ARHITEKTONSKI FAKULTET U SARAJEVU

KATEDRA ZA RAZVOJ ARHITEKTURE

PREDMET: ARHITEKTURA NA TLU BIH

SEMINARSKI R A D
TEMA: SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI I UTVRDE SJEVERO-ISTOČNE BOSNE

ŠK.GOD.2007/08
KAMBEROVIĆ SELVER
 UVOD

‘’IMA BOSNE, BEGLERBEŽE I BOŠNJAKA U NJOJ! BILI SU PRIJE VAS

I AKO BOG DA, BITI ĆE I POSLIJE VAS!’’

NIŠTA BOLJE OD OVIH PAR RIJEČI NE OPISUJE TEŠKU I POMALO TUŽNU SUDBINU I USUD OVE
MALE I PONOSNE DRŽAVE NA BALKANU I LJUDI KOJI SU JE ZVALI SVOJOM OD NJENIH
NAJSTARIJIH VREMENA , A NAŽALOST SVJEDOCI SMO TOGA I DAN DANAS ,HILJADU GODINA
POSLIJE, PRILIKOM ZADNJEG POKUŠAJA NEGIRANJA I PRISVAJANJA BOSNE OD STRANE NJENIH
SUSJEDA. HISTORIJA BOSNE PREPUNA JE IMENA INIH CAREVA I DRŽAVNIKA, KRALJEVA I
VOJSKOVOĐA I RAZNORAZNIH SILNIKA. OVE RIJEČI IZGOVORENE U OD STRANE JEDNOG OD
NAJVEĆIH SINOVA BOSNE HUSEIN-KAPETANA GRADAŠČEVIĆA, ‘’ZMAJA OD BOSNE’’ VOĐE
POKRETA ZA NEZAVISNOST I AUTONOMIJU BOSNE OD OTOMANSKE IMPERIJE UPUĆENE
TURSKOM NAMJESNIKU U BOSNI, KADA MU JE TURSKI BEGLERBEG REKAO: "NEMA VIŠE
BOSNE, A NEĆE BITI NI BOŠNJAKA, HUSEINE... GINEŠ ZA DRŽAVU KOJA
NIKAD NIJE POSTOJALA NITI ĆE." TAKO SNAŽNO I SLIKOVITO OPISUJU SAV BOSANSKI
DUH I PRKOS UTKAN U SAMU SRŽ BOSNE I BOŠNJANA A VIDLJIV NA SVAKOM KORAKU U
NEUKROTIVOJ I DIVLJOJ LJEPOTI NJENIH RIJEKA, GOTOVO STRAŠNOJ TIŠINI I MUDROSTI
ZELENIH PLANINA SA PADINA POSUTIH BIJELIM MRAMORJEM A MOŽDA PONAJVIŠE U
RUŠEVINAMA STARIH BOSANSKIH UTVRDA I GRADOVA KOJI KAO NIJEMI STRAŽARI JOŠ UVIJEK
ODOLIJEVAJU ZUBU VREMENA I PRKOSNO STOJE RAZBACANI PO PLANINSKIM VIJENCIMA I
STRMIM STIJENAMA. HUSEIN-KAPETAN JE TRIDESETIH GODINA 19.STOLJEĆA PRED SAM KRAJ
400 GODINA DUGE TURSKE VLADAVINE ZAJEDNO SA VEĆINOM BOSANSKIH BEGOVA I ULEME
USPIO BAR NA KRATKO DA VRATI SAMOSTALNOST BOSNI OD VREMENA PROPASTI
SREDNJOVJEKOVNOG BOSANSKOG KRALJEVSTVA U 15.STOLJEĆU.

KRALJEVSTVA KOJE JE KROZ CIJELO SVOJE POSTOJANJE, OD NASTANKA PRVIH RANOFEUDALNIH

ZAJEDNICA U 9.STOLJEĆU, PREKO KULINA BANA I NJEGOVIH NASLJEDNIKA PA DO VLADAVINE
TVRTKA I KOTROMANIĆA PRVOG BOSANSKOG KRALJA U 14.STOLJEĆU, U ČIJE JE VRIJEME
BOSNA BILA NAJJAČA SILA U OVOM DIJELU EVROPE A GRANICE SU JOJ SE PROTEZALE CIJELOM
DALMATINSKOM OBALOM NA JUGU DO SAVE NA SJEVERU,A VLAST SU MU PRIZNAVALI I
DUBROVČANI I SVI SRPSKI VLASTELINI I PLAĆALI POREZE, BILO NA LISTI ŽELJA I SA
KONSTANTNOM VOLJNOM PRIJETNJOM OD VELIKIH I MOĆNIH DRŽAVA IZ SUSJEDSTVA. PRVO
SU TO BILE BIZANTSKA CAREVINA NA ISTOKU I UGARSKA KRALJEVINA ZAJEDNO SA RIMSKIM
PAPOM NA SJEVERU I ZAPADU, A KASNIJE STVARANJEM I JAČANJEM SRPSKOG NA ISTOKU I
HRVATSKOG KRALJEVSTVA NA ZAPADU BOSANSKA VLASTELA JE BILA POD STALNIM PRITISCIMA
I PRIJETNJOM VOJNIH POHODA I IZ NAJBLIŽEG SUSJEDSTVA.

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI I UTVRDE SJEVERO-ISTOČNE BOSNE Page 1

U TOME NAJVIŠE I LEŽE RAZLOZI POSTOJANJA TOLIKOG BROJA KAMENIH UTVRDA NA CIJELOM
PROSTORU GDJE SE PROSTIRALA BOSANSKA DRŽAVA. MI ĆEMO SE BAZIRATI NA NASTANAK I
RAZVOJ NEKOLIKO TAKVIH UTVRDA U SJEVERO-ISTOČNOJ BOSNI NA PROSTORU IZMEĐU
SLIVOVA RIJEKA BOSNE I DRINE.

MNOGO STVARI VEZANIH ZA HISTORIJU BOSNE , TE NASTANAK, UREĐENJE I DRUŠTVENE

PRILIKE U TOKU SREDNJOVJEKOVNE BOSANSKE DRŽAVE JOŠ NISU DO KRAJA RASVIJETLJENE I
POSVE JASNE. MALO ZBOG NEDOSTATKA PISANIH TRAGOVA ALI I ZBOG NESELEKTIVNIH
ZAKLJUČAKA PRIJAŠNJIH HISTORIČARA KOJI SU BEZ VALIDNIH HISTORIJSKIH ČINJENICA I
DOKAZA A NEKADA I ZBOG TADAŠNJIH TRENUTNIH POLITIČKIH STREMLJENJA NAMJERNO
IZOSTAVLJALI ILI IZOKRETALI ČINJENICE. TO JE NAROČITO BILO IZRAŽENO KOD POJEDINIH
HRVATSKIH I SRPSKIH HISTORIČARA,AKO IH SE TAKO MOŽE NAZVATI ,U TVRDNJAMA DA JE
PRVOBITNA BOSANSKA DRŽAVA NASTALA OD JEDNIH ILI DRUGIH U ZAVISNOSTI SA KOJE
STRANE SU TVRDNJE DOLAZILE. JOŠ 70-TIH GODINA 20.STOLJEĆA JEDNA OD NAJVEĆIH
POZNAVALACA TE TEMATIKE I UOPŠTE HISTORIJE SVIH JUŽNO-SLAVENSKIH NARODA
PROFESORICA ZAGREBAČKOG SVEUČILIŠTA NADA KLAIĆ JE TO ODBACILA USTVRDIVŠI ČAK DA JE
DOLASKOM SLAVENA I AVARA I MIJEŠANJEM SA DOMICIONIM ILIRSKIM PLEMENIMA NA NAŠIM
PROSTORIMA USTVARI NASTAJE PRVO SLAVENSKO KRALJEVSTVO (SKLAVINIA) ILI SLAVENSKA
ZEMLJA. DANAŠNJI HISTORIČARI SVE VIŠE RASVETLJAVAJU PRILIKE I ODNOSE TIH POČETAKA
ORGANIZOVANE FEUDALNE VLASTI NA PODRUČJU BOSNE NA NAUČNOJ OSNOVI I TOTALNO SU
ODBACILI TAKVE TVRDNJE.

PRVA DOSELJAVANJA SLAVENSKIH PLEMENA NA OVE PROSTORE POČINJU JOŠ U 6.STOLJEĆU

NEKAKO SA PROPASTI ZAPADNOG RIMSKOG CARSTVA DOLAZI VRIJEME VELIKIH SEOBA
NARODA I STVARANJA RANIH FEUDALNIH DRŽAVA NA PODRUČJU CIJELE EVROPE, A NI BALKAN
NIJE OSTAO IZUZETAK GDJE SE SLAVENSKE PRIDOŠLICE MIJEŠAJU SA STAROSJEDIOCIMA
ILIRIMA. SLAVENI ZASIGURNO POLAKO PREUZIMAJU PRIMAT U ORGANIZACIJI I DRUŠTVENIM
PRILIKAMA, MOŽDA ZBOG JAKE PLEMENSKE I RODOVSKE ORGANIZACIJE I RATNIČKOG DUHA SA
ISTAKNUTIM VOĐOM KOJEG NASLJEĐUJE SIN ILI BLIŽI ROD. STARIM ILIRIMA JE TO
NAJVJEROVATNIJI PRUŽILO SIGURNOST U VEOMA TURBULENTNIM VREMENIMA I BEZ
PROBLEMA SU SE PRILAGODILI PRIDOŠLICAMA. UTICAJ SLAVENA JE I ČINJENICA DA BOSANSKI
JEZIK KOJIM I DANAS PRIČAMO JE SLAVENSKIH KORIJENA, ALI SU NAM OSTALI I MNOGI ILIRSKI
I KELTSKI TRAGOVI RIJEČI I TOPONIMI KOJE SU OČIGLEDNO PRIDOŠLA PLEMENA PRIHVATILA
OD STAROSJEDILACA.(USTI- ZA UŠĆE RIJEKE ODATLE I POTIČE IMENA NASELJA USTIKOLINA I
USTIPRAČA; NEKI SMATRAJU DA JE I SAMO IME BOSNE ILIRSKO,PA ČAK I KRALJEVSKA LOZA
KOTROMANIĆA JE ILIRSKOG PORIJEKLA ŠTO BI OPET MOGLO I OBJASNITI ZAŠTO SU NJIMA
PRIZNAVALI VLADAVINU NAD BOSNOM ITD.) SLAVENI OD ILIRA UČE I OBRADU METALA ZA ŠTO
SU NAĐENI MNOGI DOKAZI.U TOM NOVOM DRUŠTVU POČINJU SE POLAKO IZDVAJATI
VLASTELINI, BOGATIJI I UGLEDNIJI POJEDINCI ČIJA SE TERITORIJALNA VLAST OTPRILIKE
POKLAPALA SA STARIM ŽUPAMA NA KOJIMA SU ŽIVJELE JEDNA ILI DVIJE PORODICE STARIH

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI I UTVRDE SJEVERO-ISTOČNE BOSNE Page 2

ILIRA I UJEDNO ČINILE JEDNU VOJNU JEDINICU, IZ TOGA JE NASTALA KASNIJA BOSANSKA
VLASTELA I NAJUGLEDNIJE PORODICE POPUT KOSAČA, HORVATINIĆA, PAVLOVIĆA I DR.

JOŠ JEDNA ČINJENICA JE UBRZALA I OJAČALA ZBLIŽAVANJE SLAVENA I ILIRA I STVARANJE

VLASTELINSKIH PORODICA. U 6,7 I 8.STOLJEĆU NA PROSTORE PANONSKE NIZIJE DOSELJAVAJU
SE RATNIČKA PLEMENA AVARA GDJE KASNIJE NASTAJE I MOĆNA UGARSKA KRALJEVINA, KOJA
SE ČESTO U SVOJIM POHODIMA PREBACUJU PREKO SAVE U BOSNU I DALJE DOLINAMA RIJEKE
BOSNE, SPREČE I USORE PLJAČKAJU I NAMEĆU POREZE. PRISUSTVO AVARA I NJIHOVI POHODI
TRAJU PREKO JEDNOG STOLJEĆA ŠTO JE SIGURNO NATJERALO NOVE VLASTELINE DA RAZMISLE
O BOLJOJ ODBRANI. POZNATO JE IZ HISTORIJSKIH IZVORA DA U 9.STOLJEĆU BOSNOM VEOMA
DOBRO I ORGANIZOVANO VLADAJU DOMAĆI VLADARI, A TADA SE BILJEŽE (9.STOLJEĆE I
POČETAK 10.STOLJEĆA) JOŠ DVA VELIKA DOSELJAVANJA SLAVENA NA OVE PROSTORE. PRVI
POZNATI BOSANSKI VLADAR POČETKOM 9.STOLJEĆA BIO JE SILIMIR I U IZVORIMA JE POZNATO
DA NIJE PROTJERIVAO KRŠĆANE IAKO JE SAM BIO PAGANIN, TE DA JE VLADAO SUVERENO
VELIKIM PROSTOROM I DA SU MU SE SVE PRIDOŠLICE ODMAH POKLONILE KAO VLADARU.

VLADAVINA SILIMIRA PREDSTAVLJA VAŽNU ETAPU U STVARANJU BOSANSKOG KRALJEVSTVA TE

GA NEKI SPRAVOM SMATRAJU PRVIM PRAVIM BOSANSKIM VLADAREM. ŠTO SE TIČE NOVIH
DOSELJENIKA ONI PRIHVATAJU POSTOJEĆE VLADARE NA ČIJIM TERITORIJAMA SU SE NASELILI I
TEK SA OVIM NOVIM PLEMENIMA SLAVENI I BROJČANO NADVLADAVAJU ILIRE KOJI SU SE IAKO
U VEĆEM BROJU VEĆ STOPILI U NOVO DRUŠTVO. NEKAKO U ISTO VRIJEME SE POJAVLJUJU I
PRVI ZNACI ORGANIZACIJE ODBRANE OD AVARSKIH HORDI TJ. PRVE UTVRDE ILI GRADIN
(GRADINE, GRADIŠTE) OD STAROSLAVENSKOG ZA LJUDSKU GRADNJU, I DANAS SE U NARODU
TAJ NAZIV ZADRŽAO U IMENIMA KULA I TVRĐAVA U BOSNI (GRADINA U SREBRENIKU, KULA
HUSEIN-KAPETANA U GRADAČCU NAZIVA SE GRADINA I DR.) ČIJU SU GRADNJU OČITO
INICIRALI PRIDOŠLI SLAVENI. U DOLINI RIJEKE BOSNE SU VEĆ POSTOJALE STARE ILIRSKE
UTVRDE KAO ŠTO JE VRANDUK GDJE SU LJUDI KONTINUIRANO ŽIVJELI JOŠ I PRIJE RIMLJANA A
NA SJEVERNOJ GRANICI PREMA UGARSKOM KRALJEVSTVU SE GRADE NOVE UTVRDE. PRVA
UTVRĐENJA SU PO SLAVENSKOJ PRAKSI SMJEŠTANA STRATEŠKI NA UZVIŠENJA UZ GLAVNE
PUTOVE I GRADE SE OD NABIJENE ZEMLJE I PEČENE GLINE SA OJAČANJEM OD PRUĆA. TO
POTVRĐUJU ISKOPINE I NALAZI RANOFEUDALNE KERAMIKE I ALATA NA DOBOJSKOJ TVRĐAVI,
DOBOR KULI KOD MODRIČE I UTVRĐENJU NENAVIŠTE U BLIZINI GRADAČCA. DA BI ZAUSTAVILI
PRODORE SA SJEVERA STARI BOŠNJANI PO LOGICI UTVRDE GRADE NA GRANICI GDJE RAVNICE
POSAVINE POLAKO PRELAZE U BOSANSKA BRDA PO OBRONCIMA PLANINA TREBAVE I
MAJEVICE I UZ RIJEČNE KOTLINE BOSNE, SPREČE I DRINE. TU NA SJEVERU VIDLJIVE SU JASNO
DVIJE LINIJE ODBRANE, SJEVERNA I JUŽNA LINIJA UTVRDA. SJEVERNU SU ČINILE IDUĆI OD
BOSNE KA DRINI NA ISTOKU: DOBOR-GRAD KOD MODRIČE, NENAVIŠTE ILI GRADAČAČKA
GRADINA TE KORAJ-GRAD KOD KORAJA I NA SAMOJ DRINI RAČA, A JUŽNU DOBOJSKA
TVRĐAVA, SOKO-GRAD KOD GRAČANICE, GRADINA KOD SREBRENIKA TE STARI GRAD U
TEOČAKU. SVA OVA UTVRĐENJA PROŠLA SU KROZ BURNA VREMENA BOSANSKE HISTORIJE I NA
RAZLIČITE NAČINE SA VIŠE ILI MANJE USPJEHA ODRŽALA SE I DO DANAS. VEĆINA JE ZBOG

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI I UTVRDE SJEVERO-ISTOČNE BOSNE Page 3

DUGOGODIŠNJEG NEMARA I NEBRIGE TOTALNO URUŠENA I ZAPUŠTENA I DANAS SU OSTALI
SAMO TRAGOVI ZIDINA, ALI SE PAR NJIH UZ NEKE MANJE RESTAURATORSKE I DRUGE IZMJENE
USPJELO SAČUVATI OD ZABORAVA I ZADRŽATI NEŠTO OD STARE SLAVE (PRVENSTVENO
DOBOJSKA TVRĐAVA, KULA HUSEIN-KAPETANA GRADAŠČEVIĆA U GRADAČCU I SREBRENIČKA
GRADINA). VRIJEME NASTANKA SVIH OVIH UTVRDA I NJIHOV RAZVITAK IDU UPOREDO SA
STVARANJEM I JAČANJEM BOSANSKE DRŽAVE ZNAČI U RASPONU OD 9.ST. DO 13.STOLJEĆA A
ZLATNO DOBA I KONAČNE IZGLEDE DOBIJAJU U 14. I 15.STOLJEĆU ZA VLADAVINE TVRTKA I
KOTROMANIĆA I POSLJEDNJIH BOSANSKIH KRALJEVA. ISTRAŽIVANJA SU POKAZALA DA JE
VEĆINA NJIH NASTALA S POČETKOM 9.STOLJEĆA PRVO KAO UTVRDE OD NABIJENE GLINE I
ZEMLJE SA TRAGOVIMA OJAČANJE OD PLJEVE I PRUĆA OPASANA SA DUBOKIM JARKOVIMA I
ROVOVIMA PO TRADICIJI STARIH SLAVENA. A KASNIJE U 12 I 13.STOLJEĆU BEDEMI SE GRADE
OD KLESANOG KAMENA SA UNUTRAŠNJIM ISPUNAMA OD VAPNENCA I POLUKRUŽNIM KULAMA
KARAKTERISTIČNIM ZA TO DOBA. POSTOJE MIŠLJENJA DA SU NEKE OD TIH UTVRDA GRAĐENJE
NA TEMELJIMA JOŠ STARIJIH RIMSKIH ILI ILIRSKIH UTVRDA ALI BEZ OBSEŽNIH ARHEOLOŠKIH
ISKOPINA TO NIJE MOGUĆE DOKAZATI OSIM U SLUČAJU DOBOR-GRADA KOD MODRIČE ZA KOJI
SE SMATRA DA JE NASTAO KRAJEM 14.STOLJEĆA (1370.GOD.), A NA KOJEM SU PRILIKOM
NEKIH ISKOPINA PRONAĐENI DOKAZI DA JE NASTAO NA STARIJIM UVRĐENJIMA. U TRI SLOJA
NASLAGA SA KERAMIKOM I TRAGOVIMA IZ RAZLIČITIH EPOHA DOŠLO SE DO SAZNANJA DA JE
NA TOM MJESTO POSTOJALO UTVRĐENJE IZ 9.STOLJEĆA I POČETKA 10.STOLJEĆA KOJE JE OPET
IZGRAĐENO NA JOŠ STARIJEM KELTSKOM UTVRĐENJU IZ 1.STOLJEĆA NOVE ERE. SVE OVE
GRADINE KOJE SU ČINILE SJEVERNU I JUŽNU LINIJU UTVRĐENJA BEZ OBZIRA DALI SU NASTALE
RANIJE SA SAMIM POČECIMA BOSANSKE DRŽAVE ILI U KASNIJEM PERIODU OKO 13. I
14.STOLJEĆA PROŠLE SU KROZ NEKOLIKO ZAJEDNIČKIH HISTORIJSKIH RAZDOBLJA KOJA SU IH
OBILJEŽILA I OSTAVILA TRAGA U OBLIKU I KONSTRUKCIJI TE FUNKCIJI POJEDINIH PROSTORA.
PRVA ZAJEDNIČKA OSOBINA JE ODBRAMBENA NAMJENA UTVRDA, SMJEŠTANE SU NA
NEPRISTUPAČNOM TERENU I OSNOVE UTVRDA SU NEPRAVILNE JER PRATE LINIJU TERENA.
GRAĐENE SU ZA ODBRANU OD HLADNOG ORUŽJA OD JEDVA OKLESANOG KAMENA, DEBLJINE
ZIDOVA SE RAZLIKUJU OD TVRĐAVE DO TVRĐAVE ALI SE RADI U PROSJEKU OKO 1 M, NA
BEDEMIMA SU ISTURENE KULE A OKOLO SU ISKOPANI ROVOVI, A U TVRĐAVE SE ULAZILO
PREKO POKRETNIH DRVENIH MOSTOVA. POČETAK 15.STOLJEĆA JE OBILJEŽILA DRASTIČNA
PROMJENA NAČINA RATOVANJA I POJAVA TOPOVA, STIM OVAKAV NAČIN UTVRDE GUBI
MNOGO NA SVOJOJ ODBRAMBENOJ SPOSOBNOSTI TE SE POČINJE SA OJAČANJEM BEDEMA ALI
SA PADOM BOSANSKOG KRALJEVSTVA POD TURSKU VLADAVINU 1463.GODINE MIJENJA SE SVE
OD DRUŠTVENIH PRILIKA DO VLADARA NAD UTVĐENJIMA. JEDAN KRATAK PERIOD SVIM
UTVRDAMA I SJEVERNE I JUŽNE LINIJE VLADAJU UGARI KOJI DA BI SE ZAŠTITILI OD
NAPREDOVANJA TURAKA OSNIVAJU JAJAČKU I SREBRENIČKU BANOVINU U ČIJI SASTAV ULAZE
SVI OVI GRADOVI. VAŽNOST OVIH TVRĐAVA PONOVO JE VELIKA ALI SADA VIŠE NE ŠTITE BOSNU
VEĆ ČINE GRANICU ZA ODBRANU UGARSKE OD NAPADA TURAKA IZ BOSNE . TURCI VRLO BRZO I
LAGANO PREUZIMAJU VLAST NAD SVIM UTVRDAMA OD MAĐARA I VEĆ U PRVOJ POLOVICI
16.STOLJEĆA IMAMO I PRVE OPISE UTVRĐENJA NAD KOJIMA SE VRŠE I PRVE PREPRAVKE I
OJAČANJA ZA ODBRANU OD TEŠKIH TOPOVA. SJEVERNA GRANICA JE POSTALA OD VELIKE

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI I UTVRDE SJEVERO-ISTOČNE BOSNE Page 4

VAŽNOSTI ZA TURSKU IMPERIJU KAO ŠTO JE BILA I BOSANSKIM VLADARIMA TE IZ TURSKIH
POPISA IZ TOG VREMENA VIDIMO KOLIKO SE UŽURBANO RADILO NA ADAPTACIJI TVRĐAVA
NPR.NA DOBOJSKOJ TVRĐAVI MIMAR IBRAHIM GRADI NOVE BEDEME I KULE A DNEVNO MU
RADI I PO 1000 LJUDI. DEFINITIVNO SE MIJENJA PRVOBITNI IZGLED UTVRDA, BEDEMI POSTAJU
DEBLJI, GRADE SE NOVE KULE DRUGAČIJEG IZGLEDA SA PROREZIMA ZA PUŠKARNICE I NOSAČE
TOPOVA, A NA NEKIMA SE DODAJU I NOVI BEDEMI I PROŠIRUJE UTVRDA. U SVIM DVORIŠTIMA
UNUTAR TVRĐAVE SE GRADE DŽAMIJE PRVENSTVENO ZA VOJNIKE A I ZA LOKALNO
STANOVNIŠTVO TE JOŠ NEKI STAMBENI OBJEKTI, KONJUŠNICE I BARUTANE. NEDUGO NAKON
TOG PRVOBITNOG ZAMAHA NAPREDOVANJEM TURAKA DALJE PREMA SLAVONIJI I PADOM
MAĐARSKE KRALJEVINE UTVRDE BRZO GUBE NOVOSTEČENI ZNAČAJ. U NJIMA OSTAJU SAMO
MALI BROJ VOJNIKA I BRZO PADAJU U ZABORAV I LAGANO USLJED NEBRIGE POČINJU
PROPADATI. TAKO STANJE OSTAJE SVE TURSKOG GUBITKA MAĐARSKE OKO 1700.GODINE KADA
SE GRANICA PONOVO POMJERA NA SAVU A STARE TVRĐAVE PONOVO POSTAJU STRATEŠKI
VAŽNE. GOTOVE SVE UTVRDE SE OBNAVLJAJU I PROŠIRUJU A ONE KOJE SU KOLIKO TOLIKO
SAČUVANE OD TADA,PRVENSTVENO DOBOJSKA TVRĐAVA, KULA HUSEIN-KAPETANA I
SREBRENIČKA GRADINA, OBLIKOVNO POPRIMAJU IZGED I OBRISE KAKVE IH ZNAMO I DANAS.
150 GODINA POSLIJE TURSKA IMPERIJA JE NA ZALASKU I NJIHOVA VLADAVINA SE BLIŽI KRAJU,
POSADE POLAKO NAPUŠTAJU TVRĐAVE I ONE OD 1850.GODINE NA OVAMO POLAKO
PROPADAJU. NEKE SE NAKRATKO PONOVO KORISTE U VRIJEME AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE
ALI NE DUGO.

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI I UTVRDE SJEVERO-ISTOČNE BOSNE Page 5

HISTORIJSKI PODACI I OPIS TVRĐAVA

DOBOJSKA TVRĐAVA /GRADINA

TVRĐAVA I VAROŠ IMENOM DOBOJ NALAZE

SE U SJEVERNOJ BOSNI NA PROSTORU
JEDNE ŠIROKE GEOGRAFSKE ZONE POBRĐA,
PREKO KOJE PLANINE BALKANA BLAGO
PADAJU U NIZIJE PANONIJE. U TOM
PROSTORU PODRUČJE OKO UŠĆA USORE I
SPREČE U RIJEKU BOSNU, NESUMLJIVO
PREDSTAVLJALA CENTRALNI DIO ZA JEDNU
PROSTRANU OBLAST ŠTO SE NALAZI JUŽNO
OD RIJEKE SAVE, OKO PORIJEČJA DONJEG I
SREDNJEG TOKA BOSNE. SREDIŠNJI
GEOSTRATEŠKI ZNAČAJ POLOŽAJA OKO
UŠĆA USORE I SPREČE, PRESUDAN JE
ČINILAC ZA POSTANAK TVRĐAVE I VAROŠI,

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI I UTVRDE SJEVERO-ISTOČNE BOSNE Page 6

IZ KOJIH SE, KAO JEZGRA, RAZVIO SAVREMENI DOBOJ. U SVOM DUGOM TRAJANJU, TVRĐAVA
NA KAMENITOM BRIJEGU IZNAD DOLINE RIJEKE BOSNE BAŠ NASUPROT UŠĆU SPREČE, NIJE SE
U KONTINUITETU RAZVIJALA I RAVNOMJERNO RASLA. USPONE I PADOVE DIKTIRALE SU CESTE,
ČAK PREVIŠE ČESTE RATNE PRILIKE, ALI I GODINE MIRNIH VREMENA, KOJA SU MEĐUTIM I
NAŽALOST REDOVNO BILA KRAĆEG TRAJANJA. SA DRUGE STRANE, TO DUGO VRIJEME,
USLOVLJAVALO JE U RAZNIM SVOJIM EPOHAMA, U SKLADU SA MIJENJANJEM RATNE TEHNIKE,
RAZLIČITE KONCEPTE ODBRANE I DIKTIRALO IZGRADNJU UVIJEK NOVIH OBLIKA TVRĐAVSKIH
BEDEMA I KULA. PRVO UTVRĐENJE NA DOBOJSKOJ GRADINI: -TOPOGRAFIJA KAMENE GLAVICE,
KOJA JE PREKO NIŽEG PREVOJA/SEDLA ISTURENA U RIJEČNU DOLINU, VRLO JASNO ODREĐUJE
MJESTO I POLOŽAJ, PA ČAK UPUĆUJE I NA OBLIK KOJI JE TAJ FORTIFIKACIONI OBJEKAT MOGAO
IMATI. NJEGOVO JE MJESTO NA ZAPADNOJ IVICI GLAVICE, TAMO GDJE JE DANAS KAMENI
ZAPADNI ZID I SREDIŠNJI DIO TVRĐAVE. TO JE POJAS IVIČNI DIO GLAVICE, A NJEMU JE JEDINO
MOGUĆE BILO PRIĆI PREKO SEDLA/PREVOJA. OVAKVA TOPOGRAFSKA SITUACIJA ODREDILA JE
GRADNJU BEDEMA U OBLIKU LUKA OD SRPA KOJI JE ISTUREN PREMA ZAPADU I DIJELOM
PREMA SJEVERU, TAKO DA ZATVARA PRILAZ GLAVICI. SA PREOSTALIH STRANA JE PRILAZ
GLAVICI STRM I TEŽAK, PA ZATO LAKO BRANJIV I NIJE ZAHTJEVAO GRADNJU BEDEMA, VEĆ JE
USPJEŠNA ODBRANA BILA MOGUĆA I POSTAVLJANJEM DRVENIH BRVANA/TRUPACA. DALJE JE
VRLO VAŽNO ZNATI KAKO JE U CILJU ZAŠTITE PRILAZA IZ PRAVCA SEDLA/PREVOJA MORAO BITI
IZVRŠEN I DODATNI VRLO OBIMAN RAD. TO JE ISKOP ZEMLJE NA SAMOM SEDLU/PREVOJU I NA
TAJ NAČIN JE STVOREN VRLO ŠIROK ROV, DO 20 - 30 METARA. KROZ NJEGA JE U VRIJEME
SREDNJEG VIJEKA IŠAO TAJ VELIKI DRUM KROZ DOLINU RIJEKE BOSNE. DANAS JE TO ULICA.
DUBINA TOGA ISKOPA NIKAKO NIJE MOGLA BITI MALA, NEGO BAREM OKO 10 M, ČIME JE
UTVRĐENJE NA GLAVICI MNOGO DOBILO NA VISINI, A ISKOPANI ROV JE BRANIO PRILAZ
NAPADAČU NA ZEMLJANI BEDEM. KADA JE U 13. STOLJEĆU GRAĐENA TVRĐAVA OD KAMENIH
BLOKOVA I ONA JE KORISTILA TAJ PLITKO USJEČENI ROV U KAMEN GLAVICE, PRI ČEMU JE STARI
BEDEM OD NABIJENE ZEMLJE MORAO BITI UKLONJEN. MOŽDA JE ZEMLJANI BEDEM STAROG
UTVRĐENJA SVE DO 13. STOLJEĆA I KORIŠĆEN, ILI JE VEĆ TADA BIO NAPUŠTEN, ŠTO DANAS
NIJE MOGUĆE UTVRDITI. POČETKOM 70-TIH GODINA 20. STOLJEĆA, VRŠEN JE ISTRAŽIVAČKI
ISKOP UNUTRAŠNJOSTI JUŽNE KULE. VEĆ NA POČETKU JE BILO OTKRIĆE KAKO OSMOUGAONA
KULA, KOJA JE PO ODLIKAMA GRAĐENA OD KRAJA 14. DO POLOVINE 15. STOLJEĆA, ALI DA ONA
STOJI NA TEMELJIMA JEDNE STARIJE KULE JAKO ZAOBLJENIH UGLOVA. OVI TEMELJI SU
GRADNJA NAJKASNIJE DO PRVE POLOVINE 14. STOLJEĆA, A NAJVJEROVATNIJE VEĆ TOKOM 13-
TOG. ZATIM JE PRI DNU TEMELJA OVE JUŽNE KULE NAĐENA KERAMIKA PROIZVEDENA U
DRUGOJ POLOVINI 13.STOLJEĆA. TAKO NALAZ NAKITA SA GROBLJA NA USORI I KERAMIKE IZ
DNA JUŽNE KULE DOBOJSKE TVRĐAVE, OTKRIVAJU VRIJEME GRADNJE OD KAMENIH BLOKOVA
U 13. STOLJEĆE. GRADITELJ, ILI KAKO SE U SREDNJEM VIJEKU GOVORILO NEIMAR, IMAO JE
ZADATAK DA NA TJEMENU KAMENE GLAVICE GRADI ODBRAMBENU GRAĐEVINU. PROSTOR
TJEMENA JE OBLIKA TROUGLA NEJEDNAKIH STRANA, PA SU PO RUBOVIMA TIH STRANA
SAGRAĐENI ZIDOVI, U JAČINI NEŠTO OKO 1 M. NA UGLOVIMA TROUGLA SU KULE,
ORIJENTACIJE PRIBLIŽNO JUG - SJEVEROZAPAD - ISTOK, I DEBLJINOM ZIDOVA OKO 1 M. JUŽNA
KULA JE SAGRAĐENA SA KRUŽNOM OSNOVOM, ISTOČNA ISTO TAKO, I KOD NJE JE BIO ULAZ U

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI I UTVRDE SJEVERO-ISTOČNE BOSNE Page 7

TVRĐAVU, IZGLEDA BEZ VRATA/KAPIJE, NEGO PREKO LJESTAVA I ČEKRKA, ŠTO U SREDNJEM
VIJEKU NIJE RIJEDAK SLUČAJ.

SJEVEROZAPADANA KULA JE BRANILA PRILAZ IZ PRAVCA PREVOJA/SEDLA ODAKLE JE TVRĐAVA,

KAO CJELINA, NAJUGROŽENIJA I ODAKLE JE BIO PRAKTIČNO I JEDINI MOGUĆI PRILAZ. TO JE
ZNAČI NAJSLABIJA STRANA ODBRANE, A NEIMAR JE TOGA BIO SVJESTAN. NJEGOV ODGOVOR JE
BIO GRADNJA NA SJEVEROZAPADNOJ STRANI JEDNE ŠIROKO RAZUĐENE KULE SLIČNE BEDEMU,
ALI ČIJI OBLIK I DRUGI GRAĐEVNI DETALJI DO DANAS OSTAJU NEPOZNATI. PRVO ZBOG
ČINJENICE DA OVAJ DIO TVRĐAVE NIJE ISTRAŽIVAN SISTEMATSKIM ARHEOLOŠKIM
ISKOPAVANJEM, A ZATIM KAO DRUGO, DA JE BAŠ NA OVOM NAJUGROŽENIJEM ALI I
NAJODGOVORNIJEM TVRĐAVSKOM DIJELU ZA ODBRANU TOKOM KASNIJIH STOLJEĆA BILO U
VIŠE NAVRATA RADOVA NA OJAČANJU ZIDOVA I DOGRADNJI NOVIH BEDEMA. TRAGOVI TAKVIH
DODATNIH GRAĐEVNIH DJELATNOSTI UPUĆUJU NA PRVU POLOVINU 15. STOLJEĆA A DOKAZ JE
U PISANIM IZVORIMA POZNATE TURSKE DOGRADNJE IZ 1490.GODINE.

IZGRADNJOM U 13. VIJEKU,

DOBOJSKA TVRĐAVA JE OMANJA
DO SREDNJE VELIČINE
ODBRAMBENA CJELINA. U SVOM
VREMENU ONA PREDPOSTAVLJA
NAPADAČA SA SPRAVAMA
(KATAPULTI) ZA BACANJE VEĆIH
KAMENIH BLOKOVA, KOJIMA SU
RUŠENI KAMENI ZIDOVI.
KONCEPCIJSKI JE NJENA
OSPOSOBLJENOST OD HLADNIH
NAPADNIH ORUŽJA NESUMNJIVA.
MEĐUTIM NE TREBA
ZABORAVLJATI, KAKO NJENI
GRADITELJI NISU OČEKIVALI DA SE
O NJU RAZBIJE NEKA VELIKA
VOJSKA, OVA TVRĐAVA ZBOG TAKVIH CILJEVA I ZADATAKA NIJE GRAĐENA. TO JE VRLO
SOLIDNO ODBRAMBENO ZDANJE NA RASKRŠĆU VELIKOG DRUMA I U SADEJSTVU SA DRUGIM
UTVRĐENJIMA U DOLINI BOSNE IMA PUNU KONTROLU NAD ŠIROKIM PODRUČJEM SVE DO
RIJEKE SAVE.

"... IN UXORA SUPTUS CASTRUM DOBOY... - U USORI POD TVRĐAVOM DOBOJ", 16.JUNA 1415.
GODINE LOGOROJU VOJSKE MAĐARSKE, TIH DANA U RATNOM POHODU KROZ DOLINU BOSNE.
VIJEST JE OVO DUBROVAČKIH TRGOVACA UPUĆENA MAĐARSKOM KRALJU SIGISMUNDU, A
ISTOVREMENO I NAJSTARIJI SPOMEN TVRĐAVE DOBOJ U PISANIM HISTORIJSKIM IZVORIMA.

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI I UTVRDE SJEVERO-ISTOČNE BOSNE Page 8

MEĐUTIM VEĆ KRAJEM 14.STOLJEĆA POJAVLJUJU SE TOPOVI U BOSNI , A MAJSTORI SU
PREDUZIMLJIVI DUBROVČANI, PO LICENCI IZ ITALIJANSKIH GRADOVA GDE IH ZOVU
BOMBARDE, A KOD NAS LUMBARDE. UDARI METALNIH KUGLI IZ TOPOVSKIH CIJEVI DOSTA
LAKO PROBIJAJU ZIDOVE TVRĐAVA. DRUGI NEDOSTATAK TVRĐAVE DOBOJ JE MALI PROSTOR
NA TJEMENU KAMENE GROMADE PA NIJE BILO MOGUĆE GRADITI DODATNE ODBRAMBENE
SADRŽAJE ZA ZAŠTITU UTVRĐENJA. IPAK JE ULOŽEN NOVI NAPOR NA IZAZOVE ŠTO SU DONIJELI
VJETROVI VREMENA PA JE POČELA, USLOVNO REČENO, II FAZA GRAĐEVNIH RADOVA. SVAKAKO
JE ODMAH U POČETKU 15 ST. JUŽNA POLUKRUŽNA KULA MORALA BITI SRUŠENA PRI ČEMU SU
NJENI TEMELJI SAČUVANI I NA NJIH SAGRAĐENA KULA NEPRAVILNOG MNOGOUGAONOG
PRESJEKA. DODATNE GRADNJE JE SVAKAKO BILO I NA SJEVEROZAPADNOM UGLU TVRĐAVE, ALI
DANAS NIJE JASNO KOLIKO I KAKO JER NIJE BILO DETALJNIH ISTRAŽIVANJA, PA NIJE MOGUĆE
SIGURNO RAZLIKOVATI RADOVE SA POČETKA 15-TOG OD ONIH KOJE SU TURCI IZVELI KRAJEM
15.STOLJEĆA. SASVIM JE ISTA SITUACIJA I KOD ZIDA ŠTO SPAJA JUŽNU KULU SA
SJEVEROZAPADNIM UGLOM TVRĐAVE KOJI JE DOBIO DODATNO TAČNO DUPLO ZADEBLJANJE.
U POZADINI OD SJEVEROZAPADNOG UGLA SAGRAĐENA JE JOŠ JEDNA KULA ČETVRTASTE
OSNOVE ZA KOJU JE SIGURNO VRIJEME GRADNJE PRED POLOVINU 15.STOLJEĆA. TO VRLO
VISOKO ZDANJE SVAKAKO JE NADVISILO ŠIROKU KULU BEDEM ISPRED SEBE. PRIPADA TIPU
MALIH DONŽON (DONJON) KULA, JOŠ JE ZOVU I PIRG,- GRAĐENA JE OVDE PO UGLEDU NA
VELIKE DONŽONE NPR. ZVORNIKA, JAJCA, KAO I SUSJEDNOG TEŠNJA. ZADATAK JE OVAKVIH
KULA DA U PODNOŽJU IMAJU PROSTOR ZA ČUVANJE BARUTA USLED ČEGA SE GRADE UNUTAR
BEDEMA, ZATIM SU VRLO VISOKE, NA VIŠE SPRATOVA, SA PUŠKARNICAMA I ZARAVNJENIM
KROVIŠTIMA SA GRUDOBRANIMA I LEŽIŠTIMA ZA TVRĐAVSKE TOPOVE. KAKO JE NAŠA
TVRĐAVA IMALA NA SVAKOJ OD KULA PUŠKARNICE, NA PO DVA SPRATA, DONŽON JE GRAĐENA
U NJIHOVOJ POZADINI I UVIJEK BILA POSLEDNJA TAČKA U ODBRANI UTVRĐENJA. IZ ISTIH
HISTORIJSKIH IZVORA JE VIJEST O POPRAVKAMA
DOBOJSKE TVRĐAVE U LJETO 1490. GODINE. U VRLO
KRATKOM VREMENU, JER SU GRANICE TURSKA -
MAĐARSKA TOGA TRENUTKA BILE I NA DOBOJSKOJ
TVRĐAVI, ZA SAMO OKO 50 DANA (12. JUNI - 31.
JULI) VRŠENI SU OBIMNI RADOVI, SA DNEVNO PO
1.500 LJUDI, ŠTO OBIČNIH RADNIKA ŠTO MAJSTORA,
A POD VODSTVOM MIMARA (GRADITELJA)
IBRAHIMA. KAKO JE RAZORNA MOĆ TOPOVSKIH
KUGLI BIVALA VREMENOM JAČA, TAKO JE
ODBRAMBENA SPOSOBNOST ZIDOVA I KULA
DOBOJSKOG UTVRĐENJA POSTAJALA MANJA I
NESIGURNIJA. TOGA SU I TURCI BILI SVJESNI, PA JE
MIMAR IBRAHIM NAPRAVIO DOBRO RJEŠENJE, KOJE
JE U CJELINI GLEDANO BILO TADA I JEDINO MOGUĆE.
SVAKAKO JE OJAČAO NOVOM DOGRADNJOM
SJEVEROZAPADNI UGAO TVRĐAVE. ZATIM JE CJELINU UTVRĐENJA STARE BOSANSKE GRADNJE

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI I UTVRDE SJEVERO-ISTOČNE BOSNE Page 9

JEDNOSTAVNO OPASAO NOVIM ZIDOVIMA, SVE U CILJU DA ZADRŽI TOPOVE NAPADAČA
KOLIKO - TOLIKO NA ODSTOJANJU. ULAZE U NOVE DIJELOVE TVRĐAVE BRANILA JE SADA
SAGRAĐENA KULA NA ISTOČNOJ STRANI, ODMAH PORED POSTOJEĆE STARE ULAZNE KULE.
NOVA KULA JE PRI DNU IMALA PROLAZ - VRATA, A IZNAD NJIH NA NAJVIŠEM SPRATU ČARDAK -
VIDIKOVAC.

OD POČETKA 16. VIJEKA DOBOJSKO UTVRĐENJE JE MALO VRIJEDILO, ALI JE U PROVOJ

POLOVINI TOGA VIJEKA TURSKO CARSTVO OSVOJILO NA SJEVERU OGROMNA PODRUČJA I
STIGLO DO BEDEMA DALEKOG BUDIMA (1543. GOD.). ZATO DOBOJSKA TVRĐAVA VIŠE NIJE ČAK
NI ODRŽAVANA, PA JE POLAKO PROPADALA. TAKO 1657. GODINE POSADA BROJI 35 ČUVARA,
OPREMA JE JEDAN MANJI I JEDAN VEĆI TOP, PET BURADI BARUTA I NEŠTO OLOVA. GODINE
1697. 16 OKTOBRA. SPALJENA JE VAROŠ I TVRĐAVA DOBOJSKA. U BRZOM MARŠU OD BRODA
NA SAVI DO SARAJEVA, AUSTRIJSKI VOJSKOVOĐA EVGENIJE SAVOJSKI, OSVANUO JE POD
DOBOJEM .TVRĐAVA SE PREDALA POSLE DVA - TRI ISPALJENA ARTILJERIJSKA ZRNA.
AUSTRIJANCI DRŽE DOBOJ SVE DO 3. AVGUSTA 1700. GODINE, A TADA SU VRAĆENI I
ZAROBLJENICI. U JESEN 1717. GODINE AUSTRIJSKA VOJSKA PONOVO PALI VAROŠ DOBOJSKU,
ALI U BRZOM NALETU IZGLEDA DA TVRĐAVA NIJE OSVOJENA. GODINE 1851. TVRĐAVU JE
NAPUSTILA POSLEDNJA VOJNA POSADA. STARO UTVRĐENJE POČELO U 13.STOLJEĆU (NE
RAČUNAJUĆI ONO ZEMLJANO IZ 10-TOG) JE TAKO MIRNO I TIHO SIŠLO SA POZORNICE
HISTORIJE. TURCI TVRĐAVU NISU POPRAVLJALI OD KRAJA 15.STOLJEĆA, PA JE PROPADANJE
BEDEMA I KULA STIGLO DO RUŠEVINA. TAKODE TREBA ZNATI DA JE POSLE 1851. GODINE
TVRĐAVA POSTALA KAMENOLOM ODAKLE JE UZIMAN KAMEN ZA GRADNJU KUĆA U VAROŠI.
ZANIMLJIV JE OPIS TVRĐAVE IZ 1875. GODINE IZ PERA ENGLEZA ARTURA EVANSA, PUTOPISCA
I POZNATOG ARHEOLOGA:
"... PRI PRELAZU NEKOG ZAVOJA NA PUTU, ISPRED NAS SE POJAVIO, NA KUPASTOM BRDU,
LIJEPO USTOLIČEN STARI GRAD DOBOJ...
STARA TVRĐAVA KRUNIŠE GLAVICU BRDA I MI SMO SE UPUTILI GORE. NJU OVDE NAZIVAJU
STARI GRAD, A ON JE JEDAN OD NAJINTERESANTNIJIH RELIKVIJA ČITAVE BOSNE. JEDAN
POGLED SA TIH RAZRUŠENIH ZIDINA POKAZUJE VAŽNOST SAMOG POLOŽAJA. DOBOJSKA
TVRĐAVA STOJI NA VRHU KOJI OKOMITO PADA U DOLINU BOSNE I TO UPRAVO TAMO GDJE
SPREČA OTVARA PROLAZ PREMA DRINI.
... TVRĐAVA JE TAKO BILA KLJUČ ČITAVE DOLINE RIJEKE BOSNE, KLJUČ PROTIV NEPRIJATELJA
KOJI BI NASTUPAO IZ MAĐARSKIH RAVNICA I GOSPODARILA JE GLAVNIM PUTEM KROZ OBLAST
USORE, I DALJE, SVE DO SAMOG SRCA BOSANSKOG KRALJEVSTVA. ... TVRĐAVA JE POD
TURCIMA VEC DAVNO POČELA DA PROPADA I SADA SE VEĆ RASPADAJU I NJENE RUŠEVINE."

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI I UTVRDE SJEVERO-ISTOČNE BOSNE Page 10

DANAS, U NAŠEM VREMENU DOBOJSKO UTVRĐENJE JE KULTURNO HISTORIJSKI SPOMENIK
VISOKE VRIJEDNOSTI.

DOBOR KULA/DOBOR-GRAD KOD MODRIČE

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI I UTVRDE SJEVERO-ISTOČNE BOSNE Page 11

 MADA SU ARHEOLOŠKE ISKOPINE UKAZALE DA JE
UTVRDA PODIGNUTA NA MJESTU ČAK DVIJE PUNO
STARIJE, SLAVENSKE GRAĐENE OD NABIJENE
ZEMLJE IZ 9.STOLJEĆA A ONA NA OSTACIMA
KELTSKOG NASELJA IZ 1.STOLJEĆA, STARI KAMENI
GRAD DOBOR KAKVOG GA ZNAMO JE SAGRADIO
OKO 1387./88. IVANIŠ HORVAT, BAN MAČVANSKI
PA SLAVONSKI, PRISTAŠA ANŽUVINSKE DINASTIJE
NA UGARSKOM PRIJESTOLJU, DA BI
ODATLE MOGAO LAKŠE UPADATI U
SLAVONIJU I MAČVU, U PODRUČJA

KRALJA SIGISMUNDA. POD DOBOROM

JE KRALJ SIGISMUND GOD. 1393. ILI 1394. POTUKAO HORVATOVU VOJSKU I TIME POBJEDIO
PRISTALICE ANŽUVINSKE DINASTIJE. TOM JE PRILIKOM I GRAD BIO OŠTEĆEN. PO DRUGI PUTA
JE GRAD DOBOR STRADAO KADA JE KRALJ SIGISMUND 1408. GOD. NA ISTOM MJESTU STRAŠNO
POTUKAO BOSANSKU VLASTELU. TU JE TADA POBIJENO 120 (PO NEKIM IZVORIMA ČAK 170)
BOSANSKIH VELIKAŠA I BAČENO U RIJEKU BOSNU, A  I SAM BOSANSKI KRALJ TVRTKO II
KOTROMANIĆ PAO JE U RUKE SIGISMUNDOVE ALI JE OSTAO ŽIV MADA SE MORAO ODREĆI
VELIKIH TERITORIJA U KORIST UGARSKE. POSLIJE TOGA DOGAĐAJA DOBOR JE OBNOVLJEN.
KADA JE GOD. 1411. KRALJ SIGISMUND POSLIJE RATNIH USPJEHA S BOSNOM USTUPIO
SREBRENICU SRPSKOM DESPOTU STEVANU LAZAREVIĆU, ORGANIZIRANE SU PONOVNO
BANOVINE USORA I SOLI I UGARSKA BANOVINA BOSNA. STARU BOSANSKU BANOVINU S
OSVOJENIM GRADOM DOBOROM VJEROJATNO JE SIGISMUND PRIPOJIO JUŽNOJ SLAVONIJI.
DOBOR JE SVAKAKO OBNOVLJEN I VRAĆEN BOSANSKOJ DRŽAVI NAKON SIGISMUNDOVA
PORAZA 1415. U BORBI S BOSANSKOM VOJSKOM. ZADNJI SE PUTA SPOMINJE U SREDNJEM
VIJEKU 1457. GOD. KADA JE U NJEMU BORAVIO BOSANSKI KRALJ TOMAŠ, GDJE JE PRIMIO
PAPINA IZASLANIKA KARVAJALA I MLETAČKOG IZASLANIKA TOMASIJA. TURCI SU ZAUZELI
DOBOR 1536. KOJI JE TADA BIO U RUKAMA STJEPANA BERISLAVIĆA. OSVOJIO GA JE POZNATI
HUSREFBEG. BISKUP MARAVIĆ SPOMINJE DOBOR MEĐU KAŠTELIMA KOJI JE POSTAJAO 1655.
POČETKOM 1711. DOBOR SE SPOMINJE KAO SJEDIŠTE NAHIJE. UBRZO POSLIJE TOGA ĆE DOBOR
STRADATI I NEĆE SE VIŠE NIKADA OBNOVITI. GOD. 1716. POČEO JE RAT IZMEĐU AUSTRIJE I
TURSKE. POD KRAJ TE GODINE AUSTRIJSKI PUKOVNIK PETRAŠ PODUZEO JE POHOD U DOLINU

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI I UTVRDE SJEVERO-ISTOČNE BOSNE Page 12

BOSNE. NA TOME JE POHODU PETRAŠ 21. STUDENOG 1716. ZAUZEO DOBOR, A ISTI JE DAN
SPALIO KOTORSKO. POŠTO SE AUSTRIJANCI NISU MOGLI ODRŽATI, RAZORILI SU ODŽAK, A
DOBOR UČINILI NEUPOTREBLJIVIM. OD TOG SE VREMENA DOBOR VIŠE NE SPOMINJE U
PISANIM DOKUMENTIMA.

KARAKTERISTIKA DOBOR-GRADA SU BILE DVIJE VISOKE OKRUGLE KULE, GRAĐENE SU KAMENIM

BLOKOVIMA ALI I VEĆIM KAMENIM OBLUCIMA VAĐENIM IZ KORITA RIJEKE BOSNE. TE KULE
SPOJENE SA DVA PARALELNA KAMENA BEDEMA DUGA PO 18 METARA. DEBLJINA ZIDA KULA I
BEDEMA JE U DNU PREKO 1 METRA A POSTEPENO SE SMANJIVALA IDUĆI KA VRHU. KULE SU
NAJVJEROVATNIJE SVOJEVREMENO IMALE I DRVENE STEPENICE ILI LJESTVE U UNUTRAŠNJOSTI
RADI PENJANJA BRANILACA DO STRELIČARKIH POLOŽAJA NA VRHU. SAMA GRADNJA JE
DRUGAČIJA OD OSTALIH UTVRDA SJEVERNE LINIJE JER JE IZGRAĐEN NA OMANJEM BREŽULJKU
U BLIZINI TOKA BOSNE KOJA MU JE SAMA PO SEBI DAVALA ZAŠTITU SA JEDNE STRANE A NE
KAO DRUGI STARI GRADOVI (SOKO-GRAD
ILI SREBRENIK) NA VEĆIM I
NEPRISTUPAČNIJIM TERENIMA KOD
KOJIH LINIJA BEDEMA JE NEPRAVILNA I
ZIDOVI PRATE I PRILAGOĐAVAJU SE
TOPOGRAFIJI TERENA. PRISTUP POD
KULU MORA DA JE BIO OSIGURAN I
UKOPANIM DUBOKIM JARKOVIMA KAO
I KOD DRUGIH UTVRDA IZ TOG DOBA TE
MANJIM ODBRAMBENIM BEDEMOM
NEPRAVILNOG OBLIKA TROUGLASTOG
ČIJI SE OSTACI NAZIRU I DANAS . ULAZ
U SAMU UTVRDU KOJI JE DANAS
VIDLJIV NA SJEVERNOJ KULI
NAJVJEROVATNIJE JE NASTAO U
KASNIJEM PERIODU A NE U VRIJEME
NASTANKA DOBOR-GRADA U
14.STOLJEĆU.

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI I UTVRDE SJEVERO-ISTOČNE BOSNE Page 13

 DANAS
NACIONALNI SPOMENIK STARI GRAD DOBOR JE U VRLO LOŠEM I RUŠEVNOM STANJU OPASAN
MINSKIM POLJEM IZ MINULOG RATA.

KULA HUSEIN-KAPETANA GRADAŠČEVIĆA

GRADAČAC LEŽI U PLITKOJ KOTLINI RJEČICE

GRADAŠNICE, NA OBRONCIMA TREBAVE
PODNO BOSANSKIH PLANINA NA
RASKRŠĆU PUTEVA ZA ŠAMAC, TUZLU,
GRAČANICU I BRČKO. KROZ HISTORIJU ,
OVAKAV POLOŽAJ NA SJEVERNIM
OBRONCIMA MAJEVICE I TREBAVE, SKORO
U POSAVSKOJ RAVNICI I NEDALEKO OD

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI I UTVRDE SJEVERO-ISTOČNE BOSNE Page 14

RIJEKE SAVE, IMAO JE IZUZETAN STRATEŠKI ZNAČAJ. TVRĐAVA OBUHVATA VRH I PADINE
MANJEG BREŽULJKA BREŽJA ZELINJE, OKO KOJEG SE PROSTIRE KOTLINA U KOJOJ JE SMJEŠTEN
GRADAČAC. ISPOD ISTOČNOG ZIDA TVRĐAVE, TEČE RJEČICA GRADAŠNICA. SA
SJEVEROZAPADNE I SJEVERNE STRANE, NA KOJOJ JE PODIGNUT GORNJI GRAD, BREŽULJAK JE
STJENOVIT I STRM. KOMPLEKS STAROG GRADA U GRADAČCU JE UTVRĐENJE, GRAĐENO U
OSMANSKO DOBA. IME GRADINA, KAKO SE ZOVE LOKALITET NA KOME SE NALAZI OVAJ
KOMPLEKS, ODAJE MNOGO STARIJE SLAVENSKO PORIJEKLO. UZ JUŽNI BEDEM DONJEG GRADA,
PRI REKOGNOSCIRANJU TERENA, SLUČAJNO SU NAĐENI FRAGMENTI KASNOSREDNJOVJEKOVNE
KERAMIKE. STOGA SE PRETPOSTAVLJA DA BI TU NEGDJE OKO JUŽNOG BEDEMA MOGLI BITI
OSTACI SREDNJOVJEKOVNOG GRADA. ISPOD GRADA JE LOKALITET VAROŠ. U SREDNJEM VIJEKU
PRIPADAO JE ŽUPI NENAVIŠTE, KOJA JE FORMIRANA NA TERITORIJI IZMEĐU RIJEKA TINJE, SAVE
I BOSNE. U KASNOM SREDNJEM VIJEKU ŽUPA JE PODIJELJENA NA DVA MANJA KOTARA: KOTAR
DOBOR (ZAPADNE TERITORIJE NA LIJEVOJ OBALI BOSNE) I KOTAR GRAČAC SA SJEDIŠTEM U
GRADAČCU, KOJI JE OBUHVATAO TERITORIJE ISTOČNO OD RIJEKE BOSNE. PRED KRAJ
BOSANSKE SAMOSTALNOSTI NAZIRE SE DA JE OBLAST U ZAPADNIM DIJELOVIMA USORE, TO
JEST PORIJEČJU BOSNE U KOJOJ SE NALAZIO I SREDNJOVJEKOVNI GRAD GRA(DA)ČAC, BILA POD
VLAŠĆU RADIVOJA KOTROMANIĆA, KOME JE BOSANSKI KRALJ STJEPAN TOMAŠEVIĆ   DAROVAO
1461. GODINE GRAČAC, A IZGLEDA DA JE SAMO POTVRDIO PRIJAŠNJU DAROVNICU KRALJA
TOMAŠA. VJEROVATNO JE GRADAČAC PAO U OSMANSKE RUKE PRI ZAUZEĆU BOSNE 1463.
GODINE. POSLIJE MAĐARSKE PROTUOFANZIVE 1463/1464. GODINE, OSNOVANE SU JAJAČKA I
SREBRENIČKA BANOVINA, NA ČIJOJ SE TERITORIJI NALAZIO I GRADAČAC. HISTORIJSKI IZVORI
NE DAJU TAČNE PODATKE KADA JE POD OSMANSKU VLAST PALA TERITORIJA SREBRENIČKE
BANOVINE. KAKO NAVODI HANDŽIĆ, OSMANLIJE SU TU TERITORIJU DEFINITIVNO ZAUZELE
NAKON ISTEKA SEDMOGODIŠNJEG PRIMIRJA (1503-1510), A PRIJE 1. APRILA 1519. GODINE,
KADA JE U BUDIMU PONOVNO ZAKLJUČENO PRIMIRJE IZMEĐU MAĐARA I OSMANLIJA NA TRI
GODINE OSVOJENA TERITORIJA PRIPALA JE ZVORNIČKOM SANDŽAKU . U SUMARNOM DEFTERU
IZ 1533. GODINE, SPOMINJE SE VAROŠ GRADA GRAČACA (KAL’A I GRAČAC) SA SVEGA 19 KUĆA
U NAHIJI GRAČAC. UTVRDA U GRADAČCU JE PRIPADALA, PORED GRADOVA RAČE, KORAJA,
BRČKOG I DOBORA, SJEVERNOJ LINIJI UTVRĐENJA ZVORNIČKOG SANDŽAKA. NALAZILA SE U
POJASU ISTURENE KRAJINE ČIJE SU TVRĐAVE ČUVALE SAMO ULUFEDŽIJE (POKRETNA VOJSKA
KOJA JE DJELOVALA U SLUČAJU POTREBE I NIJE BILA VEZANA ZA TIMARE U ISTURENIM
UTVRDAMA VOJNE KRAJINE). ZATO JE NEMA U POPISIMA DO 1533. GODINE, PA NI U
SUMARNOM POPISU IZ TE GODINE. TEK IZMEĐU 1536. GODINE, KADA SU OSMANLIJE
PODUZELE OFANZIVU ZA OSVAJANJE SLAVONIJE,  I 1548. GODINE, DIO GRADOVA, MEĐU
KOJIMA I GRADAČAC, PRESTALI SU PO KARAKTERU POSADA BITI GRANIČNI GRADOVI. TADA JE
GRADAČAČKA POSADA IMALA SVEGA 10 MUSTAFHIZA (POSADA ČUVARA TVRĐAVE SA
UŽIVANJEM TIMARA), NIJE VIŠE IMALA STRATEGIJSKI ZNAČAJ, A NJENA VAROŠ JE BILA BEZ
PERSPEKTIVE DALJNJEG RAZVITKA.

NA AUSTRIJSKIM ŠPIJUNSKIM
KARTAMA IZ SREDINE 16.

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI I UTVRDE SJEVERO-ISTOČNE BOSNE Page 15

STOLJEĆA JOŠ STALNO SE SREĆE IME GRATSCHAC ILI GRADZATZ. IME GRADAČAC PRVI PUTA SE
JAVLJA 1634. GODINE, ALI NEMA PODATAKA O UTVRDI. KAKO SE TE GODINE U TUZLANSKOM
SIDŽILU SPOMINJE DONJA MAHALA U GRADAČCU, PRETPOSTAVLJA SE DA JE POSTOJALA
GORNJA MAHALA, ODNOSNO GRADIN, KOJA JE KAO VOJNI OBJEKAT BILA ZAPUŠTENA.
POVLAČENJEM TURSKE IZ MAĐARSKE I SLAVONIJE ODMAH IZA KARLOVAČKOG MIRA 1699.
GODINE, OSNOVAN JE NA JEDNOM DIJELU BUDUĆE GRADAČAČKE KAPETANIJE AGALUK (VOJNA
UPRAVNA JEDINICA KOJOM UPRAVLJA AGA), I VJEROVATNO JE VEĆ TADA U TVRĐAVI
POSTOJALA STRAŽA OD 20 AZAPA (PJEŠADIJA, JEDAN OD GLAVNIH VOJNIH REDOVA U
GRANIČNIM TVRĐAVAMA I KAPETANIJAMA), A 10. APRILA  1702. GODINE USTROJEN JE I
VOJNIČKI DŽEMAT OD 50 VOJNIKA I OFICIRA. GRADAČAC, KAO STRATEŠKO MJESTO U
POGRANIČNOM PROSTORU CARSTVA, DOBIJA NA ZNAČAJU. OKO 1710. GODINE, A SIGURNO
PRIJE 1730. GODINE, IZ AGALUKA JE IZRASLA KAPETANIJA KOJA JE IMALA 300 PLAĆENIH
VOJNIKA, RAZNIH RODOVA VOJSKE. OVOJ KAPETANIJI SU PRIPADALA I UTVRĐENJA SOKO-GRAD
KOD GRAČANICE I GRADINA SREBRENIK. SVA TRI GRADA OVE KAPETANIJE BILA SU DOBRO
SNABDJEVENA TOPOVIMA KAO I SVIM RODOVIMA VOJSKE. PREMA IZVJEŠTAJU IZ PERIODA
IZMEĐU 1718. I 1739. GODINE,  GRADAČAČKA TVRĐAVA JE PRILIČNO ČVRSTO ZIDANA I
OKRUŽENA JARKOM. OSIGURANA JE SA TRI BATERIJE KOJE IMAJU 15 TEŠKIH TOPOVA.
MEHMED–KAPETAN (POZNAT IZ DOKUMENATA IZMEĐU 1749. I 1781. GODINE), 1756. GODINE,
NA MJESTU PALANKE POČELA SE GRADITI TVRĐAVA I ČITAV KOMPLEKS STAROG GRADA, A
POPRAVLJANI SU GRADOVI SOKO I SREBRENIK. ZASTAVNIK BOŽIĆ IZ AUSTRO-UGARSKE
BRODSKE POGRANIČNE PUKOVNIJE JE U IZVJEŠTAJU 1785. GODINE OPISAO GRADAČAČKU
TVRĐAVU KAO DOBRO ORGANIZIRANU I DOBRO UTVRĐENU. TADA JE TO VEĆ BIO TVRD GRAD
SA OPKOPOM I SNABDJEVEN SA 15 TEŠKIH TOPOVA. IZ TOG OPISA JE VIDLJIVO DA POSTOJI I
DONJI GRAD SA ULAZIMA NA SJEVEROISTOKU I JUGU. PORED SJEVEROISTOČNOG ULAZA U
TVRĐAVU, BIO JE ČETVEROUGAONI TORANJ NA KOJEM SU MOGLI STAJATI TOPOVI. KAKO PIŠE
BOŽIĆ: «STAN KAPETANA JE OPKOLJEN PALISADOM, A ISPOD NJIH JARKOM. STAN I GRADINA
DOMINIRAJU OKOLICOM», ŠTO ZNAČI DA JE I GORNJI GRAD VEĆ TADA U SKLOPU TVRĐAVE I DA
JE NA NJEMU KULA. BOŽIĆ JE TAČNO OPISAO I DVA POLIGONALNA BASTIONA U DONJEM I
JEDAN U GORNJEM GRADU, KOJI SU BILI VISOKI OKO 12 STOPA, A BEDEMI OKOLO NJIH 18
STOPA (HUSEDŽINOVIĆ, 1999, 15). MEHMED-BEGA JE NASLIJEDIO NJEGOV SIN OSMAN-
KAPETAN I TO PRIJE 1795. GODINE. U NJEGOVO VRIJEME ZNATNO JE PROŠIRENA TVRĐAVA U
GRADAČCU. PREMA NATPISU NAD SJEVERNOM KAPIJOM (DO HUSEJNIJE DŽAMIJE), PODUZETI
RADOVI NA PROŠIRENJU ZAVRŠENI SU 1808. GODINE. TADA SU PODIGNUTE DVIJE KAPI-KULE
(KOD HUSEJNIJE I U GORNJEM, JUŽNOM ULAZU U GRAD). OSMAN JE UMRO KRAJEM 1812.
GODINE, A NASLIJEDIO GA JE NAJSTARIJI SIN MURAT-KAPETAN (1813-1821) KOJI JE ZAVRŠIO
GRADNJU GRADA. IZ NJEGOVOG VREMENA (1818) IMA I NAJVIŠE INFORMACIJA O OBNOVI I
POPRAVKAMA UTVRĐENJA, KOJE SU VRŠENE PO VALIJINOJ (UPRAVITELJ PROVINCIJE) NAREDBI.
MURAT-KAPETAN JE BIO JEDAN OD NAJMOĆNIJIH BOSANSKIH KAPETANA I VRLO OBRAZOVAN
ČOVJEK SVOG VREMENA. NASLIJEDIO GA JE HUSEIN-KAPETAN GRADAŠČEVIĆ, NAZVAN ZMAJ
OD BOSNE, POSLJEDNJI I NAJSLAVNIJI GRADAČAČKI KAPETAN (1821-1832). NJEGOVA
KAPETANIJA JE BILA POZNATA PO NAJBOLJEM UPRAVLJANJU U BOSNI. ON JE OBNAVLJAO KULU

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI I UTVRDE SJEVERO-ISTOČNE BOSNE Page 16

I TVRĐAVU. PORED KAMENA, GRADNJA JE VRŠENA I CIGLOM, KOJA SE PRVO DOVOZILA IZ
SLAVONIJE (AUSTRIJE), A KASNIJE JE, VJEROVATNO, PRAVLJENA U VLASTITOJ CIGLANI U
ORAŠJU. U GRADAČCU JE SAGRADIO SAHAT-KULU (1824) I DŽAMIJU HUSEJNIJU (1826). IZ
OPISA STANJA U ZVORNIČKOM KAJMAKATU (OKRUGU) 1856. GODINE,  GRADAČAČKA TVRĐAVA
JE U LOŠEM STANJU. KONSTATIRANO JE DA JE UTVRĐENJE NAPOLA RAZRUŠENO, I DA JE
SNABDJEVENO SA DVA TOPA ŠESTFUNTAŠA (KAMBEROVIĆ, 2000, 254). AUSTRIJSKA OKUPACIJA
1878. GODINE ZATEKLA JE MALU POSADU U GRADAČCU (KREŠEVLJAKOVIĆ, 1991. 181-185;
HUSEDŽINOVIĆ I OSTALI, 1999, 11-20).IZA UKINUĆA KAPETANIJE 1832. DO 1895. GODINE, U
KULI HUSEIN-KAPETANA  JE BIO URED UPRAVNE VLASTI. U PERIODU OD 1878. DO 1940.
GODINE, SPOMENUTA KULA JE SLUŽILA KAO ŽANDARMERIJSKA KASARNA. U II SVJETSKOM
RATU KORIŠTENA JE U VOJNE SVRHE. IZ ARHIVSKIH DOKUMENATA JE POZNATO DA JE UNUTAR
TVRĐAVE BILA SULTAN FATIH MEHMED-HANOVA DŽAMIJA. GRAĐENA JE SVAKAKO PRIJE 1711.
GODINE, ŠTO ODGOVARA HISTORIJSKIM ČINJENICAMA, IAKO NOSI IME MEHMEDA-EL FATIHA.
NAPUŠTENA JE 1878. GODINE, JER SU AUSTROUGARSKA VLAST I VOJSKA ZATVORILE KAPIJE
GRADA.

UTVRĐENI KOMPLEKS
DONJI I GORNJI GRAD

PREMA HISTORIJSKIM
PODACIMA TVRĐAVA JE
DOBILA IZGLED, KAKAV
DANAS ZATIČEMO,
IZMEĐU 1765. I 1824.
GODINE. ZA VRIJEME
AUSTROUGARSKE
UPRAVE UNUTAR
BEDEMA SU
SAGRAĐENA JOŠ DVA
OBJEKTA CIVILNE
NAMJENE, ZGRADA
SUDA I GRUNTOVNICA.
NA ODBRAMBENIM
OBJEKTIMA UTVRĐENJA
PRIMJEĆUJU SE MNOGE
PREGRADNJE ZA KOJE SE
NE ZNA KADA SU IZVRŠENE. TVRĐAVA SE NALAZI NA TERENU KOJI SA SVIH STRANA PADA
PREMA SJEVERNOJ KAPI-KULI, GDJE JE TEREN NAJNIŽI I TU SE UJEDNO NALAZI VEZA TVRĐAVE

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI I UTVRDE SJEVERO-ISTOČNE BOSNE Page 17

SA CENTRALNIM DIJELOM CIVILNOG NASELJA - ČARŠIJOM. TVRĐAVA IMA DVIJE CJELINE: DONJI
GRAD I UNUTAR NJEGA GORNJI GRAD. CIJELI KOMPLEKS JE OPASAN BEDEMIMA KOJI
ZATVARAJU POVRŠINU OD 35 ARI, 91 M2. KARAKTERISTIČNO JE DA SU POJEDINI DIJELOVI
BEDEMA I KULE CIJELOG KOMPLEKSA GRAĐENI MNOGO PAŽLJIVIJE KLESANIM KAMENOM
NEGO MNOGI DRUGI GRADOVI ISTOG DOBA U BOSNI. PROSTOR STAROG GRADA IMA OBLIK
NEPRAVILNOG ČETVEROUGAONIKA SA DUŽINOM STRANICE OD OKO 180 – 200 M. U
SJEVEROZAPADNOM DIJELU TOG PROSTORA, IZDVAJA SE AKROPOLA - GORNJI GRAD, KOJI JE
USTVARI TVRĐAVA U TVRĐAVI. LINIJA BEDEMA KOJI OKRUŽUJU CIJELI GRAD JE IZLOMLJENA, A
NA JUGOISTOČNOM, JUGOZAPADNOM I SJEVEROZAPADNOM UGLU SE NAZIRE LINIJA
OSMOUGAONIH BASTIONA, KOJI SU SADA ZATRPANI ILI OD KOJIH SU SAMO OSTALI
PODZIDOVI. UNUTAR DONJEG GRADA SU OSTACI JOŠ JEDNOG POLIGONALNOG BASTIONA. U
GRAD SE ULAZI KROZ TRI KAPI-KULE: IZ ČARŠIJE KROZ SJEVERNU GLAVNU KAPI-KULU, ZATIM
KROZ JUŽNU I ZAPADNU. KAPI-KULE SU SKORO ČETVEROUGAONE OSNOVE I IMAJU KROVOVE
NA ČETIRI VODE POKRIVENE ŠINDROM. GRAĐENE SU DOBRO KLESANIM KVADERIMA.
DIMENZIJE SJEVERNE KAPI-KULE SU: VANJSKE 9X8 M, UNUTRAŠNJE 5X4,5 M. ULAZI SU LUČNO
ZASVEDENI. ULAZ NA ISTOČNOM ZIDU KAPI-KULE JE NAGLAŠEN PROFILIRANIM
ČETVEROUGAONIM OKVIROM, LUK IZNAD ULAZA JE UKRAŠEN BILJNIM ORNAMENTOM. IZNAD
VRHA LUKA JE UOKVIRENA PLOČA SA PLASTIČNIM PRIKAZOM ČOVJEKA NA KONJU I SA BILJNIM
MOTIVIMA. SJEVERNO OD ULAZA JE NATPIS «DOBROTVOR OSMAN-KAPETAN, 1223» (1808)
(MUJEZINOVIĆ, 1998, 182). NA VRHU KULE, ISPOD KROVA, SU ČETIRI SIMETRIČNO
POSTAVLJENA PROREZA, A U SREDINI, NEŠTO NIŽE, TAČNO IZNAD PLOČE SA PLASTIČNIM
PRIKAZOM, JE UMETNUT BLOK SA PRAVOM PUŠKARNICOM. ZAPADNI ZID JE JEDNOSTAVNO
RIJEŠEN, BEZ UKRASA I PUŠKARNICA. U UNUTRAŠNJOSTI KULE SE PRIMJEĆUJE DA SU ZIDOVI
DO VISINE VRHA LUKA BRIŽLJIVO GRAĐENI, SA UJEDNAČENO DIMENZIONIRANIM I KLESANIM
BLOKOVIMA, DOK JE GORNJI DIO DO KROVA GRAĐEN NEŠTO SITNIJIM I NEMARNIJE SLAGANIM
KAMENJEM. DIMENZIJE JUŽNE KAPI-KULE SU: VANJSKE 9X8,5 M, UNUTRAŠNJE 5X4 M. LUK I
DOVRATNICI ULAZA NA JUŽNOM ZIDU OVE KAPI-KULE SU NAGLAŠENI I UKRAŠENI
GEOMETRIJSKIM I FLORALNIM UKRASIMA. IZNAD LUKA JE PLOČA SA VITIČASTIM UKRASIMA, A
IZNAD NJE PUŠKARNICA. SIMETRIČNO UZ NJU JE SA SVAKE STRANE PO JEDAN USKI PROCJEP
KAO OTVOR ZA PUŠKE. ISTOČNO OD ULAZA JE NATPIS «DOBROTVOR OSMAN – KAPETAN,
1223» (1808) (MUJEZINOVIĆ, 1998, 182). UZ ISTOČNI RUB JUŽNOG ZIDA SU NA JEDNOM
KAMENOM BLOKU ISKLESANI BUZDOVAN I KRIVA SABLJA. ISTI MOTIV NALAZI SE NA KAMENOM
BLOKU NA ZAPADNOJ STRANI PRI DNU JUŽNOG ZIDA, A NEGDJE NA SREDINI ISTE STRANE JE I
KAMEN SA UKLASANIM MOTIVIMA POLUMJESECA, ROZETE I JABUKE. SJEVERNI ZID OVE KAPI-
KULE SA ULAZOM U UNUTRAŠNJOST TVRĐAVE JE JEDNOSTAVNO RIJEŠEN, BEZ UKRASA I
PUŠKARNICA. U UNUTRAŠNJOSTI KULE SE PRIMJEĆUJE DA SU ZIDOVI DO VISINE VRHA LUKOVA
IZNAD KAPIJA BRIŽLJIVO GRAĐENI, SA UJEDNAČENO DIMENZIONIRANIM I KLESANIM
BLOKOVIMA, DOK JE GORNJI DIO DO KROVA GRAĐEN NEŠTO SITNIJIM I NEMARNIJE SLAGANIM
KAMENJEM. NA GORNJEM DIJELU ZAPADNOG ZIDA, IZVANA SU VIDLJIVE POPRAVKE I
PREGRADNJE VRŠENE TOKOM VREMENA. NA TOJ STRANI ZATVOREN JE MANJI, LUČNO
ZASVEDEN PROZOR, A UGRAĐENI SU JEDNA PUŠKARNICA I JEDAN PROREZ. NA ISTOČNOM ZIDU

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI I UTVRDE SJEVERO-ISTOČNE BOSNE Page 18

KAPI-KULE JE PUŠKARNICA, A VIDE SE I TRAGOVI POPRAVKI NA DIJELU ZIDA ISPOD KROVA.
BEDEM IZMEĐU SJEVERNE KAPI-KULE I BASTIONA NA JUGOISTOČNOM UGLU JE NAJBOLJE
OČUVAN DIO ODBRAMBENOG OMOTAČA GRADA. IMA PUNO OTVORA ZA PUŠKARNICE.
VANJSKA OPLATA ZIDA JE OBLOŽENA PAŽLJIVO KLESANIM KVADERIMA, DOK JE UNUTRAŠNJA
NEMARNIJE GRAĐENA. ZAPADNA KAPI-KULA, VANJSKIH STRANICA DUŽINE 7 M, A
UNUTRAŠNJIH 4 M, BILA JE SPOREDNA KAPIJA, GRAĐENA OD MANJE BRIŽLJIVO KLESANIH
BLOKOVA I BEZ UKRASA NA ULAZNOM ZIDU. U SREDINI DANAŠNJE PARKOVSKE POVRŠINE
DONJEG GRADA SAGRAĐEN JE POLIGONALNI BASTION (DIMENZIJA 15X20  M), OKRENUT KA
SJEVEROISTOKU, TJ. SJEVERNOJ KAPI-KULI, ČARŠIJI I NAJNIŽEM DIJELU TERENA. DESNO I LIJEVO
OD NJEGOVIH BOČNIH ZIDOVA, KA BEDEMIMA, SU SAGRAĐENI PREGRADNI ZIDOVI. LEĐA
BASTIONA SU ŠTIĆENA PRIRODNO UZDIGNUTIM TERENOM, OPASANIM VANJSKIM BEDEMIMA
IZMEĐU ZAPADNE I JUŽNE KAPI-KULE. UZ JUGOZAPADNI UGAO BEDEMA DONJEG GRADA, SA
UNUTRAŠNJE STRANE NEKADAŠNJEG POLIGONALNOG BASTIONA, SKRIVAJU SE POD
NASLAGAMA ZEMLJE I RASTINJA KAZAMATI. GORNJI GRAD (GLAVNI DIO UTVRĐENJA -
AKROPOLA), SA KULOM HUSEIN-KAPETANA NALAZI SE NA NAJVIŠOJ TAČKI BRIJEGA, NA
SJEVERNOJ STRANI TVRĐAVSKOG KOMPLEKSA. LEŽI NA TERASI KOJA GA OKRUŽUJE SA JUŽNE I
ISTOČNE STRANE. SA SJEVERNE STRANE GORNJEG GRADA SU VANJSKI BEDEMI KOJI PRIPADAJU
CIJELOM KOMPLEKSU. GORNJI GRAD SA PLATFORMOM (SPOMENUTOM TERASOM) ZAUZIMA
POVRŠINU OD OKO 6 ARI, A SAMA TVRĐAVA NA GORNJEM GRADU SE PROSTIRE NA POVRŠINI
OD OKO 3 ARA.

OSNOVA TVRĐAVE NA GORNJEM GRADU JE U OBLIKU ČETVEROUGAONIKA, PRILAGOĐENA

TERENU I SA MANJIM BROJEM LOMOVA NA PERIMETRALNIM BEDEMIMA. NA UGLOVIMA
SJEVERNOG BEDEMA SU TABIJE, A JUŽNOG VELIKE KULE. DUŽ ZAPADNOG, ULAZNOG ZIDA SU
KAZAMATI KOJI SE NALAZE U PODRUMU JUŽNE KULE (MALI KAZAMAT) I VELIKI KAZAMAT, UZ
BEDEM OD ULAZA U TVRĐAVU, NASUPROT MALOG KAZAMATA. NA JUGOZAPADNOM UGLU
TVRĐAVE JE VELIKA KULA PRAVOUGAONE OSNOVE, DUŽINE VANJSKIH STRANICA 10 M.
DEBLJINA ZIDA KULE JE 1,20 DO 1,80 M. NA VRHU ZIDA SU HODNE STAZE ZA STRIJELCE, ŠIRINE
1,10 M. U DNU KULE JE BIO MALI
KAZAMAT. ULAZ U KAZAMAT JE BIO
LUČNO PRESVEDEN. DANAS JE ZASUT
DO VISINE LUKA KOJI JE NAD
ZEMLJOM. ULAZ U KULU JE U
ISTOČNOM ZIDU. JUGOZAPADNU KULU
I VELIKI KAZAMAT DIJELI PROLAZ I
GLAVNI ULAZ U GORNJI GRAD. ULAZ JE
ŠIRINE OKO 3 M. LUČNO JE ZASVEDEN.
ZAPADNI, VANJSKI  ZID VELIKOG
KAZAMATA JE DEBEO 2 M, A ONAJ U
UNUTRAŠNJOSTI TVRĐAVE 1,20 M.
VANJSKA DUŽINA KAZAMATA JE OKO

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI I UTVRDE SJEVERO-ISTOČNE BOSNE Page 19

13, 50 M, A UNUTAŠNJOST JE DUGAČKA 8,605 M. KAZAMAT JE PODIJELJEN NA DVIJE
PROSTORIJE ZASVEDENE BAČVASTIM SVODOM. PRISTUP JE OMOGUĆEN KROZ DVA ULAZNA
OTVORA, OD KOJIH SE JEDAN NALAZI NA JUŽNOJ, A DRUGI NA ZAPADNOJ STRANI OBJEKTA.
ZAPADNI ULAZ JE DJELIMIČNO ZATRPAN, TAKO DA JE NAD ZEMLJOM VIDLJIV SAMO LUK, ČIJA
JE JEDNA POLOVINA ZAZIDANA. SJEVEROZAPADNI UGAO TVRĐAVE ZAVRŠAVA MALIM
BASTIONOM KOJI JE U OSNOVI NEPRAVILNI ČETVEROUGAONIK, VISOK OKO 11 M. NAD VELIKIM
KAZAMATOM JE SAGRAĐEN PRIZEMNI OBJEKAT, PRAVOUGANE OSNOVE, DIMENZIJA 14,75 X
8,55 M. OBJEKAT JE U CJELOSTI ZIDAN KAMENOM. PRIZEMLJE JE TAKOĐER POKRIVENO
BAČVASTIM SVODOM I PODIJELJENO NA DVIJE PROSTORIJE POVEZANE SA DVA OTVORA SA
POLUKRUŽNIM ZAVRŠETKOM. NAD PRIZEMLJEM JE DRVENA KROVNA KONSTRUKCIJA I POKROV
OD BIBER-CRIJEPA. KROV NATKRIVA I OTVORENI PROSTOR SA SJEVERNE STRANE OBJEKTA.
GLAVNI ULAZ U OBJEKAT NALAZI SE NA ISTOČNOJ STRANI. KORISTI SE KAO UGOSTITELJSKI
OBJEKAT.NA ISTOČNOJ STRANI TVRĐAVE, NA JUGOISTOČNOM UGLU, JE ČETVEROUGAONA
KULA SA DUŽINOM VANJSKIH STRANICA OKO 9,60 M. KULA JE VISOKA SKORO 6 M I PRAZNA.
DEBLJINA ZIDOVA OVE KULE JE OKO 2 M. NA VRHU JE STAZA ZA STRIJELCE, ŠIROKA OKO 1,20.
NA DNU KULE SU DVA OTVORA KOJI VODE U NEKE PODZEMNE HODNIKE I DVIJE VELIKE
POLULUČNE NIŠE. IZNAD NJIH JE VIDLJIV ISPUST NA ZIDU KOJI JE DRŽAO STROP I GORNJI
SPRAT. U KULU SE ULAZILO SA SJEVERNE STRANE. UZ KULU SA SJEVERNE STRANE JE PRIZIDAN
MALI POVIŠENI PLATO, KOJI JE TAKOĐER MOGAO SLUŽITI KAO TOPNIČKI POLOŽAJ. NA
SJEVEROISTOČNOM UGLU JE OSMOUGAONI BASTION VISOK SKORO 16 M. ZIDOVI SU MU
DEBELI OKO 1,50 M. UNUTRAŠNJOST BASTIONA JE ŠIROKA OKO 8,5 M. ULAZ JE PRILIČNO UZAK
I NA NJEGA SE PRILAZI STEPENICAMA. KULA I BASTION NA SJEVERNOJ STRANI TVRĐAVE SU BILI
POVEZANI PODZEMNIM HODNIKOM. ISTOČNO OD BASTIONA NA BEDEMU JE LUČNO ZASVEDEN
VELIKI OTVOR, KOJI JE DANAS NEZAŠTIĆEN. OKOLO GORNJEG GRADA SU BEDEMI. NADZEMNI
DIJELOVI BEDEMA DANAS SU VISOKI DO 1 M. KRUNE ZIDOVA SU NAJVEĆIM DIJELOM
PREVUČENE BETONOM, A TAMO GDJE TO NIJE SLUČAJ DOŠLO JE DO OSIPANJA. JUŽNI BEDEM
JE GRAĐEN OD CIGLE. NJEGOVA KRUNA SE TAKOĐER OSIPA.

KULA HUSEIN-KAPETANA GRADAŠČEVIĆA JE

SITUIRANA U NAJVIŠEM DIJELU STAROG
GRADA. PREDSTAVLJA TIP DVORCA
FEUDALCA, UTVRĐENOG RADI SIGURNOSTI.
NA ARHITEKTURU OBJEKTA UMNOGOME SU
UTJECALE PROMJENE NAMJENE.
ISPITIVANJEM NA OBJEKTU 1952. GODINE JE
UTVRĐENO DA POSTOJI ČITAV NIZ PROZORA
NA SVIM SPRATOVIMA KOJI SU TOKOM
VREMENA ZAZIDANI, VJEROVATNO ZA
VRIJEME KORIŠTENJA KULE ZA POTREBE
ŽANDARSKE KASARNE. TAKOĐER JE
UTVRĐENO DA JE NA ZADNJEM KATU DIO

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI I UTVRDE SJEVERO-ISTOČNE BOSNE Page 20

ZIDA NAKNADNO UBAČEN, ODNOSNO DA SU I NA TOM MJESTU ZATVORENI VELIKI OTVORI.
DOKUMENTARNI MATERIJAL, NAROČITO FOTOGRAFIJA U KALENDARU "BOŠNJAK " IZ 1901.
GODINE I CRTEŽ U ČASOPISU. "NADA" POTVRDILI SU DA JE NA SVE ČETIRI STRANE ZADNJEG
SPRATA PRVOBITNO STAJAO DRVENI DOKSAT. IZNAD ULAZA JE TAKOĐER STAJAO JEDAN,
NAJVJEROVATNIJE TROSTRANI DOKSAT. KULA SE SASTOJI IZ DVA DIJELA: GLAVNE GRAĐEVNE
MASE SA TRI ETAŽE (DIMENZIJA 12,50 M X 15,50 M) I I TORNJA (7,18 X 7,70 M) KOJI ZADIRE SA
ISTOČNE STRANE OVE MASE I NADVISUJE JE SA JOŠ TRI ETAŽE. VISINA NIŽEG DIJELA OBJEKTA
DO KROVA IZNOSI 10,45 M, A TORNJA 18,20 M. U PRIZEMLJU SU TRI PROSTORIJE ZASVEDENE
BAČVASTIM SVODOVIMA, A NA PRVOM I DRUGOM SPRATU BILO JE PO PET SOBA SIMETRIČNO
RASPOREĐENIH OKO CENTRALNOG STEPENIŠTA I PREDSOBLJA. PRILIKOM ADAPTACIJE KULE ZA
SAVREMENU UGOSTITELJSKU NAMJENU, NA OBJEKTU SU DODATE BETONSKE I ARMIRANO-
BETONSKE KONSTRUKCIJE.

GRADITELJSKA CJELINA – STARI GRAD U GRADAČCU PROGLAŠENA JE NACIONALNIM

SPOMENIKOM BOSNE I HERCEGOVINE.

SOKO-GRAD KOD GRAČANICE

SELO SOKO SMJEŠTENO JE NA

PADINAMA KOJE SE SPUŠTAJU
PREMA IZVORIŠNOM DIJELU RJEČICE
SOKOLUŠE, NA NADMORSKOJ VISINI
OD OKO 400 METARA. U SREDINI
NASELJA, ODNOSNO TE ZAVALE,
UZDIŽE SE KAMENITI BREŽULJAK NA
KOME JE SMJEŠTEN GRAD, OD
PODNOŽJA DO VRHA VISOK NEKIH
40 METARA. JUŽNA I JUGOISTOČNA
STRANA TOG BREŽULJKA SU
KAMENITE I VRLO STRME,
MJESTIMIČNO ČAK I OKOMITE. NA
JUGOZAPADNOJ STRANI BREŽULJAK
SE SPUŠTA UMJERENO STRMO DO
JEDNE MANJE ZARAVNI, A POTOM
VRLO STRMO DO PODNOŽJA, TAKO
DA NI SA TE STRANE PRISTUP GRADU GOTOVO NIJE MOGUĆ. SJEVEROZAPADNA I SJEVERNA
STRANA NISU TAKO STRME I OBRASLE SU DRVEĆEM I GRMLJEM. NA SJEVEROISTOČNOJ STRANI
NALAZI SE JEDAN STRMI ODSJEK VISINE NEKIH 7 METARA, A ZATIM JEDAN MANJI

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI I UTVRDE SJEVERO-ISTOČNE BOSNE Page 21

PRIJEVOJ/SEDLO KOJIM SE BREŽULJAK VEŽE ZA SUSJEDNO BRDO. HISTORIJSKI PODACI O
GRADU SOKOLU, KOJI SE U SREDNJOVIJEKOVNOJ BOSANSKOJ DRŽAVI NALAZIO U ŽUPI USORI,
SU MALOBROJNI, A PODACI IZ RANOG OSMANSKOG PERIODA POTVRĐUJU DA JE OVAJ GRAD
IMAO ZNAČAJNU ULOGU TOKOM OBA OVA PERIODA. U LITERATURI SU NAVEDENA DVA
RAZLIČITA PODATKA O PRVOM SPOMINJANJU SOKOGRADA U HISTORIJI. OBA SU STAVLJENA U
PRVU POLOVINU XV STOLJEĆA I U VEZI SU SA KNEZOM RADIVOJEM OSTOJIĆEM, SINOM
BOSANSKOG KRALJA OSTOJE I BRATOM BOSANSKOG KRALJA TOMAŠA. GRUPA AUTORA
NAVODI DA JE PRVI SPOMEN GRADA  U HISTORIJSKIM IZVORIMA  1429.GODINE (HANDŽIĆ,
2001, 68; VEGO, 1957, 105), DOK DRUGA GRUPA STAVLJA TU ČINJENICU U 1449. GODINU
(KREŠEVLJAKOVIĆ, 1953, 22; BASLER,
1972, 58). U SREDNJEM VIJEKU GRAD
SOKO JE, ZAJEDNO SA DOBOJEM,
SREBRENIKOM I TEOČAKOM, BIO NA
JUŽNOJ LINIJI GRANIČNIH UTVRĐENJA
BOSNE PREMA UGARSKOJ. SJEVERNU
LINIJU SU ČINILI DOBOJ, GRADAČAC I
KORAJ. SREBRENIČKA BANOVINA
POTPALA JE POD OTOMANSKU IMPERIJU
POČETKOM 16-TOG STOLJEĆA TE JE
VJEROVATNO I SOKOGRAD U TO
VRIJEME OSVOJEN NEGDJE OKO 1520.
GODINE. PADOM SREBRENIKA, CIJELA
OBLAST IZMEĐU DONJIH TOKOVA
BOSNE I DRINE, SPREČE I SAVE, U KOJEM JE BILO 12 UTVRĐENIH GRADOVA, ULAZI U SASTAV
OTOMANSKE IMPERIJE. PREMA MAĐARSKIM IZVORIMA PRILIKOM POVLAČENJA SOKO JE
ZAPALILA MAĐARSKA VOJSKA. TO PODRUČJE JE DUGO BILO "NIČIJA OBLAST" SVE DO 1526.
GODINE, KADA SU, POSLIJE BITKE NA MOHAČU, OSMANLIJE MOGLE USPOSTAVITI STALNU
VLAST. DO TOG VREMENA POSADE SU BILE ULUFEDŽIJSKE (GRANIČARI-DNEVNIČARI), BEZ
STALNIH TIMARA (DODIJELJENIH ZEMLJIŠNIH POSJEDA OD ČIJIH SU SE PRIHODA ČLANOVI
POSADE IZDRŽAVALI), PA SE NE SPOMINJU U POPISIMA. PREMA SPAHIJSKOM POPISNOM
DEFTERU IZ 1533. GODINE, TE GODINE POSADA TVRĐAVE SOKO DOBIVA STALNE TIMARE. IAKO
JE ZABILJEŽENO DA SU KRAJEM 16. I U 17.STOLJEĆU OSMANLIJE DRŽALE MANJU POSADU OD
19 LJUDI U GRADU SOKOLU, NISU GA NAPUŠTALI SVE DO 1840.GODINE. OVAJ KRAJ JE U XVI
STOLJEĆU PRIPADAO ZVORNIČKOM SANDŽAKU, A PO OSNIVANJU KAPETANIJA UŠAO JE U
SASTAV SREBRENIČKE KAPETANIJE.. PRETVOREN JE VOJNU UTVRDU SA KOJM JE UPRAVLJAO
DIZDAR. U NAREDNIH 150 GODINA NIJE IMAO STRATEŠKI ZNAČAJ SVE DO PERIODA IZA BEČKOG
RATA (1683-1699). OD TADA JE POD UPRAVOM GRADAČAČKIH KAPETANA KOJI GA
OBNAVLJAJU I ODRŽAVAJU DO 1840.GODINE KADA GA I POSLJEDNJA TURSKA POSADA
NAPUŠTA.

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI I UTVRDE SJEVERO-ISTOČNE BOSNE Page 22

 GRAD SOKO JE SAGRAĐEN NA VRHU
KAMENE GRUDE KOJA SE DIŽE OKO 40 M
IZNAD OKOLNOG TERENA. ZIDOVI I
GABARIT GRADA JE MAKSIMALNO
PRILAGOĐEN PRIRODNIM UVJETIMA.
BEDEMI GRADA ZATVARALI SU
JEDINSTVENU CJELINU OVALNOG
OBLIKA, POVRŠINE OKO 650 M2. 
VELIČINA MU JE PRILAGOĐENA OSNOVI I
PRIRODI TERENA, KAO I FUNKCIJI
ODBRAMBENOG GRADA. DUŽOM OSOM
ORIJENTIRAN JE U PRAVCU SI-JZ,
DUGOM 37 M, A ŠIROKOM 18 M. NA
SJEVEROISTOČNOM KRAJU ZID OVALNO ZAVRŠAVA, DOK JE NA JUGOZAPADNOM KRAJU, UZ
JAČI LOM VANJSKOG BEDEMA SAGRAĐENA KULA
TRAPEZASTE OSNOVE. NA JUGOISTOČNOM,
PERIMETRALNOM BEDEMU SU DVIJE POLUKRUŽNE
ISTURENE KULE, PROMJERA 3 M. ONE SE NALAZE NA
NEPRISTUPAČNOJ PADINI, SLUŽILE SU ISKLJUČIVO KAO
STRAŽARNICE I ŠITILE SU ULAZ U GRAD, KOJI SE NALAZI
NA SJEVEROZAPADNOM PERIMETRALNOM BEDEMU. SA
TE STRANE JE NAJPRISTUPAČNIJI PRILAZ. PREMA
PREDANJU GRADU SE PRILAZILO PREKO DRVENOG
MOSTA. TAKVO PREDANJE IMA OSNOVE. GRADU SE
PRILAZILO SA SEDLA, TJ. SA SJEVEROISTOKA, NA KOJEM
JE SMJEŠTENA STARA DŽAMIJA, ISPOD SJEVERNIH
PADINA STIJENE NA KOJOJ JE GRAD. DANAS JE TEREN
POTPUNO ZARAVNJEN, I NE VIDE SE NIKAKVI USJECI ILI
JARKOVI PREKO KOJIH JE MOGAO PRELAZITI MOST.  GLAVNI ULAZ JE OKRENUT NA SUPROTNU,
JUGOZAPADNU STRANU, VJEROVATNO IZ STRATEŠKIH RAZLOGA, JER JE SA TE STRANE PRISTUP
GRADU SKORO NEMOGUĆ. U GRAD SE ULAZILO KROZ PETOUGAONU ULAZNU KULU, KOJA JE
NAKNADNO DOZIDANA. GLAVNI ULAZ ŠIRINE 1.1 M, VISINE 2 M, NADSVEDEN JE POLUKRUŽNIM
LUKOM. KROZ KULU SE PROLAZILO PROSTORIJOM DUGOM OKO 2 M, KOJA JE TAKOĐER BILA
POLUKRUŽNO ZASVEDENA. TU SE SKRETALO DO UNUTRAŠNJIH VRATA KOJA SU BILA TAKOĐER
POLUKRUŽNO NADSVEDENA, A NALAZILA SU SE U SJEVEROZAPADNOM PERIMENTRALNOM
BEDEMU. DOVRATNIKA DANAS VIŠE NEMA, ALI SE PRIMJEĆUJU MJESTA NA KOJIMA SU BILI
UGRAĐENI.  JUGOZAPADNI PERIMETRALNI BEDEM GRADA JE PRAVOLINIJSKI, I U
UNUTRAŠNJOSTI TOG DIJELA GRADA SE NALAZI PREGRAĐEN DIO SA SEDRENIM SVODOM.
NAMJENA OVE PROSTORIJE SE NE MOŽE USTANOVITI BEZ ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA.
BEDEMI GRADA SU TIPIČNI ZA KASNOSREDNJOVJEKOVNU GRADNJU U OVIM KRAJEVIMA.
DEBLJINA IM JE OD 0.9 DO 1.1 M, GRAĐENI SU OD JEDVA OKLESANOG KAMENJA, A SREDINA

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI I UTVRDE SJEVERO-ISTOČNE BOSNE Page 23

IM JE ISPUNJENA SITNIM KAMENJEM POMIJEŠANIM SA MNOGO KREČNOG MALTERA
(TRPANCEM). U SREDNJOVJEKOVNIM DIJELOVIMA ZIDA SU OSTALE RUPE OD POPREČNO
STAVLJENIH GREDA ZA SLIJEGANJE I STABILIZACIJU ZIDA.GRAD SE PO SVOJIM
KARAKTERISTIKAMA I DIMENZIJAMA UKLAPA U TIP GRADOVA GRAĐENIH U DOLINI BOSNE,
KOJOJ I SAM PRIPADA (VISOKO, VRANDUK, DOBOJ). PREMA POLOŽAJU GRAĐEN JE ZA
ODBRANU U DOBA HLADNOG ORUŽJA, JER GA OKRUŽUJU SA SKORO SVIH STRANA VEĆI
VRHOVI. PREMA OBLICIMA POLUKRUŽNIH I TRAPEZASTE KULE, TE IZLOMLJENIH LINIJA
PERIMETRALNIH BEDEMA, PRIJE BI DOŠLA U OBZIR NJEGOVA IZGRADNJA NA RAZMEĐI 14. I 15.
STOLJEĆA NEGO RANIJE. TOME U PRILOG GOVORE I MALOBROJNI HISTORIJSKI PODACI IZ PRVE
POLOVINE 15. STOLJEĆA. GRAD SE VEŽE ZA POSJED KOTROMANIĆA. U OSMANSKOM PERIODU
OČITO SU VRŠENE RAZNE POPRAVKE BEDEMA ŠTO SE VIDI NA POJEDINIM MJESTIMA PO
RUPAMA OD PODUŽNIH HATULA, KOJE SE ISPREPLIĆU SA SREDNJOVJEKOVNIM.

OSTACI SOKOLA POD IMENOM

GRADITELJSKA CJELINA - STARI GRAD
SOKO U SOKOLU, GRAČANICA,
PROGLAŠAVA SE NACIONALNIM
SPOMENIKOM BOSNE I HERCEGOVINE
2003.GODINE.

SREBRENIČKA GRADINA /STARI GRAD

SREBRENIK

STARI  GRAD SREBRENIK SE

NALAZI NA SJEVEROISTOČNIM
OBRONCIMA  MAJEVICE, U
SELU GORNJI SREBRENIK, OKO
5 KM UDALJENOM OD
GRADIĆA SREBRENIKA. GRAD
JE SAGRAĐEN NA VISOKOJ,
STRMOJ I SKORO
NEPRISTUPAČNOJ STIJENI
IZNAD DOLINE RIJEKE TINJE.
ISPOD NAJPRISTUPAČNIJEG

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI I UTVRDE SJEVERO-ISTOČNE BOSNE Page 24

DIJELA GRADA NAPRAVLJEN JE DUBOK PROKOP, TAKO DA SE NA LOKALITET MOŽE DOĆI SAMO
PREKO MOSTA.

U POJEDINIM POVIJESNIM PERIODIMA IMAO VELIKI STRATEŠKI ZNAČAJ. IMAO JE ULOGU

OBRANE ŠIROKIH PODRUČJA. SMJEŠTEN JE IZMEĐU RAVNE PANONIJE I PLANINSKOG DIJELA
BOSNE . STARI GRAD SREBRENIK JE BIO U BLIZINI ISTOČNE GRANICE SREDNJOVJEKOVNE ŽUPE
USORE, ČIJA SE POVIJEST U OKVIRU SREDNJOVJEKOVNE BOSANSKE DRŽAVE MOŽE PRATITI OD
13. DO 15. STOLJEĆA. LEŽAO JE NA VOJNOM PUTU KOJI JE VODIO DOLINOM RIJEKE BOSNE. BIO
JE ZNAČAJAN U VOJNOM, TJ. STRATEŠKOM POGLEDU, ALI UZ NEMOGUĆNOST RAZVOJA VEĆIH
CIVILNIH NASELJA. NAJSTARIJI SPOMEN OVOG GRADA DATIRA IZ 1333. GODINE. TADA JE
DOŠLO DO SPORA IZMEĐU BOSANSKOG BANA STJEPANA II KOTROMANIĆA I SRPSKOG KRALJA
DUŠANA O POSJEDU STONA. DUBROVČANI SU OSJETILI POGODAN TRENUTAK DA STON I JOŠ
NEKE TERITORIJE NA PRIMORJU DO PREVLAKE UZMU POD SVOJU VLAST. DIPLOMATSKIM
PUTEM SU IZMIRILI SPOMENUTE VLADARE, A STON JE BIO CIJENA ZA OVAJ DIPLOMATSKI
USPJEH. POVELJU, KOJOM SE ODRIČE STONA, JE IZDAO BOSANSKI BAN STJEPAN II  15. 02. 1333.
GODINE, POD GRADOM SREBRENIKOM. SREBRENIK JE PRVI PUT PAO POD MAĐARSKU VLAST
1393. GODINE, ZA VRIJEME POHODA KRALJA SIGISMUNDA (1387.-1437.). OD TADA SU
UČESTALI MAĐARSKI VOJNI POHODI NA BOSNU. MAĐARI SU JOŠ U TRI NAVRATA ZAUZIMALI
SREBRENIK, 1405., 1408. I 1410. GODINE. IZGLEDA DA JE 1433. GODINE BOSANSKI KRALJ
TOMAŠ USPIO VRATITI SREBRENIK POD SVOJU VLAST. OBLAST USORA I GRAD SREBRENIK 1452.
GODINE PRIPALI SU SRPSKOM DESPOTU ĐURĐU BRANKOVIĆU, KOJI GA JE ISTE GODINE VRATIO
MAĐARSKOM GUBERNATORU JANKU SIBINJANINU (HANDŽIĆ, 1975., 23, 28; JALIMAM, 2004.,
31). U TOM PERIODU SREBRENIK JE MNOGO ZNAČIO MAĐARIMA, BOSANCIMA I
OSMANLIJAMA, TE SU SE OKO NJEGA VODILE UČESTALE BORBE. U LJETO 1426. GODINE
OSMALIJE SU IZVELE DVA PRODORA U ŽUPU USORU I DOŠLE POD SREBRENIK. KONAČNO JE
OSVOJEN TOKOM PRODORA OSMANLIJA U BOSNU 1462. GODINE KADA DUBROVČANI PISMOM
OD 13. LISTOPADA TE GODINE JAVLJAJU DA JE ZAUZETA CIJELA ŽUPA USORA. ZAUZEĆEM
VEĆEG DIJELA BOSANSKOG TERITORIJA 1463. GODINE, PORASLA JE STRATEŠKA VAŽNOST
SREBRENIKA. SADA SU ISTI POGRANIČNI GRADOVI
POSTALI VAŽNE STRATEŠKE TOČKE IZMEĐU DVIJE
INTERESNE ZONE: UGARSKE I OSMANSKOG CARSTVA.
OSMANLIJE SU OSTAVLJALE MALOBROJNE POSADE U
GRADOVIMA I NA KRAJU SU SE RADI LOŠE
SNABDJEVENOSTI VOJSKE MORALI POVUĆI SA OVOG
TERITORIJA. U JESEN 1464. GODINE, VOJSKA
MAĐARSKOG KRALJA MATIJE KORVINA ZAUZIMA
SJEVEROISTOČNU BOSNU U NAMJERI DA PROTJERA
MALOBROJNE OSMANSKE POSADE. SJEVERNA BOSNA
(DONJI KRAJEVI I USORA) POTPALA JE POD UGARSKU
VLAST. OD TIH TERITORIJA OSNOVANE SU JAJAČKA I
SREBRENIČKA BANOVINA. OVA POTONJA

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI I UTVRDE SJEVERO-ISTOČNE BOSNE Page 25

OBUHVATALA JE USORU, SOLI, I SPREČU SA PODRUČNIM GRADOVIMA, A SREDIŠTE JOJ JE BILO
U GRADU SREBRENIKU. PO STUPANJU NA PRIJESTO SULTANA SELIMA I, 1512. GODINE,
POJAČANA JE  AKTIVNOST OSMANSKE VOJSKE U BOSNI. NIJE TOČNO POZNATO KADA JE
SREBRENIK PONOVO OSVOJEN. PREMA HANDŽIĆU SIGURNO JE SAMO DA SU OSMANLIJE OVU
OBLAST DEFINITIVNO OSVOJILE IZMEĐU 1510. I 1519. GODINE, TJ. U PERIODU IZMEĐU DVA
PRIMIRJA. OD MOHAČKE BITKE 1526. GODINE DO MIRA U SREMSKIM KARLOVCIMA 1717.
GODINE, NEMA VAŽNIJIH VIJESTI O SREBRENIKU. POMICANJEM GRANICA OSMANSKOG
CARSTVA NA SJEVER I SJEVEROISTOK, GRAD GUBI NA ZNAČAJU. DA LI JE BIO NAPUŠTEN ILI SU
OSMANLIJE OSTAVILE MANJU POSADU U NJEMU, NIJE POZNATO. IZMEĐU 1701. I 1730.
GODINE, FORMIRANA JE GRADAČAČKA KAPETANIJA U ČIJI SASTAV JE UŠAO I SREBRENIK. GRAD
NIJE IMAO DIZDARA VEĆ JE POSADOM KOMANDIRAO ĆEHAJA (ZAMJENIK) GRADAČAČKOG
KAPETANA KOJI GA PONOVO UTVRĐUJE. NOVO UTVRĐENJE JE SAGRAĐENO NA STARIM
TEMELJIMA, JER JE TO NA OVAKVOM TERENU JEDINO BILO MOGUĆE. PRVI SPOMEN POPRAVKI
NA SREBRENIKU DATIRA IZ 1756. GODINE, A ZATIM IZ 1777. GODINE, KADA JE GRAD MALO
POPRAVLJAN (NE ZNA SE TOČNO KAKVE SU POPRAVKE VRŠENE). OD OSTALIH PODATAKA
POZNATO JE SAMO DA SE 1804. GODINE POSADA  SASTOJALA OD NEKIH 20 MOMAKA, I DA JE
1833. GODINE U GRADU BILO 7 TOPOVA. PREMA ZABILJEŠCI IZ 1838. GODINE, GRAD JE
TREBALO POPRAVITI. TURSKA VOJSKA GA JE DEFINITIVNO NAPUSTILA IZA  1835. GODINE.
--DISPOZICIJA OBRAMBENIH OBJEKATA NA STAROM GRADU SREBRENIKU UVJETOVANA JE
PRIRODOM TERENA. GRAD JE PODIGNUT NA STIJENI KOJA SE IZDIŽE OD OKOLNOG TERENA U
VISINI OD OKO 50 DO 70 M. GORNJI PLATO STIJENE JE NERAVAN I RASCIJEPLJEN. VISINSKA
RAZLIKA IZMEĐU NAJNIŽE TOČKE NA KOJOJ SE NALAZI  KULA III I NAJVIŠE TOČKE NA PALATI JE
OKO 13 M. STOGA JE CIJELI GRAD STIJEŠNJEN NA POVRŠINI OD OKO 60 M (SJEVER-JUG) X 30 M
(ISTOK-ZAPAD). JUGOISTOČNO OD KAPI-KULE, ISPRED PROKOPA, UDALJENA OKO 17 M OD
ULAZA U GRAD, NALAZI SE RUŠEVINA DETAŠIRANE KVADRATNE KULE (DUŽINA STRANICA 7
M).  

U GRAD SE ULAZI KROZ KAPI-KULU  NA JUGOISTOČNOJ PADINI. ISPRED TE PADINE JE VELIKI

UMJETNI PROKOP,  TAKO DA JE PRISTUP NA GRAD JEDINO MOGUĆ PREKO MOSTA. DIMENZIJE
OVE KULE SU 6,5X5,6 M. KULA IMA 2 KATA KOJE RASTAVLJA ZIDANI LUČNI SVOD. S VANJSKE
(ISTOČNE) STRANE SU VELIKA LUČNO ZASVOĐENA VRATA, VANI UŽA, UNUTRA ŠIRA. NA
DOVRATNIKU SE VIDE RUPE ZA BAGLAME. POD KULE JE POPLOČAN KAMENOM. KROVA NEMA.
GLEDAJUĆI OD GRADA PREMA KULI, S DESNE STRANE SE VIDE OSTACI STRMIH I USKIH
KAMENIH STUBA KOJE SU VODILE NA PRVI KAT. NA ISTOČNOJ (VANJSKOJ) FASADI KULE,
DOVRATNICI I LUK GLAVNOG ULAZA U GRAD SU OD KAMENIH TESANIH GREDA. NA DNU
SJEVERNOG KRAKA LUKA ISKLESAN JE POLUMJESEC. IZNAD LUKA, NA PRVOM KATU SU MALENI,
NISKO POLOŽENI PROZORI, A IZNAD NJIH TRI USKE PUŠKARNICE. IZMEĐU PROZORA JE
UMETNUTA PLOČA NA KOJOJ JE VALJDA BIO KRONOGRAM, ALI JE JOŠ 1954. GODINE ZATEČENA
DEMOLIRANA PUCANJEM. UKOSO, IZNAD LIJEVOG PROZORA, JE MALA PUŠKARNICA U SREDINI
IZMEĐU DVA PROCJEPA, TAKOĐER PREDVIĐENA ZA OBRANU. KULA JE SAČUVANA DO POD SAM

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI I UTVRDE SJEVERO-ISTOČNE BOSNE Page 26

KROV U VISINI OD 7,5 M. PRED ZAPADNIM ZIDOM KULE JE NAPRAVLJEN UMJETNI PLATO RADI
LAKŠEG PRISTUPA NA GRAD. OD KAPI-KULE NA SJEVER, SPUŠTA SE BEDEM U DUŽINI OD 15 M
KOJI POD OŠTRIM KUTOM ZAOKREĆE PREMA KULI II. U DNU PREGIBA JE SPOREDAN, TEŠKO
PRISTUPAČAN  ULAZ. KULA II JE U OBLIKU IZDUŽENE POTKOVICE, UNUTRAŠNJIH DIMENZIJA
DUŽINE OKO 5M I ŠIRINE 3,5 M. SAČUVANA JE U VISINI OD 4,5 M. LAKOM DRVENOM
KONSTRUKCIJOM BILA JE PODIJELJENA NA DVA KATA. JEDINI OTVORI BILI SU PUŠKARNICE.
SJEVERNI OBOR- IZGRAĐEN JE IZMEĐU KULE II I III. DUGAČAK JE   OKO 17 M I ŠIROK 9 M. NA
BEDEMIMA, DEBELIM 2,10 M, IMA 7 OTVORA ZA TOPOVE, PA IZGLEDA DA JE OBOR SLUŽIO ZA
SMJEŠTAJ TOPOVA. ZAŠTITNI ZID OVOG OBORA IZGRAĐEN JE U 18. STOLJEĆU. KONSTRUKCIJA
ZIDA NE POKAZUJE NIKAKVE PREGRADNJE ILI DOGRADNJE NA NEKE POSTOJEĆE ZIDOVE, A PO
SVOJOJ STRUKTURI ON JE ISTOVJETAN OBJEKTIMA IZRAZITO OSMANSKOG PERIODA. ZIDOVI SU
MU SAČUVANI DO VISINE OD OKO 2,20 M. KULA III - SJEVEROISTOČNIM KUTOM SE NASTAVLJA
NA ZAPADNI ZID OBORA. PRAVOKUTNE JE OSNOVE, DIMENZIJA 6,70X7,50 M. U NJOJ SE NALAZI
CISTERNA. PO ZAUZEĆU SREBRENIKA OVDJE SU OSMANLIJE SAGRADILE DŽAMIJU. JOŠ KRAJEM
19. STOLJEĆA OVA ZGRADA JE BILA AKTIVNA. PEDESETIH GODINA 20. STOLJEĆA BIO JE TO  
NAJSLABIJE OČUVAN OBJEKT U TVRĐAVI. PO NAČINU GRADNJE ONA SE POTPUNO RAZLIKUJE
OD OSTALIH OBJEKATA NA GRADU. U PODU SE ZAPAŽA OKRUGLI OTVOR VELIČINE MANJEG
BUNARA. TEMELJNI ZIDOVI IDU U RAZNIM SMJEROVIMA PA SE KULA PRIČINJAVA KAO
NADGRADNJA NEKOG DRUGOG, RANIJE PORUŠENOG OBJEKTA. KAO GRAĐEVINSKI MATERIJAL
UPOTREBLJEN JE SVIJETLOSIVI VAPNENAC VEZAN VAPNENOM ŽBUKOM. PO NAČINU GRADNJE
JE VJEROJATNO SREDNJOVJEKOVNI OBJEKT. SRŽ ZIDA JE OD KAŠE GAŠENOG VAPNA (VAPNENE
ŽBUKE) I SITNOG KAMENJA, A LICE ZIDA OD SLAGANOG KAMENA. OSTACI DŽAMIJE SU
UKLONJENI, I U OSNOVI KULE JE BUNAR. GORNJI DIO GRADA : STUBAMA KOJE VODE OD KULE
III DOLAZI SE DO KOMPLEKSA GORNJEG DIJELA GRADA KOJI SE SASTOJI OD GLAVNE KULE,
CISTERNE I STAMBENE ZGRADE. SA JUŽNE STRANE NA STAMBENU ZGRADU SE NADOVEZUJE
MALI OBOR  ZA KOJI NIJE SIGURNO DA JE POSTOJAO U SREDNJEM VIJEKU. GLAVNA KULA IV:
POSTAVLJENA JE NA NAJVIŠU KOTU GRADA. OKRENUTA JE PREMA KAPI-KULI I BRANI PRILAZNI
PROSTOR ISPRED GRADA (MOST I PLATO). KULA IMA OSNOVU U OBLIKU NEPRAVILNOG KRUGA.
UNTRAŠNJOST JE VELIČINE 4,8X5,2 M. TEMELJI ZIDOVA SU DEBELI DO 2,85 M, A POTKROVLJA
1,3 M. OSIM PRIZEMLJA POSTOJALA SU JOŠ DVA KATA, ODIJELJENA DRVENOM
KONSTRUKCIJOM. NA KATOVE SE UZLAZILO DRVENIM STUBAMA. KROV JE BIO POLOŽEN
NEPOSREDNO NA ZID NA VISINI OD 6,7 M. CISTERNA SE NALAZI IZMEĐU ULAZA U GORNJI DIO
GRADA I KULE IV NA KOJU JE PRISLONJENA.

STAMBENA ZGRADA - ZAJEDNO SA GLAVNOM

KULOM PREDSTAVLJA SREDIŠNJI OBJEKT
GRADA. TOKOM SREDNJEG VIJEKA OVDJE JE BIO
VJEROJATNO NAJREPREZENTATIVNIJI DIO
GRADA. PREGRADNJOM U 18. STOLJEĆU
NESTALO JE SREDNJOVJEKOVNIH TRAGOVA. U
OSMANSKOM PERIODU VJEROJATNO JE SLUŽILA

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI I UTVRDE SJEVERO-ISTOČNE BOSNE Page 27

ZA SMJEŠTAJ POSADE. ZGRADA IMA PODRUM I PRIZEMLJE.  IZDUŽEN OBLIK ZGRADE JE
PRILAGOĐEN PLASTICI TERENA. ORIJENTIRANA JE ISTOK-ZAPAD. DUŽINA ZGRADE JE 24 M
(ISTOČNI ZID) I 19,5 M (VANJSKI ZAPADNI ZID), A ŠIRINA 6,2 M. NA ISTOČNOM ZIDU,
OKRENUTOM KA GLAVNOJ KULI, SU 2 ULAZA: GLAVNI - NA SREDINI ZIDA, ŠIROK 1,6 M, I
SPOREDNI - KOD ULAZA U GORNJI DIO GRADA, ŠIROK 1,3 M. DEBLJINA ISTOČNOG, ZAŠTIĆENOG
ZIDA JE 0,8 M, DOK SU OSTALA TRI ZIDA VANJSKA, DEBLJINE 1,15 M. DANAS UNUTRAŠNJI
PROSTOR NEMA PREGRADA, A NEKADA JE CIJELOM DUŽINOM ISTOČNOG ZIDA VODIO HODNIK.
NA JUŽNOM KRAJU HODNIKA SU U POLUKRUŽNIM NIŠAMA BILA INSTALIRANA DVA NUŽNIKA
SA ODGOVARAJUĆOM KANALIZACIJOM. NA SJEVERNOM KRAJU HODNIKA SU DVA PROZORA. IZ
HODNIKA SE ULAZILO U ČETIRI PROSTORIJE. DUŽ ZGRADE PROTEŽE SE PODRUM KOJI IMA
MANJU PRETKOMORU I DUGAČKU DVORANU. I PODRUM IMA BAČVASTI SVOD. OD
JUGOISTOČNOG KUTA ZGRADE PROTEZAO JE JOŠ JEDAN IZLOMLJEN BEDEM SA NIZOM
PUŠKARNICA I VELIKIM LUČNO NADSVEDENIM OTVOROM,  KOJI JE ŠTITIO JUŽNI ZID ZGRADE.
TAJ PROSTOR PREDSTAVLJA JUŽNI OBOR. BEDEMI GRADA I VANJSKI DIJELOVI ZIDOVA SVIH
KULA I OBORA, KOJI SU ZAJEDNO SA BEDEMIMA ČINILI OBRAMBENI OMOTAČ GRADA, SU
DEBELI OKO 1,5 M, DOK SU SVI OSTALI ZIDOVI UNUTAR BEDEMA TANJI.

CIJELI
GRAD JE IZGRAĐEN U JEDNOM POTEZU. POŠTO  NEMA HATULA, BASLER SMATRA DA JE
REKONSTRUKCIJA DRUGIH OBJEKATA I SKORO CIJELOG GRADA SREBRENIKA IZVRŠENA U 18.
STOLJEĆU KAD JE VEĆ NAČIN GRADNJE SA HATULAMA  NAPUŠTEN. STARI GRAD SREBRENIK U
SREBRENIKU PROGLAŠEN JE NACIONALNIM SPOMENIKOM BOSNE I HERCEGOVINE

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI I UTVRDE SJEVERO-ISTOČNE BOSNE Page 28

2004.GODINE. NACIONALNI SPOMENIK ČINE: ZIDINE STAROG GRADA, RUŠEVINE DETAŠIRANE
KULE I MOST.

STARI GRAD TEOČAK

TEOČAK JE SMJEŠTEN NA SJEVEROISTOČNIM PADINAMA PLANINE MAJEVICE, NA NADMORSKOJ

VISINI OD 300 DO 600 METARA. TEOČAK JE U DALEKOJ PROŠLOSTI IMAO VEOMA VAŽNU
ULOGU ZBOG SVOJE TVRĐAVE I STRATEŠKOG POLOŽAJA. TEOČAK IMA TAKAV POLOŽAJ DA SE IZ
NJEGA VIDE DRINA, SAVA, PODRUČJE CIJELE SEMBERIJE ŠTO JE STARIM BOSANSKIM
VLADARIMA I BILO POVODOM STVARANJA UTVRĐENJA. U STAROM TEOČAKU SU OSTACI
TVRĐAVE ZA KOJU SE NEZNA POUZDANO KADA I KO JU JE GRADIO. POD SAMOM TVRĐAVOM JE
DŽAMIJA KOJA JE I DANAS OČUVANA A ZA ČIJU GRADNJU SE VEŽE IME SULTANA MEHMEDA II
FATIH-HANA, ŠTO BI I BILO LOGIČNO ZNAJUĆI DA SU U SVIM OSVOJENIM BOSANSKIM
UTVRDAMA OSMANLIJE PRVO PRAVILI DŽAMIJE ZA POSADU TVRĐAVE I SVE SU IMALE
SULTANOVO IME. IZGRAĐENA JE ODMAH POSLIJE SLOMA SREBRENIČKE I JAJAČKE BANOVINE I
ZAUZIMANJA TVRĐAVE OD UGARA POČETKOM 16.STOLJEĆA, KADA OVAJ KRAJ I SVE OSTALE
UTVRĐENE GRADOVE OSMANLIJE PRIPAJAJU ZVORNIČKOM KADILUKU. STANOVNIŠTVO OKO
TEOČAKA JE ODUVIJEK BILO TU, POSTOJE I ZAPISI O RIMSKOJ CRKVI I SAMOSTANU ZA KOJE
DANAS NEMA TRAGOVA. TEOČAK SE U HISTORIJSKIM IZVORIMA PRVI PUT SPOMINJE OKO
1432. GODINE U VEZI SA SRPSKIM DESPOTOM ĐURAĐEM BRANKOVIĆEM (1427-1456), KADA
GA ON POSLE UPADA MATIJE KORVINA I OSVAJANJA SJEVERNIH PROSTORA DOBIJA OD
MAĐARA NA UPRAVLJANJE ZAJEDNO SA ZAPADNIM PODRINJEM) I VRŠI U NJEMU
DOGRAĐIVANJA (O ČEMU U NARODU JOŠ ŽIVE RAZNE PRIČE I LEGENDE O ZIDANJU, KULUKU,
IZGRADNJI VODOVODU I SL.). TOM PRILIKOM NA ZIDINAMA MANJEG UTVRĐENJA IZ SREDNJEG
VIJEKA IZRASTA U UTVRĐENI GRAD TEOČAK, GRAĐEN PO OBLIKU TROUGAONE OSNOVE OČITO
PO UGLEDU NA UTVRĐENJE U SMEDEREVU . U TEOČAKU SE NALAZE MNOGE NEKROPOLE
STEĆAKA (NA LOKACIJAMA HERE, SNJEŽNICA, BJELOVICE), KOJE SVJEDOČE O KONTINUIRANOM
ŽIVOTU LJUDI NA TOM PODRUČJU I UTICAJU CRKVE BOSANSKE ZBOG ČEGA JE RIMSKI PAPA
NAJVJEROVATNIJE I DAO NALOG DA FRANJEVCI OVDJE IZGRADE SAMOSTAN KAKO BI LJUDE
ODUČILI ‘’HEREZE’’.

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI I UTVRDE SJEVERO-ISTOČNE BOSNE Page 29

ZAKLJUČAK

GENERALNO GLEDANO SVE TVRĐAVE ILI STARI GRADOVI KOJI SU NEKAD ČUVALI SJEVERNE
KAPIJE BOSNE A DANAS NAM SAMO DAJU NAZNAKE TIH BURNIH HISTORIJSKIH VREMENA SU U
VELIKOJ MJERI ZAPUŠTENI I ZABORAVLJENI. SA IZUZETKOM NEKIH NA KOJIMA SU NEKE MJERE
ZAŠTITE PRIMJENJIVANE I U PROŠLOSTI U VIDI MANJIH ILI VEĆIH REKONSTRUKCIJA RAD
KOMISIJE ZA ŽAŠTITU NACIONALNIH DOBARA JE SIGURNO PRVI KORAK KA SAGLEDAVANJU
POTREBE DA SE OVE NEMJERLJIVO VRIJEDNE OBJEKTE ZA NAŠE DRUŠTVO I BUDUĆE NARAŠTAJE
POČNE OZBILJNIJE ISTRAŽIVATI I OBNAVLJATI. NARAVNO ZA POČETAK BI BILO NEOPHODNO
IZNAĆI VOLJE I SREDSTAVA ZA KONZERVACIJU I SANACIJU POSTOJEĆEG I BAR DO NEKE MJERE
ZAUSTAVITI DALJE PROPADANJE STARIH GRADOVA. MNOGE TAJNE I DOKAZI KOJE SE KRIJU
POD ZEMLJOM BEZ OZBILJNIJIH ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA OSTAĆE SKRIVENE A MOGLE BI
NAM PRUŽITI MNOGO JASNIJI SLIKU O POSTANKU BOSANSKE DRŽAVE I NAČINU ŽIVOTA NAŠIH
PREDAKA. SAME LOKALNE ZAJEDNICE BI UZ MOBILIZACIJU I ANGAŽMAN ŠKOLA I MLAĐIH
GENERACIJA NA ZAUSTAVLJANJU VANDALIZMA I RASČIŠČAVANJU LOKALITETA UZ NADZOR

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI I UTVRDE SJEVERO-ISTOČNE BOSNE Page 30

STRUČNIH LJUDI, NARAVNO I UZ POŠTIVANJE SVIH ODREDABA ZAŠTITE, SEBI I ZAJEDNICI
NEIZMJERNO OBOGATILE ŽIVOTNU SREDINU I PODIGLE SVIJEST LJUDI O BLAGU KOJE SU IM
NJIHOVI STARI OSTAVILI. DODATNA KORIST KAO NPR. OD PROMOCIJE OPŠTINE , TURIZMA I
SLIČNO SIGURNO BI JOŠ VIŠE UBRZALA I OSNAŽILA PROJEKAT AFIRMACIJE SPOMENIKA KAKO I
ZASLUŽUJU.

LITERATURA

1952.    KREŠEVLJAKOVIĆ, HAMDIJA, PRILOZI  POVIJESTI BOSANSKIH GRADOVA POD TURSKOM

UPRAVOM, PRILOZI ZA ORIJENTALNU FILOLOGIJU I ISTORIJU JUGOSLOVENSKIH NARODA POD
TURSKOM VLADAVINOM, II/1951, ORIJENTALNI INSTITUT U SARAJEVU, SARAJEVO, 1952,119-18

1991.    KREŠEVLJAKOVIĆ, HAMDIJA, KAPETANIJE U BOSNI I HERCEGOVINI, U: IZABRANA DJELA

I, “VESELIN MASLEŠA”, SARAJEVO, 1991.

1957.    VEGO, MARKO, NASELJA SREDNJOVJEKOVNE BOSANSKE DRŽAVE, SARAJEVO, 1957.

1999.    HUSEDŽINOVIĆ, SABIRA, HEĆIMOVIĆ-KAMBEROVIĆ, ZAHIDA I KAMBEROVIĆ, HUSNIJA,

STARI GRAD U GRADAČCU I KULA HUSEIN-KAPETANA GRADAŠČEVIĆA, VRIJEDNOSTI I STANJE
POSLIJE RATA 1992./1995, IZDAVAČ BOŠNJAČKA ZAJEDNICA KULTURE PREPOROD, GRADAČAC,
SARAJEVO 1999.

1972     ĐURO, BASLER, STARI GRADOVI U MAJEVICI I TREBOVCU. ČLANCI I GRAĐA ZA

KULTURNU ISTORIJU ISTOČNE BOSNE IX, MUZEJ ISTOČNE BOSNE, TUZLA 1972, 57-59.

2001     SALIH, JALIMAM, SREDNJOVJEKOVNI GRAD SOKOL (PRILOZI ZA STUDIJU). GRAČANIČKI
GLASNIK 11, MONOS, GRAČANICA, 2001, 60-74.

2001     ADEM, HANDŽIĆ, SOKOGRAD KOD GRAČANICE. IZVADAK IZ ISTRAŽIVAČKOG PROJEKTA

“GRAČANIČKI KRAJ U TURSKO DOBA” U POSJEDU ZAVIČAJNE ZBIRKE U          GRAČANICI.
GRAČANIČKI GLASNIK 11, MONOS, GRAČANICA, 2001, 68.

1908.    BODENSTEIN, GUSTAV, POVIJEST NASELJA U POSAVINI 1718-1739. GLASNIK

ZEMALJSKOG MUZEJA U SARAJEVU, XX, SARAJEVO, 1908.,95-112

1957.    BASLER, ĐURO, STARI GRAD SREBRNIK I PROBLEMATIKA NJEGOVE KONZERVACIJE.

NAŠE STARINE IV, SARAJEVO, 1957., 119-130

2004.    JALIMAM, SALIH, SREDNJOVJEKOVNA HISTORIJA SREBRENIKA. BILJEG SREBRNIKA BR. 2,

SREBRNIK, 2004., 21-40.

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI I UTVRDE SJEVERO-ISTOČNE BOSNE Page 31

* VELIKI DIO TEHNIČKIH PODATAKA O LOKALITETIMA STARIH GRADOVA I OBJEKATA SU NALAZI
I IZVJEŠTAJI KOMISIJE ZA OČUVANJE NACIONALNIH SPOMENIKA BIH, KOJI SU DOSTUPNI NA
UVID ZAINTERESIRANIM LICIMA U PROSTORIJAMA KOMISIJE I NA WEB STRANICI KOMISIJE:
www.aneks8komisija.com.ba

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI I UTVRDE SJEVERO-ISTOČNE BOSNE Page 32