Objasni i komentiraj sile otpora pri kretanju vozila koje su dominantne kod velikih/malih brzina SILE OTPORA PRI

KRETANJU VOZILA U najopenitijem sluaju kretanju vozila suprotstavljaju se sljedee sile otpora: 1. Otpor kotrljanja ili otpor pri kotrljanju (Fk) 2. Otpor zraka (Fz) 3. Otpor uspona (Fu) 4. Otpor inercije (Fi) Slika: Sila otpora i sila vue Otpor kotrljanja ili otpor pri kotrljanju (Fk) i odavde je

gdje je: e [mm] - koeficijent trenja kotrljanja rd [mm] - dinamiki polumjer kotaa FG[N] - okomito optereenje kotaa f=FK /FG - koeficijent otpora kotrljanja Sila otpora kotrljanja koja djeluje u osi kotaa jednakog je iznosa kao FK a suprotnog smjera. Otpor kotrljanju izravno je razmjeran okomitom optereenju (FG) i koliniku e/rd=f, koji nazivamo koeficijentom otpora (pri) kotrljanju. Ispitivanja su pokazala da koeficijent otpora pri kotrljanju ostaje praktiki konstantan do brzina 60 - 80 km/h. Meutim, iznad tih brzina koeficijent f naglo raste u ovisnosti o brzini gibanja i tlaku zraka u gumama. Otpor zraka (Fz)

gdje je: Cx(Cz, Cw) - koeficijent otpora zraka A [m2] - povrina vozila koja se dobije projekcijom vozila na ravninu okomitu na pravac kretanja vozila vrx [m/s] - komponenta rezultirajue relativne brzine zraka u odnosu na automobil u pravcu uzdune osi automobila 3 [kg/m ] gustoa zraka kroz koje se giba vozilo Otpor uspona (Fu) sila otpora uspona odreena je izrazom

gdje je kut nagiba cestovne povrine.

(uspon) = Otpor inercije (Fi) Pri ubrzanju ili usporavanju vozila, tj. pri svakoj promjeni brzine kretanja, pojavljuju se inercijske sile koje su pri translatornom kretanju jednake proizvodu mase i ubrzanja, a pri rotacijskom kretanju proizvodu momentu inercije i kutnom ubrzanju. Veliina inercijalne sile translatiranoga kretanja ovisi o ukupnoj masi vozila i njegovu ubrzanju, dok veliina inercijalnog momenta ovisi o rotirajuim masama vozila, tj. o momentu inercije rotirajuih masa i kutnom ubrzanju tih masa. Sila otpora inercije pri translatornom kretanju vozila je: Pri rotaciji tijela iji je moment, s obzirom na os oko koje rotira, Iz, a kutno ubrzanje [s-2] Pojavit e se inercijski moment: U praksi: [N] [Nm]

(delta) koeficijent rotirajuih masa = 1,5 1,8 za prvi stupanj prijenosa osobnih vozila = 1,05 1,06 za posljednji stupanj prijenosa osobnih vozila = 2,0 3,0 za prvi stupanj prijenosa kamiona = 1,06 1,08 za posljednji stupanj prijenosa kamiona

Vuna sila:

gdje je: [Nm] moment motora - prijenosni odnos u mjenjau koji ovisi o stupnju prijenosa - prijenosni odnos u diferencijalnom prijenosniku - stupanj djelovanja mjenjaa - stupanj djelovanja diferencijalnog prijenosnika dinamiki polumjer kotaa

Navedite el. strojeva koji slue za prijenos snage i gibanja. Opis, karakteristike, skice. - Osovine i vratila - Rukavci - Leajevi - Spojke - Prijenosnici Osovine i vratila Osovine slue kao nosai ostalih strojnih dijelova. Pritom mogu rotirati ili oscilirati, a rjee mirovati. I strojni dijelovi mogu se okretati ili oscilirati na osovini ili zajedno s osovinom. Glede optereenja, osovine smatramo nosaima na dva oslonca. Osovine ne prenose snagu, odnosno okretni moment pa su optereene preteno na savijanje.

dobivamo izraz za izraunavanje promjera osovine:

gdje je: - moment savijanja u promatranom presjeku osovine - doputeno naprezanje osovine na savijanje Vratila slue kao nosai ostalih strojnih dijelova. Za razliku od osovina, vratila se uvijek okreu, a samo ponekad osciliraju. Vratila prenose snagu odnosno okretni moment pa su optereena i na torziju, ali i na savijanje, vlak ili tlak (izvijanje). Snaga koju prenosi vratilo iznosi: gdje je: - moment vrtnje (torzije) koji prenosi vratilo - kutna brzina vratila, koja pri broju okretaja vratila n [0/min] iznosi =n /30 Rukavcima nazivamo one dijelove osovina i vratila preko kojih se one oslanjaju na leajeve. Rukavci, kao i dijelovi osovina i vratila, mogu mirovati, rotirati ili oscilirati. Prema smjeru djelovanja sila rukavci mogu biti:

1. popreni (radijalni) u kojima sile djeluju okomito na uzdunu os osovina ili vratila i mogu biti: 1.1 cilindrini 1.2 konusni 1.3 kuglasti 2. uzduni (aksijalni) u kojima sile na osovinu ili vratilo djeluju u smjeru uzdune osi i dijele se prema izvedbi na: 2.1 potporne cilindrine rukavce 2.2 potporne konine rukavce 2.3 potporne grebenaste rukavce 2.4 potporne kuglaste rukavce

Leajevi su strojni dijelovi na koje se, preko svojih rukavca, oslanjaju osovine i vratila. Prema naini rada, odnosno vrsti trenja, leajevi mogu biti klizni i valjni (kotrljajui). Leajeve koji preuzimaju radijalne sile, tj. sile okomite na uzdunu os vratila, nazivamo radijalnim ili poprenim. Djeluju li sile u smjeru uzdune osi vratila (aksijalno), govorimo o aksijalnim ili uzdunim leajevima. Ako na leaj istodobno djeluju radijalne i aksijalne sile, govorimo o radijalno-aksijalnim leajevima. Na konstrukciju leaja bitno utjee pravac optereenja i karakter optereenja. Spojke povezuju u jednu cjelinu razliita vratila npr. vratila elektromotora i vratilo stroja koji on pogoni pogoni (kompresor, crpka, alatni stroj itd.), bilo jedno dugako vratilo koje je napravljeno od vie dijelova zbog lake izrade, montae ili transporta. Spojkama se mogu meusobno spojiti i drugi elementi, npr. vratila sa zupanicima, remenice itd. Pravilo je da se spojke stavljaju neposredno iza izvora snage (motora) gdje je broj okretaja najvei a optereenje najmanje. Na taj nain dobijemo spojke manjih izmjera i masa. Spojke rotiraju pa moraju biti statiki i dinamiki izbalansirane. Spojke dijelimo u ovisnosti o vrsti spoja i na osnovu tog kriterija postoje sljedee vrste: a) Krute spojke b) Uzduno pokretljive (dilatacijske) spojke c) Neelastine kompenzacijske spojke d) Elastine spojke e) Specijalne spojke automatsko iskljune spojke f) Iskljune i ukljuno-iskljune spojke Prijenosnicima nazivamo ureaje koji slue za prijenos snage od pogonskog stroja (motora) k radnom stroju. Motor i radni stroj najjednostavnije je povezati izravno tako da se njihova vratila meusobno spoje spojkama, a tu vezu mogue je ostvariti onda kada je broj okretaja radnog stroja jednak broju okretaja motora.

Objasnite skicom Hookeov zakon. Navedite osnovna svojstva te komparirajte razlike zakaljenog elika, srednje tvrdog, mekog elika, bakra i aluminija Hookeov zakon Za tehnike je raune najvaniji dio grafa =f() onaj od ishodita do granice proporcionalnosti. U praksi se, u konstrukcija, nikad ne smije dopustiti da naprezanja prijeu granicu elastinosti, odnosno granicu proporcionalnosti. Kako u podruju proporcionalnosti vlada ve ranije spomenuti Hookeov zakon pravca, proizlazi da su svi rauni pritom relativno jednostavni. Za bilo koje naprezanje u podruju proporcionalnosti moe se pisati Iz slinosti pravokutnih trokuta 0 Tx T'x i OTT' proizlazi: Tako dobivamo:

To je poznati Hookeov zakon - temeljni zakon znanosti o vrstoi. Veliina E ima izmjeru naprezanja N/mm2 i naziva se Youngovim modulom elastinosti. Youngov modul elastinosti je ono naprezanje pri kojemu bi se materijal produljio za vlastitu duljinu e = 1 = l/l0, tj. l=l0, u sluaju da se i preko granice proporcionalnosti produljuje proporcionalno optereenje. Fizikalna veliina E daje otpornost materijala prema deformacijama. Materijal veeg modula elastinosti otporniji je prema deformaciji pri jednakom naprezanju od materijala manjeg modula elastinosti.

Slika: K Hookeovom zakonu

U vrlo rastezljivih materijala, kakvi su areni bakar i areni aluminij, nema uope granice proporcionalnosti, ve od samog poetka optereivanja poinju plastine deformacije, koje se superponiraju na elastine deformacije.

Opiite mehanizam nastanka zamora materijala, u kojim uvjetima eksploatacije konstrukcije dolazi do njega. Objasni odnos intenziteta naprezanja u odnosu na vrijeme trajanja ciklusa Puzavost i ispitivanje puzavosti Materijal je u konstrukcijama esto optereen dugotrajno, bez promjene veliine optereenja. Ta pojava - da kovini optereenoj konstantnim optereenjem tijekom vremena raste deformacija - naziva se puzavost. Na slici pokazan je najopenitiji tip puzavosti. Na ordinati je nanijeta deformacija pri konstantnom optereenju i konstantnoj temperaturi kao funkcija vremena nanijetog na apscisi. Pri pojavi puzavosti razlikujemo tri stadija.

I i II zakon termodinamike (analitiki izraz i opis)

Prvi zakon prijelaz topline Tijela ili dijelovi tijela razliitih temperatura kad ih dovedemo u meusobnu vezu djeluju tako da tee toplinskoj ravnotei, tj. izjednaivanju svojih temperatura. Pritom tijela izmjenjuju energiju to nazivamo prijelazom topline. Pod pojmom prijelaz topline razumijevamo izmjenu onog dijela energije tijela koja je funkcija temperature. Pri prijelazu topline, toplije se tijelo hladi, a hladnije grije. U = U2 - U1 = Q - W Q = U + W = U2 - U1 + W Drugi zakon termodinamike Toplina ne moe sama od sebe prijei od hladnijeg na toplije tijelo, i to niti posredno niti neposredno. to je koncentracija naprezanja? Utjecaj oblika strojnog dijela na njegovu dinamiku vrstou posljedica je neravnomjernosti raspodijele naprezanja po presjeku strojnog dijela.

Opii Cartonov proces s osvrtom na zakone termodinamike Carnotov proces U tom procesu polazimo od stanja 1 nakon ega plin izotermno ekspandira pri emu mu se dovodi toplina Qd ili kako je esto oznaujemo Q1 . Tu toplinu oduzimamo nekom ogrjevnom spremniku (OS). Ogrjevni spremnik mora sadravati dostatno topline, a njegova temperatura grijanja tg mora biti neto vea od temperature radne tvari t1 da bi toplina mogla prelaziti u eljenom smjeru od ogrjevnog spremnika na radnu tvar. U stanju 2 prekidamo dovoenje topline, npr. tako da odmaknemo ogrjevni spremnik od cilindra, pa plin ekspandira adijabatski od stanja 2 do stanja 3. Zbog adijabatske ekspanzije plin e se ohladiti do temperature t2. Od stanja 3 do stanja 4 provodimo izotermnu kompresiju pri emu od plina oduzimamo toplinu Q0 = Q2, te je predajemo rashladnom spremniku RS. Temperatura tog spremnika tn treba biti nia od temperature plina t2, da bi se osigurao prijelaz topline od radne tvari na rashladni spremnik. U stanju 4 prekidamo hlaenje radne tvari prikladnom izolacijom, pa nastavak kompresije od stanja 4 do polaznog stanja 1 tee adijabatski. Da bi se mogao realizirati kruni proces, neophodno je postojanje dvaju toplinskih spremnika razliitih temperatura koji omoguuju

potrebnu izmjenu topline. Radna tvar je samo posrednik u proizvodnji rada iz topline, a stvarni dobavljai energije jesu ogrjevni i rashladni spremnik. to je izoterma, izobara, navedi osnovne razlike Izoterma To je promjena stanja pri kojemu je temperatura konstantna. Tu promjenu stanja moemo ostvariti u cilindru koji dobro vodi toplinu i u kojemu je rastezanje plina tako polagano da plinu dostrujava toliko topline da bi mu temperatura za cijelo vrijeme ostala nepromijenjena. P1V1= mRT' = P2V2= PV= konst

Izobara To je promjena stanja pri kojemu je tlak (P) konstantan. Izobaru moemo ostvariti tako da plin u cilindru opteretimo konstantnom vanjskom silom, a rastezanje plina omoguuje pomini stap. Grijemo li plin, njegovo se stanje mijenja od stanja 1 u stanje 2. Prema prvom glavnom zakonu, dovedena se toplina moe izraziti ovako: Q = mcp (t2 t1) W = P (V2 V1)

Navedite osnovna svojstva materijala s osnovnim znaajkama Kemijska - Ova se svojstva, kao uostalom i sva ostala, odreuju ispitivanjem. Ispitivanje ima cilj: odreivanje kemijskog sastava, odreivanje kemijske otpornosti prema djelovanju kemikalija, odreivanje vatrootpornosti, odreivanje toplinske otpornosti i naposljetku odreivanje otpornosti materijala prema koroziji. Fizika - To su svojstva to se odnose na fizike (prirodne) osobine nekog materijala. Osobito su vana ova svojstva: specifina teina, zapreminska teina, specifini volumen i gustoa. Toplinska - Meu toplinskim svojstvima prema praktinom znaenju istiu se: a) Specifina toplina; b) Toplinska provodljivost; c) Toplinsko irenje; d) Temperatura taljenja. Elektrina - Elektrini otpor vodia duljine l [m] i povrine poprenog presjeka A [mm2] razmjeran je duljini (l), a obrnuto razmjeran presjeku

(A). Otpor (R) ovisi o vrsti materijala od kojega je nainjen vodi, to se izraava preko specifinog otpora (). Mehanika Od svih svojstava materijala za gradnju strojeva najvanija su mehanika. Tu ubrajamo: 1. vrstou 5. tvrdou 2. rastezljivost 6. puzavost 3. elastinost 7. ilavost 4. plastinost 8. dinamiku izdrljivost. Prema nainu pojavnosti postoji stanovita ua povezanost izmeu prvih etiriju svojstava, zbog ega ih promatramo zajedno, dok peto svojstvo tvrdou - moemo promatrati za sebe iako je i ono povezano s prva etiri svojstva. Prva etiri svojstva definiraju se na osnovi razliitog odnosa materijala prema deformacijama to nastaju kao posljedice vanjskih optereenja. Za sada moemo, najpovrnije, ta svojstva izraziti ovako: vrstoa je otpornost potpunom raskidanju veza izmeu estica materijala; rastezljivost je sposobnost deformiranja uope; elastinost je sposobnost deformiranog materijala da se nakon rastereenja vrati u prvotni oblik; moemo, dakle, rei da je elastinost otpornost prema deformaciji; plastinost se oituje u poputanju deformaciji koja zbog toga ostaje trajna. vrstoom i elastinou mjerimo, otpornost deformacijama, a rastezljivou i plastinou mjerimo sposobnost za deformacije. Tvrdoa se definira na vie naina, a najea je definicija koja potjee iz mineralogije. Prema toj definiciji, tvrdoa je otpor materijala protiv prodiranja tvreg predmeta u povrinu materijala koji ispitujemo. Puzavost definiramo kao pojavu postupnog poveavanja deformacija predmeta tijekom vremena pri statikom optereenju. ilavost definiramo kao otpornost materijala prema udarnom optereenju. Dinamika izdrljivost je otpornost materijala prema titrajnom optereenju, tonije - dinamika izdrljivost je ono dinamiko naprezanje koje materijal moe izdrati beskonano dugo.

Navedite elemente za spajanje? a) Zakovica - za vrsto spajanje dijelova relativno malih debljina, limovi, profili i slino. Otpor protiv klizanja tj. trenja bit je vezivanja elemenata pomou zakovica. Upotrebljavaju se kod materijala koji se ne mogu variti a podvrgnuti su intenzivnim vibracijama i udarnom optereenju.
b) Klinovi klinovima se vrsto spajaju strojni elementi koji se mogu

lako rastaviti kad je to potrebno a da se ne oteti ni klin ni elementi koji se klinom spajaju.

c) Vijci slue za spajanje elemenata te za prijenos gibanja gdje se

rotacija pretvara u pravocrtno gibanje pri emu se moment vrtnje pretvara u aksijalnu silu.
d) Zavareni spoj spajanje jednog ili vie dijelova uz dodavanje ili bez

dodavanja dodatnog materijala. Zavarivanje kovina moe biti topljenjem, pritiskom, hladno zavarivanje pod pritiskom.
e) Lemljeni spoj to je postupak termikog spajanja kovinskih

dijelova uz pomo dodatne rastavljene kovine. Lemljenje se izvodi pri temperaturama koje su nie od temperatura taljenja dijelova koji se spajaju. Razlikujemo meko, tvrdo i avno lemljenje.
f) Lijepljeni spojevi prednost lijepljenih spojeva je potreba za

manjim prostorom, lagani su, naprezanja u spoju jednoliko su rasporeena, nepropusna su, otporni na koroziju, ne mijenjaju svojstva materijalu kojeg lijepe.
g) Stezni spojevi daju izdrljive spojeve sigurne protiv vibracije koji

mogu prenijeti velika udarna promjenjiva optereenja. Stezno se najee spajaju dijelovi koji rotiraju.
h) Opruge opruge su elementi koji slue za elastino spajanje strojnih

dijelova. Primjenjuju se za amortizaciju energije udara za akumuliranje energije, za mjerenje sile, prisilno kretanje, za ograniavanje veliine sile. Newton-ovi zakoni! 1. Zakon inercije svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili u stanju jednolikog pravocrtnog gibanja sve dok neka sila koja na njega djeluje ne promjeni to stanje.
2. Zakon proporcionalnosti sile i ubrzanja promjena brzine

(ubrzanje) proporcionalno je sili F koja djeluje na tijelo, a zbiva se u pravcu i smjeru djelovanja sile. F= m x a
3. Zakon akcije i reakcije dva tijela uvijek djeluju uzajamno jedno

na drugo silama koje su po veliini jednake ali suprotnog smjera. Jednadba kontinuiteta i Bernulijeva jednadba. Kratki opis i jedinice. Jednadba kontinuiteta protok se definira kao koliina tekuine koja u jedinici vremena protee kroz bilo koji presjek strujnog tijeka (protok). Protok se moe izraziti u jedinicama volumena Q [m3/s] ili mase m [kg/s]. Ako promatramo strujanje kroz elementarni strujni tijek, tada brzinu v moemo smatrati konstantnom po itavom presjeku, te e protok kroz taj presjek biti: dQ = vdA [m3/s] pri emu je dA povrina presjeka strujnog tijeka. Maseni protok iznosi: dm = dQ = vdA [kg/s]

Fizikalna veza sila-rad-snaga Sila je fizikalna veliina koja utjee na promjenu stanja gibanja nekog tijela. Jedinica je Newton [N]. Rad je fizikalna veliina kojom se iskazuje djelovanje sile na putu. W= F x s Jedinica je Joule [J]. Snaga je izvreni rad u jedinici vremena. P= [W]. Izvedite izraz za snagu kod pravocrtnog i krunog gibanja. U svim koracima navedite u uglatim zagradama jedinice. Pravocrtno gibanje Jedinica snage je Watt

gdje je: P = snaga W = rad

Kruno gibanje

Formule za izraunavanje otpora penjanja i otpora trenja

Kolika sila djeluje na vrata zrakoplova?

Vuna sila na kotau sa gumom 225/4 5 x 17

rd = dinamiki polumjer kotaa (0,99) Radijus naplatka: R = 0,5 x 17'' = 8,5'' x 25,4 = 215,9mm = 0,2159m Visina profila gume: 45%=>HG = 0,225 x 0,45 = 0,1013m Radijus: r = R + HG = 0,2159 + 0,1013 = 0,3172 x 0,99 rd = 0,314028m Produljenje tapa l = l x x (t2 t1) l1 = l + l koeficijent toplinskog istezanja [mm/]

Izraunaj naprezanje motke