SPECIFI NOSTI RADIJSKOG IZRA AVANJA

Tomislav Le Operativni menad ment Poslovna komunikologja 2. godina Viskoka kola Hrvatsko zagorje Krapina

Profesor Mario Plenkovi

Kao poseban oblik javnog komuniciranja, radio se pojavio dvadesetih godina pro log stolje a i vrlo je brzo osvojio svijet i u komunikacijsku teoriju i praksu unio brojne novine.

Radio je bio, i bio bi ostao da nije bilo masivnog razvoja Interneta najjeftinije sredstvo masovnog komuniciranja, ali zato je i danas jedan od najbr ih medija, a zbog tehni kih sposobnosti i mogu nosti da se radio prijemnik relativno jednostavno i povoljno nabavi radio je sredinom i krajem pro log stolje a postao naiskori teniji medij.

Bavljenje govorom novinara kao kriterijem novinarske kvalitete, pripada novijoj povijesti novinarstva. Tiskano novinarstvo, koje se na na im prostorima razvija od 18. stolje a, mnogo je starije od novinarstva elektroni kih medija, primjerice od radija, koji zapo inje emitirati 1926. godine.

GOVOR I RADIO
Govor je, uz glazbu, najva niji dio radijskog sadr aja (uz njih se, u emisijama snimanim u ambijentu ili u dramskim emisijama, mogu javljati i neki drugi zvukovi ili buka).

Radio institucionalizira govor i posreduje ga.

Pravila organiziranja govora proistje u prije svega iz prirode govora kao medija, a potom iz prirode radija kao medija. U sustavu toga govor se organizira prema vrsti programa (informativni, znanstveni, sportski, zabavni).

NOVINARSKI DISKURS I DOBAR JEZIK

Razumljivost izgovorenog, prema zapa anju Schneidera zahtijeva skroman fond rije i, malo ili ni ta dvozna nih rije i, estu uporabu fraza ili formula, izostanak ironije i kori tenje poznatih metafora.

Kvaliteta novinara, koja nije jednozna an ni lako odrediv pojam ovisi o komunikacijskim vje tinama novinara, o sposobnosti razigravanja, individualnosti, osobnoj realizaciji novinarskog zadatka.

Medijski stru njaci se sla u, da postoji potreba sustavnog obrazovanja novinara za govorenje.

Kako podijeliti govor u radiju?

Na - duhovit, poeti an i afektivan govor, a sva tri na ina pridonose ve oj interakciji sa slu ateljima!

Prema Lotmanu (1976) i njegovoj teoriji o strukturi umjetni kog teksta, duhovitim se mo e smatrati govor ili razgovor koji nastaje kao rezultat uslo njavanja osnovne strukture razgovora dodatnim strukturama.

Poeti nost je poruka u poruci.

Uz pojam poeti nost, vezuje se i afektivnost u govoru, koja je tako er jedan od na ina osje ajnoga govorenja, samo to je afektivno vi e izraz emocije govornika, a manje njegova sposobnost kreativnog kori tenja jezika.

Afektivnost je u govoru novinara va na jer "pokazuje ovjeka", a ne samo stroj, tj. radio koji govori kao stroj.

-spika - argon - Antena zagreb - Radio 101

UTJECAJ RADIA
Opasnost, koja postoji od kada je ovaj medij stvoren, je tzv. telehipnoza koja postoji zahvaljuju i spoznaji i mogu nosti jednodimenzionalnog audio percipiranja. Kada su audio stru njaci, znanstvenici, uspjeli putem audio (zvu ne) komunikacije hipnotizirati ovjeka postalo je jasno da je tajna hipnoti ke mo i u strukturi ljudskog govora, ritmu, intenzitetu, melodi nosti i drugim vrijednostima govora.