Professional Documents
Culture Documents
Termicka Obrada MFB
Termicka Obrada MFB
- Predavanje
Termika obrada je tehnoloki proces koji se sastoji iz zagrevanja metala do odredjene temperature, zadravanja na toj temperaturi i hladjenja do sobne temperature
Progrevanje
anj e Za gre v
Hladje
je jen ad Hl
nje
Zamrzavanje
Cilj termike obrade metala i legura jeste da se promene neke njihove mehanike i fiziko-hemijske osobine, pre svega faznim i strukturnim promenama u vrstom stanju; te su promene uglavnom funkcija temperature, vremena
Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic 2
U postupke obine termike obrade spadaju: arenje (difuziono, normalizaciono, meko, potpuno, rekristalizaciono, za otklanjanje napona); Kaljenje (zapreminsko ili potpuno, povrinsko); Otputanje (nisko, srednje, visoko).
arenje elika
arenje je vid termike obrade u toku koje se elini delovi zagrevaju do odredjenih povienih temperatura, dre izvesno vreme na tim temperaturama i zatim lagano hlade. Time se postie uspostavljanje strukturne ravnotee koja je poremeena nekim prethodnim postupkom termike ili mehanike obrade. Posle arenja se dobija perlitno-feritna, perlitna, ili perlitno-cementitna struktura (zavisno od sastava elika). Cilj arenja je da se popravi obradljivost elika, da se homogenizuje neujednaena struktura, uklone unutranji naponi, smanji tvrdoa, povea plastinost i ilavost itd.
Metodi arenja
dele se na postupke sa faznim promenama: difuzno, normalizaciono, meko i potpuno arenje i postupke arenja bez faznih promena rekristalizaciono arenje i arenje radi poputanja napona.
Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic 5
1050 - 1200C 10 - 40 h
Vh = 50
A C3 AC1
C
Austenit 900
AC
3
00 -1 /h
500C
600 500
0.4
Vreme
Austenit
Cm
30-50C
Na
AC3 (A Cm)
mi rno m va zd uh u
AC1
600 500
0.4
Vreme
Austenit
Cm
600 500
0.4
Vreme
Potpuno arenje
Zasniva se na zagrevanju elika do austenitnog podruja (30-50C iznad take AC3 ACm), zatim zadravanju na odabranoj temperaturi i veoma sporom hladjenju u pei u intervalu faznih promena (A3, ACm,- A1). Dalje hladjenje od A1 do sobne temperature moe biti na vazduhu. Svrha potpunog arenja jeste usitnjavanje zrna, otklanjanje nepovoljne Vidmanetenove strukture, ujednaavanje strukture, kao i otklanjanje sopstvenih napona, tako da elik postane meki i kovniji. Primenjuje se kod niskougljeninih elika kao priprema za duboko izvlaenje i za poboljanje mainske obradljivosti kod visokougljeninih elika.
Kad se kae samo arenje bez blieg odredjenja, misli se na potpuno arenje.
Temperatura
1100 1000 Temperatura, C 900
A
Austenit
Cm
30 - 50 C
1200
Up
ei
800 700
C3
AC1
AC1,3
723C
u uh zd va
600 500
Perlit + Ferit
Cementit + Perlit
0.4
Vreme
Izotermalno arenje
Deo se zagreva 30-50C iznad gornje kritine temperature AC3, zatim brzo hladi do temperature neto iznad 550C, zadrava pri toj temperaturi do zavretka perlitne promene i najzad hladi na vazduhu. Izotermalno arenje ima prednost u odnosu na potpuno arenje jer obezbeuje skraeno vreme procesa i dobijanje jednorodnije strukture.
Temperatura
1200 1100 1000 Temperatura, C 900
AC
Austenit
Cm
30 - 50 C
AC3 (ACm)
Brz o
AC1
800 700
AC1
AC1,3
723C
Iznad 550C
Na u uh zd va
600 500
Perlit + Ferit
Cementit + Perlit
0.4
Vreme
10
Vreme
11
eline odlivke i odlivke od livenog gvodja treba ariti radi otputanja napona pri elini delovi, obradjeni plastinom deformacijom na hladno are se radi smanjenja napona
na znatno niim temperaturama (250-300C ispod temperature rekristalizacije).
Ponekad se arenjem pri temperaturi od 150C izvodi tzv. stabilizaciono otputanje, uglavnom kod mernih i kontrolnih alata, da bi se postigla neophodna dimenziona stabilnost.
Temperatura AC3 (ACm) AC1 150-650C
Vreme
Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic 12
Kaljenje elika
Kaljenje elika je termika obrada koja se izvodi zagrevanjem radnog predmeta iznad temperature Ac3, za podeutektoidne i A1,3 za nadeutektoidne elike, progrevanjem na toj temperaturi i hladjenjem brzinom veom od kritine.
1200
600
1100 1000 Temperatura, C 900
A
C3
Austenit
Temperatura, C
400
Cm
30-50C
Ms 200
723C
0
Cementit + Perlit
Mf
600 500
-200
0 0.4 0.8 1.2 1.6 Sadraj C, maseni %
0.2
0.6
1.0
1.4
1.8
Sadraj C, maseni %
Zapreminsko kaljenje moe biti martenzitno (M) (kontinualno, stepenasto) i bejnitno (B) (izotermiko). Redje se koriste i varijante prekidno martenzitno i kontinualno bejnitno kaljenje, kao i talono kaljenje i "zamrzavanje".
Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic 13
Izvodi se neprekidnim hladjenjem komada iz austenitnog podruja do temperature ispod martenzitne promene Ms. Brzina hladjenja se bira tako da se sprei difuziona promena austenita sve do temperature martenzitnog preobraaja, gde on potpuno ili delimino prelazi u martenzit.
Temperatura, C
AF
A P
Povrina
Ms
Jezgro
AB
AM Mf Martenzit
Vreme (log)
14
AC3 AC1
Primenjuje se kod ugljeninih elika tankih preseka (10-12 mm) ili malih prenika 8-10 mm. Stepenastim kaljenjem smanjuju se unutranji naponi, deformacije i mogunost pojave prslina.
Temperatura, C
AF
AP
Povrina
Jezgro
AB
Ms AM Mf Martenzit
Vreme (log)
15
AC3 AC1
elik bejnitne strukture ima manju tvrdou (40-58 HRC) od martenzitne, ali je znatno duktilniji (plastiniji) i ilaviji od elika zakaljenog na martenzit i otputenog na istu tvrdou. Izotermiki se kale uglavnom delovi malih preseka, izradjeni od ugljeninih i niskolegiranih elika.
A Ferit + perlit (krupni) Temperatura, C AF Povrina Ferit + perlit (sitni) Gornji bejnit
ro Jezg
AP
AB Donji bejnit
Ms AM Mf Martenzit
Vreme (log)
Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic 16
AC3 AC1
ina Po vr gro Jez
jedino za neke elike iji KH dijagram ima istureno koleno. Kao rezultat kaljenja dobija se bejnitno-martenzitna struktura
Temperatura, C
AF
AP
T1 AB Ms Bejnit + martenzit Mf
Vreme (log)
Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic 17
Prekidno kaljenje
Prekidno kaljenje omoguuje da se deformacije delova pri kaljenju svedu na minimum, izbegnu prsline i dimenzijske greke.
18
19
Otputanje
Martenzit je suvie krt da bi se elini delovi sa takvom strukturom mogli uspeno primeniti u mainstvu. Osim toga, u njima zaostaju znatni unutranji naponi. Zato se uvek posle kaljenja, izvodi naknadno zagrevanje i
20
Zavisno od temperature zagrevanja pri otputanju ugljeninih elika, razlikuju se: nisko, Austenit 700 srednje i
Temperatura, C
visoko otputanje.
Pri niskom otputanju sopstveni naponi nastali pri kaljenju opadaju uz neznatno poboljanje plastinosti i odravanje visoke tvrdoe, jaine i otpornosti na habanje. Uglavnom se koristi za alate, opruge, kontrolnike. Isto tako, nisko se otputaju delovi posle povrinskog kaljenja, cementacije, cijanizacije ili karbonitriranja.
600 500 400 300 200 100 0 10 102 Ms Mf Martenzit 65HRC 250
103
104
105
106
Vreme, (logt), s
21
Pri srednjem otputanju jaina i napon teenja ostaju isti kao i posle kaljenja, ali raste granica elastinosti, otpornost na relaksaciju i dinamika izdrljivost (zbog pojave spoljanjih pritiskujuih napona pri hladjenju u vodi). Zato se na ovaj nain otputaju delovi kao to su opruge (lisnate, zavojne), poluge za balansiranje, matrice i sl.
Austenit 700 Temperatura, C 600 500 400 300 200 100 0 10 102 Ms Mf Martenzit 65HRC 250 Otputeni martenzit 500 Trustit Srednje otputanje 750 Sorbit Visoko otputanje
103
104
105
106
Vreme, (logt), s
22
Austenit 700 Temperatura, C 600 500 400 300 200 100 0 10 102 Ms Mf Martenzit 65HRC 250 Otputeni martenzit 500 Trustit Srednje otputanje 750 Sorbit Visoko otputanje
103
104
105
106
Vreme, (logt), s
23
Poboljanje
24
Reaustenitizacija
uobiajene temperature kaljenja, naknadno se zagreva do neto vie temperature i odmah potom kali. U toku zagrevanja jedan deo ugljenika difunduje na granice zrna i obrazuje fini cementit, a drugi deo (oko 0.3% C) ostaje rastvoren u austenitu. To znai da se kao konana struktura dobija martenzit sa 0.3% C i fini cementit, to predstavlja najbolju kombinaciju svojstava otpornosti (Rm, R0.2) i svojstava deformacije (A5 i Z).
Temperatura
Prvo kaljenje
Drugo kaljenje
Vreme
25
26
Povrinsko kaljenje
Temperatura AC3 AC1 I II III
Povrinsko kaljenje je termika obrada kojom se zakaljuju samo povrinski slojevi komada, dok njegovo jezgro zadrava poetnu strukturu. Tako se dobija velika povrinska tvrdoa uz veliku ilavost i delova od kojih se trae sledee osobine: velika otpornost povrine protiv habanja, poveana otpornost protiv udarnog dinamikog optereenja i visoka granica zamaranja povrine.
Tvrdoa HRC
Udaljenost od povrine
60
40
20 0 0 2 4 6 8 Udaljenost od povrine, mm
Povrinsko kaljenje se sastoji iz brzog zagrevanja povrinskih slojeva do temperature kaljenja i zatim brzog hladjenja; pri tome se austenit u povrinskim slojevima preobraava u martenzit. Prema izvoru toplote razlikujemo: povrinsko kaljenje plamenom i indukciono povrinsko kaljenje.
28
a)
b)
30
31
32
= 60 /
34
Indukciono kaljenje
35
36