1

PROTOKOLI SIONSKIH MUDRACA ILI JEVREJSKA ZAVJERA

Prvih dana ruske revolucije 1917. godine iz tajne arhive Ministarstva unutranjih poslova, a po naredbi predsjednika Privremene revolucionarne Vlade masona kneza Ljvova, bile su izdane jevrejinu Vinaveru ( "spiritus rektor" konstitucione " kadetske " ruske stranke ) koja su se ticala jevrejstva. Jedan inovnik pomenutog ministarstva zadrao je i revers primopredaje. Izmeu ovih akata nalazio se jedan dosije na ijim koricama je stajalo: "predmet austrijskog podanika Teodora Herzla". U ovim koricama nalazio se, izmeu ostalih, jedan dokumenat na starojevrejskom i na francuskom jeziku. Na gornjem desnom kraju ovog dokumenta bilo je napisano: "Starjeinama Siona". Ovaj natpis znaio je da je dokumenat odreen samo za jednu malu elitnu grupu vodeih linosti jevrejskog naroda. Drugi dokumenat SA ISTOM SADRINOM, do koga se dolo drugim putem, dospio je prvi put u rusku javnost krajem prolog stoljea i to pod naslovom " PROTOKOLI SIONSKIH MUDRACA", koji mi i donosimo.

PREDGOVOR RUSKOM IZDANJU

" Protokoli skupova sionskih mudraca " koji se u ovoj knjizi tampaju, bili su prvi put objavljeni na ruskom jeziku 1905. godine, u drugom izdanju knjige Sergeja Nilusa: " Veliko u malom ". Rukopis je bio dobiven od jedne osobe koja je izvrila taan prevod sa originalnih dokumenata, ukradenih od jednog uticajnog rukovodioca frankmasonstva u Francuskoj. Kada su " Protokoli " bili objavljeni, zatitnici " progresa " i " potitenog plemena " pokuavali su da obesnae utiske koje su oni izazivali, nazivajui ih " apokrifnim ", ali kad se oni itaju sada, poslije svega to smo preivjeli za vrijeme nae " velike beskrvne revolucije ", nehotino osjea kao da ovi " Zapisnici " protiu onaj strani put kojim se naa nesrena Otabina survala na dno propasti pod rukovodstvom Jevreja i masona. " Protokoli " predstavljaju jedan dobro smiljen u svim detaljima plan, po kome Jevreji grebu osvojenju svijeta. Znatan dio toga plana ve je ostvaren i ako mi ne doemo k sebi blagovremeno, nama prijeti neminovna pogibija. " Poslije pojave "Protokola" prvi put u tampi, veina Rusa primila je ova otkria jevrejskih planova skeptiki, podrugljivo, kao obinu senzaciju. Sumnja u originalnost " Sionskih protokola " nije izazvala ak ni pokuaje da se oni provjere. Olaki skepticizam uopte se ne moe opravdati, on je u nas vie puta stvarao atmosferu nemara i aljkavosti koja je samo raspaljivala prohtjeve lukavstva i nevjerstva unutranjih i spoljnih neprijatelja. Strano je ignorisati sadrinu dokumenata koji odraavaju u sebi, kao u ogledalu, sva nalija posljednjih revolucija. Bili " Sionski protokoli " autentini ili ne oni slue ljudima kao klju i za nae nerede i metee" Tako su pisale " Moskovske Vjedomosti " 1910. godine Sad, pak, u 1918. godini, poslije "velike revolucije" ne moe a da se ne utvrdi pravilnost toga zakljuka.

" Protokoli " slue kao klju ne samo za prvu nau neuspjelu revoluciju, nego i za drugu, u kojoj je jevrejstvo odigralo tako kobnu za Rusiju ulogu. " Sionski protokoli " daju " osnovu i crtee po kojima e se izatkati samoraspadanje hrianske kulture". I toliko su vie oni pouni za nas, svjedoke samoraspada Rusije, koji udimo za njenim preporoajem, jer su u njima otkriveni putevi koje su neprijatelji hrianstva obiljeili u cilju naeg porobljavanja. Samo sa poznavanjem tih puteva moemo se uspjeno boriti protiv neprijatelja Hrista i hrianske kulture. PREDGOVOR SRPSKOM IZDANJU Sada, kada je veoma teko nabaviti uvene "Protokole Sionskih Mudraca", jer se oni sada unitavaju po tajnom nalogu jevrejske egzekutive od strane njenih agenata ( na teritoriji sovjetske Rusije unitava se zajedno sa knjigom i njen sopstvenik ), smatramo da je krajnje vrijeme da se iri krugovi nae italake publike upoznaju sa ovim djelom, u kojem su osobito jasno istaknuti razvitak i sutina tajne i po ovjeanstvo kobne jevrejsko masonske zavjere protiv Nejevreja cijelog svijeta. Ohola, zloinaka, neizmjerna, iskonska i to je najstranije, bezobzirna vjerska mrnja, neobino izbija iz svih redova ovih protokola; ona vri....kljua i preliva se iz lonca prepunog najodvratnije zlobe i osvete, ona ve predosjea bliski kraj svog vjekovnog strpljenja kada e moi da prospe cijelom svijetu otrov bratoubilake klasne borbe, anarhije i sveopte bijede, da uniti sve, to smo vjekovima stvarali i smatrali za sveto, pa onda nad preostalom ljudskom masom lienom razuma i svakog moralnog osjeanja ostvari carstvo Velikog Internacionala sa judejskim carem "Doma Davidova ". Svoj konaan cilj i zloinaki plan ta banda Sionskih Mudraca nastojala je da krije od oiju nepozvanih a slui se svim sredstvima kao parolom: " cilj opravdava sredstvo ".

Senzacioni proces u Bernu ( 1953. godine ) koji se pretvorio u komediju sa unaprijed odreenim krajem, samo je potvrdio da ni podmitljivost, ni krivokletstvo zaluenih ili beskarakternih Nejevreja nije pomoglo jevrejstvu da dokae " neistinitost " " Protokola ". Doista su smijeni pokuaji jevrejstva da opovrgnu autentinost " Protokola ", kada ono djelima svojih pisaca ( Jakov Kljackin, Luj Levi, asopis loe Bnaj-Brit, memoarima voe cionista Teodora Hercla i drugih ) i svim svojim postupcima stalno potvruje njihovu istinitost i injenicu, da " izabrani narod " stalno svim sredstvima tei da zavlada svijetom pomou svojih vjernih a esto nesvjesnih sluga-raznih internacionala. U Bernskom procesu jevrejstvo nije uspjelo da opovrgne tanost objavljenih " Sionskih protokola ". Novine, koje se nalaze u rukama jevrejskih kapitalista, objavile su namjerno netaan izvjetaj o suenju u Bernu. Rezultat suenja pak je stvarno sljedei: optueni Haler, Ebersold i Majer osloboeni su optube i tuilaka strana ima da im plati trokove; glavni optueni knjar Silvijo nel osuen je svega na 20 vajcarskih franaka globe i na plaanje 5/18 svih sudskih trokova za prestup lana 14 zakona grada Berna o " nemoralnoj literaturi

Protokol broj 1. Pravo je sila. Sloboda je ideja. Liberalizam. Zlato. Vjera. Samouprava. Despotizam kapitala. Unutranji neprijatelj.

Gomila. Anarhija. Politika i moral. Pravo jaega. Neoborivost masonsko - jevrejske vlasti. Cilj opravdava sredstva. Gomila je slijepac. Politika azbuka. Partijski razdori. Najcjelishodniji je nain uprave autokratija. Alkohol. Klasicizam. Razvrat. Princip i pravila masonsko - jevrejske vlade. Teror. Sloboda, jednakost, bratstvo. Princip dinastike uprave. Unitenje privilegija gojske aristrokratije. Nova aristrokratija. Psiholoki raun. Apstrakcija slobode. Smjenjivanje narodnih predstavnika. ...Odbacivi frazerstvo, mi emo govoriti o znaaju svake misli, a sravnjavanjem i zakljucima osvjetliti okolnosti ! Dakle, ja formuliem nau sistemu sa naeg i gojskog* gledita. Treba napomenuti, da su ljudi sa ravim instiktima mnogobrojniji od dobrih, pa prema tome najbolji rezultati u upravljanju njima postiu se nasiljem i zastraivanjem, a ne akademskim rezonovanjem. Svaki ovjek tei ka vlasti, svaki bi htio da bude diktator, kad bi samo mogao, ali je pri tome rijedak onaj koji ne bi bio gotov da rtvuje sveopte dobro radi postignua svoga linog blaga. ta je zadravalo grabljive ivotinje koje se zovu ljudi? ta ih je rukovodilo do danas? U poetku drutvenog ureenja oni su se potinili gruboj i slijepoj sili; docnije zakonima, koji su u stvari ta ista sila, samo maskirana. Izvodim zakljuak da je po zakonu prirode pravo u sili. Politika sloboda je ideja, a ne fakt. Ovu ideju treba umjeti primjenjivati, kad je to potrebno, da se idejnim mamcem privuku narodne snage u svoju partiju, ako je ona namislila da slomije drugu partiju koja se nalazi na vlasti. Ovaj zadatak postaje laki ako se protivnik i sam zarazi idejom slobode, takozvanim liberalizmom, te zbog ideje popust u

svojoj moi. Tu e se i ispoljiti trijumf nae teorije: olabavljene i *) Goj je jevrejska rije kojom Jevreji zovu svakog onog koji nije Jevrejin pa ma kojoj narodnosti on pripadao, poputene dizgine uprave onog asa, po zakonu bia, prihvata i prikuplja nova ruka, jer sljepa sila naroda ne moe ni dana probaviti bez rukovoe i nova vlast samo zauzima mjesto stare koja je oslabila od liberalizma. U nae vrijeme pojavila se vlast zlata koja je zamijenila liberale upravljae. Bilo je vrijeme kad je upravljala vjera. Ideja slobode je neostvarljiva, jer niko ne umije da se koristi njome umjereno. Treba samo za izvjesno vrijeme prepustiti narodu samoupravu i ona se ubrzo pretvara u razuzdanost. Od tog momenta poinju nicati meusobne rasprave, koje uskoro prelaze u drutvene bitke, u kojima drave gore i njihov znaaj pretvara se u pepeo. Da li se drava iznutra u vlastitim trzavicama, ili unutranje nesuglasice bacaju pod vlast spoljanjih neprijatelja, tek u svakom sluaju ona se moe smatrati kao nepovratno propala; ona je pod naom vlau. Despotizam kapitala, koji je sav u naim rukama, prua joj slamicu za koju se drava, htjela ne htjela, mora drati; u protivnom sluaju ona se kotrlja u propast. Onoga, koji bi po svojoj liberalnoj dui rekao, da su rezonovanja ovakve vrste nemoralna, ja u da upitam: ako svaka drava ima dva neprijatelja, i ako joj je u odnosu prema spoljnom neprijatelju doputeno i ne smatra se za nemoralno da upotrebljava svakojake mjere u borbi, kao na primjer, neupoznavati neprijatelja sa planovima napada ili odbrane, napadati na njega nou ili sa neravnim brojem ljudi, zato bi se onda takve mjere u odnosu prema gorem i opasnijem neprijatelju, ruiocu drutvenog stroja i blagostanja, mogle nazvati i nedozvoljenim i nemoralnim?

Moe li se zdrav, logian um pouzdati da uspjeno rukovodi gomilama pomou razumnih ubijeenja ili savjeta, kada su mogue protivrjenosti, pa ma i besmislene, ali koje se mogu uiniti prijatnije narodu koji povrno shvata i razumjeva? Rukovodei se iskljuivo sitnim strastima, praznovjericama, obiajima, tradicijama, i sentimentalnim teorijama, ljudi u gomili i ljudi gomile podleu partijskom cijepanju koje ometa svaki sporazum, ak i na podlozi potpuno razumnog savjeta i uvjerenja. Svaka odluka gomile zavisi od sluajne ili podmetnute veine, koja, zbog neznanja politikih tajni, donosi apsurdnu odluku koja unosi klicu anarhije u upravu. Politika nema niega zajednikog sa moralom. Vladalac koji se rukovodi moralom nije politiar, te stoga nije ni vrst na svome prijestolu. Ko hoe da upravlja mora pribjegavati i lukavstvu i licemjerstvu. Velike narodne osobine - otvorenost i potenje - poroci su u politici, jer oni obaraju sa prestola bolje i sigurnije nego najai neprijatelj. Ove osobine treba da budu atributi gojskih drava, mi pak ne moramo se rukovoditi njima. Nae pravo je u sili. Rije pravo je apstraktna i niim nedokazana misao. Ta rije ne znai vie nego: dajte mi ono to hou, da bih time pribavio dokaz da sam jai od vas. Gdje poinje pravo? Gdje se svrava ono? U dravi, u kojoj je slaba organizacija vlasti, bezlinost zakona i vladaoca koji su obezlieni umnoenim zbog liberalizma, pravima, u toj dravi ja crpim novo pravo: da jurnem po pravu monog i da zbriem sve postojee poretke i ustanove i da stavim svoju ruku na zakone, da preustrojim sve ustanove i da postanem gospodar onih koji su nam prepustili prava svoje sile, odrekavi se njih dobrovoljno, liberalno...

Dok se sve savremene vlasti kolebaju i ljuljaju, naa e vlast biti neoboriva i jaa od drugih, jer ona e biti nevidljiva sve dotle, dok se toliko ne uvrsti da je ve nikakvo lukavstvo ne moe potkopati. Od privremenog zla, koje smo sada prinueni da vrimo, proizai e dobro nepokolebljive uprave koja e uspostaviti pravilan tok mehanizma narodnog bia, poremeenog liberalizmom. Rezultat opravdava sredstva. Obratimo panju u naim planovima ne toliko na ono to je dobro i moralno, koliko na ono to je potrebno i korisno. Pred nama je plan, u kome je strategijski izloena linija, od koje ne moemo odstupati bez rizika da vidimo ruenje mnogo vjekovnih radova. Da bismo izradili i pripremili cjelishodna dejstva, treba imati u vidu: podlost, kolebljivost, nepostojanstvo gomile, njenu nesposobnost da razumije i potuje uslove sopstvenog ivota, sopstvenog blagostanja. Treba pojmiti da je mo gomile slijepa, nerazumna, da ona ne rasuuje, da samo oslukuje na desno i lijevo. Slijepac ne moe voditi slijepe a da ih ne dovede do propasti - lanovi gomile, bukai iz naroda, ma i genijalno pametni ali bez razumijevanja u politici ne mogu se pojavljivati u svojstvu rukovodioca gomile a da ne upropaste cijelu naciju. Samo ono lice koje je iz djetinjstva pripremano za autokratiju moe znati i itati rijei sastavljene iz politikih uslova. Narod, preputen samom sebi, to jest bukaima i voama iz njegove sredine, sam sebe rui i lomi partijskim razdorima, izazvanom tenjom za vlau i poastima i neredima koji iz toga proizilaze. Mogu li se narodne mase mirno, bez takmienja, da razmisle, da upute poslove svoje zemlje koji se ne mogu mjeati sa linim interesima? Mogu li se one braniti od spoljanjih neprijatelja? To se ne da zamisliti, jer plan razdrobljen na

toliko dijelova koliko je glava u gomili gubi svoju cijelinu, pa prema tome postaje nepojmljiv i neizvodljiv. Samo autokratno lice moe izraditi planove opirne i jasne, u jednom redu koji ini raspodjelu svega to se nalazi u mehanizmu dravne maine; iz toga treba zakljuiti da se cjelishodna za jednu zemlju uprava mora skocentristai u rukama jednog odgovornog lica. Bez apsolutnog despotizma ne moe postojati civilizacija koju ne sprovode mase ve njihov rukovoa, pa ma ko on bio. Gomila je barbarin koji ispoljava svoje barbarstvo u svakoj prilici. im se gomila doepa slobode, ona je ubrzo pretvara u anarhiju koja je sama po sebi najvii stepen barbarsva. Pogledajte na pijane ivotinje, onesvjeene vinom, na iju je neogranienu upotrebu dato pravo zajedno sa slobodom. Neemo valjda dopusti da i nai dou dotle....Narodi gojski zanijeti su alkoholnim napitcima, a omladina njihova oaavila je od klasicizma i ranog razvrata, na koji ih je podbadala i nagonila naa agentura - guverneri. lakeji, guvernante - u bogatim kuama, pomonici, kelneri, i nae enskinje - u mjestima gdje se goji vesele i zabavljaju. U ove posljednje ja ubrajam i takozvane dame iz svijeta, njihove dobrovoljne sljedbenice u raskoi i razvratu. Naa je parola sila i licemjerstvo. Samo sila pobijeuje u stvarima politikim, naroito ako se ona krije u talentima koji su neophodni za dravnike. Nasilje mora biti princip, a lukavstvo i licemjerstvo pravilo za sve vlade koje ne ele da stave svoju krunu pred noge agenata kakve bilo nove sile. Ovo zlo je jedino sredstvo da se doe do cilja - dobra. Prema tome mi ne smijemo prezati od podmiivanja, prevare i izdajstva. kad oni treba da poslue postignuu naih ciljeva. U politici treba umijeti bez kolebanja uzimati tuu svojinu ako se pomou nje moemo doepati pokornosti i vlasti Naa drava, idui putem mirnog osvajanja, ima pravo da zamijeni strahote rata neprimjetnijim i cjelishodnijim kaznama kojim treba podravati teror koji dovodi do slijepe poslunosti. Pravina ali neumoljiva strogost najvei je

10

faktor dravne sile: ne samo radi koristi nego i u ime dunosti, pobjede radi, mi se moramo drati programa nasilja i licemjersva. Doktrina rauna toliko je jaka koliko i sredstva koja ona upotrebljuje. Prema tome mi emo trijumfovati i potiniti sve vlade svojoj nadvladi ne toliko pomuu samih sredstava, koliko doktrinom strogosti.. Dosta je da znaju da smo neumoljivi pa da prestane svaka neposlunost. Jo u stara vremena mi smo u narodu prvi put uzviknuli sloboda, jednakost bratstvo, tako mnogo puta od tada ponavljane od nesvjesnih papagaja koji odasvud doletjee na ove mamce, sa kojima oni odnesoe blagostanje svijeta, istinsku slobodu linosti, ranije tako dobro zatienu od pritiska gomile. Toboe pametni, inteligentni Goji nisu se snalazili u apstraktnosti izgovorenih rijei, nisu primijetili protivrjenosti njihovog znaenja i uzajamni odnos meu njima, nisu uvidjeli da u prirodi nema jednakosti, ne moe biti slobode, da je sama priroda ustanovila nejednakost umova, karaktera i sposobnosti, kao i potinjenost njenim zakonima, nisu razmislili da je gomila slijepa, da su njeni voe - bukai izabrani od njene sredine radi upravljanja, u pogledu politike takvi isti slijepci kao i ona sama, da ovjek posveen, pa ma bio i ludak, moe da upravlja, a neposveen, pa ma bio i genije nita nee u politici razumjeti. Sve su to Goji izgubili iz vida. Meutim, na tome se temeljila i zasnivala dinastika vladavina; otac je predavao sinu znanje toka politikih poslova, tako da ga niko nije znao sem lanova dinastije, i nije mogao izdati njegovu tajnu narodu kojim se vlada i upravlja. U toku vremena smisao dinastike predaje pravog stanja politikih poslova bio je izgubljen, to je posluilo uspjehu nae stvari. U svim krajevima svijeta rijei "sloboda, jednakost, bratstvo" uvrstale su u nae redove, preko naih slijepih agenata, itave legione, koji su oduevljeno nosili nae zastave. Meutim te su rijei bile crvii koji su podgrizli

11

blagostanje Goja, unitavajui svugdje mir, spokojstvo, solidarnost, ruei sve pred osnove njihovih drava. Vi ete vidjeti docnije da je to posluilo naem trijumfu; to nam je pruilo mogunost, izmeu ostalog, da dograbimo u svoje ruke najvaniji adut - unitenje privilegija, drugim rijeima same sutine gojske aristrokracije, koja je bila jedina protiv nas zatita naroda i zemlje. Na ruevinama prirodne nasljedne aristrokracije, mi smo podigli aristrokraciju nae inteligencije, na elu svega - novane. Cenzus ove nae aristrokracije mi smo ustanovili u bogatstvu, koje od nas zavisi, i u nauci, koju pokreu nai mudraci.

Na trijumf je bio olakan jo i time to smo u optenju sa potrebnim nam ljudima uvijek uticali na najosjetljivije strane ovijejeg uma - na raun, na pohlepnost, na nezasitost i nezajaljivost materijalnih potreba ovjeka; a svaka od tih pobrojanih ovjekovih slabosti, najposlije uzeta, sposobna je da ubije inicijativu, stavljajui volju ljudi na raspoloenje kupcu njihove djelatnosti. Apstrakcija slobode pruila je mogunost da se gomile ubijede da vlada nije nita drugo nego upravnik na dobru sopstvenika zemlje - naroda, i da se ti, upravnici mogu mijenjati kao pohabane rukavice. Okolnost pak da se narodni predstavnici mogu smijenjvati stavljala ih je na raspoloenje nama i naim ciljevima Protokl broj 2. Ekonomski ratovi su osnov jevrejske prevlasti. Pokazna ( previdna ) administracija i "tajni sastanci" . Uspjesi razornih doktrina. Uloga tampe. Prilagoavanje u politici. Vrijednost zlata i dragocijenost jevrejske rtve.

12

Za nas je neophodno potrebno da ratovi, po mogunosti, ne donose nikakve teritorijalne koristi; to e prebaciti rat na ekonomsku osnovicu i narodi e u naoj pomoi sagledati silu nae prevlasti, a takvo stanje stvari stavie obje strane na raspoloenje naoj internacionalnoj agenturi, koja je snabdjevena milionima oiju, pogleda nesprjeavanim nikakvim granicama. Tada e naa meunarodna prava smrviti nacionalna prava i vladae narodima isto onako kao to graansko pravo pojedinih drava upravlja meusobnim odnosima svojih podanika. Administratori, koje mi vrbujemo iz publike zavisnosti od njihovih ropskih sposobnosti, nee biti lica pripremljena za upravljanje, i stoga e oni lako postati pioni u naoj igri, u rukama naih uenih i genijalnih savjetnika, specijalista vaspitanih jo iz ranog djetinjstva za upravljane poslovima cijelog svijeta. Kao to vam je poznato, ovi nai specijalisti crpili su radi upravljanja potrebne podatke iz naih politikih planova, iz eksperimenata i iskustva istorije, iz posmatranja svakog tekueg momenta. Goji se ne rukovode praktikom bespristrasnih istorijskih posmatranja ve teoretinom rutinom, bez ikakvog kritikog odnosa prema njenim rezultatima. Prema tome mi nemamo potrebe da od njih zaziremo - neka se oni za sada vesele ili ive u nadama na nove zabave, ili u uspomenama o preivljenim. Neka za njih igra najglavniju ulogu ono to smo im mi ulili da priznaju za zahtijeve nauke ( teorije ). U tom cilju mi stalno, putem nae tampe, pohranjujemo slijepu vjeru u njih. Intelektualci Gojski ponosie se svojim znanjima i, ne provjeravajui ih logiki, sprovodei u dijelo sva pocrpena iz nauka saznanja koja su nai agenti vjeto iskobinovali u cilju vaspitanja i obrazovanja umova u potrebnom za nas pravcu. Ne mojte misliti da su naa tvrenja prazna i neosnovana: obratite panju na uspjehe darvinizma, marksizma, nieizma, koji su tako zgodno sa nae strane udeeni. Razorni i pogubni znaaj ovih pravaca za gojske umove bar za nas mora biti oigledan.

13

Mi se moramo obazirati na savremene misli, karaktere, tendencije naroda, da ne bismo imali promaaja u politici , i upravljanju administrativnim poslovima. Trijumf nae sisteme, ije dijelove mehanizma moemo rasporeivati razno, prema temperamentu naroda koje sretamo na svom putu, ne moe imati uspjeha ako se praktina primjena ne bude osnivala na sumiranju prolosti u vezi sa sadanjou. U rukama savremenih drava nalazi se velika sila koja stvara kretanje misli u narodu - to je tampa. Uloga tampe je da iznosi tobo neophodne zahtijeve, da prenosi albe narodnoga glasa, da izraava i stvara nezadovoljstvo. Ali drave se nisu umijele koristiti ovom silom i ona se nala u naim rukama. Kroz nju smo se doepali uticaja ostajui ipak u sjenci i zaklonu; zahvaljujui njoj mi smo prikupili svoje rezultate, bez obzira na to to smo ga morali uzimati iz itavih potoka krvi i suza.........Ali mi smo se okupili rtvujui mnoge iz naeg naroda *. Svaka rtva s nae strane vrijedi hiljadu Goja pred bogom. Protokol broj 3. Simbolina zmija i njen smisao. Nepostojanost ustavnih terazija. Teror u dvorovima. Vlast i astoljublje. Parlamentske govornice, pamfleti. Zloupotrebe vlasti. Ekonomsko ropstvo. "Prava naroda" . pekulanti i aristokracija. Armija masono - jevrejstva. Degenerisanje Goja. Glad i pravo kapitala. Gomila i krunisanje "gospodara cijelog svijeta" . Osnovni predmet programa buduih narodnih kola. Tajna nauke drutvenog ureenja. Opta ekonomska kriza. Bezopasnost za "nae" . Despotizam masonstva je carstvo razuma. Gubitak rukovoe. Masonstvo i velika francuska revolucija. Car - despot Sionske krvi. Uzroci po kojima se masonstvu ne moe nakoditi. Uloga tajnih masonskih agenata. Danas vam mogu saoptiti da je na cilj ve na nekoliko koraka pred nama. Ostaje jo jedan mali prostor, i cijeli na

14

put gotov je ve da sastavi svoj krug simboline Zmije kojom mi predstavljamo na narod. Kada se taj krug sastavi, sve evropske drave bie njime zatvorene i stegnute kao presom . Savremena ustavna vaga skoro e se preturiti, jer smo je mi udesili netanu zato, da bi se ona njihala dok ne istupi i ne pokvari se njen oslonac - odra. Goji su mislili da su ga vrlo vrstog iskovali i jednako su iekivali da se vaga uravnotei. ali je odra - vladari - zaklonjen svojim predstavnicima, koji su neozbiljni zanosei se svojom beskontrolnom i neodgovornom vlau. Za tu vlast oni su obavezni teroru koji je navejan - donesen u dvorove. Nemajui pristupa ka svome narodu, u samu njegovu sredinu, vladari ve nisu u stanju da se dogovore sa njim protiv vlastoljubaca. Vladarska sila, koja vidi, i slijepa narodna sila, budui razjedinjena naom vjetinom, izgubile su svaki znaaj, jer su posebno, kao slijepac bez palice, posve nemone

Da bismo podstakli vlastoljupce na zloupotrebu vlasti mi smo protiv stavili jedno drugome sve snage, razvivi njihove liberlne tendencije ka nezavisnosti. Mi smo u tom pogledu izazvali svekoliku preduzimljivost, naoruali smo sve ambicije, istakli smo vlast kao metu za sve ambicije. Od drava napravili smo arene, na kojima se odigravaju smutnje i metei. jo malo pa e se neredi, bankrotstvo pojaviti svugdje....... Neiscrpni brbljivci pretvorili su sjednice parlamenata i administrativnih skupova u oratorske utakmice Smjeli novinari, bezobzirni pamfletisti, svakodnevno napadaju administrativni personal. Zloupotrebe vlasti definitivno e pripremiti sve ustanove za pad, i sve e poletijeti strmoglavce pod udarima izbezumljene gomile.

15

Narodi su sirotinjom prikovani za teki rad jae nego to ih je prikovalo nekadanje ropstvo; od njega su se ovako ili onako mogli osloboditi, mogli su se s njim obraunati, no od nevolje se ne mogu otrgnuti. Mi smo unijeli u ustave takva prava koja su za mase fiktivna a ne stvarna. Sva ova takozvana prava naroda mogu postojati samo u ideji koja se na praksi nikad ne ostvaruje. ta dobija proleter, savijen kao gudalo na svome tekom poslu, prignjeen svojom sudbinom, od toga to su brbljivci dobili pravo da brbljaju, novinari da piu svakojake gluposti naporedo sa ozbiljnim stvarima, kad proletarijat nema nikakve druge vajde od ustava sem onih alosnih mrvica koje mu mi bacamo sa naeg stola kao naknadu za njihove glasake kuglice u korist naih propisa i namjetenika, naih agenata?........ Republikanska prava za siromahe su samo gorka ironija, jer neophodnost maltene svakodnevnog rada ne da mu da se koristi njima, ali zato mu oduzima garanciju stalne i sigurne zarade, bacajui ga u zavisnost od trajkova, poslodavaca ili drugova. Narod je pod naim rukovoenjem unitio aristokraciju, koja je bila njegova prirodna zatita i hraniteljka radi svoje vlastite koristi nerazdvojno skopane sa narodnim blagostanjem. Sada ipak, sa unitenjem aristokracije, on je pao pod pritisak pekulacije obogaenih probisvjeta i varalica koji su nalegli na radnike kao nemilosrdna mora. Mi emo se pojaviti kao tobonji spasioci radnika od tog jarma, kad mu predloimo da stupi u redove nae vojske - socijalista, anarhista, komunista, kojima mi uvijek ukazujemo potporu tobo iz bratskog pravila opte ovjeanske solidarnosti naeg socijalnog masonstva. Aristokracija, koja se po pravu koristila trudom radnika, bila je zainteresovana u tome da radnici budu siti, zdravi i snani. Mi smo pak zaintersovani u obrnuto; u degeneraciju Goja. Naa je vlast u hroninom gladovanju i

16

slabljenju radnika, jer ga to potinjava naoj volji, a kod svojih vlasti on nee nai ni snage, ni energije da se odupre njoj. Glad stvara kapitalu pravo na radnika pouzdanije nego to je to pravo davala aristrokraciji carska vlast. Nevoljom i zavidljivom mrnjom koja iz nje proistie mi pokreemo gomile i njihovim rukama briemo i satiremo one koji nam smetaju na naem putu. Kada doe vrijeme da se na gospodar cijelog svijeta krunie - tada e te iste ruke zbrisati sve ono to bi ovome moglo biti na smetnji. Goji su se odvikli da misle bez naih naunih savjeta. Stoga oni i ne vide neodstupnu neophodnost, koje emo se mi, kad nastupi nae carstvo, neodlono pridravati, a naime: da u narodnim kolama treba predavati jedinu istinsku nauku, prvu meu svima - nauku o ureenju ovjeanskog ivota, drutvenog stroja koji zahtijeva podjelu rada, a sljedstveno i podjelu ljudi na klase i stalee. Neophodno je da znaju svi da jednakosti ne moe biti usljed razlike u naimenovanju djelatnosti, da ne mogu podjednako odgovarati pred zakonom onaj koji svojim postupkom kompromituje cijeli stale i onaj koji njime ne dodoiruje nikoga drugog sem svoje asti. Pravilna nauka drutvenog ureenja, u ije tajne mi ne doputamo da Goji budu posveeni, pokazala bi svima da se mjesto i rad moraju odravati u odreenom krugu da ne bi bili izvor ovjeanskih muka koje dolaze od nesaglasnosti vaspitanja sa radom. Izuavajui ovu nauku narodi e poeti dobrovoljno da se pokoravaju vlastima i dravnom ureenju koje one stvore. Pri sadanjem stanju nauke i njenog pravca koji smo joj mi dali, narod vjerujui slijepo tamapnoj rijei, gaji, po neznanju svom a u zabludama koje smo mi ulili, neprijateljstvo prema svima staleima koje on smatra kao vie od sebe, jer ne razumije znaaj svakog stalea.

17

Pomenuto neprijateljstvo e se jo vie pojaati na podlozi ekonomske krize koja e zaustaviti berzanske pogodbe i tok industrije. Stvorivi svima pristupanim nam podzemnim putevima, a pomou zlata koje je sve u naim rukama, optu ekonomsku krizu, mi emo baciti na ulicu itave gomile radnika jednovremeno u svim krajevima Evrope. Ove gomile pojurie sa nasladom da prolivaju krv onih, kojima one u prostoti svoga neznanja zavide jo iz djetnjstva i ija e imanja tada moi da opljakaju. Nae oni nee dirati, jer e nam momenat napada biti poznat i mi emo preduzeti mjere za obezbjeenje svojih. Mi smo uvjereni da e progres dovesti sve Goje do carstva razuma. Na despotizam e i biti takav, jer on e umjeti da razumnom strogou da stia sve nemire, da iskorijeni liberalizam u svim ustanovama. Kada je narod uvidio da mu se u ime slobode ine svakojaka ustupanja i poputanja, on je na mah oubrazio da je gospodar i gurnuo vlast, ali je, naravno kao i svaki slijepac, nabasao na masu prepona; pojurio je da trai rukovodioca, nije se dosjetio da se vrati preanjem i poloio je svoja punomoja pred nae noge. Sjetite se francuske revolucije kojoj smo mi dali ime velika : tajne njene pripreme dobro su nam poznate, jer je ona djelo ruku naih. A od toga doba mi vodimo narode od jednog razoarenja do drugoga, da bi se oni i nas odrekli u korist onog Cara despota Sionske krvi kojega mi pripremamo svijetu. U dananje vrijeme mi smo kao meunarodna sila nepovredivi, jer ako nas napadaju jedni podravaju nas i tite druge drave. Neiscrpna podlost gojskih naroda, koji puze pred silom, koji nemaju saaljenja prema slabosti, koji su nemilostivi prema pogrekama i snishodljivi prema zloinima, koji nee da podnose protivrijenosti slobodnoga ureenja, koji su strpljivi do muenitva pred nasiljem

18

smijelog despotizma - eto ta sve pomae i doprinosi naoj nezavisnosti. Od savremenih premijera - diktatora oni trpe i podnose takve zloupotrebe, od kojih bi za najmanju oni odrubili glave dvadesetorici kraljeva. ime da se objasni takva pojava, takva nedosljednost narodnih masa u svom odnosu prema dogaajima, reklo bi se, jednoga reda? Ta se pojava objanjava time, to ovi diktatori apuu narodu preko svojih agenata da oni tim zloupotrebama nanose tetu dravama radi viih ciljeva - postizanje dobra dotinih naroda, njihovog meunarodnog bratstva, solidarnosti i ravnopravnosti. Razumije se, njima ne govore da se takvo sjedinjenje mora izvriti samo pod naom dravom. I tako narod osuuje prave i opravdava krive, ubijeujui se sve vie i vie u to da on moe da ini sve to poeli. Zahvaljujui takvom stanju stvari, narod rui svaku postojanost i stvara nerede na svakom koraku. Rije " sloboda " podstie ljudska drutva na borbu protiv svake sile, protiv svake vlasti, pa ta vie Boanske i prirodne. Eto zato emo morati, kad se zacarimo, da tu rije sasvim iskljuimo iz ovjeijeg rijenika kao princip ivotinjske sile koja pretvara gomile u krvolone zvijeri. Istina te zvijeri zaspu svaki put kad se napiju krvi, i za to vrijeme lako ih je okovati u lance, ali ako im se na da krvi, one ne spavaju i bore se.

Protokol broj 4.

19

Stadiumi republike. Spoljanje masonstvo. Sloboda i vjera. Meunarodna trgovako - industrijska konkurencija. Uloga pekulacije. Kult zlata. Svaka republika prolazi kroz nekoliko stadijuma. Prvi od njih obuhvata prve dane ludovanja i bjesnila slijepeva, kad on juri kao sumanut desno lijevo: drugi se sastoji u demagogiji, od koje se raa anarhija koja neizbjeno vodi despotizmu, ali ve ne zakonitom, otvorenom, pa prema tome i odgovornom, nego nevidljivom i nepoznatom i nita manje osjetnom despotizmu kakve bilo tajne organizacije. Ova organizacija dejstvuje prikriveno iza lea raznih agenata, ija smijena ne samo da ne kodi nego pomae tajnoj sili koja se, zahvaljujui toj smijeni, oslobaa neophodnosti da troi svoja sredstva na naknade dugoronim slubenicima. Ko i ta moe svrgniti nevidljivu silu! A naa je sila ba takva. Spoljanje masonstvo slui njoj i njenim ciljevima kao slijepi zaklon i prikrie, ali plandejstva ove sile pa ak i mjesto njenog bavljenja ostae za cijeli narod nepoznati. No i sloboda bi mogla biti nekodljiva i postojati u svakodnevnom dravnom ivotu bez utrba po blagostanje naroda, kad bi se ona odravala na principima vjere u Boga, na bratstvu ovjeanstva, van misli o jednakosti kojoj protivrjee sami zakoni sazdanja koji su ustanovili potinjenost. Kod takve vjere narod bi bio pod upravom i staranjem svojih parohija i iao bi smjerno i krotko pod rukom svoga duhovnog pastira, pokoravajui se Boijem rasporedu na zemlji. Eto zato moramo neminovno potkopati vjeru, iupati iz uma Goja sami princip Boanstva i Duha i zamijeniti sve to aritmetikim raunima i materijalnim potrebama. Da umovi Goja ne bi stizali da misle i zapaaju, treba ih odvratiti na industriju i trgovinu. Tako e sve nacije traiti svoje koristi i u borbi za njih nee primjetiti svog zajednikog neprijatelja. Ali da bi sloboda konano razjela i razorila gojska drutva, treba industriju staviti na pekulantnu podlogu; to e

20

doprinjeti da se ono to industrija otme od zemljoradnje ne zadri u rukama, ve da pree u pekulaciju, to jest u nae klase. Naporna borba za nadmonost, udarci u ekonomskom ivotu stvorie, a i stvorili su ve, razoaranja, hladna i nemila drutva. Ova drutva imae potpunu odvratnost prema vioj politikoj religiji. Njih e rukovoditi samo raun, to jest zlato, prema kome e oni gajiti pravi kult, radi onih materijalnih naslada koje ono moe dati. Tada e nie klase Goja, ne iz elje da slue dobru, pa ta vie i ne radi bogatstva, ve iz iste mrnje prema privilegovanim, poi za nama protiv naih konkurenata na vlast - intelektualaca Goja. Protokol broj 5. Stvaranje pojaane centralizacije uprave. Putevi masonstva ka dohvatanju vlasti. Uzroci nemogunosti sporazuma meu dravama. " Predizabranitvo " Jevreja. Zlato je pokreta dravnih mehanizama. Monopoli u trgovini i industriji. Znaaj kritike. "Pokazne" (" opsjenite" ) ustanove. Premorenost od govornitva. Kako da se dohvati u ruke javno miljenje. Znaaj line inicijative. Nadvlada. Kakav se oblik administrativne uprave uprave moe dati drutvima u kojima je podmitljivost ula svuda, gdje se do bogatstva dolazo samo vijetim iznenaenjima poluvaralakih mahinacija, gdje vlada raskalanost, gdje se moral odrava kaznenim mjerama i surovim zakonima a ne dobrovoljno usvojenim principima, gdje su osjeaji prema otabini i religiji zamrljani kosmopolitskim ubijeenjem? Kakav se drugi oblik uprave moe dati ovim drutvima, ako ne onaj despotski koji u vam opisati dalje? Mi emo stvoroti pojaanu civilizaciju uprave da bi smo sve drutvene snage doepali u svoje ruke. Mi emo mehaniki regulisati sve radnje politikog ivota naih podanika novim zakonima. Ti e zakoni oduzeti jedno za drugim sve slobode i poputanja koje su Goji dozvoljavali, i

21

nae carstvo e se obiljeiti tavim velianstvenim despotizmom, da e on biti u stanju u svako doba i na svakom mjestu da poklopi i ugui sve protivtvrdnje nezadovoljnih Goja. Rei e nam se da se taj despotizam, o kome govorim, ne slae sa savremenim progresom, ali ja u vam dokazati obrnuto. U ona vremena kada su narodi gledali na vladare kao na istu manifestaciju Boje Volje, oni su se bez roptanja pokoravali autokratiji careva; ali od onoga dana, kada smo im mi ulili misao o njihovim sopstvenim pravima, oni su poeli smatrati vladare kao obine smrtne ljude. Boansko pomazanitvo spaslo je glave careva u oima naroda, a kad smo oduzeli i vjeru u Boga, onda je mo vlasti bila izbaena napolje na mjesto javne sopstvenosti, i mi smo je dograbili. Sem toga, vjetina upravljati masama i pojedincima pomou vjeto podeene teorije i frazeologije, pravilima zajednica i svakim drugim majstorijama, u kojima se Goji nita ne razumiju, spada takoe u specijalnosti naeg administrativnog uma vaspitanog na analizi, na posmatranju, na takvim tankoama kombinacija u kojima mi nemamo takmaca, kao to nemamo ni u sastavljanju planova politike akcije i solidarnosti. Jedini jezuiti mogli bi se u tome sa nama sravniti, ali mi smo umijeli da ih diskreditujemo u oima besmislene gomile kao organizaciju javnu, dok smo mi sa svojom tajnom organizacijom ostali u sjenci. U ostalom nije li svejedno za svijet ko e biti njegov gospodar; da li glava katolicizma ili na despot Sionske krvi? Za nas pak, izabrani narod, to ni izdaleka nije svejedno. Privremeno s nama bi mogla izii na kraj svijetska koalicija Goja; ali s te strane nas osigurava duboko korijenje nesuglasica meu njima, koje se ve ne moe iupati. Mi smo im jedno drugome protiv

22

stavili line i nacionalne interese, religiozne i plemenske mrnje koje smo odnjegovali u njihovim srcima u toku dvadeset vijekova. Blagodarei svemu tome, nijedna drava ni s koje strane nee dobiti traenu potporu, jer svaki mora misliti da je sporazum protiv nas neprobitaan za njega samog. Drave ne mogu ak ni mali, djelimini sporazum da naprave, a da u njemu tajno ne uestvujemo i mi. "Per Mereges regnant" - ( preko mene vladaju kraljevi ). A meu tim proroci su rekli da je nas izabrao Sam Bog da vladamo cijelom Zemljom. Bog nas je nagradio genijalnou, da bismo mogli izvriti svoj zadatak. Kad bi genija bilo u protivnikom logoru, on bi se jo i borio sa nama, ali je jae selo od svatova: borba bi meu nama bila nemilosrdna , kakve jo nije vidio svijet. Pa i zakasnio bi njihov genije. Svi tokovi dravnih mehanizama kreu se snagom pokretaa koji se nalazi u naim rukama, a taj pokreta je zlato. Nauka politike ekonomije koju su nai mudraci izmislili ve davno pripisuje kapitalu carski presti. Kapital, da bi mogao dejstvovati bez ogranienja, mora se doepati slobode radi monopola industrije i trgovine, to se ve i ostvaruje nevidljivom rukom u svim dijelovima svijeta. Takva sloboda dae politiku Prva i druga tajna snagu industrijalcima, a to e doprinjeti pritjenjavanju naroda. Danas je vanije razoruavati narode nego ih voditi u ratove, vanije je koristiti se razbuktalim strastima nego ih gasiti, vanije je dohvatiti i tumaiti tue misli na svoj nain, nego ih odbacivati i proganjati. Glavni zadatak nae uprave sastoji se u tome to emo osloboditi javni um kritikom, oduiti ga od razmiljanja koja izazivaju

23

otpor, odvui umne snage ka pukaranju prazne rijeitosti. U svim vremenima narodi su, kao i pojedina lica, primali rije za djelo, jer se oni zadovoljavaju sa onim to im se pokae, rijetko zapaajui da li je u javnom radu za obeanjem dolo i izvrenje. Zato emo mi osnovati pokazne ustanove koje e rijeima dokazivati svoja dobroinstva progresu *. Mi emo pridavati sebi liberalnu fizionomiju svih partija, svih pravaca i snabdijet emo njome i oratore, koji e toliko govoriti da e dovesti ljude do premorenosti od govora, do odvratnosti i prema govornicima. Da bi se javno miljenje dohvatilo u ruke, treba ga dovesti u nedoumicu iznoenjem sa raznih strana toliko protivrijenih miljenja, i sve dotle, dok se Goji ne izgube u njihovom lavirintu i ne shvate da je najbolje ne imati nikakvog miljenja u pitanjima politike, jer drutvu nije ni dano da ih zna, nego ih zna samo onaj koji rukovodi i upravlja drutvom *. To je prva tajna. Druga tajna, potrebna za uspijeh uprave , sastoji se u tome , da se u tolikoj mjeri razmnoe narodni nedostaci, navike, strasti, da se niko u tom haosu ne bi mogao snai i da ljudi usljed toga prestanu razumijevati jedan drugoga. Ta e nam mjera posluiti jo i za to, da posijemo razdor meu partijama, da razjedinimo sve kolektivne snage koje jo nee da nam se pokore, da obeshrabrimo svaku linu inicijativu koja bi mogla koliko bilo smetati naoj stvari. Nema nita opasnije od line inicijative; ako je ona genijalna moe uiniti vie nego to mogu uiniti milioni ljudi meu kojima smo posijali razdor. Mi moramo uputiti vaspitanje Gojskih drutava tako, da oni pred svakim poslom gdje je potrebna inicijativa moraju nemono i beznadno sputati ruke i obarati glavu. Naprezanjem koje proistie iz slobode akcije slabi i iznurava snage pri susretima sa tuom slobodom. Od toga dolaze teki moralni udari, razoarenja, neuspijesi. Sve

24

to tako e zamoriti Goje, da emo ih prinuditi da nam ponude meunarodnu vlast koja e moi po svom raspoloenju bez ikakva lomljenja usisati u sebe sve dravne sile svijeta i obrazovati Nadvladu. Na mjesto savremenih upravljaa mi emo postaviti strailo koje e se zvati Nadvladina Administracija. Ruke njegove bie opruene na sve strane, kao klijeta, kod takve kolosalne organizacije, da ona ne moe a da ne pokori sve narode. *Note-osi-obn

Protokol broj 6. Monopoli; zavisnost od njih " gojskih imanja " . Aristrokracija bez zemlje. Zaduenost zemlje. Trgovina, industrija, i pekulacija. Rasko. Poveanje nadnica i poskupljivanje najpotrebnijih ivotnih nadnica. Anarhizam i pijanstvo. Tajni smisao propagande ekonomskih teorija. Ubrzo emo poeti osnivati ogromne monopole - rezervoare kolosalnih bogatstava, od kojih e zavisiti ak i velika gojska imanja u tolikoj mijeri, da e ona potonuti zajedno sa kreditima drava sutradan poslije politike katastrofe....... Gospodo ekonomisti, koji ovdje prisustvujete, izmjerite znaaj te kombinacije! Svim putevima i nainima treba da razvijemo znaaj nae Nadvlade, predstavljajui je kao zatitnika i nagradodavca svima koji nam se dobrovoljno pokore. Aristrokracija Gojska, kao politika sila, umrla je - o njoj vie ne vodimo rauna; ali kao teritorijalna vlasnica ona je po nas kodljiva time to moe biti samostalna u pogledu materijalnih izvora za svoj ivot.

25

Mi je moramo po svaku cijenu liiti zemlje. Najbolji nain za postignue tog cilja je poveanje dacija na zemlju - dakle zaduenje zemlje. Ove mjere e odravati zemljoradnju u stanju bezuslovne potitenosti. Ne umijui, po sili nasljednosti, da se zadovoljavaju malim, Goji aristokrati e brzo bankrotirati. U isto vrijeme treba pojaano tititi trgovinu i industriju, a, to je glavno, - pekulaciju, ija se uloga sastoji u tome da bude protivteg industrije: bez pekulacije, industrija e umnoiti privatne kapitale i posluie jaanju i podizanju zemljoradnje, oslobodivi zemlju od zaduenosti stvorene zajmovima agrarnih banaka. Potrebno je da industrija isie iz zemlje i ruke i kapitale i da preko pekulacije preda u nae ruke sav svjetski novac, izbacivi samim tim sve Goje u redove proletera. Tada e Goji kleknuti pred nama, da bismo dobili pravo na opstanak. Da bismo sruili gojsku industriju, mi emo pustiti u pomo pekulaciji silnu potrebu u raskoi, nezajaljivoj raskoi, koju smo uspijeli da razvijemo meu Gojima. Podii emo radnike nadnice, koje svejedno nee donijeti nikakve koristi radnicima, jer emo istovremeno izazvati poskupljivanje najglavnijih ivotnih namirnica, tobo usljed opadanja zemljoradnje i stoarstva; a sem toga, mi emo vjeto i duboko potkopati izvore proizvodnje, naviknuvi radnike na anarhiju i alkoholna pia i preduzevi zajedno s tim mjere da se sa zemlje otjeraju sve inteligentne gojske snage. Da bi pravo nalije stvari ostalo za Goje neprimjetno, mi emo ga prikriti tobonjom tenjom da posluimo radnikim klasama i velikim ekonomskim principima, koje vrlo aktivno propagiraju nae ekonomske teorije. 3. Decembra 1910. godine u broju 297 " Moskovskih Vjedomosti " natampan je lanak " Radniki pokret u

26

Zapadnoj Evropi ". Donosimo ovaj sljedei citat iz njega: ".... Uopte osnovni je uzrok svih sukoba u posljednje vrijeme radnika nadnica, - radnici forsirano trae povienje njeno. Ovi zahtjevi se prikrivaju ponekad drugim motivima, kao na primjer novim nainima proraunavanja zarade; ali se ipak svi sukobi svode na povienje radnikih nadnica. U eljezniarskom trajku u Francuskoj otvoreno je bio postavljen zahtjev, da minimalna zarada eljeznikih slubenika bude poveana od 4 do 5 franaka dnevno. Ne ulazei u pitanje ukoliko su ostvarljivi ti zahtjevi mi emo se zaustaviti na onom uzroku koji ih je izazvao. U svim dravama Zapadne Evrope opaa se posljednjih godina znatno poskupljivanje ivitnih namirnica.

O tome svjedoi i takozvani " Index number ". Ali u taj " Index " ne ulaze veoma raznoliki predmeti, koji ni izdaleka nemaju podjednaki znaaj u pogledu ivotnih potreba, kao na primjer: hljeb, gvoe, svila, duhan i tako slino, jer dok su jedni neophodni i bitno potrebni, drugi se javaljaju kao rasko. Drugo, " Index number " ne predstavlja srednje cijene izvjesnog perioda ve se one podeavaju za izvjesne rokove, te prema tome njegova kazivanja odravaju sluajna kolebanja cijena. usljed toga uzimamo prema slubenoj statistici Njemake ( Statittisches Jahrbuch fur das Deutche Reich 1910 ) srednje godinje cijene najvanijih artikala: raanog brana, peninog brana, svinjskog i ovnujskog mesa, i izvodimo iz njih srednje cijene za dva petogodinja perioda od 1899. do 1904. i od 1905. do 1909. godine. Cijene na veliko ovih artikala u Berlinu iznosile su u sljedeim razmjerama ( u markama za metarsku centu): 1899 - 1904 1905 - 1909 Poskupljenje Brano raeno 18,7 22,8 19%

27

Brano penino 22,5 26,9 19% Svinjetina 104,8 124,3 19% Ovetina 121,0 144,5 19% Dobija se udan sticaj i podudaranje, da su se cijene ovih najneophodnijih ivotnih namirnica poveale u drugom petogodinjem periodu prema prvom podjednako na 19%. List se udi takvoj podudarnosti. Da li e Protokol broj 6 Sionskih mudraca rastjerati sve te njihove nedoumice? Prevareni i varani radnie, otvori svoje oi!...... Protokol broj 7. Cilj naprezanja u naoruanju. Vrenja, razdori i neprijateljstva u u cijelom svijetu. Obuzdavanje protivdejstva Goja putem ratova i optim ratom. Tajna je uspjeh politike. tampa i javno mijenje. Amerikanski, kineski i japanski topovi. Napori naoruanja, poveanje policijske liste - sve su to neophodne dopune naprijed imenovanih planova. Neophodno je postii, da se sem nas, u svim dravama budu samo mase proletarijata, nekoliko odanih nam milionara, policajci i vojnici. U cijeloj Evropi, a pomou njenih veza i na drugim kontinentima, mi moramo stvoriti vrenje, razdore i neprijateljstva. U tome je dvojaka korist: prvo, time mi drimo u respektu prema sebi sve zemlje, koje dobro znaju da smo kadri, po svojoj vlastitioj elji, izazvati nerede ili povratiti red; sve su zemlje navikle da vide u nama neophodni pritisak; drugo, mi emo intrigama zamrsiti sve konce, koje smo pruili u sve

28

dravne kabinete putem politike, ugovora ili dunikih obaveza.

ekonomskih

Da bismo to postigli mi treba da se naoruamo velikim lukavstvom i pronicljivou za vrijeme pregovora i sporazuma, ali u onom to se zove " slubeni jezik " mi emo se drati suprotne taktike i izgledaemo poteni, popustljivi i spremni za sporazum *. Na taj nain narodi i vlade Goja, koje smo mi navikli da gledaju u pokaznu stranu onoga to im mi predstavljamo, smatrae nas jo za dobrotvore i za spasioce roda ljudskog. Na svaki otpor i protiv dejstvo mi moramo biti u stanju da odgovorimo ratom sa susjedima one zemlje koja se osmjeli da nam protiv stane; ali ako i susjedi namisle da nam se kolektivno usprotive, mi moramo dati otpor putem opteg rata. Glavni uspijeh politike sastoji se u tajni njenih preduzea; rije mora biti u sagalasnosti sa dejstvima diplomate. Na akciju u korist naeg iroko smiljenog plana, koji se ve pribliuje eljenom kraju, mi moramo prinuivati gojske vlade tobo javnim mijenjem, koje smo tajno udesili pomou takozvane "velike sile " - tampe, koja je , sa malim izuzetkom na koji ne vrijedi obraati panju, sva u naim rukama. Jednom rijei, da rezimiramo na sistem obuzdavanja gojskih vlada u Evropi, mi emo jednoj od njih pokazati svoju snagu atentatima* to jest terorom, a svima, ako se dopusti njihov ustanak protiv nas, odgovoriemo amerikanskim ili kineskim ili japanskim topovima.

29

*Primjer Jugoslavije, Hrvatske,Bosne i Hercegovine, Albanije itd )

Protokol broj 8. Dvosmisleno korienje juridikim pravom. Saradnici masonske uprave. naroite kole i nad vaspitanje i obrazovanje. Ekonomisti i milionari. Kome da se povjeravaju odgovorna mjesta u vladi? Mi se moramo snabdijevati svim oruima kojima bi se nai protivnici mogli koristiti protiv nas. Mi emo morati iznalaziti u najfinijim izrazima i zakoljicama pravnog rijenika opravdanje za one sluajeve kada budemo morali donositi odluke koje se mogu uiniti prekomjerno smjele i nepravine, jer je vano da se

30

te odluke izraze takvim izrazima koji bi izgledali kao najvia moralna pravila pravnog karaktera. Naa uprava mora okruiti sebe svima snagama civilizacije u ijoj sredini bude dejstvovala. Ona e okruiti sebe publicistima, pravnicima praktiarima, administratorima, diplomatama i najzad ljudima pripremljenim naroitim nadvaspitanjem i obrazovanjem u naim naroitim kolama. Ovi ljudi e znati sve tajne drutvenog ivota, oni e znati sve jezike sastavljene iz politikih slova i rijei: oni e biti upoznati sa cjelokupnim nalijem ljudske prirode, sa svim njenim osjetljivim strunama, na kojima e morati umjeti da sviraju. Te su strune: konstrukcija gojskih umova, njihova tendencija, nedostatci, poroci i kakvoe, osobine klase i stalea. Pojmljivo je da genijalni saradnici nae vlasti, o kojima ja govorim, nee biti uzeti iz sredine Goja, koji su navikli da vre svoj administrativni posao ne mislei ta njime treba postii, ne mislei o tome zato je on potreban. Administratori gojski potpisuju akta ne itajui ih, slue iz koristoljublja ili astoljublja. Mi emo okruiti nau vladu itavim svijetom ekonomista. Eto zato su ekonomske nauke glavni predmet nastave za Jevreje. Nas e okruivati itava plejada bankara, industrijalaca, kapitalista, a to je glavno, milionara, jer u sutini, sve e biti rijeeno pitanjem cifara. Za vrijeme dok jo ne bude bilo bezopasno da se odgovorni poslovi u dravama daju naoj brai Jevrejima, mi emo ih povjeravati licima iji su karakteri i prolost takvi da izmeu njih i naroda lei itava provalija, takvim ljudima koji u sluaju neposlunosti prema naim nareenjima mogu oekivati samo ili sud ili izgnanstvo - ovo zato treba da bi oni titili nae interese do posljednjeg daha.

31

* (Engleska-IRA, Francuska-Alir -islamski fundamentalisti, itd )tekst u zagradi naknadni komentar

Protokol broj 9. Primjena masonskih principa u prevaspitavanju naroda. Masonska parola. Znaaj antisemitizma. Diktatura masonstva. Ko slui masonstvu. Razdvajanje " v i d e e " i " s l i j e p e " sile gojskih drava. Optenje vlasti sa narodom.

32

Liberalna samovolja. Dohvatanje obrazovanja i vaspitanja. Lane teorije. Tumaenje zakona. Metropolitenovi hodnici. Primjenjujui nae principe obraajte panju na karakter naroda u ijoj se sredini budete nalazili i radili-delali; opta, podjednaka njihova primjena, prije nego to se narod prevaspita na na nain, ne moe imati uspijeha. Ali idui oprezno u njihovoj primjeni, vi ete vidjeti da nee proi ni desetak godina pa e se i naj tvrdoglaviji karakter promijeniti, i mi emo ubiljeiti novi narod u redove nama ve pokornih. Rijei liberalne, u skuptini, nae masonske parole - " sloboda, jednakost, bratstvo " kada se mi zacarimo; zamijeniemo ve ne rijeima parole, nego samo idejnosti: " pravo, slobode, dunost jednakosti, ideal bratstva ", rei emo mi i ... uhvatiemo jarca za rogove....De fakto mi smo ve zbrisali svaku drugu upravu, sem nae, mada je de jure takvih jo mnogo. Sada pak, ako kakve drave uloe protest protiv nas, to je samo radi forme i po naem nahoenju i rasporedu, jer nam je njihov antisemitisam potreban radi upravljana naom mlaom braom. _____________________________________________________________ *(zasijedanje OUN oko izgradnje novih naselja u Istonom Jerusalimu) *

Ja neu ovo objanjavati jer je ve jedanput bilo predmet naih besjeda.

33

Ustvari pak za nas nema prepona. Naa Nadvlada nalazi se pod takvim izvanrednim legalnim uslovima, koji se obino nazivaju energinom i snanom rijeju - diktatura. Ja mogu iste savjesti rei da smo u ovom trenutku mi zakonodavci, mi vrimo sud i sve rasprave, mi kanjavamo i vrimo pomilovanje, mi smo, kao ef svih naih trupa, na predvodnikom konju. Mi upravljamo snanom voljom, jer su u naim rukama parii nekada silne pertije koju smo sada pokorili. U naim su rukama neobuzdana astoljublja, vrele poude i pohlepnosti, nemilosrdne osvete, pakosne mrnje. Od nas dolazi teror koji je sve zahvato. u naoj su slubi ljudi svih miljena, svih doktrina: restauratori monarhija, demagozi, socijalisti, komunisti i svakojaki utopisti. Mi smo sve uprezali u posao: svaki od njih sa svoje strane podgriza posljednje ostatke vlasti, stara se da obori sav ustanovljeni red. Ova akcija je izmuila sve drave; one vapiju za mirom, gotove su za njega sve da rtvuju; ali mi neemo dati mira sve dotle dok ne priznaju nau internacionalu Nadvladu otvoreno i pokorno. Narod je zavapio o neophodnosti da se socijalno pitanje rijei putem meunarodnog sporazuma. Razdrobljenost na partije prepustila ih je sve naoj volji, jer da se vodi suparnika borba treba imati novaca, a on je sav kod nas. Mi bismo se mogli bojati spajanja gojske " v i d e e " sile vladara slijepom silom narodnom, no mi smo preduzeli sve mjere protiv takve mogunosti: izmeu jedne i druge sile mi smo podigli zid u vidu uzajamnog terora meu njima. * Na taj nain slijepa sila naroda ostaje na oslonac i mi emo joj, samo mi i niko vie, biti rukovodilac, i naravno, upraviemo je ka naem cilju. Da se ruka slijepeva ne bi mogla osloboditi naeg rukovoenja, mi se moramo s vremena na vrijeme nalaziti u prisnom openju s nim, ako ne lino a ono

34

preko najvjernije brae nae. Kada budemo priznata vlast mi emo sa narodom govoriti lino na trgovima i uiemo ga po pitanjima politike onako kako nama bude trebalo. _____________________________________________________________ Kako emo provjeriti ta mu se predaje po seoskim kolama? Pa to rekne poslanik vladin ili sam vladar, to ne moe a da se ne sazna u cijeloj dravi, jer e glas narodni to brzo raznijeti na sve strane. Da ne bismo prije vremena unitavali gojske ustanove, mi smo ih sve dotakli vjetom rukom i prikupivi u svoje ruke krajeve opruga njihvog mehanizma. Te su opruge bile u strogom ali pravinom redu, no mi smo ga dodirnuli i pokrenuli jurisdikciju, izborni red, tampu, slobodu linosti, a to je glavno, obrazovanje i vaspitanje kao ugaoni kamen - temeljac slobodnog bia. Mi smo zatvarali, zabunili i razvratili gojsku omladinu putem vaspitanja na lanim principima i teorijama, koje smo mi namjerno takve sugerisali. Pored postojeih zakona, ne mijenjajui ih bitno, ve kvarei ih samo protivrjenim tumaenjima, mi smo stvorili neto grandiozno u vidu rezultata. Ti su se rezultati u poetku ispoljili u tome to su tumaenja maskirala zakone, a zatim ih i sasvim zaklonila od vladinih pogleda, jer je nemogue znati takvo zamreno zakonodavstvo. Otuda je teorija suda savjesti Vi kaete da e se na nas dii s orujem u rukama ako prije vremena prokljuve u emu je stvar; ali za taj sluaj mi na zapadu imamo takav terorizirajui manevar, da e i najhrabrija srca zadrhtati: metropolitenovi podzemni hodnici bie dotle

35

provedeni u svim prestonicama, odakle e one biti baene u vazduh sa svim svojim organizacijama i zemaljskim dokumentima. * *Komentar ovome je nepotreban naknadno dodano Protokol broj 10. Pokazno u politici. " Genijalnost " podlosti. ta obeava masonski dravni prevrat? Opte pravo glasa. Samoznaaj. Lideri masonstva. Genijalni rukovoa masonstva. Ustanove i njihove funkcije. Otrov liberalizma. Ustav je kola za partijske razdore. Republikanska era. Predsjednici su kreature masonstva. Odgovornost predsjednika " Panama ". Uloga narodne skuptine i predsjednika. Masonstvo je zakonodavna sila. Novi republikanski ustav. Prelaz k masonskoj" autokratiji ". Momenat proglaenja " cara svijeta ". Kalemljenje bolesti i ostale intrige masonstva. Danas poinjem ponavljanjem onoga to sam ve rekao i molim vas da upamtite, da se vlade i narodi zadovoljavaju onim to im se pokae. A i kud e oni da razgledaju nalije stvari kad je za njihove predstavnike veselje najvanija stvar. Za nau politiku je vrlo vano da se zna ovaj detalj: on e nam pomoi kad preemo na razmatranje podjele vlasti, slobode govora, tampe, religije ( vjere ), prava udruivanja, jednakosti pred zakonom, neprikosnovenosti svojine, stana, poreza (ideja o skrivenom porezu ), povratne sile zakona. Sva su ta pitanja takva da ih direktno i otvoreno pred narodom ne treba nikad dodirivati. U onim sluajevima kada se moraju dodirivati ne treba ih nabrajati, nego izjavljivati bez detaljnog izlaganja da mi priznajemo principe savremenog prava.* Znaaj tog preutkivanja sastoji se u tome to nam naimenovani pricip ostavlja slobodu dejstva da ovo ili ono neprimjetno iskljuujemo iz njega; ako ih pak nabrajamo oni svi izgledaju kao ve darovani.

36

Narod gaji naroitu ljubav i potovanje prema genijima politike moi i na sva njihova nasilna dejstva odgovara: jest da je podlo, ali je vjeto!... opsjena, ali kako je izvedena, prosto velianstveno, drsko, bezobrazno!.... Kada mi izvrimo na dravni prevrat mi emo tada rei narodima: " Sve je ilo strahovito ravo, svi ste se namuili. Mi razbijamo i nitimo uzroke vaih muka: narodnosti, granice, raznolikost moneta. Naravno, vi ste slobodni da o nama iskaete svoj sud, ali moe li on biti pravian ako ga vi donesete prije nego to oprobate ono to emo vam dati.....". Tada e nas oni uzdii i na rukama nositi u jednodunom ushienju nada i uzdanja. * ta je savremeno pravo- naknadno dodano Vrlo vano Glasanje koje smo mi napravili oruem naega zacarenja naviknuvi na njega najsitnije jedinice iz broja lanova ovjeanstva, sastavljajui grupne skupove i sporazume, uinie svoju uslugu i odigrae ovoga puta svoju posljednju ulogu jednoglasnou, u elji da se upoznaju sa nama i zblie prije nego nas osude. Toga radi treba nam dovesti na glasanje sve, bez razlike klasa i cenzusa, da bi se ustanovio apsolutizam veine do kojeg se ne moe doi kod inteligentnih cenzusnih* klasa. Takvim putem emo, naviknuvi sve na misao o znaaju sebe samoga, slomiti znaaj gojske porodice i njenu vaspitnu vrijednost, odstraniemo izdvajanje individualnih umova, kojima gomila rukovoena od nas nee dati ni da se istaknu, pa ak ni da se izjasne: ona je navikla da slua samo nas koji joj plaamo za patnju i poslunost.*1

37

Time emo stvoriti takvu slijepu mo koja nikada nee biti u stanju nikud da se krene bez rukovodstva naih agenata, koje emo postaviti na mjesto njihovih voa. Narod e se potiniti tome reimu jer e znati da e od ovih voa zavisiti zarade, pokloni i dobijanje svakojakih dobara. *2 Plan uprave mora izai gotov iz jedne glave, jer ga ne moe nikako utvrditi ako dopusti da se on iskida na komadie u mnogobrojim umovima. Prema tome mi moemo znati plan dejstva, ali ga ne moemo pretresati da ne bismo naruili njegovu genijalnost, vezu njegovih sastavnih dijelova, praktinu snagu tajnoga smisla svake take njegove. Ako se slian posao bude pretresao i mijenjao mnogobrojim glasanjem, onda e on nositi ne sebi otisak svih umnih nesporazuma koji nisu uli u dubinu i vezu njegovih zamisli. Nama je potrebno da nai planovi budu snani i cijelishodno smiljeni. Stoga ne treba da bacimo genijalni posao naeg rukovoe pred gomilu da ga ona rastrgne, pa ak ni pred ogranieno drutvo. Svi planovi za sada nee prevrnuti tumbe savremene ustanove. Oni e samo zamijeniti njihovu ekonomiju, a sljedstveno i svu kombinaciju njihovog kretanja koje e se na taj nain upraviti putem obiljeenim u naim planovima. * cenzusnih - popisnih klasa koje ne idu na glasanje *1. Primjeri iz Predsjednitva bive Jugoslavije *2. Onaj koji ovo ita razmisli malo za koga si glasao i ta su ti uradili kao slijepcu do sada Pod raznim nazivima u svim zemljama postoji priblino jedno isto. Predsjednitvo, Ministarstvo, Senat, Dravni Savjet, Zakonodavno i Izvrno Tijelo. nije mi potrebno da vam objanjavam mehanizam odnosa ovih ustanova meu sobom, jer vam je to dobro poznato; obratite samo panju na to da svaka od pomenutih ustanova odgovara nekoj dravnoj funkciji, pri emu vas molim da imate u vidu

38

da rije " vaan " ja ne vezujem za ustanovu nego za funkciju; sljedstveno, nisu ustanove vane nego su vane njihove funkcije. Uostanove su podijelile meu sobom sve funkcije uprave: administrativnu, zakonodavnu, izvrnu, te su prema tome poele dejstvovati u dravnom organizmu kao organi u ovjejem tijelu. Ako povrijedimo jedan dio u dravnoj maini, drava e se poboljeti, kao ovjeje tijelo, i ....umrijee. Kad smo ubacili u dravni mehanizam otrov liberalizma, sva su njihova politika kompleksija promijenila: drave su se poboljele od smrtonosne bolesti - raspadanja krvi. Ostaje nam da oekujemo kraj njihove agonije. Liberalizam je rodio ustavne drave koje su zamijenile spasonosnu za Goje autokratiju a ustavna drava, kao to vam je dobro poznato, nije nita drugo do kola razdora, rasprave, nesuglasica, prepirke, besplodnih partijskih agitacija, partijskih tendencija - jednom rijeju, - kola svega onoga to ini bezlinom djelatnost drave. Tribuna je nita manje od tampe, osudila vladare na neaktivnost i nemo i time ih uinila nepotrebnim, zbog ega su i bili zbaeni u mnogim zemljama. Tada je mogla ponii republikanska era i tada smo zamijenili vladara karikaturom vlade - predsjednikom, uzetim iz gomile, iz sredine naih kreatura, naih robova. U tome je bila osnova mine koju smo podmetnuli pod gojski narod, ili tanije, pod gojske narode. U bliskoj budunosti mi emo ustanoviti odgovornost predsjednika. Tada se mi ve neemo ustruavati u sprovoenju onoga zata e odgovarati naa bezlina kreatura. ta se nas tie ako se prorede redovi onih koji tee vlasti, to e nastati pometnja zbog nemogunosti da se nau predsjednici, pometnje koje e konano dezorganizovati zemlju. Da bismo doveli na plan do takvih rezultata mi emo podeavati izbore takvih predsjednika u ijoj prolosti ima

39

kakvih bilo neotkrivenih mranih dijela, kakvih bilo " panama " - tada e oni biti vjerni izvritelji naih nareenja iz bojazni da se to ne otkrije i iz tenje, svojstvene svakom ovjeku koji je doao do vlasti, da odri svoje privilegije, preimustvo i poasti vezane za zvanje predsjednika. Narodna skuptina e prikrivati i izbirati predsjednike, ali emo joj mi oduzeti pravo da predlae zakone i njihove izmjene, jer emo to pravo prepustiti odgovornome predsjedniku, lutki u naim rukama. Naravno tada e vlast predsjednika postati meta za sve mogue napade, ali mi emo mu dati samo zatitu u pravu obraanja k narodu i traenju njegove odluke, bez njegovih predstavnika, to jest obraanje onom istom naem slijepom slubeniku - veini iz gomile. Nezavisno od ovoga mi emo prepustiti predsjedniku pravo objavljivanja opsadnog stanja. Ovo posljednje pravo motivisaemo time to predsjednik, kao ef cijelokupne zemaljske vojske, mora je imati na svom raspolaganju u sluaju zatite novog republikanskog ustava, na iju odbranu on ima pravo kao odgovorni predstavnik i uvar toga ustava. Pojmljivo je da e pod takvim uslovima klju od svetinje biti u naim rukama i niko sem nas nee vie rukovoditi zakonodavnom silom. Osim toga, sa uvoenjem novog republikanskog ustava mi oduzimamo od Skuptine pravo interpelacije o vladinim mjerama pod izgovorom uvanja politike tajne, a pored toga mi emo novim ustavom smanjiti broj predstavnika do minimuma, ime emo za toliko smanjiti strasti za politikom. Ako se one i preko oekivanja rasplamte i u ovom minimumu, onda emo ih svesti na nulu proglasom i obraanjem ka svenarodnoj veini.... Od predsjednika e zavisiti odreivanje predsjednika i podpredsjednika Skuptine i Senata. Mjesto stalnih sesija parlamenta mi emo skratiti njihove sjednice i svesti na nekoliko mjeseci. Sem toga predsjednik, kao ef izvrne vlasti, imae pravo da saziva ili rasputa parlament, i u sluaju rasputanja da produi vrijeme do odreivanja novog

40

parlamentskog skupa. Ali i da posljedice svih ovih u skuptini nezakonitih postupaka ne bi pale na ustanovljenu od nas odgovornost predsjednika prije nego to po naim planovima to treba, mi emo dati ministrima i drugim viim administrativnim inovnicima koji okruuju predsjednika misao da svojim vlastitim mjerama obilaze njegova nareenja, za ta e i biti odgovorni mjesto njega..... Naroito preporuujemo da se ova uloga daje na izvrenje Senatu, Dravnom Savjetu ili Ministarskom Savjetu, a ne posebnim linostima. Predsjednik e po naem nahoenju, tumaiti smisao onih postojeih zakona koji se mogu protumaiti razliito; uz to e ih ponitavati kada mu se sa nae strane bude u tome predoena potreba; sem toga on e imati pravo da predlae privremene zakone i ta vie novu izmjenu vladinog ustavnog rada, motiviui kako jedno tako i drugo zahtjevima naih dravnih interesa. Takvim mjerama mi emo dobiti mogunost da unitimo malo po malo, korak po korak, sve ono to emo isprva, kada stupimo u naa prava, biti prinueni da uvedemo u dravne ustanove radi prelaza ka neprimjetnom izbacivanju svakog uopte ustava, kad nastane vrijeme da se pretvori svaka vlada u nae samodravlje. Priznanje naeg samodrca moe nastupiti i prije unitenja ustava: ovaj momenat priznanja nastupie onda kada narodi, namueni neredima i bankrotstvom upravljaa, koje smo mi udesili, uzviknu: " Sklonite ih i dajte nam jednog sveopteg cara koji bi nas ujedinio i unitio uzroke razdora: granice, narodnosti, religije, dravne raune, koji bi nam dao mir i spokojstvo koje mi ne moemo da naemo sa naim upravljaima i predstavnicima. Ali i vi sami vrlo dobro znate da je za mogunost svenarodnog izraza i slinih elja neophodno neprekidno

41

mutiti u svim zemljama odnose naroda i vlada, da svi budu primoreni rasparvom, neprijateljstvom, borbom, mrnjom i ta vie muenitvom, glau, kalemljenjem bolesti, nevoljom, da Goji ne bi mogli vidjeti nikakav drugi izlaz, ve da pribjegnu naem novanom potpunom gospodarstvu.... Ako mi damo narodima da predahnui, to eljeni momenat muno e ikad nastupiti. * Knjiga ( Dolazak galaktikog ovjeka )

Protokol broj 11. Program novog ustava. Neki detalji pretpostavljenog prevrata. Goji su ovnovi. Tajno masonstvo i njegove " pokazne " loe. Dravni savjet se pojavio kao inilac koji podvlai vlast vladarevu: on e kao pokazni dio zakonodavnog tijela biti kao neki komitet - redakcija zakona i ukaza vladarevih. Dakle, evo programa novog ustava koji se priprema. Mi emo stvoriti Zakon, Pravo i Sud: 1) ukazima predsjednika pod vidom optih uredbi, odredbi Senata i odluka Dravnog Savjeta pod

42

vidom ministarskih odredbi, 3) a u sluaju da nastupi zgodni momenat - u formi dravnih prevrata. Utvrdivi priblino " modus agendi ", pozabavimo se detaljima ovih kombinacija pomou kojih emo dovriti preokret toka dravnih maina u gore reenom pravcu. Pod ovim kombinacijama ja podrazumijevam slobodu tampe, pravo udruivanja, slobodu savjesti, izborno naelo i mnogo to ta drugo, to e morati ieznuti iz ljudskog repertoara, ili e u korijenu biti izmijenjeno sutradan po objavi novog ustava. Samo u tom momentu bie nam moguno da odjedanput objavimo sve nae uredbe, jer docnije bi svaka primjetna izmjena bila opasna, i evo zato: ako ta izmjena bude sprovedena surovom strogou i u smislu strogosti i ogranienja, onda ona moe dovesti do oajanja izazvanog planjom od novih izmjena u tom pravcu; ako ona bude izvrena u smislu daljih poputanja, onda e rei da smo mi svjesni svoje nepravinosti, a to e potkopati oreol nepogreivosti nove vlasti, ili e rei da smo se uplaili pa smo prinueni da inimo ustupke, za koje niko nee biti zahvalan, jer e smatrati da je tako moralo biti.....I jedno i drugo je tetno po presti novoga ustava. _____________________________________________________________ * Knjiga koja donosi ovo isto u prenesenom znaenju Nama je potrebno da jo od prvog momenta njegovog proklamovanja, kada narodi budu oamueni izvrenim prevratom, kada se budu nalazili u teroru i nedoumici, oni budu svjesni toga da smo mi tako snani, tako nepovredivi, tako puni moi, da od njh nimalo ne zaziremo i da se ne samo to neemo obraati panju na njihova miljenja i elje, nego smo spremni i sposobni dosljednom vlau da uguimo izraz i manifestaciju njihovu u svakom momentu i na svakom mjestu, da smo odjedanput uzeli sve to nam je bilo potrebno i da mi ni u kom sluaju neemo dijeliti s njima

43

nau vlast.... Tada e oni od straha zamiriti na sve i oekivae da vide ta e sve iz ovoga proizai. Goji su ovnujsko stado, a mi smo za njih vuci. A vi znate to biva sa ovcama kada se u toru pojave kurjaci?... Oni e zamiriti na sve jo i stoga to emo im obeati povratak svih oduzetih sloboda im umirimo neprijatelja mira i ukrotimo sve partije. Treba li govoriti o tome koliko e oni ekati taj povratak? Zato smo smislili i ulili Gojima svu ovu politiku, ulili ne davi im mogunost da razgledaju njeno nalije, zato ako ne zato da bismo obilaskom postigli ono, to nae rastureno pleme ne moe postii drugim putem. To je posluilo kao osnova za nau organizaciju tajnog masonstva za koje ne znaju i o ijim ciljevima ak i ne slute ivotinje Goji koje smo povukli u pokaznu armiju masonskih loa da bismo zamazali oi njihovim saplemenicima. Bog nam je darovao, kao svome izabranom narodu, rasturenost, i ba u toj prividnoj za sve slabosti naoj ispoljila se sva naa snaga koja nas je sada dovela do praga vladavine cijelim svijetom. Sad nam ve ostaje malo da doziujemo na udarenom temelju.

Protokol broj 12 Masonsko tumaenje rijei " sloboda ". Budunost tampe u masonskom carstvu. Kontrola tampe. Dopisnike agenture. ta je progres po shvatanjima masonstva? Jo neto o

44

tampi. Masonska solidarnost u savremenoj tampi. Pokretanje provincijalnih " drutvenih " zahtijeva. Nepogreivost novog reima. Rije "sloboda", koja se moe tumaiti tumaimo i odreujemo ovako: raznoliko, mi

Sloboda je pravo da se moe initi ono to dozvoljava zakon. Ovakvo tumaenje ove rijei posluie nam u ono vrijeme time to e se sva sloboda obresti u naim rukama, jer e zakoni ruiti ili stvarati samo ono to mi budemo eljeli po gore izloenom programu. Sa tampom emo se postupiti na slijedei nain. Kakvu ulogu igra sada dnevna tampa? Ona slui bujnom raspravljanju potrebnih nam strasti ili sebinom partizanstvu. Ona biva prazna, nepravina, laljiva, i veina ljudi ne shvata emu ona slui. Mi emo je osedlati i dobro zauzdati, i to isto emo uraditi i sa ostalom tampom, jer kakva smisla ima izbavljati se od napada dnevne tampe ako budemo ostali meta za broure i knjige? Mi emo pretvoriti sadanji skupi produkt javnosti, skup blagodarei neophodnosti njegove cenzure, u unosan posao za nau dravu: mi emo je opteretiti naroitim taksenim prirezom i kaucijama prilikom osnivanja organa ili tipografija koji e morati osigurati nau vladu od svih napada strane tampe. Za eventualni napad mi emo kanjavati nemilosrdno. Takve mjere, kao to su marke, kaucije i kazne donijee ogroman prihod vladi. Istina, partijski listovi mogli bi i ne aliti novaca, ali mi emo ih zabranjivati odmah poslije drugog napada na nas. Niko se nekanjeno ne moe dotai oreola nae dravnike nepogreivosti. Povod za zabranu izdanja zabranjeni organ obespokojava umove bez ikakva povoda i osnova. Molim vas da imate u vidu, da e meu onima koji nas napadaju biti i organi koje smo mi osnovali, ali oni e napadati iskljuivo one take koje smo mi ve predodredili za izmjenu.

45

Ni jedna obznana nee dopirati u drutvo bez nae kontrole. To mi sada postiemo time to sve novosti primaju samo nekoliko agentura u kojima se one koncentriu sa svih krajeva svijeta.* Ove agenture bie tada potpuno nae ustanove i objavljivae samo ono to im mi naredimo. Kad smo mi sada umijeli da zavladamo umovima gojskih drutava u tolikoj mjeri da pogotovu svi oni gledaju na svjetske dogaaje kroz obojena stakla onih naoara koje im mi meemo na oi, kada sada za nas ni u jednoj dravi ne postoje prepreke koje bi nam zatvarale pristup ka dravnim tajnama, kako ih glupost gojska naziva, ta e tek biti onda kada mi budemo priznati gospodari svijeta u licu naeg sveopteg cara?! No vratimo se na budunost tampe. - Svaki koji poeli da bude izdava, bibliotekar ili tampar bie prinuen da dobije za taj posao ustanovljenu diplomu, koja e mu se u sluaju krivice odmah oduzeti. Kod takvih mjera orue misli postae vaspitno sredstvo u rukama nae vlade koja nee dopustiti narodnim masama da lutaju po praumama matanja o blagodetima progresa. Ko od nas ne zna da su te blagodeti i dobroinstva direktni putevi ka runim matanjima koja su porodila anarhine odnose ljudi meu sobom i prema vlasti, jer je progres ili, bolje rei ideja progresa navela na misao o emancipaciji svake vrste, ne utvrdivi njene granice... Svi takozvani liberali anarhisti su, ako ne djela a ono misli. Svaki od njih juri za avetima slobode padajui iskljuivo u samovolju, to jest u anarhiju protesta radi protesta... Preimo na tampu. Mi emo je opteretiti taksama od tabaka i kaucijama, a knjige koje imaju manje od 30 tabaka dvostruko vie. Mi emo ih upisati u kategoriju broura, da bi smo s jedne strane smanjili broj listova koji predstavljaju sobom najgori tampani otrov, a s druge strane - ta mjera e prinuditi na tako dugake sastave da e ih svijet malo itati, naroito zbog njihove skupoe. Ono, pak, to mi budemo izdavali sami, u korist umnog upuivanja u obiljeenom i eljenom pravcu, bie jeftinije i itae se na jagmu. Porezivanje e umiriti prazan knjievni zanos, a kanjivost e

46

staviti knjevnike u zavisnost od nas. Ako se i nau oni koji ele da piu protiv nas, nee se nai ljubitelji da njihova djela tampaju. Prije nego to primi na tampanje kakvo dijelo izdava mora traiti od nas dozvolu za to. Na taj nain mi emo izranije znati sve zamke i intrige koje nam se spremaju, i mi emo ih razbiti preduhitrivi ih unaprijed objanjenjima po temi o kojoj se u knjizi raspravlja. Knjievnost i novinarstvo dvije su najvanije vaspitne sile, eto zato e naa vlada postati vlasnik veine listova. Time e se naturalisati tetan uticaj privatne tampe i zadobiti ogroman uticaj na umove....Ako odobrimo deset dnevnih listova, mi emo osnovati svojih trideset i tako dalje u tom smislu. Ali o tome ne smije da bude ni najmanje sumnje u publici, ega radi e svi listovi koje mi budemo izdavali imati najrazliitije i najprotivnije po spoljanosti pravce i miljenja, to e izazvati povjerenje prema nama i privui na nau stranu nae protivnike koji nita o tome ne slute, te e i na taj nain pasti u nau klopku i biti potpuno bezopasni. Na prvom mjestu bie postavljeni organi slubenog karaktera. Oni e uvijek biti na strani i uvati nae interese, te e stoga i njihov uticaj biti relativno nitavan. Na drugom - stajae organi poluslubeni ija e se uloga sastojati u tome da privuku ravnodune i zagrijane. Na treem mjestu postaviemo toboe nau opoziciju, koja e makar u jednom od svojih organa predstaviti se toboe kao na antipod. Nai stvarni protivnici primie u dui ovu varljivu opoziciju za svoje ljude i pokazae nam svoje karte. _____________________________________________________________ *Svjetske novinske i TV agencije Svi nai listovi predstavljae sve mogue pravce aristokratski, republikanski, revolucionarni, ta vie anarhistiki - dokle god, naravno, bude bio iv ustav... oni e, kao indijski bog Vinu, imati stotinu ruku od kojih e svaka pipati puls iji god hoete u javnom mijenju. Kada puls

47

bude ubrzan tada e ove ruke povesti mijenje u pravcu naeg cilja, uzbuena osoba gubi mo rasuivanja i lako se podaje sugestiji. One budale, koje budu mislile da ponavljaju miljenje lista svoga logora, ponavljae nae miljenje ili ono koje mi elimo. Uobraavajui da idu za organom svoje partije, oni e poi za onom zastavom koju mi budemo istakli. Da bismo upuivali u tom pravcu nae novinarske milicije, mi moramo naroito paljivo organizovati ovaj posao. Pod imenom centralnog odsjeka tampe miemo osnovati knjevne skupove na kojima e nai agenti davati parole i signale. Pretresavajui i oponirjui naim projektima uvijek povrno i nedodirajui sutinu njihovu, nai e organi voditi prazno pukaranje sa slubenim listovima samo zato, da bi nam pruili povod da se izjasnimo podrobnije nego to smo to mogli uraditi u svojim poetnim slubenim izjavama, naravno, kad to za nas bude probitano - korisno. Ovi napadi na nas odigrae jo i tu ulogu to e podanici biti uvjereni u potpunu slobodu javne govornice, a naim e agentima to dati povod da tvrde kako protivniki listovi govore kojetarije, jer ne mogu da nau prave za stvarno opovrgavanje naih nareenja. Takve , neprimjetne za javno mijenje, ali sigurne mjere najuspjenije e povesti javnu panju i povjerenje u stranu nae vlade. Blagodarei njima mi emo ukoliko to bude potrebno uzbuivati i umirivati duhove u politikim pitanjima, ubjeivati ili zbunjivati, tampajui as istinu as la, fakt ili njihova pobijanja, s obzirom na to da li su oni dobri ili ravo primljeni, uvijek oprezno pipajui teren prije nego to na njega stupimo.... Mi emo pobijeivati nae protivnike nasigurno, jer oni nee imati na raspoloenju organe tampe u kojima bi se mogli izjasniti do kraja usljed gorepomenutih mjera preduzetih protiv tampe.

48

Probne kamike koje mi budemo bacali u treem razredu nae tampe, u sluaju potrebe, mi emo energino opovrgavati u naim polu slubenim listovima. I sada ve u izvjesnim formama, recimo u francuskom novinarstvu, postoji masonska solidarnost u paroli: svi organi tampe vezani su meu sobom profesionalnom tajnom; slino starim augurima, nijedan lan njezin, nee izdati tajnu svojih saznanja i podataka, ako nije odlueno da se ona objavi. Ni jedan od novinara nee odluiti da oda tajnu, jer se nijedan od njih ne puta u knjievnost, ako u cijeloj prolosti njegovoj nema kakve bilo sramne ranice. Te bi rane bile odmah otvorene. Dokle god su te rane samo tajna njih nekolicine, oreol dotinog novinara privlai miljenje veine svijeta - za njim idu sa oduevljenjem. Mi raunamo naroito na provinciju. U njoj mi moramo izazvati one nade i tenje, sa kojima bismo se uvijek mogli baciti na prestonicu, istiui prestonicama za samostalne nade i tenje provincije. * Jasno je da izbor njihov mora uvijek biti isti - na. Nama je potrebno da se prestonice ponekad, dok mi ne uzmemo punu vlast, nau obavijenem provincijalnim miljenjem naroda, to jest veine udeene od naih agenata.* Nama je potrebno da se prestonice u psiholokom trenutku ne odaju pretresavanju i kritici svrenog fakta iz jedinog razloga to je on primljen miljenjem provincijalne veine. Kada budemo u periodu novog reima, prelaznog ka naoj vladavini, mi neemo smijeti doputati da tampa otkriva drutveno nevaljalstvo; potrebno je da se misli da je novi reim u tolikoj mjeri sve zadovoljio, da su ak i zloini iezli.... Svi sluajevi zloinstva moraju ostati poznati samo njihovim rtvama i sluajnim svjedocima - nikome vie.

49

Protokol broj 13 Potrebe u nasunom hljebu. Pitanja politike. Pitanja industrije. Zabava i veselje. Narodni domovi. "Istina je jedna". Veliki problem. Nuda u nasunom hljebu primorava Goje da ute i da budu pokorne sluge. Agenti uzeti iz njihove sredine u nau tampu pretresae po naem nareenju ono to je nama nezgodno da izdajemo neposredno u slubenim dokumentima, a mi emo za to vrijeme te novinarske graje uzeti i sprovesti mjere koje elimo i podnijeti ih publici kao svren fakat. Niko nee smijeti traiti da se ukine ono to je ve rijeeno, tim prije to e ono biti predstavljeno kao poboljanje... A u tom e tampa okrenuti misli na nova pitanja ( jer mi smo navikli ljude da trae sve novo) Na pretresanje tih novih pitanja navalie svi oni upljoglavi izvritelji sudbine koji jo ni sada ne mogu da pojme da oni nita ne razumiju u onome to hoe da razmatraju. Pitanja politike nikome nisu pristupana sem onih koji rukovode njome ve mnogo vijekova, tvoraca njenih. Iz svega ovoga vi ete vidjeti da traenjem miljenja gomile mi samo olakavamo kretanje naeg mehanizma, i vi moete zapaziti da mi traimo odobravanje nae radnje, nego onih rijei koje mi putamo po ovom ili onom pitanju. Mi stalno objavljujemo da se u svima naim mjerama koje preduzimamo rukovodimo sa pouzdanou da posluimo optem dobru.* Da bismo odvukli suvie nemirne ljude od pretresavanja pitanja politike mi sada sprovodimo toboe nova pitanja njena - pitanja industrije. Na tom popritu neka bijesne do mile volje! Mase su voljne da ne dejstvuju, da se odmaraju od toboe politike djelatnost ( na koju smo ih navikli da bismo se uz njihovu saradnju borili sa gojskim vladama ), ali samo pod uslovom novih zaposlenja, u kojima im mi ukazujemo tobo taj isti politiki pravac. Da one same ne bi neto smislile, mi ih jo ometamo zabavama, veseljem, igrama, strastima, narodnim domovima.... Uskoro emo

50

preko tampe poeti predlagati konkursne utakmice u vjetini, sportu svih vrsta: ovo interesovanje odvratie konano duhove od pitanja na kojima bismo se morali sa njima boriti. Odvikavajui se sve vie i vie od samostalnog miljenja ljudi e poeti unisono govoriti sa nama, jer emo samo mi birati i predlagati nove pravce misli...* Naravno, preko takvih lica sa kojima nas oni nee smatrati za solidarne. Uloga liberalnih utopista bie definitivno odigrana kada naa vlada bude priznata. Dotle e nam oni posluiti kao dobre sluge. Stoga emo jo upuivati duhove na svakojaka izmiljanja fantastinih teorija, novih i toboe progresivnih: ta mi smo sa punim uspjehom zavrtjeli progresom uplje gojske glave i sada nema meu Gojima uma koji bi mogao uvidjeti da se pod ovom rijeju krije skretanje od istine u svim sluajevima gdje nije rije o materijalnim pronalascima, jer je istina jedna i u njoj nema mjesta progresu. Progres kao lana ideja, slui zamraenju istine, da je ne bi niko mogao znati osim nas, bojih izabranika, uvara njenih. Kada nastupi nae carstvo, tada e nai oratori govoriti o velikim problemima koji su uzbuivali ovjeanstvo zato da bi ga na kraju krajeva doveli do nae blage vladavine. Ko e posumnjati tada da smo sve ove probleme mi bili udesili i namjestili prema politikom planu koji niko nije prokljuvio u toku mnogih vijekova?!

51

Protokol broj 14

Religija budunosti. Budue ropstvo. Nepristupanost saznanja tajni religije budunosti. Pornografija i budua tampana rije.

Kada se mi zacarimo, mi neemo eljeti da postoji druga religija osim nae, religija o jednom Bogu, sa kojim je naa sudbina vezana naim izabranitvom i kojim je ta ista naa sudbina sjedinjena sa sudbinama svijeta. prema tome mi moramo oboriti sva vjerovanja. Ako se iz toga stvore savremeni ateisti, to nee kao prelazni stepen nita smetati naim izgledima, nego e posluit kao primjer za ona pokoljenja koja e sluati propovjedi o religiji Mojsija koja je svojom smiljenom i nepokolebljivom sistemom dovela do pokorenja nama svih naroda. U tome emo mi podvui i njenu mistiku istinu, na kojoj e se, rei emo mi, osnivati sva njena vaspitna snaga... Tada emo u svakom zgodnom sluaju publikovati lanke, u kojima emo sravnjivati nau blagu vladavinu sa prolima. Blagodeti mira, makar i iznuenog vijekovima nemira, * posluie kao novi reljef uinjenom dobru. Pogreke gojskih administracija bie opisivane u najasnijim bojama.*1 Mi emo posijati takvu odvratnost prema njima da e narodi pretpostavljati spokojstvo u ropskom stanju pravima famozne slobode koja su ih toliko namuila, iscrpla izvore ljudskog postanka, koja su eksploatisana gomilom varalica i bitangi koje nisu znale ta rade... Beskorisne promjene vladavina, * na koje smo mi

52

podbadali Goje kad smo potkopavali njihove dravne temelje, toliko e dosaditi narodima da e oni pretpostaviti da trpe od nas sve, samo da se ne izlau riziku da ponovo iskuse preanje nemire i nevolje. Mi emo naroito podvlaiti istorijske pogreke gojskih uprava koje su toliko vijekova muile ovjeanstvo odsustvom inteligencije i dovitljivosti u svemu to se tie istinskog njegovog dobra, ne videi da su ti projekti sve vie pogoravali, a ne poboljavali stanje optih odnosa na kojima se zasniva ovjeanski ivot. Sva snaga naih principa i mjera sastojae se u tome to emo ih mi istai i protumaiti kao jasni kontrast raspadnutim starim poretcima drutvenog ureenja. Nai filozofi e razmatrati i pretresati sve nedostatke gojskih vjerovanja, ali niko i nikada nee pretresati nau vjeru sa njene prave take gledita jer nju nee niko temeljno upoznati osim naih, koji nikada nee smjeti izdati njene tajne. U zemljama koje prednjae mi smo stvorili bezumnu, odvratnu prljavu knjievnost. Jo neko vrijeme po naem stupanju na vlast mi emo podsticati njezin opstanak da bi ona to reljefnije ocrtala kontrast govora, programa koji se razleu sa naih visina...Nai pametni ljudi, naroito vaspitani za to da rukovode Goje, sastavljae govore, projekte, memoare, lanke, kojima emo uticati na duhove, vodei ih ka pojmovima i znanjima koje smo mi obiljeili. Protokol broj 15 Jednodnevni svjetski prevrat. Kazne. Budua sudbina Goja masona. Mistinost vlasti. Razmnoavanje masonskih loa. Centralna uprava mudraca. " Azefovtina ". Masonstvo kao rukovodilac svih tajni drutva. Znaaj javnog uspjeha. Kolektivizam. rtve. Kazne masona. Pad prestia zakona i vlast. Predizbranitva. Kratkoa i jasnost zakona budueg carstva.

53

Poslunost starjeina. Mjere protiv zloupotrebe vlasti. Surovost kanjavanja. Krajnji rok sudijske starosti. Liberalizam sudija i vlasti. Svjetski novac. Apsolutizam masonstva. Pravo kasacije. Patrijahalni " izgled " vlasti budueg " vladara ". Pravo jaeg kao jedno pravo. Car izrailski - patrijarh svijeta. Kada se mi definitivno zacarimo, blagodarei dravnim prevratima koji e svugdje biti pripremljeni za jedan isti dan, poslije definitivnog priznanja nepodobnosti svih postojeih vlada ( a dotle e proi dosta vremena, moda i cijeli jedan vijek ), mi emo se postarati da protiv nas bude zavjera. Toga radi mi emo nemilosrdno kazniti sve one koji predusretnu nau vladavinu s orujem u rukama. Svako novo osnivanje kakvog bilo tajnog udruenja bie takoer kanjeno smru, a ona koja danas postoje, koja mi poznajemo i koja su nam uinila izvjesne usluge, ukinuemo i poslaemo ih u daleke kontinente izvan Evrope. Tako emo postupiti s onim Gojima masonima koji odve mnogo znaju; one pak koje emo iz bilo kojih razloga pomilovati, bie u stalnom strahu od izgnanstva. Mi emo izdati zakon po kome e svi bivi uesnici tajnih drutava podleati progonstvu iz evrope kao centra nae uprave. Odluka nae vlade bie definitivna i bez apelacije. U gojskim drutvima, u kojima smo posijali tako duboko korijenje nesloge i protestantizma, mogue je ustanoviti red samo nemilosrdnim mjerama koje jasno i otro dokazuju vlast: ne treba gledati na rtve koje se prinose buduem dobru. U postizanju dobra ma i putem prinoenja rtava sastoji se obaveza svake vlade, koja je svjesna toga da se ne samo u privilegijama nego i u obavezama sastoji opstanak. Glavna je stvar za stabilnost uprave uvrenje oreola moi, taj se oreol postie samo velianstvenom nepokolebljivou vlasti koja bi nosila na sebi znake neprikosnovenosti od mistikih uzroka - od Bojeg izbora. Tako je bilo doposljednjeg doba rusko Samoderavlje - jedini u svijetu na ozbiljan neprijatelj, ako ne raunamo Papstvo. Sjetite se,

54

primjera radi, kao Italija, zalivena krvlju, nije takla ni dlaku na glavi Sulinoj koji je tu krv i prolio: Sula je svojom moi bio bog u oima naroda koji je on namuio, a njegov muki i hrabri povratak u Italiju stavio ga je izvan prikosnovenosti... Narod ne dira onoga koji ga hipnotie svojom hrabrou i snagom duha. Za vrijeme do poetka naeg carstva mi emo, naprotiv, stvoriti i umnoiti frank - masonske loe u svim zemljama svijeta, uvui emo u njih sve koji mogu biti i koji ve jesu istaknuti poslanici, jer e u tim loama biti glavno obavjetajno mjesto i uticajno sredstvo. Sve ove loe mi emo skoncentrisati pod jednu. upravu koja e biti samo nama poznata a svim ostalima nepoznata i koja e biti sastavljena od naih mudraca. Loe e imati svoga predstavnika, koji e sobom prikrivati pomenutu upravu masonstva, od koje e dolaziti parola i program. U tim loama mi emo zavezati vor svih revolucionarnih i liberalnih elemenata. One e se sastojati iz svih drutvenih slojeva. Najskrivenije politike zamisli bie nam poznate i potpae pod nae rukovodstvo onog asa kad i poniknu. lanovi tih loa bie gotovo svi agenti meunarodne i nacionalne policije, jer je njena sluba za nas nezamjenjiva u tom pogledu to policija moe ne samo na svoj nain da se obrauna sa nepokornim nego i da prikrije nae radnje, da stvori povode za nezadovoljstvo i tako dalje... U tajna drutva obino najradije stupaju aferiste, karijeriste i uopte ljudi veinom lakomisleni, sa kojima nam nee biti teko da vodimo poslove i pomou njih da navijamo mehanizam maine koju smo projektovali... Ako se ovaj svijet uskomea i uzbuni, onda e to znaiti da nam je bilo potrebno da ga uzbunimo da bismo poruili njegovu odve veliku solidarnost. Ako u njegovoj sredini ponikne zavjera, onda e na elo njeno stati niko drugi do jedan od naih najvjernijih sluga. Prirodno je da emo mi, a niko drugi, povesti masonsku akciju, jer mi znamo kuda vodimo, znamo krajnji cilj svakog dejstva; Goji pak ne

55

znaju nita, ne znaju ak ni neposredni rezultat: Njih zadovoljava obino trenutni raun zadovoljenja samoljublja u izvrenju onoga to je zamiljeno, ne primjeujui ak ni to da i sama zamisao ne pripada njihovoj inicijativi nego naem navoenju na dotinu misao.... Goji idu u loe iz radoznalosti ili u nadi da se uz pripomo njihovu proguraju to blie ka bogatoj drutvenoj trpezi, a neki opet zato da bi imali mogunost da iznesu pred publiku svoja neostvarljiva i neosnovana matanja: oni ude za emocijom uspijeha i aplauza na koji smo mi vrlo izdani. Mi im zato i dajemo taj uspijeh da bismo se koristili samoobmanom koja otuda proistie, pri kojoj ljudi neprimjetno usvajaju nae sugestije, ne zazirui od njih, u punoj uvjerenosti da njihova nepogrenost sipa svoje misli, a da tue ve ne moe da prima.....Vi ne moete ni da zamislite kako se najpametniji meu Gojima moe dovesti do nesvjesne naivnosti, pod uslovima samoobmane, i kako ih je u isto vrijeme lako obeshrabriti najmanjim neuspjehom, recimo prekidom aplauza i dovesti do ropske pokornosti, samo da bi se uspijeh obnovio....Ukoliko nai zapostavljaju uspjeh da bi samo sproveli svoje planove, utoliko su Goji gotovi da rtvuju sve planove da bi se samo doepali uspijeha. Ta njihova psihologija znatno nam olakava zadatak njihova upuivanja. Ovi tragovi* po izgledu imaju ovnujske due, a u glavama njihovim duva promaja. Mi smo ih popeli na konjia mate o tome da e simbolina jedinica kolektivizma progutati ljudsku individualnost.... Oni se jo nisu snali i razabrali i nee se razabrati u toj misli, da je ovaj konji oigledno ruenje najglavnijeg zakona prirode, koja je stvorila u samom poetku stvaranja svijeta jedinicu koja ne lii na druge, naime ba u cilju individualnosti...Oni se jo nisu snali i razabrali i nee se razabrati u toj misli, da je ovaj konji oigledno ruenje najglavnijeg zakona prirode, koja je stvorila u samom poetku stvaranja svijeta jedinicu koja ne lii na druge, naime ba u cilju individualnosti. Kad smo ih mogli dovesti do takvog bezumnog sljepila, nije li to frapantno jasan dokaz koliko je um gojski ovjeanski

56

nerazvijen u sravnjenju sa naim umom?!... To ba poglavito garantuje na uspijeh. Koliko su bili pronicljivi nai stari mudraci kad su govorili, da za postizanje ozbiljnog cilja ne treba prezati ni od kakvih sredstava i ne gledati na broj rtava koje se prinose radi tog cilja... Mi se nismo obzirali na rtve is sredine gojske marve, mada smo rtvovali mnoge nae, ali smo im tada dali takav poloaj na zemlji o kakvom oni nisu mogli sanjati. Relativno mnogobrojne rtve nae sauvale su nau nau narodnost od propasti. Smrt je neizbjean kraj za svakoga. Bolje je da se taj kraj primakne onima koji ometaju na posao, nego li k nama koji stvaramo taj posao. Mi kanjavamo masone tako da niko sem brae o tome ne moe posumnjati, ta vie ni same rtve kazne: svi oni umiru kad je to potrebno, reklo bi se, od normalnog oboljenja... Znajui to, ak i braa ne smiju protestovati. Takvim mjerama mi smo iupali iz sredine masonstva i sam korijen protesta protiv naih * trgovi - je u originalu nareenja. Propovjedajui Gojima liberalizam mi u isto vrijeme drimo svoj narod i nae glavne agente u stalnoj poslunosti. Pod naim uticajem izvrenje gojskih zakona skraeno je i svedeno do minimuma. Presti zakona podriven je liberalnim tumaenjem uvedenim u tu sferu. U najvanijim politikim i principijelnim stvarima i pitanjima sudije rijeavaju onako kako im mi naredimo, vide stvari u onoj svijetlosti kojom ih mi osvijetlimo, za gojsku administraciju, naravno, preko podmetnutih lica sa kojima mi toboe nieg zajednikog nemamo, - miljenjem novina ili drugim putevima.

57

ak i senatori i via administracija slijepo primaju nae savjete. isto ivotinjski um Goja nije sposoban za analizu i posmatranje, a jo manje za predvidjanje onoga emu moe odvesti izvjesna postavljanja pitanja. U toj razlici u sposobnosti miljenja izmedju Goja i nas moe se jasno vidjeti peat izabranitva i ovjenosti za razliku od instiktivnog, ivotinjskog uma Goja. Oni vide, ali ne predviaju i ne pronalaze ( izuzev samo materijalne stvari ). Iz toga se jasno vidi da nas je sama priroda predodredila da rukovodimo i upravljamo svijetom. Kada doe vrijeme javne uprave, vrijeme da manifestujemo njenu blagotvornost, mi emo preraditi sva zakonodavstva, nai zakoni e biti kratki, jasni, stalni, bez ikakvih tumaenja, tako da e svaki biti u stanju da ih dobro i pouzdano zna. Glavna odlika njihova bie poslunost prema starijeinama dovedena do grandioznog stepena. Tada e sve zlopupotrebe ieznuti usljed odgovornosti svih do jednoga pred najviom vlau predstavnika vlasti. Zloupotrebe pak vlasti koja lei nie ove posljednje instance kanjavae se tako nemilosrdno da e svaki izgubiti volju da eksperimentie sa svojom snagom. Mi emo jednako i budno motriti na svaki korak administracije od koje zavisi kretanje dravne maine, jer razuzdanost u njoj poraa razuzdanost svugdje: ni jedan sluaj nezakonitosti i zloupotrebe nee ostati primjerno nekanjen. Prikrivanje, solidarno gledanje kroz prste meu slubenicima u administraciji - sve ovo zlo e ieznuti poslije prvih primjera surovog kanjavanja. Oreol nae vlasti zahtijeva cjelishodne, to jest surove kazne za najmanje ruenje, radi line koristi, njenog najvieg prestia. Onaj koji postrada, ma i nesrazmjerno svojoj krivici, bie kao vojnik koji pada na administrativnom polju u korist vlasti, principa i zakona koji ne doputaju odstupanje sa drutvenog puta na lini. Na primjer: nae e sudije znati da e oni, u elji da se pohvale glupim milosrem,

58

naruiti zakon pravosua koji je stvoren radi primjernog pouavanja ljudi kaznama za istupe, a ne radi izlobe duhovnih osobina sudija. Te osobine je umjesno pokazivati u privatnom ivotu, a ne na javnom terenu koji predstavlja sobom vaspitnu osnovu ovjeanskog ivota. Na sudski personal sluie najvie do 55 godina ivota, prije svega zato to se starci upornije dre predrasuda, to su manje sposobni da se pokoravaju novim naredbama, a drugo, zato to e nam to stvoriti mogunost da takvom mjerom postignemo gipkost premjetanja personala koji e se time lake saviti pod naim pritiskom: ko zaeli da ostane na svom mjestu morae se slijepo pokoravati da bi to zasluio. Uopte, nae sudije emo birati iz sredine onih koji e tvrdo znati da njihova uloga u kanjavanju i primjeni zakona, a ne u matanju o ispoljavanju liberalizma na raun dravnog vaspitnog plana, kao to to sada uobraavaju Goji... Mjera premjetanja sluie jo i za slabljanje kolektivne solidarnost meu slubenicima i privezae ih sve za interese vlade, od koje e zavisiti i njihova sudbina. Mladi narataj sudija bie vaspitan u idejama nedoputanja takvih zloupotreba koje bi mogle naruiti uspostavljeni red u odnosima naih podanika meu sobom. Sada Gojske sudije ine poputanja i gledaju kroz prste svakojakim zloincima nemajui pravilno shvatanje o svakom pozivu jer se sadanji upravljai pri odreivanju sudija ne staraju da im uliju osjeaj dunosti i svijest o poslu koji se od njih iziskuje. Kao to ivotinja puta svoju djecu na traenje plijena, tako i Goji daju svojim podanicima lukrativna mjesta i ne mislei da im razjasne zato je to mjesto stvoreno. Zato i propadaju njihove uprave same od sebe kroz dejstvo vlastite administracije. Neka rezultati ovih dejstava poslue kao jo jedna lekcija za nau upravu. Mi emo iskorijeniti liberalizam na svim vanim strategijskim poloajima nae uprave, od kojih zavisi vaspitanje svih

59

potinjenih naem drutvenom stoju. Na te poloaje doi e samo oni koje mi budemo vaspitali za administrativnu upravu. Na mogunu primjedbu da e penzionisanje starih slubenika skupo stati dravnu blagaju rei u prije svega, da e se njima prethodno nai privatna sluba u zamijenu za izgubljenu, a drugo, napomenuu da e u naim rukama biti skocentrisan sav svjetski novac, te se sljedstveno naa vlada nema ta bojati skupoe... Na apsolutizam u svemu e biti dosljedan i stoga e naa velika volja u svakoj svojoj odredbi biti potovana i bez pogovora izvravana: ona e ignorisati svako negodovanje, svako nezadovoljstvo, iskorijenjujui svako njihovo ispoljavanje u dejstvu primjernim kaznama. Mi emo ukinuti kasaciono pravo, koje e prei u nau iskljuivu nadlenost - u nadlenost upravljaa, jer mi ne smijemo dopustiti da se u narodu rodi misao o tome da sudije koje smo mi postavili mogu donositi nepravilne odluke. Ako se pak ma ta slino dogodi, mi emo sami kasirati odluku ali sa tako primjernom kaznom odmjerenom sudiji za nerazunijevanje svoga posla i poziva, da se sluaji vie nee ponoviti... Ponavljam da emo mi znati svaki korak nae administracije na koju samo i treba motriti da bi narod bio zadovoljan nama, jer je on u pravu da trai od dobre uprave i dobrog inovnika. Naa e uprava imati izgled patrijahalnog oinskog staranja naeg upravljaa. Na narod i podanici vidjee u njemu oca koji se brine o svakoj nevolji, osvakom dejstvu, o svakom uzajamnom odnosu kako podanika prema drugome, tako i njih sviju prema upravljau. Tada e oni biti toliko proeti milju da im je nemoguno biti bez tog staranja i rukovoenja, ako ele da ive u miru i spokijstvu, da e sa strahopotovanjem, bliskim oboavanju, priznati samodravlje naeg vladara, naroito kad se uvjere da ga nai namjetenici ne zamjenjuju svojom vlau, nego samo slijepo izvravaju njegova nareenja. Oni e se radovati to smo mi sve regulisali u njihovom ivotu, kao to rade pametni roditelji koji hoe da vaspitaju svoju djecu i

60

osjeaju dunosti i poslunosti. Ti narodi su u odnosu prema tajnama nae politike vjeito nepunoljetna djeca, isto tako kao i njihove vlade. Kao to vidite, ja zasnivam na despotizam na pravu i dunosti: pravo primoravanja na izvrenje dunosti direktna je obaveza vlade koja je otac svojih podanika. Ona ima pravo snanoga zato, da se koristi njime za dobro upuivanja ovjeanstva ka prirodno odreenom stroju poslunosti. Sve u prirodi nalazi se u poslunosti, ako ne ljudima, a ono okolnostima, ili svojoj prirodi, u svakom pak sluaju jaemu. Budimo dakle mi taj jai radi dobra. Mi smo duni bez predomiljanja rtvovati posebne linosti, ruioce ustanovljenog reda, jer u primjernoj kazni zla lei velika vaspitna zadaa. Kada car izrailjski stavi na svoju svetenu glavu krunu koju mu Evropa podnese, on e postati patrijarh svijeta. Neophodne rtve koje on bude prinjeo usljed njihove cjelishodnosti nikada nee dostii onu cifru rtava koje su prinjeli u toku vijekova grandomanija i nadmetanje gojskih vlada i vladara. Na car e se nalaziti u stalnom openju sa narodom i govorie mu sa tribine besjede koje e talasi glasova raznositi odmah po cijelom svijetu.

Protokol broj 16 Nekodljivost univerziteta. Zamjena klasicizma. Vaspitanje i znanje. Reklama vlasti " vladara " u kolama. Ukidanje slobodne nastave. Nove teorije. Nezavisnost misli. Oigledna nastava.

61

U cilju unitenja svakih kolektivnih snaga, sem naih, mi emo uiniti nekodljivim prvi stepen kolektivizma univerzitete, prevaspitavi ih u novom pravcu. Njihove starjeine i profesori bie pripremani za svoj posao u duhu iscrpinih tajni programa dejstva, od kojih oni nekanjeno nee odstupiti ni za jotu. Oni e biti postavljeni sa naroitom opreznou i bie dovedeni u potpunu zavisnost od vlade. Mi emo iskljuiti iz nastave dravno pravo, kao i sve to se dotie politikog pitanja. Ovi predmeti e se predavati nekolikim desetinama lica izabranih i posveenih po naroitim sposobnostima. Univerziteti ne smiju iz svojih zidova putati utokljunie koji spremaju i kroje planove ustava kao komedije ili tragedije, bavei se pitanjima politike u kojima se i njihove oevi nikada i nita nisu razumjevali. Ravo upueno upoznavanje velikog broja lica sa pitanjima politike stvara utopiste i loe podanike, kao to i sami moete zapaziti iz primjera opteg vaspitanja Goja u tom pravcu. Nama je trebalo da uvedemo u njihovo vaspitanje sve one principe koji su tako sjajno naeli njihov stroj. Kada mi budemo na vlasti udaljiemo iz vaspitanja sve predmete koji izazivaju zabunu i napraviemo od omladine poslunu djecu starjeina, djecu koja vole onoga to upravlja kao svoj oslonac i nadu na mir i spokojstvo. Klasicizam, kao i svako izuavanje stare istorije u kojoj je vie ravih nego dobrih primjera, mi emo zamijeniti izuavanjem programa budunosti. Mi emo izbrisati iz pamenja ljudi sva fakta prolih vijekova koji nam nisu po elji, a ostaviemo samo one koji ocrtavaju samo pogreke gojskih vladavina. Uenje o praktinom ivotu, o obaveznom uredjenju, o odnosima ljudi jednog prema drugome, o izbjegavanju ravih, sebinih primjera koji siju zarazu zla i druga slina pitanja vaspitnog karaktera stajae na elu nastavnog programa sastavljenog prema posebnom planu za svako zvanje, ne generaliui nastavu ni pod kakvim vidom i izgovorom. Takva postavka pitanja ima naroitu

62

vanost. Svako drutveno zvanje mora biti vaspitano u strogim razgranienjima i u skladu sa njegovim pozivom i radom. Sluajni genije uvijek su umjeli i umjee da promaknu u druga zvanja zbog te rijetke sluajnosti proputati u tue redove lica nesposobna, oduzimajui mjesta od onih koji pripadaju tim redovima po roenju i zanimanju - potpuno je bezumlje. Vi znate ime se to svrilo po Goje, koji su dopustili ovu vapijuu besmislicu. Da bi onaj koji upravlja vrsto zasjeo u srcima i umovima svojih podanika, treba, za vrijeme njegove djelatnosti predavati cijelom narodu po kolama i na trgovima o njegovom znaaju i djelima, o svim njegovim lijepim i plemenitim poecima. Mi emo unititi svaku slobodnu nastavu. Uenici e imati pravo zajedno s roditeljima da se kao u klubu iskupljaju po kolskim zavodima: za vrijeme tih skupova, u praznine dane, predavai e drati toboe slobodna predavanja o pitanjima ovjeanskih odnosa, o zakonima primjera, o represalijama koje dolaze od nesvjesnih odnosa i, najzad, o filozofiji novih teorija jo neobjavljenih svijetu. Ove teorije mi emo uzdii do dogmata vjere kao prelazni stepen ka naoj vjeri. Kada zavrimo izlaganje naeg programa rada u sadanjosti i budunosti, ja u vam priati o osnovi ovih teorija. Jednom rijeju, znajui iz mnogovjekovnog iskustva da ljudi ive i rukovode se idejama, da te ideje ljude usiu samo pomou vaspitanja koje se daje sa podjednakim uspijehom svima uzrastima, naravno, samo razlinim nainima, mi emo usisati i konfiskovati u nau korist posljednje bljeske nezavisnosti misli, koju mi ve odavno upravljamo na potrebane nam predmete i ideje. Sistem obuzdavanja misli be je u dejstvu, u takozvanom sitemu oigledne nastave, koji ima da pretvori Goje u nemislee, poslune ivotinje, koje oekuju oiglednost da bi je mogli razumjeti... Burua,

63

jadan od najboljih naih agenata u Francuskoj, ve je objavio nov program oigledne nastave. Protokol broj 17 Advokatura. Uticaj gojskog svetenstva. Sloboda savjesti. Papski dvor. Car judejski kao patrijarh - papa. Naini borbe sa postojeom crkvom. Zadaci savremene tampe. Organizacija policije. Dobrovoljaka policija. pijunstvo po obrascu kagalne pijunae. Zloupotrebe vlasti. Advokatura stvara ljude hladne, surove, uporne, bezprincipne, koji se stavljaju u svima sluajevima na bezlini, isto legalni teren. Oni su se navikli da sve navijaju u korist zatite, a ne socijalnog dobra. Oni se obino primaju svake zatite, tee da se domognu opravdanja po savku cijenu hvatajui se za sitne zakoljice jurisdikcije, ime oni demoraliu sud. Stoga emo tu profesiju staviti u uske ramove koji e je zatvoriti u sferu izvrnog inovnitva. Advokati e, kao god i sudije, biti lieni optenja sa strankama, dobijae poslove samo od suda, razmatrae ih po referatima i dokumentima, titie svoje klijente poslije sasluanja njihova na sudu po razjanjenim faktima. Oni e dobijati honorar bez obzira na kakvou zatite. To e biti prosti referenti poslova u korist pravosua, kao protivteg tuiocu koji e biti referent u korist optube: to e skratiti sudski referat. Na taj nain ustanovie se potena, bespristrasna odbrana koja se nee vriti iz interesa, ve po ubjeenju. To e, izmeu ostalog, odstraniti podmiivanje drugova koje se danas praktikuje, njihov pristanak da dobije stvar onoga koji plati. Svetenstvo Gojsko mi smo se ve pobrinuli da diskreditujemo i time razorimo njihovu misiju koja bi nam danas mogla smetati. Svakoga dana njihov uticaj na narode slabi i pada. Sloboda savjesti je proklamovana sada svugdje, sljedstveno, nas samo ne mnoge godine dijele od momenta potpunog sloma hrianske religije; sa drugim religijama emo jo lake izai na kraj, ali o tome je

64

jo rano da govorimo. Mi emo staviti klerikalizam i klerikale u tako uzane okvire da e njihov uticaj poi pravcem obrnutim svome ranijem kretanju. Kada doe vrijeme da konano unitimo papski dvor onda e prst nevidljive ruke pokazati narodima da treba da se krene u pravcu toga dvora. Kada se narodi ustreme i pojure tamo mi emo se pojaviti tobo kao njegovi zatitnici, da bi se sprijeila odve jaka putanja krvi. Ovom diverzijom mi emo se provui u sama njedra njegova i vie neemo izai otuda dokle god ne podgrizemo svu mo tog mjesta. Car judejski bie pravi vaseljenski papa, patrijarh internacionalne crkve. Ali, vrijeme dok mi ne prevaspitamo omladinu u novim prelaznim vjerama, a zatim i u naoj, mi neemo otvoreno dirati postojanje crkava, nego emo se sa njima boriti kritikom koja izaziva rascijep... U opte, naa savremena tampa izobliavae dravne poslove, religije, nesposobnost Goja, i sve to najbezobzirnijim izrazima, da bi ih na sve naine unizili tako kako umije da radi samo nae genijalno pleme... Nae carstvo bie apologija boga Vinu, u kome se nalaze njegovo olienje - u svakoj od stotina naih ruku bie po opruga socijalne maine. Mi emo sve vidjeti bez pomoi slubene policije koja, u onoj formi njezinih prava kakvu smo mi izradili za Goje, smeta vladama da vide. Po naem programu treina podanika motrie na ostale iz osjeaja dunosti, iz principa dobrovoljne dravne slube. Tada nee biti sramno nazvati se pijunom i dostavljaem, nego pohvalno, ali e zato neosnovane dostave biti strogo kanjavane, da se ne bi razmnoila zloupotreba toga prava. Nai agenti pripadae kako viim tako i niim slojevima drutva, bie iz sredine vesele administrativne klase, iz sredine izdavaa, tipografa, knjara, trgovakih pomonika, radnika, koijaa, lakeja i tako dalje.

65

Ova bespravna, neopunomoena na kakvo bilo samovoljstvo, te prema tome i bezvlasna policija samo e svjedoiti i referisati, a provjeravanje njihovih iskaza i hapenja vrie andarmerijski korpus i gradska policija. Onaj koji ne dostavi vieno i uto iz oblasti politikih pitanja bie podvrgnut odgovornosti za prikrivanje, ako se dokae da je on u tome kriv. Slino onome kao to su danas naa braa pod linom odgovornou obavezna da dostavljaju kagalu* o svojim odstupnicama ili onima koji su zapaeni u neem to je protivno kagalu, tako e u naem svjetskom carstvu biti obavezan svaki na podanik da vri dunost dravne slube u tom pravcu. Takva e organizacija iskorijeniti zlouupotrebe vlasti, sile, podmiivanja - sve ono to smo mi uveli naim savjetima, teorijama natovjeanskih prava u navike Goja... No kako bismo drukije mogli poveati uzroke i povode za nered u njihovoj administraciji ako ne ovakvim putevima?! Jedan od najvanijih meu njima su agenti za uvoenje reda, kojima je pruena mogunost da u svojoj razornoj djelatnosti ispoljavaju i razvijaju svoje rave naklonosti: samovolju, samovlae i u prvom redu podmitljivost Protokol broj 18 Mjere za zatitu. Motrenje meu zavjerenicima. Javna zatitaa je propast vlasti. zatita judejskog cara. Mistiki presti vlasti. Hapenje pri prvoj sumnji. Kada nam bude potrebno da pojaamo stroge mjere zatite (najstraniji otrov za presti vlasti) mi emo prirediti simulaciju nereda ili ispoljavanje nezadovoljstva koje se izraava pomou dobrih govornika. Ti govornici privui e k sebi simpatizere. To e nam pomoi da vrimo pretrese i nadzor preko naih slugu iz sredine Gojske policije. Poto veina zavjerenika dejstvuje iz ljubavi prema vjetini, da bi se govorilo, mi emo ih sve do ispoljenja s njihove

66

strane akcije ostaviti na miru i samo emo uvesti u njihovu sredinu posmatrake elemente. Treba zapamtiti da presti vlasti slabi i smanjuje se ako ona otkriva este zavjere protiv sebe: u tome se sadri prezumpcija priznanja, nemoi ili to je jo gore, nepravilnosti. Vama je poznato da smo mi razbili presti Gojskih vladara estim atentatima na njih preko svojih agenta, slijepih ovnova naeg stada, koje je vrlo lako sa nekoliko liberalnih fraza pokrenuti na zloine, samo ako oni imaju politiku boju. Mi smo prinudili zemaljske upravljae da priznaju svoju nemo u objavljivanju javnih mjera zatite i time emo upropastiti presti vlasti. Na vladar bie tien samo naj neprimjetnijom straom, jer mi neemo dopustiti ni misao o tome da bi protiv njega mogla postojati takva buna sa kojom on ne bi mogao da se bori i od koje bi morao da se krije. Kad bismo mi dopustili takvu misao, kao to to ine Goji, onda bi samim tim potpisali presudu, ako ne njemu lino, a ono njegovoj dinastiji u nedalekoj budunosti. Po strogo odravanoj spoljanosti na vladar e se koristiti svojom vlau samo u korist naroda, a nikako u korist svojih i dinastikih dobiti. Prema tome, odravajui, uvajui ovaj dekorum, njegovu e vlast potovati i braniti sami podanici, oni e je oboavati u punoj svjesti da je se njom skopano blagostanje svakog graanina drave, jer e od nje zavisiti red i poredak drutvenog stroja... tititi cara otvoreno organizacije njegove sile. znai priznati slabost

Na vladar e u narodu uvijek biti okruen gomilom tobo radoznalog mukinja i enskinja koji e zauzeti prve redove oko njega, po izgledu sluajno, a zadravae ostale redove tobo iz potovanja prema poretku. To e izazvati i posijati primjer uzdrljivosti kod drugih.

67

** Kagal, jo iz drevnih vremena tako se zvala kod jevreja optinska uprava, naravno, isto jevrejska. Ako se u narodu nae kakav molilac koji bi elio probijajui se kroz redove da preda molbu, onda e prvi redovi primiti tu molbu i na oigled molioca predati je vladaru, te da svi znaju da ono to se predaje dolazi tamo kuda je oznaeno, da sljedstveno, postoji kontrola vladaoeva. Oreol vlasti zahtijeva, opstanka svoga radi, da narod uvijek moe rei: " Kad bi za to znao car " ili " car e o tome saznati ". Sa ustanovljenjem slubene zatite iezava mistiki presti vlasti: svaki ko ima u sebi izvjesne smjelosti smatra sebe za gospodara nad njom, buntovnik postaje svjestan svije snage i kad mu se ukae prilika vreba momenat da jurne na vlast... Za Goje smo propovjedali drugo, ali zato i vidimo primjer dokle su ih dovele mjere otvorene zatite.... Kod nas e zloinci biti hapeni im se manje ili vie sa osnovnom sumnjom posumnja u njih: ne moe se , iz bojazni da se sluajno ne desi pogreka, prepustiti politikom krivcu ili zloincu da pobjegne, jer emo prema politikim istupima ili zloinima biti uistinu nemilosrdni. Ako se jo i moe sa izvjesnom nategom dopustiti razmatranje pobuda u prostim zloinima, to u svakom sluaju nee biti izvinjenje za lica koja se bave pitanjima u kojima niko, sem vlade, nita ne moe razumjeti... Pa i sve vlade ak ne razumiju istinsku politiku. Protokol broj 19 Pravo predaje molbi i projekata. Buntovnitvo. Sudska nadlenost politikih zloina. Ukoliko mi neemo dopustiti samostalno bavljenje politikom, utoliko emo, naprotiv, podsticati svakovrsne izvjetaje i peticije sa predlozima za poboljanje narodnog ivota: to e nam otvoriti nedostatke ili fantazije naih podanika, na koje emo odgovarati ili izvrenjem, ili razumnim i jasnim

68

opovrgavanjem koje bi dokazalo kratkovidost onoga koji rezonuje nepravilno. Buntovnitvo nije nita drugo do lave teneta na slona. Za vladu, dobro organizovanu ne s policijske ve sa drutvene strane, lave teneta na slona znai da ono nije svjesno njegove snage i znaaja. Treba samo dobrim primjerom pokazati znaaj i jednog i drugog, pa e tene namah prestati da laje i poee da vrti repom im spazi slona. Da bismo skinuli presti vrline sa politikog zloina, mi emo ga postaviti na osueniku klupu zajedno sa kraom, ubistvom i svakojakim drugim odvratim i prljavim zloinima. Tada e javno mijenje pomijeati i sliti u svojim razmatranjima tu vrstu zloina sa sramotom i brukom svih drugih i igosae ga podjednakim prezrenjem. Mi smo se starali i, nadam se postigli da Goji ne dou do takvog naina borbe sa buntovnitvom. U tom cilju mi smo preko tampe i u govorima indirektno, u pametno sastavljenim ubenicima istorije, reklamirali muenitvo koje su toboe primili na sebe buntovnici radi opteg dobra i blagostanja. Ova reklama je uveala kontingent liberala i stavila hiljade Goja u redove naeg ivog inventara. Protokol broj 20 Finansijski program. Progresivna poreza. Progresivne takse u markama. Fondovna kasa. Hartije od vrijednosti i zastoj novanog opticaja. Odgovorno raunovodstvo. Ukidanje predstavnitva. Zastoj kapitala. Novana emisija. Zlatna valuta. Valuta vrijednosti radnike snage. Buet. Dravni zajmovi. Jednoprocentana serija. Industrijske hartije od vrijednosti. Gojski upravljai. Favoriti, masonski agenti. Danas emo dodirnuti finansijski program, o kome sam ostavio da govorim naposljetku kao najteoj, zavrnoj i odlunoj taki naih planova. Pristupajui mu, ja u vas podsjetiti da sam vam i ranije nagovjestio da je suma naih dejstava rijeena pitanjem naih cifara.

69

Kad se mi zacarimo naa e samodravna ( autokratska ) klasa izbjegavati, iz principa samoodranja, da osjetno optereuje narodne mase porezima, ne zaboravljajui svoju ulogu oca i zatitnika. Ali poto dravna organizacija staje skupo, ipak je neophodno dobiti potrebna za to sredstva. Stoga treba naroito briljivo izraditi pitanje ravnotee u tom predmetu. Naa uprava, u kojoj e car posjedovati legalnu fikciju pripadanja njemu svega to se nalazi u njegovoj dravi ( to je lako pretvoriti u stvarnost ), moe pribjei zakonitom izuzimanju svekolikih suma radi regulisanja njihovog opticaja u dravi. Iz toga izlazi da je pokrie poreza najbolje vriti putem progresivnog poreza na svojinu. Na taj nain e se dacije uplaivati bez pritjenjenja ili unitenja u srazmjernom procentu posjedovanja. Bogatai, moraju biti svjesni svoje obaveze da dio svojih suviaka prepuste dravnoj koristi, poto im drava garantuje sigurnost u posjedovanju ostale svoje sopstvenosti i pravo teevine, kaem potenje, jer e kontrola svaijeg imanja odstraniti pljaku na zakonskoj osnovici. Ova socijalna reforma mora poeti odozgo, jer joj be nastaje vrijeme - ona je neophodna kao jamstvo mira. Porez na sirotana je sjeme revolucije i slui na utrb dravi koja gubi veliko trei za malim. Nezavisno od toga porez na kapitaliste umanjie porast bogatstva u privatnim rukama, u kojima ih sada drimo prikupljene kao protivteg sila gojskih vlada - dravnim finansijama. Porez koji se poveava u procentom odnosu prema kapitalu dae mnogo vei prihod negoli dananji s glave na glavu i cenzusni, koji je za nas koristan samo kao sredstvo za izazivanje nemira i nezadovoljstva meu Gojima. Sila na koju e se na car oslanjati sastoji se u ravnotei i garanciji mira, ega radi je neophodno da kapitalisti rtvuju jedan dio svojih prihoda radi bezbjednosti dejstva dravne

70

maine. Dravne potrebe treba da podmiruju oni kojima to nije teko i od kojih se ima ta uzeti. Takva e mjera unititi mrnju sirotana prema bogatau, u kome e on vidjeti potrebnu finansijsku potoporu drave, vidjee u njemu organizatora mira i blagostanja, jer e vidjeti da ovaj uplauje potrebna sredstva za njihovo postignue. Da ne bi inteligentni platci odve jadikovali zbog novih plaanja, njima e se pri odreivanju tih plaanja davati iscrpni rauni, izuzimajui naravno sume koje su predviene za potrebe prestola i administrativnih ustanova. Vladalac nee imati svojih dobara, kad ve i onako sve to je u dravi predstavlja njegovu svojinu, inae bi jedno protivrijeilo drugome: fakat vlastitih sredstava unitio bi pravo svojine na sveopte vlasnitvo. Rodbina vladareva, sem njegovih nasljednika koji se takoe izdravaju o troku dravnom, mora stupiti u redove dravnih slubenika i raditi da bi zasluila pravo svojine: privilegije carske krvi ne smiju sluiti za pljaku dravne kase. Kupovina, prijem novaca ili nasljedstva podlegae progresivnim taksama. Neprijavljena, u ovoj taksi neopovrgnuta, neizostavno lina, predaja svojine novane ili kakve bilo druge, nametnue ranijem vlasniku plaanje procentnog prireza za vrijeme od predaje tih suma pa do dana kada je otkriveno prikrivanje izjave o predaji. Priznanice o predaji moraju se svake nedelje podnositi mjesnoj blagajni sa oznaenjem imena, prezimena i ostalog mjesta stanovanja biveg i novog sopstvenika imanja. Ta lina predaja mora poinjati od odreene sume koja prelazi obine trokove oko kupovine i prodaje neophodnoga koja e se uplaivati taksenim markama u odreenom procentu od jedinice.

71

Sraunajte po koliko e puta takvi porezi pokriti prihode gojskih drava. Fondovna dravna blagajna mora imati odreeni komplekt rezervnih suma, a sve ono to bude prikupljeno preko toga komplekta mora biti vraeno u opticaj. Te sume e posluiti za obavljanje javnih radova. Inicijativa takvih radova, koja potie iz dravnih izvora, vrsto e privezati radniku klasu za dravne interese i vladare. Od tih suma izdvojie se jedan dio koji e biti upotrebljen na premije za pronalaske i proizvodnju. Nikako ne treba preko odreenih i iroko proraunatih suma zadrati u dravnim blagajnama i najmanju jedinicu, jer novac postoji za opticaj i svaki njegov zastoj tetno se odaziva na toku dravnog mehanizma koji on slui kao mazivno sredstvo: zastoj maziva moe poremetitit pravilno kretanje toga mehanizma. Zamjena jednog dijela novanica procentnim hartijama proizvela je ba takav zastoj. Posljedice te okolnosti sada su ve dovoljno primjetne. Mi emo takoe ustanoviti dravno raunovodstvo i u njemu e vladar u svako doba nai pregled dravnih prihoda i rashoda, izuzev tekue jo ne sastavljene mjesene raune i prethodne, koji jo nisu sastavljeni. Jedino lice koje nee imati interesa da pljaka dravne kase je njihov vlasnik, vladar. Eto zato e njegova kontrola odstraniti mogunost gubitka ili rasipanja. Predstavljanje na prijemima radi etiketa, koje oduzimaju vladaocu dragocjeno vrijeme, bie ukinuto da bi vladar imao vrijeme za kontrolu i razmiljanje. Tada njegova mo nee biti rasparana na favorite, koji okruuju presto samo radi sjaja i koji su zainteresovani samo za svoje, a ne za opte dravne interese. Ekonomske krize, koje smo priredili za Goje, stvorene su niim drugim do povlaenjem novca iz opticaja. Ogromni

72

kapitali zastali su blagodarei izvlaenju novca iz drava koje su bile prinuene da se ba njima obrate za zajmove. Ti zajmovi su opteretili finansije drava plaanjem procenata, pritisli ih i vezali pomenutim kapitalom...Koncentracija industrije u rukama kapitalista isisala je sve narodne sokove, a s njima i dravne... Sadanja emisija novca uopte ne odgovara sveoptoj potrebi, pa stoga i ne moe da zadovolji sve nevolje radnike. Emisija novca mora biti u skladu sa poveanjem stanovnitva, pri emu je neophodno raunati kao potroae i djecu od dana roenja. Revizija emisije bitno je pitanje za cijeli svijet. Vi znate da je zlatna valuta bila propast za sve drave koje su je usvojile, jer ona nije mogla zadovoljiti potronju novca, tim prije to smo mi povukli zlato iz opticaja ukoliko je god bilo moguno. Kod nas mora biti uvedena valuta vrijednosti radnike klase, pa bila ona od hartije ili drveta. Mi emo izvriti emisiju novca prema normalnim potrebama svakog podanika, poveavajui njegovu koliinu sa svakim novoroenim ovjekom, smanjujui je sa svakim umrlim. Raunske poslove obavljae svaki departman ( administrativna podjela u Francuskoj ), svaki okrug. Da nebi bilo zadravanja u isplati novca na dravne potrebe, sume i rok njihove isplate odreivae se ukazom vladara: time e se odstraniti protektorat ministarstva nad jednom ustanovom na utrb drugih. Bueti prihoda i rashoda bie voeni naporedo, da ne bi bilo nejasanosti, kad su udaljeni jedan od drugog. Reforme gojskih finasijskih ustanova i principa, koje smo mi projektovali, zaodjenuemo u takve forme da one nee nikoga uznemiriti. Mi emo ukazati na neophodnost reformi

73

usljed one zbrke i kalambura od kojih su doli finasijski neredi kod Goja. Prvi nered, rei emo, sastoji se u tome to oni poinju sa odreivanjem obinog bueta, koji raste iz godine u godinu, iz sljedeih uzroka: taj buet oni dotegle do polovine godine; zatim trae popravni buet koji potroe za tri mjeseca, poslije ega mole za dopunski buet, i sve to zavrava likvidacionim buetom. A poto se buet za narednu godinu odreuje prema sumi opteg prorauna, onda se svakogodinje skretanje od norme protee za 50% na godinu, zbog ega se godinama buet ureuje kroz deset godina. Blagodarei takvim nainima, doputenim nemarnou gojskih drava, njihove su se kase ispraznile. Period zajmova, koji je poslije toga nastupio, pokupio je ostatke i doveo sve drave gojske do bankrotstva. Vi dobro znate da takvu ekonomiju kakvu smo sugerisali Gojima mi ne moemo voditi. Svaki zajam dokazuje dravnu nemo i neshvatanje dravnih prava. Zajmovi kao Demoklov ma vise nad glavama vladara koji, umjesto da uzimaju od svojih podanika putem privremenih poreza, idu ispruenom rukom da prose milostinju od naih bankara. Spoljanji su zajmovi pijavice, koje se nikako ne moguotkinuti od dravnog tijela dokle god one same ne otpadnu ili ih draava sama ne zbaci. Ali gojske drave ih ne otkidaju, nego ih sve vie putaju na sebe, tako da one moraju neizbjeno propasti od dobrovoljnog putanja krvi. U samoj stvari, ta drugo moe predstavljati jedan zajam, uz to i spoljanji?!... Zajam - to je emisija dravnih mjenica koje sadre procentnu obavezu srazmjerno sumi pozajmljenog kapitala. Ako je zajam 5%, onda e drava kroz dvadest godina uludo platiti procentnu sumu koja e biti ravna uzetom zajmu; za etrdest godina plaa dvostruku sumu, a za ezdeset godina trostruku, a dug uvijek ostaje isti, neplaeni dug. Iz ovog rauna jasno se vidi da, kod oblika sveopteg prireza, drava crpe poljednje parice siromanih poreskih

74

obveznika da bi isplatila inostrane bogatae od kojih je uzela novac na zajam, umjesto da te perice prikupi za svoje potrebe bez procentnih doplata. Dok su zajmovi bili unutranji, Goji su samo premjetali novac iz epa sirotana u epove bogataa, ali kada smo mi podmitili koga je trebalo, da bismo prenijeli zajmove na spoljanji teren, onda su sva dravna bogatstva potekla u nae kase i svi su Goji poeli da nam plaaju svoj podaniki danak. Kad je lakomislenost gojskih vladara u pogledu dravnih poslova i podmitljivost ministara ili nerazumijevanje u finansijskim poslovima drugih upravnih lica uspjelo da zadui svoje zemlje kod naih kasa neisplativim dugovima, onda treba znati koliko nas je sve to stalo truda i novca. Zastoj novca mi neemo dopustiti, te zato nee biti ni dravnih procentnih hartija, sem jednoprocentne serije, da ne bi plaanje procenata predavala dravnu mo pijavicama na isisavanje. Pravo emisije procentnih hartija bie iskljuivo preputeno industrijskim drutvima, kojima nee biti teko da isplauju procente od svojih dobiti, koje drave ne zarauju na pozajmljeni novac, kao to to ine ova drutva, jer ona zajmi da potroi, a ne da vodi privredne operacije. Industrijske hartije kupovae i vlada koja e se od dananjeg platioca dacija na zajmove pretvoriti u zajmodavca iz rauna. Takva mjera prekinue zastoj novca, gotovanstvo i ljenost koji su nam bili korisni kod samostalinh Goja, ali neeljeni u naoj vladavini. Kako je jasna i oigledna nedotupavnost isto ivotinjskih mozgova gojskih, koja se ispoljava u tome to nisu ni mislili, uzimajui id nas novac pod interes, da e sav taj novac, pa jo sa interesom na njega oni morati crpiti iz svojih dravnih epova radi brauna sa nama. ta je bilo lake i jednostavnije nego uzeti potreban novac od svojih graana!

75

To dokazuje genijalnost naeg izabranog uma u tome to smo mi umjeli tako da im predstavimo stvar zajmova da su oni vidjeli u njima tavie i svoju korist. Nai rauni, koje emo mi predstaviti kada nastupi vrijeme, osvijetljeni vijekovnim eksperimentima to smo vrili nad gojskim dravama, odlikovae se jasnou i odreenou i oigledno e pokazati svima koristi od naih novotarija. Oni e uiniti kraj onim zloupotrebama, blagodarei kojima smo mi upravljali Gojima, ali koje ne mogu biti doputene u naem carstvu. Mi emo tako podesiti raunski sitem da ni vladar ni najmanji inovnik nee biti u stanju da izvuku ni najmanju sumu neprimjetno od njene namjene ili da je upute drugim pravcem sem onog koji je ve jednom oznaen u odreenom planu dejstva. Bez odreenog plana ne moe se upravljati. Idui neodreenim putem i sa neodreenim rezervama propadaju na putu heroji i vitezovi. Gojski vladari, koje su po nekadanjim naim savjetima odvraali od dravnih poslova sveanim prijemima, etiketama, veselim zabavama i razonodama, bili su samo zasloni nae uprave. Izvjetaji favorita, koji su ih zamjenjivali na popritu poslova, sastavljali su za njih nai agenti i svaki put su zadovoljavali kratkovide umove obeanjima da se u budue predviaju utede i poboljanja... Od ega utede? Od novih prihoda? - mogli su da upitaju i nisu pitali oni koji su itali nae izvjetaje i projekte... Vi znate dokle ih je dovela ta nemarnost, do kakvog su finansiskog rastrojstava oni dotjerali, bez obzira na divnu vrednou njihovih naroda. Protokol broj 21

76

Unutranji zajmovi. Pasiva i porezi. Konverzije. Bankrotstvo. tedionice i renta. Unitenje fondovnih berza. Taksiranje industrijskih vrijednosti. Svemu onome to sam vam na prolom naem skupu naloio dodau jo iscrpno objanjenje unutranjih zajmova. O spoljanjim pak neu vam vie govoriti, jer oni su nas hranili nacionalnim novcima Goja; za nau pak dravu nee biti stranaca, to jest ega bilo spoljanjeg. Mi smo se koristili podmitljivou administratora i nemarnou vladara pozajmljujui gojskim vladama sasvim nepotrebne pare, te smo na taj nain dobijali dvostruko, trostruko i vee sume. Ko bi to mogao initi u odnosu prema nama?... Stoga u vam izloiti detalj samo unutranjih zajmova. Objavljujui zakljuenje takvoga zajma drave otvaraju upis na svoje mjenice, to jest na procentne hartije. Da bi one bile pristupane svakome odreuje im se vrijednost od sto do hiljade, a pri tom se ini popust prvim upisnicima. Drugog dana podie im se vjetaki cijena, toboe zato to su svi nagrnuli da ih kupiju. Kroz nekoliko dana kase takve bivaju prepune i ne znaju kud e s parama ( zato su ih onda uzimali ?). Upis bajagi premaa mnogo puta emisiju zajma: u tome je efekat - vidite li koliko je povjerenja prema vladinim mjenicama. Ali, kad je komedija odigrana, onda se pojavljuje stvarnost pasive i uz to vrlo teke. Za isplatu procenata mora se pribjegavati novim zajmovima koji ne apsorbuju, ve samo poveavaju glavni dug. Kad je kredit iscrpljen pribjegava se novim porezima da bi se pokrio ne zajam, nego samo procenti na njega. Ti su prirezi pasiva koja se upotrebljava za pokrie pasive... Zatim nastaje vrijeme konverzije, ali one samo smanjuju plaanje procenta, a ne pokrivaju dugove; sem toga, one ne mogu biti izvrene bez pristanka zajmodavca: prilikom

77

objave konverzije predlae se vraanje novca onima koji ne pristanu da konvertuju svoje hartije. Kada bi svi izjavili da ne pristaju i potraili svoj novac natrag, vlade bi bile uhvaene na svoju sopstvenu udicu, jer ne bi bile u stanju da isplate ponueni novac. Sreom, podanici gojskih drava i njihovih vlada, ne razumijevajui se u finasiskim poslovima, uvijek su pretpostavljali gubitak na kursu i smanjenje procenta riziku novih ulaganja novca, ime su pruali mogunost ovim vladama da vie puta zbace sa sebe pasive od nekoliko miliona. Sada, kod spoljanjih zajmova Goji ne mogu da prave takve smicalice, jer znaju da emo mi potraiti sav novac natrag. Na taj nain priznato bankrotstvo najbolje e dokazati zemljama odsustvo veze izmeu interesa naroda i njihovih vlada. Obraam dvostruku panju na ovu okolnost i na sljedeu: sada su svi unutranji zajmovi konsolidovani takozvanim leteim dugovima, to jest takvim iji su rokovi plaanja manje ili vie bliski. Te dugove sainjavaju pare uloene u tedionice i rezervne kase. Nalazei se dugo vrijeme na raspoloenju vladinom ti se fondovi iskoriavaju za isplate procenata na inostrane zajmove, a umjesto njih se polau na istu sumu ulozi rente. Dakle ovi posljednji pokrivaju i zapuavaju sve rupe i pukotine na gojskim dravnim kasama. Kada se mi popnemo na prijesto svijeta, sva slina finansijska vijuganja, kao neodgovarajua naim intresima, bie nepovratno unitena, kao to e biti unitene i sve fondovne berze, jer mi neemo dopustiti da se presti nae vlasti koleba kolebanjem cijena naih dragocijenosti koje emo mi objaviti zakonom u iznosu potpune njihove vrijednosti bez mogunosti njihova sputanja ili podizanja... (

78

Podizanje daje povod sputanju, odakle smo mi poeli u odnosu prema gojskim vrijednostima). Mi emo zamijeniti berze grandioznim dravnim kreditnim ustanovama iji e se zadatk sastojati u taksiranju industrijskih vrijednosti saobrazno vladinim kombinacijama. Te ustanove e biti u stanju da izbace na pijacu po pet stotina miliona industrijskih hartija za jedan dan, ili da ih toliko isto kupe. Na taj nain e se sva industrijska preduzea postati zavisna od nas. Moete zamisliti kakvu emo mo pribaviti sebi pomou toga. Protokol broj 22 Tajna budunosti. Mnogovjekovno zlo kao osnova budueg dobra. Oreol vlasti i mistiko klanjaje njoj. U svemu to sam vam do sada izloio ja sam se briljivo starao da vam naslikam tajnu svega to se deava - to je bilo i to je sada - to juri u bujicu velikih dogaaja koji dolaze i ve su u bliskoj budunosti, tajnu zakona naih odnosa prema Gojima i finansijskih opreacija. O toj temi ostaje mi jo samo malo da dodam U naim je rukama najvea savremena sila - zlato; za dva dana mi ga moemo iz naih uvarnica i skladita dobaviti u kolikoj hoete koliini... Zar jo treba dokazivati da je naa vladavina predodreena samim Bogom?!... Zar takvim bogatstvom mi neemo dokazati da je sve ono zlo, koje smo tolike vijekove bili primorani da inimo, na kraju krajeva posluilo istinskom dobru - dovoenju svega u red?... Ma i po cijenu izvjesnog nasilja, ali on e biti uveden. Mi emo umijeti da dokaemo da smo dobrotvori koji smo vratili namuenoj i iskidanoj zemlji isinsko dobro i slobodu linosti, kojoj emo dati da se koristi spokojstvom, mirom, dostojanstvom odnosa, pod uslovom, naravno, da se potuje i uvaju zakoni koje smo ustanovili. Uz to mi emo razjasniti da se sloboda ne satoji u rasputenosti i razuzdanosti, kao to se isto tako

79

dostojanstvo i snaga ovjeka ne sastoji u svaijem pravu da proklamuje razorne principe na formu slobode savjesti, jednakosti i njima slinih: da se sloboda linosti nikako ne sastoji u pravu uzbuivanja sebe i drugih bezobraznim oratorstvom pred neureenim ruljama i zborovima, ve da se istinska sloboda sastoji i neprikosnovenosti linosti, koja esto i ispravno vri i potuje sve zakone opteia, da se ovjeansko dostojanstvo sastoji u svijesti o svojim pravima i u isto vrijeme o svojoj bespravnosti, a ne samo u stalnom fantaziranju u temi svoga - Ja. Naa e vlast biti slavna, jer e biti mona, upravljae i rukovodie, a nee gegati za voama i oratorima, koji izbacuju bezumne rijei nazivajui ih velikim principima, a koje govorei po savjesti, nisu nita drugo do utopija... Naa e vlast biti vrilac reda u kome se sastoji sva srea ljudi. Oreol ove vlasti ulie svima mistiko klanjanje njoj i strahopotovanje svih naroda pred njom. Istinska sila ne poputa ni u kakvom pravu, ak ni u boanskom: niko ne smije pristupiti k njoj da joj oduzme makar i pedalj njene moi.

Protokol broj 23 Smanjenje proizvodnje luksuznih predmeta. Proizvodnja domae sitne industrije. Nezaposlenost. Zabrana pijanstva. Ubistvo staroga drutva i njegovo vaskrsenje u novom obliku. Izabranik boji. Da bi se narodi navikli na poslunost treba ih nauiti skromnosti, te prema tome treba smanjiti industrijsku proizvodnju luksuznih predmeta. Time emo popraviti i poboljati naravi demoralizovane utakmicom na polju

80

raskoi. Mi emo uspostaviti domau sitnu industriju, koja e potkopati privatne kapitale krupnih fabrikanata. To je neophodno jo stoga to krupni industrijalci esto pokreu, mada i ne uvijek svijesno, misli masa protivu vlade. Narod fabrikant ne zna za nezaposlenost, a to ga vezuje za postojei red, sljedstveno i za vrstinu vlasti. Nezaposlenost je najopasnija stvar za vladu. Za nas e njena uloga biti odigrana im vlast pree u nae ruke. Pijanstvo e takoe biti zakonom zabranjeno i kanjavano kao zloin protiv ovjenosti ljudi koji se pretvaraju u ivotinje pod uticajem akohola. Podanici, ponavljam jo jedanput, slijepo se pokoravaju samo snanoj, potpuno nezavisnoj od njih ruci, u kojoj oni osjeaju ma za zatiu i podrku protiv udaraca socijalnih bieva...Zato im je potrebna anelska dua u vladaocu? Oni treba da vide u njemu olienje sile i moi. Gospodar, koji smijeni sada postojee uprave to bijedno ivotare meu demoralisanim s nae strane drutvima, koja se odriu ak i Boanske vlasti i iz ije sredine izbija sa svih strana oganj anarhije, - taj gospodar mora prije svega pristupiti gaenju toga plamena koji ve prodire sve. Zato je on duan da ubije takva drutva makar ih morao zaliti njihovom vlastitom krvlju, te da ih ponovo vaskrsne u licu pravilno organizovane vojske, koja se svjesno bori protiv svake zaraze opasne po dravno tijelo. Taj izabranik Boji odreen je odozgo da slomije bezumne sile pokretane instiktom a ne razumom, ivotinjstvom a ne ovjenou. Te sile sada trijumfuju manifestacijama pljake i svakojakog nasilja pod maskom principa slobode i prava. One su razorile sve drutvene poretke da bi se na njima podigao presto cara judejskog; ali njihova e uloga biti odigrana u onom momentu kada se on zacari. Tada e one biti zbrisane sa njegovog puta, na kome ne smije biti ni granice, ni travice. Tada emo moi rei narodima: blagodarite Boga i poklonite se pred onim koji nosi na licu svom peat predodreenosti

81

ljudske, iju je zvijezdu Sam Bog doveo k njemu da niko drugi, osim njega, ne bi mogao osloboditi vas svih gore pobrojenih sila zala. Protokol broj 24 Uvrivanje loze cara Davida. Pripremanje cara. Uklanjanje neposrednih nasljednika. Car i trojica koji su ga posvetili. Car je sudbina. Besprijekornost spoljanjeg morala cara judejskog. Sad u vam prei na nain uvrivanja korijenja dinastike loze cara Davida do posljednjih slojeva zemlje... Ovo uvrivanje sastojae se prije svega u onome u emu se do dananjeg dana sastojala mo, koja je naim mudracima osigurala i ouvala voenje svih svjetskih poslova kao i davanje pravca vaspitanju misli cijelog ovjeanstva... Nekoliko lanova od sjemena Davidova spremae careve i njihove nasljednike, ne birajui ih po pravu nasljea nego po sposobnostima, posveujui ih u skrivene tajne politike, u planove upravljanja, s tim da niko ne smije znati ove tajne. Cilj je takvog naina rada taj, da svi znaju da uprava ne moe biti povjerena neposveenima u najdublje tajne njene vjetine. Samo e se takvim licima predavati praktina primjena imenovanih planova kroz sravnjenje sa mnogovjekovnim iskustvima, sva posmatranja politiko - ekonomskih tokova i socijalnih nauka - sav, jednom rijeju, duh zakona, koje je priroda nepokolebljivo ustanovila radi regulisanja ovjeanskih odnosa. Neposredni nasljednici esto e biti odstranjivani od stupanja na presto ako za vrijeme uenja i spremanja budu ispoljili lakomislenost, mekou i druge osobine koje ih ine

82

sposobnim za upravljane, a same po sebi su tetne po carski poziv. Samo oni koji su bezuslovno sposobni za vrsto, makar i surovo, budno upravljanje, dobie njegove dizgine od naih mudraca. U sluaju oboljenja slabou volje ili kakvom drugom nesposobnou, carevi e morati po zakonu predavati upravu u nove, sposobne ruke... Carski planovi dejstva u tekuem momentu, a tim prije u budunosti, bie nepoznati ak i onima koji se budu zvali bliskim savjetnicima. Samo car i trojica koji su ga posvetili znae budunost. U licu cara, koji nepokolebljivom voljom vlada sobom i ovjeanstvom, svi e ugledati sudbinu sa njenim nepoznatim putevima. Niko nee znati ta car eli da postigne svojim nareenjima, pa stoga se niko nee smjeti ni isprijeiti na nepoznatom putu... Razumije se, potrebno je da umni rezervoar careva odgovara planu uprave, koji ima da primi u sebe. Zato on nee stupiti na presto prije nego to um njegov ne podvrgnu probi i ispitu pomenuti mudraci. Da bi narod znao i volio svoga cara neophodno je da on besjedi na trgovima svome narodu. To stvara potrebno spajanje dviju sila koje smo mi sada terorom odvojili jednu od druge. Ovaj teror nam je bio neophodan da bi obje sile ponaosob potpale pod na uticaj. Car judejski se ne smije nalaziti pod vlau svojih strasti, naroito sladostraa: nijednom stranom svoga karaktera on ne smije davati ivotinjskim instiktima vlast nad svojim

83

umom. Sladostrae najgore razara umne sposobnosti i jasnou pogleda, odvodei misli na najgoru i najviu ivotinjsku stranu ovjeanske djelatnosti. Oslonac ovjeanstva u licu gospodara svijeta od svetog sjemena Davidova mora prinositi na rtvu svome narodu sve svoje line naklonosti. Gospodar na mora biti primjerno besprijekoran. Ko vlada Rusijom ? Gospodari Rusije u 1920. godini Sastav Savjeta narodnih komesara 1. Predsjednik Savjeta - Uljanov ( Lenjin ) Rus 2. Komesar za Spoljne Poslove, ierin Rus ( po majci Jevrejin ) 3. Komesar za poslove nacionalnosti, Cugavili Rus 4. Predsjednik Vieg ekonomskog savjeta, Lurje ( Larin ) Jermenin 5. Komesar za ustanovljenje, lihter Jevrejin 6. Komesar poljoprivrede, Gritjan Jermenin 7. Komesar Dravne kontrole, Lander Jevrejin 8. Komesar Vojske i Mornarice, Brontajn ( Trocki ) Jevrejin 9. Komesar dravnog erara, Kaufman Jevrejin 10. Komesar javnih radova, mit Jevrejin

84

11. Komesar javnog snabdijevanja, E. Lilina ( Knigisen ) Jevrejka 12. Komesar narodne prosvjete, Lunaarski Rus 13. Komesar za vjeroispovjest, picmerg Jevrejin 14. Narodni komesar Apfelbaum ( Zinovjev ) Jevrejin 15. Komesar za javnu higijenu, Anvelt Jevrejin 16. Komesar finansija, Gukovski Jevrejin 17. Komesar peata, Kogen ( Volodarski ubijen ) Jevrejin 18. Komesar za izbore, Radomisljski ( Uricki ubijen ) Jevrejin 19. Komesar pravde, tajnberg Jevrejin 20. Komesar za evakuaciju Feningtajn Jevrejin 21. Njegov pomonik Ravi Jevrejin 22. Njegov pomonik, Zaslavski Jevrejin Ukupno 22 lana: Rusa 3, Jermena 2, Jevreja 17 Vojni komesarijat 1. Komesar Vojske i Mornarice, Brontajn ( Trocki ) Jevrejin 2. Predsjednik revolucionarnog taba Sev. Vojske, Fiman Jevrejin 3. Komesar Vojno-sudski 12-te Armije, Romm Jevrejin 4. Politiki komesar 12-te armije, Mejik Jevrejin

85

5. Politiki komesar 4-te Armije, Livenson Jevrejin 6. Predsjednik savjeta armije Zapadnog fronta, Pozeri Jevrejin 7. Politiki komesar Moskovskog Vojnog Okruga, Gubelman, Jevrejin 8. Komesar politiki Vitebskoga Vojnog Okruga, Dejb Jevrejin 9. Komesar za vojnu rekviziciju grada Slucka, Kalmanovi Lati 10. Politiki komesar Samarske divizije, Bekman Jevrejin 11. Vojni komesar iste divizije, Gluzman Jevrejin 12. Komesar rekvizicionog odreda Moskovskog Okruga, Zuzmanovi Jevrejin 13. Predsjednik Glavnog Brontajn ( Trocki ) Jevrejin moskovskog vojnog savjeta,

14. Nejgov pomonik, Grifeld Jevrejin 15. Njegov pomonik, Skljanski Jevrejin 16. lanovi istog savjeta, orodak Jevrejin 17. lanovi stog savjeta, Pet Jevrejin 18. Vojni komesar moskovske oblasti, tajnhard Njemac 19. Vojni komesar moskovske oblasti, Dulis Lati 20. Komesar kole pogranine trupe, Glajzer Lati 21. Politiki komesar 15-te divizije savjeta, Dzenis Jevrej

86

22 Politiki komesar 15-te divizije Savjeta, Plonski Lati 23. Komesar Vojnog savjeta kavkaskih armija, Lehtiner Jevrejin 24. Izvanredni komesar Istonog fronta, Bruno Jevrejin 25. Izvanredni komesar Istonog fronta, ilman Jevrejin 26. lanovi Kazanskog Vojnog Savjeta, Rozenlolc Jevrejin 27. Mejhof Jevrejin 28. Nezenholc Jevrejin 29. Komandant crvene armije u Jaroslavu, Gekker Jevrejin 30. naelnik Petrogradskog vojnog komesarijata, Cajger Jevrejin 31. Politiki komesar Petrogradskog vojnog okruga, Gittis Jevrejin 32. Komandant zapadnog fronta prema ehoslovakoj, Vacetis Lati 33. lan savjeta vojne komune, Lazimer Jevrejin 34. Naelnik vojne komune ( bivi austorugarski oficir ), Kolman Jevrejin 35. Naelnik Moskovskog vojnog okruga, Bicis Lati 36. Vojni komesar Moskovskog vojnog okruga, Metkaz Jevrejin 37. Naelnik odbrane Krima, Zak Jevrejin

87

38. Komandant kurskog fronta, Sluzin Jevrejin 39. Njegov pomonik, Silberman Jevrejin 40. Poliziki komesar Rumunskog fronta, Spiro Jevrejin 41. Punomonik za pregovore Davidovi Jevrejin 42. Komandant, neuer Lati 43. Vojnik, Smidovi Jevrejin Dakle od 43 lana: Rusa 0, Latia 8, Njemaca 1, Jevreja 34 Komesarijat unutranjih poslova 1. Narodni komesar, Aplfelbaum ( Zinovjev ) Jevrejin 2. Njegov pomonik Radomisljski Jevrejin rezviajne komisije ( .K.a), o miru s Njemakom,

( Uricki ) ubijen od svog politikog druga 3. Naelnik propagande, Goldenrudin Jevrejin 4. Predsjednik ekonomske komisije Petrogradske komune, Ender Jevrejin 5. Potpredsjednik komisije za higijenu, Rudnik Jevrejin 6. Komesar za evakuaciju izbjeglica, Fenigtajn Jevrejin 7. Njegov pomonik, Abraham Krahmal Jevrejin 8. Momesar Petrogradskog peata, Jevrejin Volodarski (ubijen)

88

9. Petrogradski gradonaelnik, najder Jevrejin 10. Moskovski gradonaelnik, Minor Jevrejin 11. Komesar Moskovskog peata, Krasikov Jevrejin 12. Komesar Petrogradske policije, Fejerman Jevrejin 13. Naelnik biroa za peate, Martinson Jevrejin 14. Moskovski komesar javne bezbjednosti, Rozental Jevrejin lanovi Petrogradske rezviajne komisije "eka" 15. Mejnkman Jevrejin 16. Giller Jevrejin 17. Kozlovski Poljak 18. Vodel Jevrejin 19. I Razmirovi Jevrejka 20. esperov Jermenin 21. Iselevi Jevrejin 22. Krassikov Jevrejin 23. Buhan Jermenin 24. Merbis Lati 25. Pajkis Lati 26. Anvelt Njemac

89

lanovi Savjeta Petrogradske komune 27. Zorke Jevrejin 28. Radomisljski Jevrejin lanovi Moskovske rezviajne Komisije ".K.a" 29. Predsjednik, Dzerinski Poljak 30.Potpredsjednik, Peters Lati 31. klovski Jevrejin 32. Knejfis Jevrejin 33. Cejstin Jevrejin 34. Razmirovi Jevrejin 35. Kronberg Jevrejin 36. Hajkina Jevrejka 37. Karson Lati 38. auman Lati 39. Lentovi Jevrejin 40. Rivkin Jevrejin 41. Antonov Rus 42. Delafabr Jevrejin

90

43. Citkin Jevrejin 44. E, Rozmirovi Jevrejin 45. Sverdlov Jevrejin 46. Bizenski Jevrejin 47. Bljumkin (ubica grofa Mirbaha) Jevrejin 48. Aleksandrovi Rus 49. Rajtenberg Jevrejin 50. Fines Jevrejin 51. Zaks Jevrejin 52. Jakov-Goldin Jevrejin 53. Golpertajn Jevrejin 54. Kniggisen Jevrejin 55. Lacis Lati 56. Dejbolj Lati 57. Sejzan Jermenin 58. Debkin Lati 59. Naelnik Taganroskog zatvora, Libert Jeverijn 60. Fogelj Njemac 61. Zakis Lati

91

62. ilenkus Jevrejin 63. Janson Lati 64. Predsjednik komisije Trubeckog Petropavlovske tvr., Model Jevrejin bastiona i

Svega 64 lana, od kojih: Rusa 2, Poljaka 2, Jermena 3, Njemaca 2, Latia 10, Jevreja 45. Komesarijat inostranih poslova 1. Narodni komesar, ierin ( prognan ) Rus 2. Njegov pomonik, Karaxan Jermenin 3. Drugi pomonik, Frige Lati 4. Direktor pasoke ekspedicje, Margoli Jevrejin 5. Konsul u Berlinu, Jofe Jevrejin 6. Pridodat konsulatu u Berlinu ( kanjen u 1919. godini kao komesar Bavarske Sovjetske republike ), Levin Jevrejin 7. Naelnik biroa tampe i informacija pri poslanstvu u Berlinu, Akselrod Jevrejin 8. Izvanredni punomonik u Parizu i Londonu, Bek Jevrejin 9. Konsul u Beu i Londonu, Rozenfeld (Kamenjev ) Jevrejin 10. Poslanik u Hristijaniji, Bejter Jevrejin 11. Konsul u Glazgovu, Malkin Jevrejin 12. Predsjednik delegacije za mir u Kijevu, Kain Rakovski Jevrejin

92

13.Njegov pomonik, Manuilski 14. Pravni konsul, Astub ( Ilsen ) Jevrejin 15. Generalni konzul u Kijevu, Grinbaum (Kevinski ) Jevrejin 16. Generalni konsul u Odesi, A. Bek Jevrejin 17. Konsul u Americi, Martens Njemac Dakle od 17 lanova: Rusa 1, ( pa i njega su protjerali ), Jermenin 1, Lati 1, Njemac 1, Jevreja 13. Komesarijat finansija 1. Prvi komesar ( zbog sumnjive. djelatnost bio je protjeran iz Pariza ), Mervinski Poljak 2. Njegov pomonik, Don-Solovej Jevrejin 3. Komesar, Isidor Gukovski Jevrejin 4. Njegov pomonik, I. Akselrod Jevrejin 5. Direktor kancelarije, Zaks ( gladnev ) Jevrejin 6. Direktor kancelarije, Bogoljenov Rus 7. Glavni sekretar, Haskin Jevrejin 8. Njegov pomonik, Berta Hinevi Jevrejka 9. Predsjednik finansijskog kongresa savjeta, lacis Lati

93

10. Njegov pomonik, Vejstman Jevrejin 11. Komesar za likvidaciju Fristenberg ( Ganecki ) Jevrejin rusko-njemakih rauna,

12. Glavni sekretar njegov, Kogan Jevrejin 13. Administracija narodnih banaka, Mihelson Jevrejin 14. Zaks Jevrejin 15. Akselrod Jevrejin 16. Sadnikov Rus Finansijski agenti 17. U Berlinu, Laundau Jevrejin 18. U Kopenhagenu, Vorovski Jevrejin 19. U tokholmu, Abraam nekman Jevrejin 20. Glavni revizor narodnih banaka, Kan Jevrejin 21. Njegov pomonik, Gorentajn Jevrejin 22. Glavni komesar za likvidaciju privatnih banaka, Anrik Jevrejin 23. Njegov pomonik, Mojsej Kov Jevrejin lanovi tehnike komisije za likvidaciju privatnih banaka 24. Eljaevi Jevrejin

94

25. G. Hiftlih Jevrejin 26. A. Rogov Jevrejin 27. G. Lemerih Jevrejin 28. A. Rozentajn Jevrejin 29. A. Plan Jevrejin Komesarijat pravde 1. Narodni komesar, I tajnberg Jevrjin 2. Komeasr kasacionog suda, redor Jevrejin 3. Predsjednik Moskovskog revolucionarnog tribunala, I Berman Jevrejin 4. Komesar senata u Petrogradu, Ber Jevrejin 5. Predsjednik vrhovne revolucionarne komisije, Brontajn ( Trocki ) Jevrejin 6. Predsjednik iskljednike komisije pri revolucionarnom tribunalu, Bluzman Jevrejin 7. Sudija toga tribunala, Legendorf Jevrejin 8. Sudija toga tribunala, Slucki Jevrejin 9. Prokurator tribunala, Fridkin Jevrejin 10. Glavni Jevrejin sekretar konfidencionog odeljenja, Hajnbrk

11. Glavni sekretar narodne komune, irvin Jevrejin

95

12. Komeasr za narodnu zatitu, Lucki Jevrjin Narodni zatitnici 13. G. Antokoljski Jevrejin 14. B. Aronovi Jevrejin 15. R. Bisk Jevrejin 16. I. Bejer Jevrejin 17. A. Gunder Jevrejin 18. G. Davidov Jevrejin 19. R. Kastarjanc Jermenin Dakle, od 19 lanova: Rusa 0, Jermenin 1, Jevreja 18, Komesarijat za higijenu 1. Komesar, Dauge Njemac 2. Naelnik Farmaceutskog odeljenja, Rapoport Jevrejin 3. Njegov pomonik, Fuks Jevrejin 4. Direktor komisije, protiv benerinih bolesti, Veber Jevrejin 5. Direktor komicije za zarazne bolesti, Voljson Jevrejin Dakle, od 5 lanova. Rusa 0, Njemaca 1, Jevreja 4 Komisija narodne prosvjete 1. Narodni komesar, Lunaarski Rus

96

2. Komesar Sjeverne Oblasti, Grinberg Jevrejin 3. Predsjednik konmosije vaspitnog instituta, G Zolotnicki Jevrejin 4. Naelnik Municipalne sekcije, Lurje Jevrejin 5. naelnik Plastinog instituta, ternberg Jevrejin 6. Glavni sekretar komesarijata, M. Ajhenholc Jevrejin 7. Naelnik pozorine sekcije, ( ena Kamenjeva ) O.Z. Rozenfeld Jevrejka 8. Njena pomonica, Zac Jevrejka 9. Direktor 2. departmana, Grojnim Jevrejin lanovi profesori socijalistike akademije nauka 10. Rejsner Njemac 11. Frite Lati 12. Gojhbork Jevrejin 13. M. Pokrovski Rus 14. Veltman Jevrejin 15. Sobeljson Jevrejin 16. Krupskaja Jevrejka 17. Nahamles Steklov Jevrejin 18. Stuka Jevrejin

97

19. Nemirovski Jevrejin 20. I. Rakovski Jevrejin 21. K.R. Levin Jevrejin 22. M.S.Oljanski Jevrejin 23. Z.R. etenberg Jevrejin 24. Gurvi Jevrejin 25. Ludberg Jevrejin 26. Erberg Jevrejin 27. Keltulon Maar 28. Groosman ( Roin) Jevrejin 29. Krakovski Jevrejin 30. Ursinen Finac 31. Tono Sirola Finac 32. Rozin Jevrejin 33. Danevski Jevrejin 34. Glejcer Jevrejin 35. Goldenrudin Jevrejin 36. Budin Jevrejin 37. Karl Rapoport Jevrejin

98

38. Rottajn Jevrejin 39. Lurje Jevrejin 40. Mering Njemac 41. Gaze Jevrejin Poasni lanovi iste akademije 42. Roza Luksemburg Jevrejka 43. Klara Cetkin Jevrejka Liberalni biro Moskovskog proletarijata 44. Ajnholc Jevrejin 45. Polanski ( Lebedev ) Jevrejin 46. Hersonskaja Jevrejka 47. V. Zajcev Jevrejin 48. Brender Jevrejin 49. Hodasevi Jevrejin 50. varc Jevrejin 51. Direktor 1. departmana, Pozner Jevrejin 52. Upravitelj komesarijata, Alter Jevrejin Dakle, od 52 lana: Rusa 2, Finaca 2, Lati 1, Maar 1, Njemaca 2, Jevreja 44

99

Komesarijat za socijalnu pomo 1. Narodni komesar, E. Lilina ( Knigsen ) Jevrejka 2. Direktor, Pauzner Jevrejin 3. Glavni sekretar, E. Helfman Jevrejin 4. Pomonik sekretara, Roza Haufman Jevrejka 5. Direktor penzionog odjeljenja, Levin Jevrejin 6. Direktor kancelarije, K. F. Rozental Jevrejin Dakle, od 6 lanova: svi su Jevreji Komesarijat rada 1. Narodni komesar, V. mit Jevrejin 2. Njegov pomonik, Radus (Zenkovi) Jevrejin 3. Naelnik komisije javnih naoruanja Jevrejin 4. Komesar za javna naouruanja, M. Veltman Jevrejin 5. Njegov pomonik, Kaufman Njemac 6. Glavni sekretar, Raskin Jevrejin 7. lan Komesarijata, Kuner Jevrejin 8. Direktor ekspolozivnog odjeljanja, Zarh Jevrejin Dakle, od 8 lanova: Rusa 0, Njemaca 1, Jevreja 7. Komisija za obnovu grada Jaroslavlja

100

1. Predsjednik, I. D. Tartakovski Jevrejin 2. Glavni agent, Isidor Zabludski Jevrejin Dakle oba lana su jevreji. Kraj