DIGITALNE TELEKOMUNIKACIJSKE TEHNIKE ~Uvod~

prof. dr. Nermin Suljanovi

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

Digitalne telekomunikacije

3+1+1 (5 ECTS) Nain polaganja ispita (100 bodova):

2 testa (2x40=80 bodova), zadae(20 bodova).

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

Kriterij ocjenjivanja

Bodovi

ocjena
est(6) sedam(7) osam(8) devet(9) deset(10)

50-64 65-74 75-84 85-94 95-100

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

Telekomunikacijski sistem

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

Komponente telekomunikacijskog sistema

Poruka
Ulazno kolo za prilagoenje

Ulazni signal

Signal za prenos
Predajnik

Kanal (izoblienje+um)

Primljena poruka

Izlazno kolo za prilagoenje

Izlazni signal

Prijemnik

Primljeni signal

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

Komponente telekomunikacijskog sistema

Izvor generira poruke (glas, slika, podaci...) Ako poruke nisu odgovarajue elektrine veliine, ulazno kolo ih prevodi u elektrini talasni oblik.
Signal

poruke ili signal u osnovnom opsegu.

Predajnik transformira signal iz osnovnog opsega u oblik pogodan za prenos. Kanal=komunikacijski medij (telefonska parica, Kanal zrak, optiko vlakno, energetska mrea...)
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

Na prijemnoj strani...

Prijemnik obrauje signal iz kanala na nain da vrati nazad modifikacije koje su u ulazni signal unijeli predajnik i kanal. Izlaz prijemnika se vodi na izlazno prilagodno kolo iji je zadatak da na osnovu izlaznog signala generira izvornu poruku. Odredite je objekat kojoj se poruka predaje.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

Poruke: digitalne i analogne

Digitalne poruke: poruke

Formiraju se pomou konanog broja simbola. U naem jeziku se koristi 27 razliitih znakova, 10 cifara i interpunkcijski znakovi. Znai, u upotrebi je oko 50 razliitih simbola. Morzeova azbuka: poruke kodirane pomou dva simbola. Znai, binarna poruka. Ako se digitalna poruka konstruira pomou M razliitih simbola, onda se naziva Marna poruka.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

Poruke: digitalne i analogne

Analogne poruke:

Podaci ije se vrijednosti mijenjaju u nekom kontinualnom opsegu. Npr. temperatura zraka se moe mijenjati u nekom kontinualnom opsegu i moe poprimiti neku od beskonano mnogo vrijednosti. Govor: amplituda signala varira u nekom kontinualnom opsegu.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

Zato digitalne komunikacije?

ivimo u digitalnom okruenju.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

Zato digitalne komunikacije?

Raunarske mree. Dananji trend: sve i svata preko IP! U ovakvim okolnostima, prirodno je koristiti digitalne kanale.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

Zato digitalne komunikacije?

Jednostavnija regeneracija digitalnih signala.

Prostiranje idealnog binarnog impulsa du prenosne linije

Poto binarni sistemi rada samo sa dva stanja, distorzija i um moraju biti dovoljno veliki za pogrenu identifikaciju stanja. S obzirom da je zadatak prijemnika ekstracija poruke iz izoblienog signala pomijeanim sa umom,oigledno je da je ekstrakcija poruke jednostavnija za digitalne signale nego za analogne.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

Regeneracija signala

Ispravna regeneracija podataka je mogua sve dotle dok su izoblienje i um unutar nekih granica. Kod analognih poruka talasni oblik je veoma znaajan, i svaka izoblienja e uzrokovati greku. Digitalni komunikacijski sistemi su otporniji od analognih na izoblienja i um (sve dok ostaju unutar unaprijed definiranih granica).
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

Vitalnost digitalnim TK sistemima daju regeneratori

Regeneratori se postavljaju na lokacijama du prenosne linije na dovoljno kratkoj udaljenosti da se izoblienje i um dre u doputenim granicama. Detekcija ulaznog impulsa i generiranje novog istog impulsa. Nema akumulacije uma i izoblienja zbog periodinog ienja impulsa. Ekvivalent u analognim sistemima u pojaala, ali ona istovremeno pojaavaju i signal i um.
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

Zato digitalne komunikacije?

Jednostavnija regeneracija digitalnih signala. Vea robusnost. Manjaosjetljivostnainterferencijuismetnje.

Digitalnisistemrazlikujesamodvastanja, takojepotrebnaveasmetnjadaprijemnik pogrenoprepoznastanje. Distorzijuanalognihsignalanemoe popravitipojaanje. umseakumulirauanalognomsignalui postajedionjega.

Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli

Zato digitalne komunikacije?

Fleksibilnija implementacija digitalnog hardvera (mikroprocesori, digitalna komutacija...). Kombinacija digitalnih signala koritenjem TDM je jednostavnija . Bit je bit... Digitalne poruke se tretiraju po grupama koje nazivamo paketima. Jednostavna integracija sa digitalnim sistemima (danas veinu ine raunarske komunikacije).

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

Nedostaci digitalnih komunikacijskih sistema

Sloenija sinhronizacija. Kada odnos signal-um (SNR) padne ispod nekog praga, kvalitet se naglo mijenja od veoma dobre do veoma slabe usluge (npr. VOIP).

U analognim sistemima ova promjena se odvija postupno.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

Blok-ema digitalnog telekomunikacijskog sistema

Izvor informacija Simboli poruke Kanalni simboli Od drugih izvora

Format

Izvorno kodiranje

ifrovanje

Kanalno kodiranje

MUX

Impulsna modulacija

Modulacija u osnovnom opsegu

Transliranje spektra

Viestruki pristup

Digitalni ulaz

XMT

Niz Niz bitova bitova

Kanal h(t) Kanal h(t)

Sinhronizacija

Prijemnik informacija Digitalni izlaz RCV

Format

Izvorno kodiranje

Deifrovanje

Kanalno dekodiranje

DEMUX

Detekcija

Demodulacija &uzorkovanje

Transliranje spektra

Viestruki pristup

Simboli poruke

Ka drugim izvorima

Kanalni simboli

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

Blok-ema digitalnog telekomunikacijskog sistema

Izvor informacija Simboli poruke Kanalni simboli Od drugih izvora

Obrada signala od izvora poruke do predajnika

Modulacija u osnovnom opsegu

Format

Izvorno kodiranje

ifrovanje

Kanalno kodiranje

MUX

Impulsna modulacija

Transliranje spektra

Viestruki pristup

Digitalni ulaz

Niz Niz bitova bitova

Sinhronizacija

Npr.predajnik u radio komunikacijama sadri: konvertor frekvencije u podruje radio frekvencija (RF), pojaalo snage i antenu.

XMT

Kanal h(t) Kanal h(t)

Prijemnik informacija Digitalni izlaz RCV

Format

Izvorno kodiranje

Deifrovanje

Kanalno dekodiranje

DEMUX

Detekcija

Demodulacija &uzorkovanje

Transliranje spektra

Viestruki pristup

Simboli poruke

Ka drugim izvorima

Kanalni simboli

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

Osnovne transformacije

Formatiranje transformira izvornu informaciju u bite, osiguravajui kompatibilnost informacije sa obradom signala u digitalnom kom. sistemu. Biti se grupiu i digitalne poruke ili simbole (konaan skup od M simbola). Ako se koristi kanalno kodiranje, simboli poruke se prevode u kanalne simbole. U postupku modulacije se simboli (poruke ili kanalni) transformiraju u talasni oblik koji je pogodan specifinom kanalu.
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

Osnovne transformacije

Impulsna modulacija simbol u binarnom zapisu (talasni oblik sa dva naponska nivoa za 0 i 1) se transformira u talasni oblik u osnovnom opsegu.

Spektar signala obuvata opseg od dc do neke konane vrijednosti (do nekoliko MHz). Filtriranje za minimizaciju zahtijevanog propusnog opsega za prenos.

Impulsna modulacija primijenjena na binarne simbole impulsno-kodirana modulacija (PCMpulse coded modulation).

Telefonija linijski kodovi

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

Osnovne transformacije

Kada se impulsna modulacija primjeni na Marne

simbole, govorimo o Marnim impulsnokodiranim talasnim oblicima. Poslije impulsne modulacije svaki simbol poprima jedan od talasnih oblika u osnovnom opsegu gi(t), i=1,...M. Impulsno-amplitudna modulacija (PAM - Pulse AmplitudeModulation)
Impulsnamodulacijaomoguavadaimpulsitrajudueod trajanjajednogbita,odnosnodaseproireuvremenu.Nataj nainsefrekventniopsegodravaunekojeljenojspektralnoj oblasti.
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

Zato modulacija u transponovanom opsegu?

Ako medij ne podrava prostiranje impulsnih talasnih oblika. Medij moe zahtijevati talasni oblik si(t) koji pripada nekom transponovanom frekventnom opsegu. Termin transponovani oznaava da se signal iz osnovnog opsega translira u spektru, pomou nekog nosioca, u frekventni opseg u kojem medij dozvoljava propagaciju signala.
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

U prijemniku:

spektar primljenog signala se translira u osnovni opseg, prijemnik rekonstruira impuls optimalnog oblika u pripremi za detekciju. Ekvalizacija filtriranje da bi se elimirali degradirajui utjecaji kanala na signal.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

Ostale transformacije

Izvornokodiranje vri A/D konverziju i eliminira redundantne informacije (kompresija). Alternativa je formatiranje (samo digitalizacija). Enkripcija se vri da bi se osigurala privatnost komunikacija i sprijeio neovlaten pristup podacima. Sinhronizacija. Detektor mora znati kada gdje je poetak a gdje kraj postupka detekcije simbola ili bita.
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

Blok-ema digitalnog telekomunikacijskog sistema

Izvor informacija Simboli poruke Kanalni simboli Od drugih izvora

Format

Izvorno kodiranje

ifrovanje

Kanalno kodiranje

MUX

Impulsna modulacija

Modulacija u osnovnom opsegu

Transliranje spektra

Viestruki pristup

Digitalni ulaz

XMT

Niz Niz bitova bitova

Kanal h(t) Kanal h(t)

Sinhronizacija

Prijemnik informacija Digitalni izlaz RCV

Format

Izvorno kodiranje

Deifrovanje

Kanalno dekodiranje

DEMUX

Detekcija

Demodulacija &uzorkovanje

Transliranje spektra

Viestruki pristup

Simboli poruke

Ka drugim izvorima

Kanalni simboli

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

Osnovni termini u digitalnim telekomunikacijama

Izvor informacija. To je ureaj koji generira informacije koje treba da prenese digitalni komunikacijski sistem. Analogni i diskretni. Uzorkovanje i kvantizacija. Tekstualna poruka. Ovo je niz znakova. Znak (karakter). Znak je element nekog alfabeta ili je skup simbola. Znakovi se preslikavaju u niz binarnih cifara. Standardizirani kodovi za kodiranje znakova: Morse, Baudot, ASCII... Binarna cifra (bit). Fundamentalna jedinica informacije za sve digitalne sisteme. Tok bita. Niz binarnih cifara (0 i 1).esto se oznaava i kao signal u osnovnom opsegu, to implicira njegov spektralni sadraj.
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

Osnovni termini u digitalnim telekomunikacijama

Simbol (digitalna poruka). Simbol je grupa od k bita koja se razmatra kao cjelina. Ovu jedinicu oznaavamo kao simbol poruke mi iz nekog konanog skupa simbola ili alfabeta. Npr. u beinim komunikacijama simbol se alje pomou digitalnog talasnog oblika u transponovanom opsegu u trajanju T sekundi (trajanje simbola). Prijemnik treba da odlui koji od M talasnih oblika je poslat. Digitalni talasni oblik. Napon ili struja koji predstavlja digitalni simbol. Svaki talasni oblik je sinusni i zbog toga je analogan, ali se naziva digitalnim jer je to signal u koji je upisana digitalna informacija. Brzina prenosa (data rate). Veliina u bitima u sekundi (bps) jednaka R=k/T=(1/T)log2M. k bita predstavlja simbol iz alfabeta koji ima ukupno M=2k simbola.
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

Literatura

Glover, Grant, Digital communications, Prentice Hall, 2000. B. Sklar, Digital communications, fundamentals and applications, PHPTR. Haykin, Communication systems, 4th edition, Wiley&Sons, 2004. Lukatela et al, Digitalne telekomunikacije, Beograd. Upamanyu Madhow, Fundamentals of Digital Communications, Cambridge University Press, 2008.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije