SEMINARSKI RAD

GLOBALIZACIJA nastanak, faktori i elementi

(predmet Makroekonomija)

Mentor: Prof.dr Mustafa Festi Mr. Namik olakovi

Student: Mirza Smailhodi, Br. Indexa: 837/10-V

Tuzla, Maj, 2011

Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodi, FMT

2011

SADRAJ

UVOD
1.

Str. 3 DEFINICIJA GLOBALIZACIJE 1.1.

1.2.

Str. 4 Str. 5

Globalizacija dimenzije Globalizacija tipovi

Str. 6 2.
3.

NASTANAK GLOBALIZACIJE FAKTORI GLOBALIZACIJE 3.1. Ekonomija kao faktor globalizacije Str. 13 Str. 15 Str. 17

Str. 7 Str. 9 Str. 11

3.1.1. Ekonomska liberalizacija (neoliberalizam) 3.1.2. Ekonomska liberalizacija refleksije na BIH

3.1.3. Ekonomska liberalizacija refleksije na Balkan 4.

ELEMENTI GLOBALIZACIJE Str. 20 Str. 21

Str. 18

ZAKLJUAK LITERATURA

|2

Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodi, FMT

2011

UVOD
Globalizacija je termin koji se u dananjem svijetu sve ee koristi kao objanjenje ukupnih tokova na naoj planeti, bilo da se radi o politici, tehnologiji, kulturi, modi, ekonomiji ili nekom drugom segmentu ivota. Poznato je da globalizacija ima i negativne i pozitivne aspekte, ali i da svakako donosi znaajne promjene. Razvijeni svijet nosilac je procesa globalizacije i upravo je on najbolje iskoristio aktualne globalne okolnosti. Razvojem informatike i komunikacijske tehnologije svijet je postao jedinstveni sistem, a veza izmeu dva subjekta u razliitim dijelovima svijeta nerijetko se ostvaruje u roku od nekoliko minuta. Kod definisanja pojma globalizacije koritena su miljenja razliitih strunjaka, kao npr. Anton Fereni, Anthony Giddens, Urlich Beck i slini. to se tice nastanka pojma smatra se da globalizacija ima korjene u dobu nastanka same civilizacije, mada je svoje pravo znaenje dobila tek zavretkom Hladnog Rata, odnosno padom zida u Berlinu, ranih 90-tih. Takoer, iako usvojen ranije (1947 g.), pomenut je znaaj GATT (General Agreement on Tariffs and Trade) na proces ekonomske globalizacije, kada je potpisan uopteni ugovor o carinama i meudravnoj trgovini. Nadalje, objanjeni su faktori globalizacije, te sama ekonomska liberalizacija i ekonomija kao faktor globalizacije. Unutar ove teme data je i refleksija globalizacije na ekonomske tokove u Bosni i Hercegovini, a vezano za trite rada, mogucnosti business process outsourcinga i temu odljeva mozgova iz drave. Koritenjem Biblioteke Amerikog Kongresa objanjeni su glavni elementi globalizacije sa ekonomskog aspekta. U radu sam pokuao pojam globalizacije promatrati kroz makroekonomsku perspektivu, to bi nas kao studente FMT-a trebalo najvie zanimati.

|3

Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodi, FMT

2011

1. DEFINICIJA GLOBALIZACIJE
Dananje doba, odnosno planet u novom dobu, reprezentuju: globalizacija, liberalizacija i tehnoloki razvoj. Globalizacija dovodi do stvaranja trgovakih blokova, globalnih firmi i globalne ekonomije. Na taj nain svijet postaje jedinstveni sistem, a svjetsko trite dostupno svima. Ekonomska globalizacija nudi zemljama irom svijeta mnoge mogunosti. Upravo zahvaljujui tim mogunostima mnoge su zemlje napredovale od slabih do vrlo razvijenih, te mogu posluiti kao dobar primjer drugim zemljama, pa tako i naoj Bosni i Hercegovini, koje tek kreu u osvajanje trita. Globalizacija nije isto to i globalna ekonomija. Ona je samo njegova nadgradnja; ira je od gospodarskih odnosa i sadri mnogo elemenata politike, kulture i socijalnih odnosa. 1 Cirkulacijom ljudi, roba i informacija povezuju se regije i ostvaruje interakcija. Dolazi do procesa decentralizacije te ustupanja moi i suverenosti drava nadnacionalnim tijelima. Globalizacija ubrzava te procese te oblikuje nove uvjete kojima se moraju prilagoditi svi koji ele uspjeti. Rije globalizacija ima svoj korijen u latinskoj rijei globus, to u naem prevodu znai cjelokupan ili ukupan. Ona upuuje na neto to je globalno, odnosi se na cijeli planet, tj. planetarno, cjelokupno. Ne postoji jedna jedinstvena definicija globalizacije upravo zbog njene sloenosti i viedimenzionalnosti, pa ju je mogue tumaiti kroz prizmu politike, sociologije, ekonomije i drugih nauka. Pojednostavljeno moemo rei da je globalizacija skup prekograninih procesa, pokrenutih nezapamenim razvojem moderne tehnologijem koji je doveo do ubrzanja ekonomskih procesa, a koji se odraava u socijalnom, politikom, kulturnom i drugim podrujima sveukupnog ivota; dakle globalnog je, svjetskog znaaja. 2 Prema Cambridge Dictionary Online do globalizacije dolazi kada dostupna roba i uslube, te socijalni ili kulturni utjecaji, postepeno postaju slini u cijelom svijetu. Konvencionalna definicija globalizacije podrazumijeva proces otvaranja i liberalizacije nacionalnih financijskih trita i njihova stapanja u globalno trite kapitala. No danas se ee pod tim pojmom podrazumijeva "meunarodna integracija" dobara, tehnologija, rada i kapitala pa se moe govoriti o globalizaciji u irem smislu. Anton Fereni globalizaciju je definirao kao proces zbliavanja pojedinaca, drava, regija u integralni sustav ljudske zajednice. Neki autori globalizaciju definiraju kao rast globalne, transkontinentalne meupovezanosti. Globalizacija je dakle, gospodarsko, socijalno, politiko djelovanje koje prijelazi granice nacionalnih drava.

1 2

Stanii, M. (2000.): Globalno gospodarstvo i globalizacija, Ekonomski pregled M.Festi i N. olakovi (FMT, Falcon, Sarajevo, 2010): Makroekonomija, hrestomatija, str. 157

|4

Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodi, FMT

2011

Sociolog Anthony Giddens definira globalizaciju kao prostorno i vremensko smanjivanje koje je povezano sa mogunou ubrzane komunikacije, to omoguuje ubrzanu razmjenu znanja i kulture. David Held i Anthony McGrew u svom uvodu za Oxford Companion to Politics govore da se globalizacija moe smatrati procesom (ili skupinom procesa) transformacije u prostornoj organizaciji drutvenih odnosa i transakcija izraenih u transkontinentalnim i interregionalnim kretanjima i mrei aktivnosti, interakcije i moi. 3

1.1. Globalizacija dimenzije Godine 1996. u Montrealu, Kanada odran je svjetski kongres sociologa koji se bavio metodologijskim aspektima globalizacije. Christopher Chase-Dunn, Jeff Rey Hart, George Modelski, Richard Tardanico i Majid Tehranian neki su od autora koji su razmatrali i bavili se ovim temeljnim pojmom. Christopher Chase-Dunn je tom prilikom govorio o pet razliitih dimenzija globalizacije, i to: ekonomska globalizacija, politika globalizacija, ekoloka globalizacija, kulturna i globalizacija komunikacija.

Jeffrey Hart sudionik pomenutog svjetskog sociolokog kongresa u Montrealu 1996 godine istaknuo je glavne aspekte koncepta globalizacije: 1. globalna infrastruktura; 2. Globalna harmonizacija ili konvergencija; 3. nestanak klasinih granica; 4. globalna difuzija; 5. zemljopisna disperizija.

M.Festi i N. olakovi (FMT, Falcon, Sarajevo, 2010): Makroekonomija, hrestomatija, str. 157.

|5

Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodi, FMT

2011

Slika 1. Dimenzije i uzroci globalizacije 1.2. Globalizacija - tipovi Teoriju globalizacije osmislio je osamdesetih i devedesetih godina 20-tog vijeka Ronald Robertson. Na temelju te teorije mogao je opisati pojave koje imaju nadnacionalno i svjetsko znaenje. Osim Robertsona brojni autori govore o globalizaciji i pridaju joj razliita znaenja. Tako Urlich Beck pie o ak osam tipova globaliteta od kojih su najvanija prva etiri. 4 Tipovi globaliteta: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. gospodarski tip tehnoloki tip univerzalne vrijednosti globalna kulturna industrija policentrina svjetska politika svjetsko osiromaenje globalno razaranje i unitavanje ovjekova okolia

8. transkulturalni konflikt

Prvi tip je gospodarsko zemljopisni, a odnosi se na djelovanje transnacionalnih korporacija, meunarodne trgovine i kolanja financijskog kapitala; drugi je informatiko tehnoloki; trei tip globalizma oituje se u prepoznatljivim u univerzalnim vrijednostima kao to su ljudska prava i demokracija. etvrti se oituje u uspjenoj globalnoj kulturnoj industriji. Peti u policentrinoj svjetskoj politici, u kojoj uz vlade djeluju i transnacionalni akteri; esti je u globalnom svjetskom osiromaenju; sedmi ima ekoloki smisao u globalnom razaranju i unitavanje ovjekove okolice; osmi u transkulturnom konflikt. 5

J. Lonar (Geoadria, 2005): Globalizacija pojam, nastanak i trendovi razvoja, 10/1, 91-104 5 Urlich Beck (1998): Was ist Globalisierung? Frankfurt, Suhrkamp, str.29.

|6

Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodi, FMT

2011

2. NASTANAK GLOBALIZACIJE
Historijski korijeni globalizacije predmet su neprestane debate. Postoje razliita miljenja strunjaka oko nastanka samog pojma, te globalizacije uopte. Neki poput Majida Tehraniana smatraju da je globalizacija proces koji je zapoeo ak prije 5.000 godina (demografska globalizacija). Ipak, mnogi, da ne kaemo veina, sloiti e se kada kaemo da je taj termin zapoeo da se usvaja 1980-tih, a svoje puno znaenje dobio tek raspadom Sovjetskog Saveza ranih 90-tih, odnosno punu formu dobio 1991 godine padom berlinskog zida. Veina ovih miljenja svodi globalizaciju na procese koji se odvijaju u podruju svijetske privrede, a vremenski dakle smjetaju u doba kasnih 80-tih i poetka 90-tih. Ipak, globalizacija se odvija u mnogo ivotnih segmenata, a prva globalizacija se desila veoma davno i odvijala dugo, to znai da globalizacija nije nastala tokom naeg vremena. Ako je naime, tana teza da se ljudska vrsta prvo pojavila na jednom mjestu tj. u jednom regionu i da se onda u talasima migracija rairila na jo pet kontinenata, onda prvu globalizaciju u istoriji ljudskog roda predstavljaju upravo te migracije.

Prva globalizacija je bila dakle demografska.

Druga u istoriji, a prva meu novijim bila je saobraajna globalizacija, a do nje je dolo kada je pronaeno plovilo koje je moglo ostvariti dugu plovidbu veliki jedrenjak. Saobraajna globalizacija omoguila je globalizaciju u cijelom nizu drugih obliasti - trgovini, kulturi, tehnologiji, ali i globalizaciju mnogih zaraznih bolesti.

Slijedei znaajan korak predstavljala je globalizacija u komunikacijama koju je omoguio pronalazak telegrafa, a kasnije: radia, telefona, televizije i kompjutera koji su istovremeno znaili i informatiku globalizaciju. Ekonomski gledano, moe se rei da su uzroci i poticaji globalizacije kapitalistiki nain proizvodnje, tehnoloki napredak i meunarodna regulacija.6 Orginalnost globalizacije objanjava se i argumentira u pravilu njezinom gotovo sudbinskom povezanou sa tehnologijom. 7 Ipak, kao jedan od uzroka punog zamaha drutvenog i ekonomsko-politikog aspekta globalizacije smatra se kraj Hladnog Rata, tokom koga je zbog netrepeljivosti izostajala puna saradnja meu dravama. Padom eline zavjese 1989 godine kontakt i saradnja meu dravama je intenzivirana. One drave koje su do tada bile dio sovjetskog bloka, napokon su se otvorile i izale na svjetsko trite. Time se sve vie drava okree
6

A. Milardovi, . Njavro i A. Vuki (1999): Globalizacija, nacionalne drave, regionalizacija, identitet, str. 2 7 J. Plevnik (Golden, Zagreb, 2003): Iza globalizacije, Geoekonomija me. odnosa, str. 33

|7

Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodi, FMT

2011

demokraciji i trinoj ekonomiji na irem nivou. S druge strane, primat, kao najjaa kapitalistika zemlja u potpunosti preuzimaju SAD, koje i dan danas diktiraju i najvie utjeu na globalne teme. Time se stvara novi svjetski poredak gdje vodeu ulogu preuzima SAD kao najnaprednija i najmonija zemlja na svijetu, a koju zatim prate razvijena Zapadna Europa i Velika Britanija, Japan, Kanada i napose multinacionalne korporacije. Ovoj grupi pridodati treba i transnacionalne organizacije koje imaju snaan utjecaj na globalne tokove. Takvi su Svjetska Trgovinska Organizacija (WTO), Meunarodni Monetarni Fond (MMF), Ujedinjene Nacije (UN) i Svjetska Banka. Kada se govori o nastanku globalizacije svakako se mora spomenuti GATT (General Agreement on Tariffs and Trade) i znaenje to ga je imalo smanjenje trgovakih carina meu zemljama. GATT je osnovan 1947. i temeljio se na klauzuli o najveim pogodnostima. Iz nje proizlaze tri temeljna naela: naelo recipronosti, naelo liberalizacije i naelo nediskriminacije. Naelo recipronosti odnosi se na to da trgovake olakice koje potpisnice GATT-a priznaju jedna drugoj, moraju biti jednake za obje strane. Kasnije je to naelo ublaeno u korist zemalja u razvoju. Naelo liberalizacije podrazumijeva postupno smanjivanje carina i drugih ogranienja, a naelo carinske nediskriminacije da se dvostruke carinske olakice izmeu dviju potpisnica moraju primijeniti na sve lanice GATT-a. Carinske stope takoer se ne smiju jednostrano poveavati. U godini osnivanja GATT-u su pristupile 23 zemlje, a kasnije se taj broj neprestano poveavao. GATT je 8. prosinca 1994. preimenovan u WTO (World Trade Organization) na kraju urugvajskog kruga pregovora i ministarske konferencije u Marakeshu. WTO je poeo djelovati 1995., a financira se doprinosima potpisnica prema njihovu udjelu u trgovini meu lanicama. U lanstvu su 134 drave.8

Slika 2. Logotipi najvanijih ekonomskih i drugih globalnih organizacija 9

8 9

J. Lonar (2005, Geoadria): Globalizacija pojam, nastanak i trendovi razvoja, str. 93 http://www.google.ba/imghp?hl=bs&tab=wi

|8

Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodi, FMT

2011

3. FAKTORI GLOBALIZACIJE
Danas se svijet nalazi u sreditu revolucije koja se po svojim dometima i efektima moe usporediti sa industrijskom revolucijom. Pojam globalizacija odnosi se na rastuu integraciju privreda itavog svijeta, posebno putem trgovinskih i finansijskih tokova, ali takoe i na kretanje ideja i ljudi koje je olakano revolucijom u oblasti telekomunikacija i prevoza. Globalizacija je neizbjena jer kada se ukusi ujednae, potroai irom svijeta sve vie zahtjevaju sline proizvode. Firme moraju da dolaze do djelova i komponenti iz bilo kojeg dijela svijeta ako su oni bolje ili jeftinije napravljeni i moraju da investiraju svoj kapital i tehnologiju na bilo kom mjestu gdje su produktivnije da bi zadrale svoju meunarodnu konkurentnost. Iz istih razloga firme moraju da dolaze do radnih usluga ili da zapoljavaju radnike u inozemstvu kad god je to jeftinije ili prikladnije. 10 Iako globalizacija utjee na dananji svjet kroz mnogo faktora, ovdje su obraeni oni aspekti globalizacije koji su najdominantniji i konstantno mjenjaju svijet koji nas okruuje.

Industrijski rast cjelosvjetske proizvodnje, trita i ireg pristupa razliitim stranim proizvodima, muterijama (korisnicima) i kompanijama. U to spada kretanje materijala i dobara izmeu i unutar nacionalnih granica. Na primjer, meunarodna trgovina prozivodima porasla je vie od 100 puta (od $95 milijardi to 12 triliona) od 1955 godine. Nadalje, razmjena dobara izmeu Kine i Afrike porasla je za sedam puta u periodu od 2000 do 2007 godine. 11 Finansijski rast svjetskog finansijskog trita i laki pristup vanjskom finansiranju potroaa kredita. Poetkom ranog perioda 21-og vijeka vie od $1.5 triliona u nacionalnim valutama je trgovano dnevno da bi se poduprli uveani trgovinski tokovi i investicije. 12 Ekonomski realizacija globalnog trita, baziranog na slobodi trgovine dobrom i kapitalom (vidi pod 3.1., opaska autora M.S.) Trite radne snage postalo je kompeticija na globalnom tritu. U prolosti, ekonomska vjera radnika vezala se za povjerenje u nacionalne ekonomije. Razvojem tehnologije i komunikacija, to vie nije sluaj, jer radnici se sada utjeu na globalnom tritu, plate su sada manje ovisne o uspjehu ili padu individualnih nacionalnih ekonomija. Ovo je u velikoj mjeri utjecalo na plate i distribuciju profita. Politiki neki koriste globalizaciju da objasne kreiranje svjetske vlade koja regulira odnose izmeu nacionalnih vlada i garantuje prava koja proizilaze iz socijalne i ekonomske globalizacije. Politki reeno, SAD su uivale poziciju velesile meu ostalim djelimino i zbog toga to imaju jaku ekonomiju. Utjecajem

10 11 12

D. Salvatore (2009, NY): International Economics, str 13 (Izazovi globalizacije) http://en.wikipedia.org/wiki/Globalisation http://en.wikipedia.org/wiki/Globalisation

|9

Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodi, FMT

2011

globalizacije i uz pomo same ekonomije SAD-a, narod Kine iskusio je ogroman rast u proloj dekadi. Ako Kina nastavi da raste po onom kako se projecira, veoma je mogue da u narednih 20 godina doe do velikih promjena u vodeim svjetskim silama. Kina e imati dovoljno bogatstva, industrije i tehnologije da se takmici za poziciju vodeeg sa SAD. 13 Pored ovih, treba spomenuti da postoje faktori koji dolaze iz podruja socijalnog, religijskog, kulturnog i ekolokog domena, a ija vanost i utjecaj su takoer bitni za proces globalizacije.

Informacijski poveanje u koliini informacija koje se razmjenjuju izmeu geografski udaljenih lokacija. Ovo je tehnoloka promjena koja je dola sa primjenom optikih vlakana u komunikacijama, satelita te poveane dostupnosti telefona i interneta. Na Tabeli 1. je prikazana statistika koritenja interneta po kontinentima u poreenju sa brojem stanovnitva, a prema www.internetworldstats.com koji se bavi praenjem statistikih kretanja na globalnom nivou.

Tabela 1. Statistika koritenja interneta po kontinentima u poreenju sa populacijom

Jeziki Najpopularniji drugi jezik je bez sumnje engleski, to predstavlja tzv lingua franca globalizaciju, a ogleda se u sljedeim faktima:

35% svjetske pote i telefaksa je na engleskom 40% svjetskih radio programa je na engleskom engleski je dominantan na internetu

Ekoloki dolazak globalnih promjena u okoliu koje mogu biti rjeene uz meunarodnu suradnju, kao to su promjene klime, zagaenje zraka, prekomjerno ribaranje u okeanu, itd. Poto je mnogo tvornica napravljeno u tranzicijskim

13

http://en.wikipedia.org/wiki/Globalisation (Effects summary)

| 10

Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodi, FMT

2011

zemljama u kojima postoji manje regulacija iz podruja okolia, globalizam i slobodna trgovina mogu poveati zagaenost i utjecati na koliinu izvora dragocjene frike vode. S druge strane, ekonomski razvoj gledajuci historijski zahtjevao je prljavo industrijsko razdoblje, i diskusija traje da zemlje u razvoju ne bi trebale imati manje prava za poveanje svog standarda ivota. 14

Kulturoloki Tu spadaju razvoj meu-kulturolokih kontakata; dolazak novih kategorija savjesti i identita koji stvaraju kulturne difuzije, elja da se standard ivota pojedinca povea uz koritenje i uivanje stranih proizvoda i ideja, prihvatanje novih tehnologija i prakse, kao i uee u svjetskoj kulturi. 15 Vaan segment prestavlja i meunarodni turizam. Organizacija WHO procjenjuje da u svakom trenutku ima 500.000 ljudi koji lete avionima. U 2008 godini, bilo je preko 922 miliona meunarodnih turistikih posjeta od strane turista koji dolaze iz vana, sa rastom od 1.9% u poreenju sa 2007 godinom. Zatim tu je i segment sve vee imigracije, ukljuujui ilegalnu imigraciju. Trenutno je preklo 200 miliona migranat u zemljama naeg planeta. Tu su jo i irenje lokalnih proizvoda poput hrane, koji se usvajaju i prihvaaju u drugim zemljama te tako postaju dio njihove kulture, te popularne kulture kakvi su npr. Pokemon, Sudoku, Numa Numa, Origami, Youtube, Facebook i MySpace, koji su dostupni samo onima koji imaju TV i Internet. Zatim, velike svjetske manifestacije sporta u koje se ubrajaju FIFA svjetski ampionat u fudbalu i Olimpijske igre. Socioloki u ta spada razvoj sistema ne-vladinih organizacija kao glavnih agenata globalne javne podrke u koju se ukljuuje humanitarni rad i razvojni programi Tehniki razvoj globalnih informacionih sistema, globalnih telekomunikacijskih infrastruktura i veca razmjena podataka, to je omogucio internet, sateliti, mobiteli i slino. Legalno-Etiki Kreacija internacionalnog suda pravde i ostali meunarodni pravni pokreti. Sve vie se podie svjest o globalnoj borbi protiv kriminala, te samim tim meunarodna kooperacija. Tu ubrajamo i globalne administrativne zakone Religiozni Rairenost i poveana interrelacija razliitih vjerskih grupa, ideja i prakse kao i njihove ideje o znaenju i vrijednostima pojedinih prostora. 16

14

A.Y. Hoekstra i A.Chapagain (2008): Globalizacija vode: Koritenje izvora frike vode na planeti zemlji 15 Shehzad Nadeem (2009): Kulturalna Sociologija, http://nadeem.commons.gc.cuny.edu/files/ 16 McAlister, Elizabeth (2005): "Globalizacija i Religija" urnal naune studije o Religiji, Str. 249255.

| 11

Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodi, FMT

2011

3.1. Ekonomija kao faktor globalizacije Od II svjetskog rata tj. od polovice 20-tog vijeka, europske zemlje poele su se vie okretati jedne drugima. Porast meusobne saradnje u Europi zapoeo je osnivanjem Europskog udruenja za ugljen i elik, a onda i Europske ekonomske zajednice (EEZ), Europske zajednice (EZ) i naposljetku Europske unije (EU) Ti dogaaji potaknuli su i druge dijelove svijeta da se integriraju. Da nije osnovano zajedniko europsko trite, ne bi bilo ni Sjevernoamerikog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA) niti njemu slinih sporazuma. EU je, dakle, mnogima bila nadahnue za vlastito udruivanje. Moe se rei da su regionalni trgovaki blokovi zapravo stepenica prema globalnoj privredi. Dananje gospodarstvo razvija se u tri pola Zapadnoj Europi, SAD-u i Istonoj Aziji, prije svega Japanu. Takav razvoj gospodarstva moe se stoga nazvati i trijadizacijom. Postojanje tri pola jasno je vidljivo u meunarodnim odnosima, osobito u proizvodnji skupe komunikacijske i informatike opreme koja se ponajprije odvija na relaciji Sjeverna Amerika Europa Istona Azija. Kao primjer moe posluiti i robna razmjena EU sa SAD-om i Japanom. Zbog visokih trokova potrebnih za razvoj te opreme, zanemareni su mnogi ostali dijelovi svijeta. Meuovisnost SAD-a, Zapadne Europe i Istone Azije vrlo je jaka i oito da je tu jezgra globalne ekonomije. Njihova razmjena proizvoda i usluga iznosi milijarde dolara. Koncentracija moi i bogatstva jo je vea u jezgri tog sistema, tj. lanicama grupe G-8. Te zemlje dre preko 90% proizvodnje visoke tehnologije u svijetu i globalne raunalne moi, a ujedno su i najvei ulagai u istraivanje i razvoj.17 S druge strane, u zemljama srednje i istone Europe na djelu je trend re-modernizacije i re-racionalizacije drutva po uzoru na Zapadni model. Ove zemlje nakon sloma komunisitikog sustava pokuavaju kroz proces tranzicije postati sline zapadnoeuropskim drutvima, to je proklamirani preduvjet za konano ujedinjenje (globaliziranje) europskog kontinenta. No kako je ovaj proces preobrazbe naiao na tekoe sline onima u zemljama Treega svijeta - poput osiromaenja irokih slojeva drutva, korumpiranosti politikih elita i sloma socijalne drave - iznova se postavilo pitanje o primjenjivosti Zapadnog modela razvoja na zemlje u razvitku, ovoga puta Srednje i Istone Europe. Jednostavno reeno, globalizacijski procesi u gospodarstvu razlikuju se od klasinih modernizacijskih procesa. Visoka tehnologija ne nalazi se vie samo u sreditu, ve se koristi ondje gdje zarauje najvie novca. Rad se na slian nain kree prema mjestima gdje su nadnice najvie. U tom procesu cijene, rente, nadnice, kamate i dividende postaju ujendaenije. Nadnice rastu u zemljama s niskim nadnicama i padaju u zemljama s visokim nadnicama - proces koji ekonomisti poznaju kao ujednaavanje faktora.
17

J. Lonar (Geoadria, 2005): Globalizacija pojam, nastanak i trendovi razvoja, 10/1, 97-99

| 12

Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodi, FMT

2011

(Thurow, 1997). Stoga se ini da bi upravo nerazvijene zemlje i zemlje u razvoju trebale, dugorono gledano, imati vie koristi od globalizacije gospodarstva negoli bogate zemlje. Da je tomu tako svjedoe brojni politiki potezi i odluke Europske zajednice koji pokazuju da se ona iznutra integrira, a prema van zatvara. Pritijenjena s jedne strane ujednaavajuim trendovima globalizacije u gospodarskoj sferi i s druge strane globalizacijom, odnosno amerikanizacijom kulture, Europska zajendica sve je manje ekonomska, a sve vie politika. Ona strukturira prostor srednje i istone Europe postavljajui politike zahtjeve kako bi trokove tree modernizacije srednje Europe prebacila na raun tranzicijskih zemalja. Kao najvee trite na svijetu, Europska zajednica moe kreirati pravila gospodarske igre to e ih morati prihvatiti i njezin najvei gospodarski suparnik, SAD. (Takva pravila ve su i nametnuta zemljama koje se ele pojaviti na europskom tritu, primjerice standard ISO 9000). Tako je, primjerice, kompanija Asea Brown Bovery otkrila jednako kvalitetnu radnu snagu u istonoj Europi koja je spremna raditi za 2,58 dolara po satu, dok u Njemakoj cijena radnog sata iznosi 30,33 dolara. Ta je kompanija zatvorila tisue radnih mjesta u zapadnoj Europi, ali je pritom otvorila 21.150 radnih mjesta u istonoj Europi. Mercedes Benz je zorno prikazao to je to globalna ekonomija i bez ikakvog domoljublja otvorio tvornice u Alabami. Protivno prirodi kapitalizma bilo bi da ne iskoristi konjukture i ostvari profit to u konanici vodi ujednaavanju cijena faktora. Za globalno gospodarstvo, kao i za nacionalno, vrijedi pravilo da niske nadnice moraju rasti a visoke padati, dok se kapital seli kroz globalno selo u potrazi za profitom u procesu stvaralakog razaranja. ini se da navedene injenice potvr|uju tezu o nastajanju globalnog trinog poretka uz istodobno slamanje polutrinog hijerarhijskog poretka temeljenog i na vojnoj moi. No pritom treba imati na umu da slobodno trite nikada nije, ak ni na razini nacionalne ekonomije, razvilo sve svoje stvaralako modernizacijske pretpostavke. Oduvijek je bilo, moda s pravom, ograniavano carinama, samovoljnim politikim odlukama i strategijskim interesima vladajuih elita. Takve mjere bile su oduvijek u suprotnosti s proklamiranim naelima kapitalistikih drutava - naelima slobodnog protoka rada, roba i kapitala. S tog se stanovitva i stvaranje Europske zajednice moe promatrati kao jo jedan sveobuhvatni pokuaj krojenja od ljudske volje neovisnih, ali ujednaavajuih naela trine ekonomije. 18 U razvijenim zemljama privreda se preobraava iz industrijskog, temeljenog na eliku, automobilima i cestama u privredu koje nastaje na siliciju, raunalima i mreama. Raireno je miljenje da se radi o promjeni u privrednim i ekonomskim odnosima koja je jednako znaajna kao svojedobna smjena ere poljodjelstva industrijskom erom. Na djelu je nova dinamika, nova pravila igre i novi pokretaci napretka.

3.1.1. Ekonomska liberizacija (neoliberalizam)

18

A. Milardovi, . Njavro i A. Vuki (1999): Globalizacija, nacionalne drave, regionaliz., identitet, str. 6-8

| 13

Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodi, FMT

2011

Bivi savjetnik o globalizaciji pri UN-u, gospodin Jagdish Bhagwati, smatra da iako postoje oigledni problemi sa prekomjernim razvojem, globalizacija je veoma pozitivna snaga koja die zemlje iz siromatva. Prema njegovom miljenju, globalizacija kreira estit ekonomski krug koji je asociran brim ekonomskim razvojem. Radi globalizacijskih promjena, radnici u zemljama u razvoju sada imaju vie izbora za zapoljenje nego ranije. Obrazovani radnici u tim zemljama sada mogu da se takmice za radna mjesta koja su bolje plaena. Radnici u proizvodnji koji dolaze iz zemalja u razvoju sada nisu samo tu da se takmice, nego ak imaju i prednost u odnosu na radnike iz razvijenih industrijskih zemalja. Ovo se moe prevesti kao poveana mogunost. Radnici imaju sada ansu da emigriraju i prezmu posao u industrijski razvijenim zemljama ili da ostanu u zemljama gdje je konkurencija puno vea. Globalizacija je stvorila znaajnu meunarodnu diskusiju oko zabrinutosti da je ona poveala nejednakost i degradaciju okolia. U zemljama srednjeg zapada SAD-a, pao je standard ivota zbog pada konkurentnosti industrije i poljoprivrede u tom podruju. Neki takoer vide utjecaj globalizacije na kulturu kao rastuci problem. Uz globalizaciju ekonomije i trgovine, primjetan je veliki utjecaj na kulturu koja je uvoena i izvoena. Zabrinutost je utoliko vea jer zemlje poput SAD-a mogu u doglednoj budunosti u potpunosti prevazii kulturu tzv. Malih drava, to bi dovelo da se obiaju i vrijednosti malih zemalja u potpunosti izbriu. Ovaj proces se ponegdje ve naziva Amerikanizacijom ili McDonaldizacijom. 19

Radna mjesta: globalizacija trita radne snage je imala negativne konsekvence i u razvijenim zemljama. Edukovani radnici kakvi su ininjeri, advokati, naunici, profesori, novinari, konsultanti i slini su u mogunosti da se uspjeno nametnu na svjetskom tritu i da diktiraju visinu svoje plate. Nasuprot tome, proizvodni radnici i servis radnici u razvijenim industrijskim zemljama nisu u mogunosti da se ravnopravno takmie za posao sa radnicima koji dolaze iz tzv. zemalja u tranziciji.

Business process outsourcing: (engl. vanjski izvor biznis procesa, MS)

predstavlja proces premjetanja nekih funkcija preduzeca na neko vanjsko preduzece, odnosno prebacivanje dijela poslovanja na drugi ekonomski subjekat. Najveci razlog za ovu pojavu je smanjenje trokova. U bogatim zemljama, BPO (business process outsourcing, je kao i mnogi ostali faktori globalizacije predstavljao ma sa dvije otrice. On omoguava jeftinije usluge i krajnji proizvod biva konkurentnij, ali prebacuje radna mjesta izvan matine firme, te loe djeluje na ekonomiju same socijalne okoline odakle privredni subjekat dolazi. Sa druge strane, u siromanim zemljama u koje je poslovanje prebaeno korist je ogromna. Na primjer, u Indiji, ova grana industrije predstavlja glavnu pokretaku snagu
19

Manfred B. Steger (2009): Globalizacija, pogled unutra, Oxford University Books, NY Steerling Publishing

| 14

Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodi, FMT

2011

razvoja zemlje, koja nairoko doprinosi GDP rastu, poveanju zaposlenja i prevazilaenju siromatva. 20 Prema Everest Research Institute (neovisni institut za istraivanja u podruju outsourcinga) koji svoja istraivanja objavljuje na stranici www.everestresearchinstitute.com vanjski izvori u biznisu tokom 2004 godine, predstavljaju trite vrijedno 362 milijarde amerikih dolara, od ega ak $233 milijarde pripadaju ITO (outsourcing u kompjuterskoj industriji). Na slici dole je prikazan detaljan flowchart kao rezultat istraivanja Everest instituta iz 2004 godine.

Slika 3. Prikaz svjetskog outsourcing trita iz 2004 godine 21

Odliv mozgova: prilike u bogatim zemljama odvode talente daleko iz siromanih zemalja, to dovodi do tzv. Odliva mozgova. Odliv mozgova je kotao Afriki kontinent preko $4.1 milijardi pri zapoljavanju 150.000 stranih profesionalnih radnika godinje. Prema podacima Ujedinjene Trgovinske Komore (ASSOCHAM) odliv mozgova Indijskih studenata kota Indiju oko $10 milijardi godinje. 22

3.1.2. Ekonomska liberalizacija refleksije na BIH Javna je tajna da je situacija na Balkanu takoer vrlo nepovoljna kada se govori o odlasku mladih i kolovanih ljudi u druge zemlje.
20

R. Kuruvilla (2008): Razvojne ekonomske strategije i macro i mirko nivo kadrovske politike: sluaj industrije outsourcinga Indije". Industrial & Labor Relations Review, izdanje 1 - broj magazina 62. 21 http://www.everestresearchinstitute.com/ 22 http://www.thaindian.com/newsportal/business/students-exodus-costs-india-forexoutflow-of-10-bn-assocham_100147339.html

| 15

Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodi, FMT

2011

BiH nalazi se na "zavidnom" drugom mjestu po "odlivu mozgova", a u goroj situaciji, kada je rije o odlasku mladih talenata, jedino je Kirgistan, pokazuju podaci Svjetskog ekonomskog foruma za 2010/2011. godinu. BiH je, po broju natprosjeno obrazovanih i nadarenih ljudi, koji naputaju zemlju jer u drugim dravama vide spas, smjetena meu deset najgorih zemalja, meu kojima se nalazi jo i drave Mauritanija, Lesoto, Burundi i druge, piu "Nezavisne novine". Predstavnica BiH u Bolonjskoj grupi Lamija Tanovi smatra da ovako strani podaci sigurno nee nikoga iznenaditi, jer ljudi u BiH znaju koliko je teka ukupna situacija u njihovoj zemlji. Prema njenim rijeima, ekonomija BiH ne moe da zadri ljude, a pogotovo ne ljude koji se smatraju "mozgovima". Prema posljednjim istraivanjima, oko 64% mladih u BiH razmilja o odlasku iz zemlje, jer su nezadovoljni postojeom vlau, korupcijom, loim obrazovnim sistemom i najvie nemogunou zaposlenja.23 Naalost situacija je loa i kod primjene BPO najvie zbog injenice da smo i dalje nesigurna zemlja u koju malo investitora eli ulagati i u kojoj je spremno razviti poslovanje. Odgovornost za takvu situaciju naravno lei na politiarima koji ne stvaraju povoljne uvjete za poslovanje, a samim tim i BPO. Ipak, postoje neke strane kompanije koje ve jesu ule na nae trite. Tu prije svega smatramo njemake Customer Service firme koje otvaraju takozvane Call Centre u Tuzli i Sarajevu, odakle omladina koja dobro govori njemaki jezik obavlja poslove prodaje putem telefona za austrijsko i njemako trite. Takav primjer je kompanija GCall koja svoje kancelarije ima na Stupu, Sarajevo, odakle lokalni struni kadar obavlja poslove za njemakog partnera. Takoer kao dobar potez moe se smatrati i organiziranje Job Fair 2010 koga je u Sarajevu organizirala studentska organizacija EESTEC LC Sarajevo. Naime, na ovom sajmu studenti su bili u mogunosti ponuditi svoje CV-je potencijalnim domaim, a u vecini stranim privrednim subjektima. Generalni pokrovitelj ovog sajma bio je CompuSight sa sjeditem u Seattleu, Washington, a globalni partner je BH Telecom. Rezultati rada ovoga sajma vidjeti e se u bliskoj buducnosti.

23

http://www.rtvtk.ba, D. kondri, web komentar na temu Odliv Mozgova

| 16

Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodi, FMT

2011

Slika 4. Reklamni logotip JobFair-a odranog u Sarajevu tokom Decembra 2010 24

24

http://www.jobfair.ba

| 17

Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodi, FMT

2011

3.1.3. Ekonomska liberalizacija refleksije na Balkan Situacija na cijelom Balkanu je takoer loa to se tie i odliva mozgova, te iskoritenosti potencijala za BPO-a. Anketa studentske unije Srbije na primjer rezulitrala je poraznim podatkom da skoro 28% studenata planira napustiti zemlju nakon zavrenog studija. Na tabelarnom prikazu dole vidljiv je rezultat ove ankete. A na slici odmah ispod moe se vidjeti kako jedan privatni univerzitet reklamira svoje usluge sa parolom zavri fakultet i pali....

Tabela 2. Anketa Unije Studenata Srbije

Slika 5. Reklamni pano privatnog univerziteta u Beogradu

Prema podacima Svjetske banke iz Bosne i Hercegovine 28,6% visokoobrazovane emigracije otilo je u inostranstvo u potrazi za poslom i boljim ivotom, slijedi Makedonija sa 20,9%, Albanija sa 20%, Srbija sa 17,4% odlazaka visokokolovanih,...... Slovaka sa 15,3% i Rumunija sa 14,1%. 25 to se tie naeg zapadnog susjeda, iako se znalo da su proteklih godina mnogi graani napustili ovu zemlju do sada se u Hrvatskoj nisu mogli dobiti precizniji podaci o migraciji stanovnitva, posebno o odlasku visokoobrazovanog kadra.

25

http://www.vesti.rs

| 18

Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodi, FMT

2011

4. ELEMENTI GLOBALIZACIJE
Prema web stranici Biblioteke Amerikog Kongresa koja se odnosi na ekonomska pitanja, BERA (Business and Economics Research Advisor), postoji 5 glavnih elemenata globalizacije i to: Trade Agreements, odnosno ugovori o trgovini bilateralni, regionalni ili multilateralni ekonomski sporazumi koji su dizajnirani da smanje ili eliminiu trgovinske barijere
1.

Capital Flow odnosno kretanja kapitala, to se ogleda u mjerenjima i praenju rasta ili smanjenja nacionalnih, domaih ili stranih sredstava.
2.

Migration Patterns u prevodu migracijski modeli to predstavlja utjecaj trita radne snage na cijenu proizvodnje kroz gubitak (emigracija) i dobitak (imigracija) potencijalnih radnika, pogotovo onih koji posjeduju specijalizirane radne vjetine.
3.

Information Transfer odnosno protok informacija, predstavlja trend u komunikacijama koji omoguava olakavanje i uprotavanje nesimetrinog funkcioniranja trita i ekonomije u globalu.
4.

Spread of Technology u prevodu rairenost tehnologije, predstavlja ubrzano irenje sredstava, naina i metoda proizvodnje roba i usluga izmeu udaljenih privrednih subjekata. 26
5.

26

http://www.loc.gov/rr/business/BERA/issue1/elements.html

BERA (Business and Economics Research Advisor), Izdanje 1, Ljeto 2004,

| 19

Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodi, FMT

2011

Slika 6. Internet stranica Biblioteke Kongresa SAD-a za pitanja iz oblasti ekonomije

Prema UNESCO Chair in Heritage Studies izdatom 2009 godine, elementi globalizacije pripadaju sljedeim podrujima:
-

Ekonomsko podruje u koje spadaju meunarodne kompanije poput McDonaldsa, Coca Cole, Microsofta, DHL-a, itd, te dogovori i meunarodni sporazumi kakvi su GATT, Free World Trade, WTO i slini Socioloko podruje kome pripadaju globalna mrea trita radne snage, mree zdravstvenog osiguranja te osiguranja uopte, itd. Politiko podruje, u koje ubrajamo organizacije poput UN-ovih sekcija kakve su UNESCO-a, UNDP, te vladinih i nevladinig organizacija kakve su EU, Svjetska Banka, ILO, WHO, itd Tehniko podruje, sadri elemente kakvi su internet, mobilna telefonija, proizvodni centri, pozivni centri, itd

Kulturoloko podruje ubraja jezik, ivotne stilove, 2005 konvenciju i slino Ekoloko u koje spadaju meunarodni ugovori i sporazumi o zatiti ivotne okoline, globalno zagrijavanje itd.

| 20

Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodi, FMT

2011

Slika 7. Isjeci iz studije u organizaciji UNESCO-a o elementima globalizacije 27

27

http://www.tu-cottbus.de/interkulturalitaet/lecture_material/ss09/intmaneng/200905-12-2.pdf

| 21

Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodi, FMT

2011

ZAKLJUAK
Iz rada se da zakljuiti kako je globalizacija irok pojam oko koga mnogi raspravljaju i pokuavaju ustvrditi da li se radi o pozitivnom ili negativnom trendu. U svojoj biti globalizacija je pozitivan proces koji bi u konanici trebao rezultirati boljim i lakim ivotom za sve, meutim trenutni pokazatelji govore u prilog suprotnoj tvrdnji gdje se bogati jo vie bogate, a siromani postaju siromanijim. Globalizacija je proces u kome padaju sve granice i limiti koji su stojali na putu ranijeg ujedinjenja planete. U svakom pogledu, tendencija je takva bila i ostaje, da razvojem tehnologije i komunikacija, sve vie ljudi ima jednake interese cime se potvruje definicija globalizacije prema kojoj je globalizacija ona situacija kada dostupna roba i usluge, te socijalni ili kulturni utjecaji, postepeno postaju slini u cijelom svijetu. Prema nekim razmiljanima globalizacija je nastala s prvim migracijama stanovnitva, ak prije 5,000 godina, dok neki smatraju GATT (General Agreement on Tariffs and Trade) prvim korakom ka ekonomskoj globalizaciji, meutim veina e se sloiti kada kaemo da je svoj pravi smisao rije globalizacija dobila krajem Hladnog Rata i padom zida u Berlinu, kada se komunistike - istone zemlje polako otvaraju prema zapadnom tritu. to se tie faktora i elemenata globalizacije smatra se da su glavni aspekti oni koji potpadaju pod podruja industrijskog, finansijskog, ekonomskog, politikog, informacijskog, kulturolokog, sociolokog, religijskog i ekolokog pojma, to je i bila tema ovog rada. Pod ekonomskim aspektom globalizacije vane su teme odliva mozgova te takozvanog business process outsourcinga koje utjeu na lokalna i regionalna ekonomska pitanja regije Balkana, s posebnim osvrtom na BiH, gdje dosadanji podaci nisu zadovoljavajui, te se tek oekuju pozitivni pomaci u privredi i poslovanju u Bosni i Hercegovini. Ta kretanja imaju za zadatak zaustaviti odlazak strunog kadra iz zemlje, a s tim u vezi iskoristiti priliku popularnog outsourcinga, gdje e velike svjetske kompanije otvaranjem svojih ispostava u naoj zemlji uvesti Bosnu i Hercegovinu u globalne ekonomske tokove.

| 22

Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodi, FMT

2011

LITERATURA
KNJIGE:
1. Beck U. (Suhrkamp, Frankfurt, 1998): ta je to globalizacija?

2. Festi M. i olakovi N. (FMT, Falcon, Sarajevo, 2010): Makroekonomija, hrestomatija

3. Hoekstra A.Y. i Chapagain A. (2008): Globalizacija vode: Koritenje izvora frike vode

na planeti zemlji 4. Kuruvilla R. (2008): Razvojne ekonomske strategije i macro i mirko nivo kadrovske politike: sluaj industrije outsourcinga Indije 5. Lonar J. (Geoadria, 2005): Globalizacija pojam, nastanak i trendovi razvoja
6. Manfred B. Steger (2009): Globalizacija, pogled unutra, Oxford University Books, NY

Steerling Publishing 7. McAlister E. (2005): Globalizacija i Religija

8. Milardovi A., Njavro . i Vuki A. (1999): Globalizacija, nacionalne drave,

regionalizacija, identitet
9. Nadeem S. (2009): Kulturalna Sociologija

10.Plevnik J. (Golden, Zagreb, 2003): Iza globalizacije, Geoekonomija me. odnosa

11. Salvatore D. (2009, NY): Meunarodna ekonomija - izazovi globalizacije 12. Stanii M. (2000.): Globalno gospodarstvo i globalizacija, Ekonomski pregled

INTERNET:

http://nadeem.commons.gc.cuny.edu/files/ http://en.wikipedia.org/wiki/Globalisation

http://www.everestresearchinstitute.com/

http://www.thaindian.com/newsportal/business/ http://www.rtvtk.ba http://www.jobfair.ba http://www.vesti.rs http://www.loc.gov/rr/business/BERA/issue1/elements.html http://www.tu-cottbus.de/interkulturalitaet/lecture_material/ss09/intmaneng/ http://www.google.ba/imghp?hl=bs&tab

| 23