15.

LJETNA KOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE

Erik Luki

KVALITETNI PROFESORI KAO OSNOVA KVALITETNE KOLE

1. UVOD U dananje doba ubrzane civilizacije i sveope jurnjave za boljitkom na svim poljima, doli smo do toke gdje se moramo zapitati: Koji nam je cilj, odnosno gdje elimo stii? Pitanje nije postavljeno samo zbog nas, ve i zbog naih nasljednika koja e nas s potpunim pravom osuditi da nismo uinili nita kada smo bili u mogunosti. Govorimo o podizanju standarda u svim segmentima naega drutva kako bi stvorili uvjete za normalnu i odrivu konkurenciju u znanju s ostatkom svijeta. Sr i osnovu svakog drutva ini obitelj i kolstvo kao institucija odgoja i obrazovanja koja omoguuje svakom pojedincu usvajanje znanja i napredovanje kako bi samostalno stvarao i razvijao svoje potencijale do krajnjih granica. U ovom emo se radu osvrnuti na potporne stupove naega kolstva na nae profesore, jer upravo oni trebaju biti jeziac na vagi koji e prevagnuti u korist napretka i bolje budunosti. Naa je struka vrlo aktivna u borbi za svoja prava, meutim trebali bi priznati i svoje nedostatke. Najtee je priznati vlastite slabosti i prihvatiti injenicu da nismo savreni. Introspekcijom dolazimo do zakljuka da je svako od nas bipolaran, odnosno predodbu kakvu imamo o sebi esto pobija doivljaj kakav o nama ima sredina u kojoj se kreemo, druimo i ivimo. Nemali se broj puta naemo u situaciji kada mislei da inimo najbolje, okolina shvaa nau gestu u sasvim drugom kontekstu. Na kraju krajeva, moemo zakljuiti kako jedno vienje o sebi imamo mi, drugaije vienje ima okolina, a ono to uistinu jesmo zasigurno je tu negdje, na pola puta. Upravo to poimanje nae osobnosti, spoj tatine i ega, ne doputa vanjsko zadiranje u nae podruje, ugodno i toplo, gdje je sve tako lijepo posloeno i usklaeno. Bilo kakvo analiziranje ili propitkivanje, koje ima za cilj ogoliti nae znanje i postaviti ga u nekakve gabarite ili mjerila, koja nisu u rangu onog unaprijed zamiljenog, vlastitog super ega, dovodi do gubitka kompasa i uvrijeenog statusa za kojeg nitko drugi ne mari osim nas samih. Strah od evaluacije je kao i kod svih drugih strahova nestvaran, a jedini problem kojeg imamo je onaj kako e okolina prihvatiti rezultate istraivanja. Ako se vratimo na poetak teksta te shvatimo i prihvatimo ozbiljnost i odgovornost koja je pred nama, onda moramo pobijediti strah od evaluacije. Samo

461

STRUNI RADOVI IZVAN TEME

nam ona moe ponuditi odgovore kako da sami sebe poboljamo, a samim time i ponudimo buduim naratajima nove modele, metode i strategije koje e stvoriti preduvjete za unapreivanje kvalitete obrazovanja. 2. DOSADANJA ISTRAIVANJA U razgovoru s mnogim kolegama provlai se odreena doza otpornosti prema ideji evaluacije profesora od strane uenika, iako je taj model prisutan u cijelom zapadnom sustavu obrazovanja. Studenti australskog sveuilita Flinders mogu interaktivno, putem stranice sveuilita, ocjenjivati svoje profesore bez imalo grinje savjesti, a takva je praksa i u nama oblinjoj Italiji na transkom i fakultetu u Udinama. Velika se praina digla oko blog stranice rijekog srednjokolca koji je uivo i bez cenzure pisao o svojim kolegama iz klupa kao i o profesorima koje je ocjenjivao. Profesori kao da nisu svjesni injenice da nas uenici odavno i oduvijek ocjenjuju; izmeu sebe, u drutvu, pred roditeljima, potajice i javno grafitima na kolskim fasadama. Pa zar nije jaina pljeska dovoljan pokazatelj koliko djeca vole i potuju pojedinog profesora na kolskoj predstavi? Zar nije pozdrav uljepan osmjehom u prolazu kolskim hodnikom potvrda profesoru da je na pravom odgojnom putu? Sve je to u neku ruku neverbalna evaluacija koju mi svjesno ili nesvjesno prihvaamo odnosno odbacujemo. to je to u stvari evaluacija profesora, odnosno uitelja? Evaluacija bi trebala dati odgovore o profesorovom nainu rada te metode kojima se koristi u nastavnom procesu. Vrednovanje ima za cilj razumijevanje profesorovog utjecaja na uenike kako bi ih zaintrigirao i zainteresirao za predmet i poticao na aktivno sudjelovanje u radu. Odgovori na ova pitanja mogli bi nam dati smjernice za rjeavanje problema s kojim se svakodnevno susreemo u raznim ulogama: meusobni odnosi profesor uenik odgojni element za vrijeme i izvan nastave strunost u obavljanju odgojno obrazovnog procesa organizacijske sposobnosti na satu profesionalni odnosi s kolegama moralne vrijednosti kao model ponaanja Kvalitetno provedena evaluacija je odskona daska za profiliranje suvremenog profesora koji bi mogao odgovoriti na zahtjeve koja pred njega stavljaju nove generacije.

462

15. LJETNA KOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE

A kakav je u stvari prototip modernog profesora? potuje osnove potrebe uenika (njihovo miljenje i stav) pomae i motivira uenike na rad u skladu s njihovim mogunostima i sposobnostima objektivan je pri ocjenjivanju prihvaa nove metode i pedagoke standarde predavanja su mu zanimljiva potie na dijalog i razmiljanje 3. METODE ISTRAIVANJA

3.1. Uzorak ispitanika Uenicima Gimnazije Pula ponudio sam sudjelovanje u ovom projektu u cilju poboljanja KVALITETE KOLE kroz ispunjavanje anketnih listia koje koriste njihove kolege iz Australije i Italije. Oba se anketna listia sastoje od desetak pitanja koja daju odgovore o odnosu profesora prema nastavi i uenicima. U radu je sudjelovalo 358 srednjokolaca III. i IV. razreda. Osim to su ispunili anketne listie, otvorili smo okrugli stol na temu prototipa suvremenog nastavnika i sastavljanja standardizirane internet stranice koja bi omoguila evaluaciju profesora od strane uenika. 3.2. Anketni upitnici Koriteni su upitnici Flinders University Adelaide, Australija i Universita degli studi di Udine, Italija. Prvi upitnik se sastoji od 11 standardiziranih pitanja koji se koriste na slubenim stranicama fakulteta (www.flinders.edu.au Standard Teacher Evaluation). Studenti mogu ocjenjivati na ljestvici u rasponu od sedam stupnjeva. Drugi se upitnik sastoji od devet standardiziranih pitanja koji se koriste na slubenim stranicama fakulteta (www.uniud.it Scheda di valutazione dei corsi di laurea), a svaki se ocjenjuje na ljestvici od 10 stupnjeva. Uenici su kroz navedene anketne upitnike dobili spoznaju o nainu evaluacije na sveuilitima. Nakon evaluacije pokuali smo iscrtali konture idealnog profesora, te sastaviti upitnik koji bi bio primjeren uenicima srednjih kola. 4. REZULTATI ISTRAIVANJA Na osnovi odgovora na upitnicima, a to se potvrdilo i kroz razgovor, uenici na prvo mjesto stavljaju kvalitetnu komunikaciju kao temeljno sredstvo rada nastavnika. Profesor 21. stoljea nije vie samo medij koji prenosi znanja bivih generacija

463

STRUNI RADOVI IZVAN TEME

mladim naratajima. On/ona je voditelj, motivator i animator cjelokupnog nastavnog procesa. To je osoba koja svojim primjerom predstavlja i postavlja nove standarde odgoja i obrazovanja. Spremna je sasluati probleme koje nisu vezani samo za svoj predmet i poticati rad u izvannastavnom procesu. Takoer mora biti u trendu novih tehnologija i primjenjivati ih u nastavi. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Potuje sebe i uenika, uvaava tua miljenja Dolazi pripremljen na sat, jasno i savjesno predaje Objektivan je pri ocjenjivanju Ima autoritet koji nije zasnovan na strahu ve znanju Zna zaintrigirati i izazvati zanimanje za predmet koji predaje Kreativan u radu, zanimljivim predavanjima unese ivot u razred Potie na rad uenike u skladu s njihovim mogunostima Potuje tua miljenja (razgovara s uenicima i o problemima izvan kole) Dobro je raspoloen i ima smisla za alu Ima strpljenja i vremena objasniti gradivo par puta sve dok ga i slabiji ne usvoje
3 15% 2 18%

4 12% 5 10%

1 22%

10 9 1% 3%

8 5%

7 6%

6 8%

Graf 1. Rezultati odgovara na anketu Konture idealnog profesora

Nakon postavljanja osnovnih smjernica koji opisuju profesora 21. stoljea, uenici su dobili zadatak stvaranja standardiziranog anketnog upitnika. Tako bi zaivjela praksa da svaki uenik na internet stranicama svoje kole odgovori na desetak pitanja kojima bi evaluirali profesore. Naravno, bez zadiranja u njihovu strunost jer nisu dovoljno kompetentni za to podruje. U zavrnoj fazi ovog istraivanja uenici su odabrali dolje navedenih 14 pitanja kao reprezentativni uzorak, tj. model ankete na internetskoj stranici. Anketa bi nudila mogunosti odgovora na ljestvici od etiri mogua odgovora: uope NE, uglavnom ne, uglavnom da i u potpunosti DA.

464

15. LJETNA KOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE

Evaluacija profesora od strane uenika Profesor je objektivan u ocjenjivanju Profesor predaje s entuzijazmom i potie/motivira uenike na rad Profesor objenjava gradivo i vie puta ako uenici nisu razumjeli Profesor kasni na sat / kasni s ispravljanjem testova Profesor ima vremena za pitanja i nakon zavretka sata / nastave Profesorova predavanja su jasna i razumljiva Profesor omalovaava uenike Na nastavi osjeam nesigurnost/nelagodu/strah (Na nastavi se osjeam ugodno/oputeno) Profesor me zainteresirao za uenje Profesor me potuje kao osobu i spreman je sasluati moje miljenje/problem Profesor je prema svima ravnopravan Profesor ocjenjuje i trud i zalaganje, a ne samo znanje Profesor koristi nove metode i tehnologije

5. ZAKLJUAK Europska Unija i Bolonjski proces doli su u nae dvorite i pokucali nam na vrata. Hoemo li ih otvoriti i dopustiti neometan ulazak i suradnju ostaje na nama samima. Prvi korak je samoevaluacija koja je ve trebala biti dovrena u naim glavama. Sljedei je korak prihvatiti tue miljenje i dopustiti evaluaciju u svim smjerovima, ukljuujui i onu, nama neprirodnu - evaluaciju profesora od strane uenika. Iako mislimo kako djeca nemaju pravo na ocjenjivanje, na zapadu je takav nain ne samo prihvaen, ve i u praksi proveden u djelo. 6. LITERATURA 1. Braja P. (1995.). Sedam tajni uspjene kole. kolske novine, Zagreb. 2. Pratt D.D. (2000). The Teaching Perspectives Inventory, Proceedings of the 41st Adult Education Research Conference, Vancouver, B.C. 3. Internet stranica: http:// www.flinders.edu.au 4. Internet stranica: http:// www.uniud.it

465