

6A 40W 4100W 2100W

Instalisana snaga P=640W


Nazivni napon Un=220V
P 640
I= = =2. 9 A
Un 220
Usvajam brzi topljivi osigurač od 6A
Iz tabele 252 ovoj struji osigurača ,za provodnike II gurpe od Cu,odgovara presek provodnika od
0.75mm2,ali po propisima je minimalni dozvoljeni presek provodnika za strujna kola osvetljenja
1.5 mm2.Na osnovu ovoga biram kabal PP-Y-31.5 mm2

Dve priključnice u dnevnoj sobi

l =9.5m

T0

6A

500W 500W

Instalisana snaga P=1000W


Nazivni napon Un=220V
P 1000
I= = =4 . 54 A
Un 220
Usvajam brzi topljivi osigurač od 6A
Iz tabele 252 ovoj struji osigurača ,za provodnike II gurpe od Cu,odgovara presek provodnika od
0.75mm2,ali po propisima je minimalni dozvoljeni presek provodnika za priključnice 2,5mm2.Na
osnovu ovoga biram kabal tipa PP-Y-32,5mm2

23
Priključnica za TA peć u dnevnoj sobi

l=5.3m

RST0

10A

4000W

Instalisana snaga P=4000W


Nazivni napon Un=380V
Pn 4000
I= = =6.07 A ¿¿
√3⋅¿U √ 3⋅¿380
Usvajam tri brza topljiva osigurača od 10A
Iz tabele 252 ovoj struji osigurača ,za provodnike II gurpe od Cu,odgovara presek provodnika od
0.75mm2,ali po propisima je minimalni dozvoljeni presek provodnika za priključnice 2,5mm 2.Na
osnovu ovoga biram kabal tipa PP-Y-52,5mm2.

Stepenišno osvetljenje

Stepenišno osvetljenje pomoću dva stepenišna automata smeštena u MRM1.Prvi automat


pokriva prizemlje i prva tri sprata,dok drugi automat pokriva zadnja četiri sprata.Na svakom
spratu treba ugraditi po dve svetiljke snage 100W zajedno sa tasterima za uključenje.
Ukupna instalisana snaga osvetljenja svih osam spratova je P=1600W
Instalisana snaga prva četiri sprata je P=800W

l =3.2m l =3.2m

R0

6A 2100W 2100W 2100W 2100W

P 800
I= = =3 .63 A
Un 220
Usvajam brzi topljivi osigurač od 6A
Usvajam kabal tipa PP-Y-31,5mm2.

24
l =16m l =3.2m l =3.2m l =3.2m

S0

6A 2100W 2100W 2100W 2100W

P 800
I= = =3 .63 A
Un 220
Usvajam brzi topljivi osigurač od 6A
Usvajam kabal tipa PP-Y-31,5mm2.

Električna razvodna instalacija za lift

Lift se napaja četvorožilnim kablom koji vodi od MRM2 do upravljačkog mesta .


Vod za lift se mora voditi nezavisno od drugih instalacija.
Usvajam motor sa sledećim karakteristikama :
Pn=4KW
Un=380W
I =P¿
√3⋅¿U⋅cosϕ⋅η ¿ =4000 =8.51 A
f=50Hz n
η=0.84 ¿ √3⋅380⋅0,85⋅0,84
cosφ=0.85
Ip/In=7
l=25.6m
tpol=5s
Ip=7∙8.51=59.57A

25
l=25.6mmmm
RST0
4x2.5mm2
20A

4kW 3M~

Pošto je vreme polaska tp= 5s usvajam tromi osigurač (Dt) od In = 20A.


Za zaštitu motora od preopterećenja usvajam bimetalni relej sa opsegom zaštite 7-12A,na osnovu
In=8.51A
Prema projektnom zadatku lift će osluživati osam spratova a utrošena energija za napajanje lifta
biće merena na brojilu zajedničke potrošnje.

Definisanje PM,MRM i RM

Prijemno mesto je priključak električne instalacije u zgradi sa razvodnom mrežom niskog


napona.Sastoji se od unutrašnjeg i spljašnjeg dela.Unutrašnji deo napaja MRM,dok spoljašnji
deo vrši napajanje PM sa TS i izveden je kablovskim priključkom.PM je kablovski priključni
orman(KPO) izrađen od lima i postavljen je na fasadi zgrade.Sastoji se iz dva dela:radnog i
priključnog.Priključni deo je donji deo ormana izveden kao jednostruka kablovska uvodnica, a
radni deo je gornji deo koji je opremnjen NVO osiguračima za zaštitu strujnih kola.
Mernorazvodno mesto(MRM) je orman sa koga se vrši razvođenje kablova do
razvodnog mesta(RM).Za ovu zgradu planiram dva MRM koja se nalaze u prizemlju zgrade i
udaljena su od PM 20m.
 Sa MRM1 se električnom energijom snabdeva prvih 16 stanova i stepenišno osvetljenje.
 Sa MRM2 se električnom energijom snabdevaju zadnjih 16 stanova i lifta.
Razvodno mesto(RM) je instalaciona razvodna tabla sa koje se napajaju prijemnici u stanu.RM
je opremnjeno sa instalacionim osiguračima i pristupačno je sa prednje strane.U zgradi ima 32
razvodnih mesta.

Proračun kabla i osigurača od MRM do RM

Ukupna instalisana snaga za jedan stan je Pin=34140W

26
Jednovremena maksimalna snaga stana je Pjm=Kj∙ Pin
Kj- koeficijent jednovremenosti rada i on iznosi za jedan stan u Beogradu i svim većim
gradovima Kj=0.7
Pjm=Kj∙ Pin=0.7∙34140=23898W
P jm 23898
I jm= = =36 .35 A
Maksimalna jednovremena struja stana je √3⋅U n √3⋅380
Usvajam struju osigurača Io=35A

Iz tabele 252 ovoj struji osigurača ,za provodnike II gurpe od Cu,odgovara presek provodnika od
6mm2.

Proračun kabla i osigurača od PM do MRM1

Jednovremena maksimalna snaga jednog stana je Pjm=Kj∙ Pin=0.7∙34140=23898W


Koeficijent jednovremenosti rada je Kj=0.7
K∞-koeficijent jednovremenosti za veoma veliki broj stanova približno jednakih jednovremenih
maksimalnih snaga.Za grad Beograd K∞=0.25
Koeficijent jednovremenosti za sve stanove napajane iz MRM1
1−0 . 25
K j (n ) =K ∞ + 1− K ∞ =0. 25+ =0 . 437
√n √16
MRM1 se nalazi u prizemlju zgrade udaljen od PM 20m.Sa MRM1 se napaja prvih 16
stanova,lift i stepenišno osvetljenje.
Jednovremena maksimalna snaga svih prijemnika koji se napajaju sa MRM1 je
P jm=K j ( n )⋅n⋅P jm¿ +P l +P os=0. 437⋅16⋅23898+4000+1600=172694 W
Jednovremena maksimalna struja
P jm 172694
I jm= = =262 A
√3⋅U n √ 3⋅380 →In=300A
Za određivanje preseka provodnika treba uzeti u obzir i korekcione faktore kojima se uvažava
međusobni uticaj kablova i uticaj temperature okoline različite od 20oC.
K(30o)=0.88
In 300
I= = =341 A
K ( 30 )
0
0 . 88
Usvajam struju NVO osigurača Io=300A, a za presek provodnika od bakra usvajam Scu=185mm2
Usvajam kabal tipa PP41 3185mm2+95 mm2

Proračun kabla i osigurača od PM do MRM2


27
Jednovremena maksimalna snaga jednog stana je Pjm=Kj∙ Pin=0.7∙34140=23898W
Koeficijent jednovremenosti rada je Kj=0.7
K∞-koeficijent jednovremenosti za veoma veliki broj stanova približno jednakih jednovremenih
maksimalnih snaga.Za grad Beograd K∞=0.25
Koeficijent jednovremenosti za sve stanove napajane iz MRM2
1−0 . 25
K j (n ) =K ∞ + 1− K ∞ =0. 25+ =0 . 437
√n √16
MRM2 se nalazi u prizemlju zgrade udaljen od PM 20m.Sa MRM2 se napaja zadnjih 16 stanova.
Jednovremena maksimalna snaga svih stanova koji se napajaju sa MRM2 je
P jm=K j ( n )⋅n⋅P jm¿=0.437⋅16⋅23898=167095W
Jednovremena maksimalna struja
P jm 167095
I jm= = =254 A
√3⋅U n √ 3⋅380 →In=300A
Za određivanje preseka provodnika treba uzeti u obzir i korekcione faktore kojima se uvažava
međusobni uticaj kablova i uticaj temperature okoline različite od 20oC.
K(30o)=0.88
In 300
I= = =341 A
K ( 30 )
0
0 . 88
Iz tabele za struju NVO osigurača Io=300A nalazim presek provodnika od bakra Scu=185mm2
Usvajam kabal tipa PP41 3185mm2+95 mm2

Proračun kabla i osigurača od TS do PM

Zgrada ima 32 stana jednakih jednovremenih snaga,napaja se sa dva kabla tipa PP41
3240mm2+120mm2.Transformatorska stanica je udaljena od zgrade 110m.U TS se ugrađuje šest
osigurača tipa NVO nazivne struje Io=350A.
Jednovremena maksimalna snaga zgrade računa se po obrascu:
Pjmz=Kj(n)∙n∙Pjm+ Pl +Pos=0.38∙32∙23898+4000+1600=296200W
1−0 . 25
K j (n ) =K ∞ + 1− K ∞ =0. 25+ =0 .38
√n √32
Jednovremena maksimalna struja
P jm 296200
I jm= = =450 A
√3⋅U n √ 3⋅380
Pošto se radi o velikoj vrednosti struje usvajam dva kabla tipa PP41
Jednovremena maksimalna struja po kablu iznosi
28
I jm¿ = I jm = 450 =225 A
2 2
Za određivanje preseka provodnika treba uzeti u obzir i korekcione faktore:
ako se u zemlju polaže više kablova i to jedan pored drugog sa međusobnim rastojanjem od oko
7cm
uticaj temperature okoline različite od 20oC.
K(2)=0.90
K(30o)=0.88
K= K(2)∙ K(30o)=0.90∙0.88=0.792
I n 260
I= = =328 . 28 A
K 0 .792
Usvajam struju NVO osigurača Io=350A, a za presek provodnika od bakra usvajam Scu=240mm2
Usvajam dva kabla tipa PP41 3240mm2+120 mm2

Zaštita od opasnog napona dodira TN sistem

TN sistem zaštite se primenjuje u električnim instalacijama koje su priključene na transformator


sa sa direktno uzemljenim zvezdištem.Ostvaruje se povezivanjem delova sa neutralnom tačkom
transformatora.
Da bi se TN sistemom postigla efikasna zaštita,potrebno je zadovoljiti uslove:
Ig ≥ Ireag
Uf
I g=
Zp
Z p≤ k⋅IU fn
Da bi se TN sistemom efikasno štitilo kućište MRM treba da bude ispunjen uslov:
Uf
Z ¿ k⋅I n ;Z ¿ 220
2 .5⋅300
=0 . 293Ω
Ako se zanemari reaktansa kabla koji povezuje PM i MRM,impedans kabla jednaka je aktivnoj
otpornosti koja je deo petlje koji obrazuju fazni i nulti provodnik.
R 1=ρ cu ( Sl1f 1 + Sln11 )
20 20
R 1=0 . 0178 ( )
+ =0 . 0056 Ω
185 95
2
Z 1= √( R 0 +R 1 ) + X 0 2

Z 1= √( 0.5+0.0056 )2 +0.352 =0.615Ω


Z1=0.615Ω > 0.293Ω
Kućište MRM se ne može efikasno zaštititi pomoću TN sistema.

29
Da bi se TN sistemom efikasno štitilo kućište RM treba da bude ispunjen uslov:
Z 2≤220
3 .5⋅50
=1.25 Ω

R 2=0. 0178 (326 + 326 )=0 .19 Ω


2
Z 2 =√( R 0 + R 1 +R 2 ) + X 0 =√ ( 0 .5+0 .0056+0 .19 )2 +0. 352=0.78 Ω
2

Z2=0.78Ω ≤ 1.25Ω
Kućište RM se može efikasno zaštititi pomoću TN sistema.
Da bi se TN sistemom efikasno štitili prijemnici treba da bude ispunjen uslov:
Z 3≤220
3 .5⋅16
=3 .92Ω

R 3=0. 0178 ( 132.5 +132.5 )=0 .185 Ω


2
Z 3 =√ ( R 0 +R 1 +R 2 +R 3 ) +X 0 =√ ( 0.5+0.0056+0.19+0.185 )2+0.352 =0.95Ω
2

Z3=0.95Ω < 3.92Ω


Prijemnici se mogu efikasno zaštititi pomoću TN sistema.

Zaštita od atmosferskog pražnjenja

Instalacija zaštite od atmorsferskog pražnjenja izvodi se u vidu Faradejevog kaveza. Usvojena


vrednost učestanosi udara groma Nc će biti procenjena na osnovu analize opasnosti od
štete,uzimajući u vidu faktore,u vezi sa objektom koji se štiti:
 Tip konstrukcije(C1)
 Sadržaj objekta(C2)
 Namena objekta(C3)
 Posledice udara groma u objekat(C4)

Faktori u vezi sa analizom objekta su dati kroz koeficijente C1, C2, C3, C4, koje biramo iz tabela
(B1, B2, B3, B4).
C1 = 1- Mešana konstrukcija objekta sa metalnim krovom
C2 = 1- Mala vrednost objekta
C3 = 3- Teška evakuacija
C4 = 5- Obavezna neprekidnost pogona ali bez uticaja na okolinu
C=C1⋅C 2⋅C 3⋅C 4 =15
3⋅10−3
N C= =0 , 0002
C
Određivane stvarnog broja udara groma
Nd=Ng∙Ae∙10-6 (broj udara/god)
Ng- gustina atmosverskog pražnjenja u zemlju

30
Ae-ekvivalentna prihvatna površina objekta
Ng=0.04∙Td1.25(broj udara/km2 god)
Za opštinu Čačak
Td=36
Td-broj grmljavinskih dana
Ng=0.04∙Td1.25=0.04∙361.25=3.52

Pošto se objekat nalazi na ravnom terenu i u blizini nepostoji drugi objekat ekvivalentna površina
se računa po obrascu:

Ae=a∙b+6∙h(a+b)+9π∙h2=20∙20+6∙32(20+20)+9π∙322=25064.5m2

a =20m, b = 20m, h= 25,6m

Nd=Ng∙Ae∙10-6 =3.52∙25064.5∙10-6=0.088

Nd=0.088

Nd ≤ Nc -ako je ovaj uslov ispunjen nije potrebna gromobranska instalacija

Nd =0.088 > Nc =0.0002-uslov nije ispunjen,tako da je gromobranska instalacija neophodna.


N
Er =1− c
N d - računska efikasnost gromobranske instalacije na osnovu koje se određuju nivoi
zaštite
N 0. 0002
Er =1− c =1− =0 . 99
Nd 0 . 088
Na osnovu računske efikasnosti prema tabeli 1. odgovara nivo zaštite I.Za nivo zaštite I za
spusne provodnike nalazim iz tabele 3. da je srednja vrednost rastojanja spusnih provodnika
10m.Za nivo zaštite I iz tabele 5. nalazim da su minimalni preseci za gromobransku instalaciju:
 Spusni provodnici 50mm2-usvajam čeličnu pocinkovanu traku FeZn 203mm
 Za sistem uzemljenja 80mm2-usvajam čeličnu pocinkovanu traku FeZn 254mm
 Kao hvataljka koristi se krov zgrade prekriven limom debljine 0.8mm.
Kao uzemljivač upotrebiću temeljni uzemljivač objekta od FeZn trake 254mm,ukupne dužine
80m .Usvajam osam spusnih vodova.
Kako je specifični otpor zemljišta za ilovaču i oranicu iznosi ρ=100Ωm iz tabele nalazim da je
dovoljno imati traku dužine 10m (k=0.9),na jednu ili drugu stranu spoja zemljovoda na
uzemljivač.

Zbog simetrije dovoljno je izvršiti proveru vrednosti Rud uzemljivača za spoj 1.


Spoj 1
Od spoja 1 imam traku dužine 10m na levu stranu i traku dužine 10m na desnu stranu.
Obrazac za izračunavanje otpora rasprostiranja glasi:
ρ 2⋅l 2
R= ⋅ln
2 π⋅l a⋅h

31
Rud=k∙R,gde je:
Rud-udarna otpornost rasprostiranja
k-udarni koeficijent
R-otpornost rasprostiranja u ustaljenom stanju
2 2
ρ 2⋅l 100 2⋅10
R= ⋅ln = ⋅ln =15 .39 Ω
2 π⋅l a⋅h 2 π⋅10 0 . 025⋅0 . 5
Rud1=k∙R=0.9∙15.39=13.85Ω
Rud2=k∙R=0.9∙15.39=13.85Ω
Rud 1⋅Rud 2 13 .85⋅13. 85
Rud = = =6 . 92Ω
Rud 1 + Rud 2 13 .85+13 . 85
Rud=6.92Ω<Ruddoz=20Ω

Izabrani uzemljivač zadovoljava u pogledu udarnog otpora rasprostiranja.

Specifikacija opreme i materijala

Naziv opreme Količina (kom)


Priključni orman 1
Tipski orman za MRM 2
Instalacine razvodne table 32
Razvodni orman za stepenišno osvetljenje 2
Stepenišni automati 2
Tasteri 60
Električna zvonca 32
Trofazno dvotarifno brojilo 33
Uklopni sat 2
Inkadescentni izvori svetlosti 40W 32
Inkadescentni izvori svetlosti 75W 64
Inkadescentni izvori svetlosti 100W 448
IC grejalice 32
Trofazne šuko priključnice 160
Monofazne šuko priključnice 384
Jednopolni prekidači 32
Serijski prekidači 96
Indikatori za kupatilo 32
Razvodne kutije 390
Osigurači 6A tipa D 416
Osigurači 10A tipa D 160
Osiguača 16A tipa D 64

32
Osigurača 50A tipa D 96
Osigurača 20A tipa Dt 3
Osigurača tipa NVO 300A 6
Osigurača tipa NVO 350A 6

Kablovi Dužina(m)
Kabal PP-Y 31.5mm2 1495
Kabal PP-Y 32.5mm2 2140
Kabal PP-Y 52.5mm2 1495
Kabal PP-Y 56mm2 404
Kabal PP41 3185+95mm2 60
Kabal PP41 3240+120mm2 220

Literatura

(1) Miomir B.Kostić , “Teorija i praksa projektovanja električnih instalacija“,ETF,Beograd,2002.


(2) Katalog firme “Cer“ iz Čačka.
(3) Miomir B.Kostić, “Vodič kroz svet tehnike osvetljenja“,Minel-Schreder,Beograd,2000.

33

You might also like