POLITI KA EKONOMIJA GLOBALIZACIJE

Nastavnik Prof. dr. Zlatan Rei Asistent Vladimir imi ,Ph.D.

Sadr aj predmeta
1. Razumijevanje globalizacije i politi ke ekonomije globalizacije; 2. Povijest globalizacije; 3. Suvremena politi ka ekonomija globalizacije; 4. Globalizacija i financijska kriza; 5. Globalizacija i erozija uloge nacionalne dr ave; 6. Globalizacija i nejednakost; 7. Razvojni model i reforme utemeljene na Washington Consensusu; 8. Institucionalni sadr aj globalizacijskih procesa; globalne me unarodne institucije; 9. Razvojni model Isto ne Azije;

10. Nerazvijene zemlje zaostaju; Afrika i Latinska Amerika ; 11. Zemlje u tranziciji; Srednja i Isto na Evropa; 12. Kina i globalizacija; 13. Ilegalna globalna ekonomija; 14. Kako dalje? 15. Nova politi ko-ekonomska paradigma.

Literatura
1. 2. 3. 4. 5. 6. Woods, N. ed. The Political Economy of Globalization, Macmillan Press LTD, London, 2000. Hoogvelt, A. Globalization and the Postcolonial World, , Palgrave, Hampshire, 2001. Mittelman, H. J. The Globalization Syndrome, Princeton University Press, New Jersey, 2000. Bronk, R. Progress and the Invisible Hand, Warner Books, London, 1998. Frieden, A. J. Global Capitalism, W.W. Norton & Company, New York, 2006. Stiglitz, J. Globalization and its Discontents, Penguin Books, London, 2002.

POLITI KA EKONOMIJA GLOBALIZACIJE

Istra uje promjenljive odnose izme u politi kih sustava (nacionalnih i me unacionalnih) i ekonomskih snaga; kako na policy-makerse utje u ekonomski procesi i kako oni sami utje u na ekonomiju; istra uje se i moralna dimenzija globalizacije In whose interest ili Who benefit.

 Dvije dimenzije promjena obilje avaju globalizaciju : kvantitativne (rast trgovine, kretanja kapitala, tehnologije i rada, IT revolucija) i kvalitativne ( kako ljudi i pojedine skupine misle i identificiraju sebe, kako vlade, tvrtke i drugi igra i razumiju i slijede svoje interese);

 Kriti ka teorija Roberta Coxa; Metodologija za izu avanje povijesne promjene u internacionalnoj politi koj ekonomiji; Poku ava odgovoriti na pitanje Kako se svjetski poredak mijenja? Ne prihva a stav Fukuyame (End of the History) ni Marksa (determinizam budu nosti); Dijalektika i me usobna uvjetovanost ekonomske osnove (proizvodnih snaga) i dru tvene nadgradnje (proizvodnih odnosa);

 posao teoretiziranja ne mo e nikad biti zavr en u otvorenom sistemu ali mora konstantno po injati iznova, po injati ne sa apstraktnim koncepcijama nego sa opisom povijesnog iskustva, otkrivaju i rastu e proturje nosti izme u mijenjaju ih materijalnih uvjeta i pridru enih dru tvenih snaga s jedne, i postoje ih interesa i prijetnji od pro lih institucija i ideologija, s druge strane On razumije povijest kao open-ended; mogu i su razli iti ishodi; ima je ali nije izvjesna;

Razdoblja razvitka politi koekonomskog sustava kapitalizma

1500-1800; merkantilisti ka faza; transfer ekonomskog vi ka putem plja kanja i kra e ispod privida trgovine; prvobitna akumulacija kapitala; 1800-1950; kolonijalni period; transfer ekonomskog vi ka putem unequal terms of trade pod utjecajem kolonijalno nametnute me unarodne podjele rada;

 1950-1980; neokolonijalni period; transfer ekonomskog vi ka putem developmentalism-a, tehnolo ke rente i izvoznih tr i ta za razvijene zemlje; 1980-.; neoliberlni kapitalizam (postimperijalizam); transfer ekonomskog vi ka putem du ni kog ropstva uz sva sredstva iz prethodnog razdoblja;

 Consider the following: In 1970, the worlds poorest countries (roughly 60 countries classified as low-income by the World Bank), owed $25 billion in debt. By 2002, this was $523 billion For Africa,
In 1970, it was just under $11 billion By 2002, that was over half, to $295 billion

Debts owed to the multilateral institutions such as the IMF and World Bank is currently around $153 billion For the poorest countries debts to multilateral institutions is around $70 billion. $550 billion has been paid in both principal and interest over the last three decades, on $540bn of loans, and yet there is still a $523 billion dollar debt burden.

to je globalizacija?
Pote ko e u odre ivanju pojma "globalizacija". Priznata i va e a definicija tog pojma ne postoji ni u znanstvenoj ni u javnoj debati.

Neki poku aji odre ivanja globalizacije:

porast me usobne ovisnosti i integracije razli itih ekonomskih sistema na cijeloj zemaljskoj kugli ... [Meghnad Desai] world compresion (zbijanje, sa imanje svijeta) and intensification of global consciousness.. (Ronald Robertson); -me uzavisnosti velikih razmjera se stvaraju u ekonomijama svijeta (sub-prime kriza u SAD i prelijevanje na sve zemlje) - teme kao mir, ljudska prava, spasimo planet, financijska kriza dolaze do svijesti ljudi;

proces prevladavanja historijski nastalih granica. Ona je, dakle, sinonim za eroziju (ne za nestajanje) suvereniteta nacionalnih dr ava i predstavlja 'odvajanje' tr i ne ekonomije od moralnih pravila i institucionaliziranih veza dru tva ... [Elmar Altvater] "... pokretanje snaga svjetskog tr i ta i ekonomsko slabljenje dr ava ... [Schumann / Martin]

 Annihilation of space through time Anthony Giddens; (ukidanje prostora putem vremena), globalizacija mo e biti definirana kao intenzifikacija svjetskih raznolikih socijalnih relacija koje povezuju udaljene lokacije na takav na in da su lokalna doga anja oblikovana doga ajima koji su nastali mnogo milja daleko, i obrnuto Giddens

 ..The global,informational network society.. Manuel Castells; dominantna logika suvremenog svijeta je logika informatizacije, nove tehnolo ke paradigme utemeljena na informati koj tehnologiji; informatizacija ne samo da poja ava konkurenciju izme u kapitalista u ekonomskom procesu nego i uobli ava op u socijalnu strukturu dru tva stvaraju i stalno mijenjaju u mre u socijalnih interakcija, proizvode i nove socijalne odnose i socijalne norme u suprotnosti sa pro lim vremenima..

socijalni proces tijekom kojeg opada utjecaj geografskog polo aja (granica) na socijalni i kulturni anga man, a ljudi postaju svjesni slabljenja tog utjecaja (...). Globalizacija ne implicira homogenizaciju (...). Ona vi e implicira ve u povezanost i deteritorijalizaciju ... [Malcolm Waters]

 Globalna tr i na disciplina; valja razlikovati globalno tr i te i globalni tr i ni princip (disciplinu); promjena iz interproduct trade prema intraproduct trade; to dokida komplementarnost i afirmira predatorsku ili adversarial vanjsku trgovinu; Nova globalna podjela rada; nova socijalna centar-periferija hijerarhija; Financijsko produbljivanje (Financiarization); znatno je br i rast varijabli financijskog sektora nego varijabli realnog sektora;

THE ROOTS OF THE CRISIS 1 (J.Huffschmid)

Wage share in the USA, Japan and the EU-15, 1975-2005
81

79

77

wage share in % of GDP*

75

73

71

69

67

65

78

79 19 80

81

82

86

87

88

89

92

93

96

97

98

* bereinigt um Vernderungen der Beschftigtenanteile Quellen: European Economy, 6/2002 und 6/2004, tatistical Annex, jedw eils Table 32 EU-15 U A

99 20 00 20 01 20 02 20 03 20 04 20 05

76

77

83

84 19 85

91

94 19 95

19 90

19 75

Japan

THE ROOTS OF THE CRISIS 2 (J. Huffschmid)

Shares of profit and investment in the EU-15, 1975-2005
34

32

30

28

in % of GDP

share of investment share of profits 26

24

22

20

18

76

78

79

81

83

84

86

87

88

89

91

92

94

96

97

99

77

82

93

98

00

19

19

19

19

20

20

19

05

80

85

75

90

95

FINANCE DRIVEN CAPITALISM (J.Huffschmid)

Development of nominal GDP and financial stocks worldwide, 1980-2010
250

200

150

100

50

0 1980 Nomi nal GDP Wor l d Fi nanci al St ocks 10, 1 12 1995 29, 4 64 2000 31, 7 93 2005 44, 5 140 2010* 63, 3 214

So u r c e : M c K i n s e y Q u a r t e r l y , J a n u a r y 2 0 0 7 , M a p p i n g t h e g l o b a l c a p i t a l ma r k e t s , p . 8