qwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyui opasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfgh jklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvb nmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwer Metodologija istra ivanja tyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopas PREDAVANJA dfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzx cvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmq wertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuio pasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghj klzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbn mqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwerty

uiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdf ghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxc vbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmrty uiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdf ghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxc vbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqw ertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiop

METODOLOGIJA ISTRA IVANJA UVOD Metod (gr . m hodos put) je postupak upotrijebljen da bi se na najdjelotvorniji na in ostvario unaprijed postavljeni cilj. U nauci, ozna ava se kao ukupnost teoretskih spoznaja i tehni kih postupaka koje, u cilju omogu avanja novih saznanja, koristimo pri istra ivanju predmeta. Metodologija je dio logike koji se bavi prou avanjem saznajnih metoda, odn. opisom razli itih postupaka i izu avanjem njihove zasnovanosti, dometa i vrijednosti. Takvo prou avanje je od posebnog zna aja jer nijedna tehnika, niti metod istra ivanja ne mogu se ocijeniti sami iz sebe. Ta ocjena prepu tena je sudu epistemologije (gr . epist me znanje, logos nauka) koja prou ava nauke, metode i sistematiku. Tako shva ena metodologija slu i kao spona izme u dva osnovna aspekta nauke: realnog, onog to se izu ava (bi e kojim se bavi ontologija) i ideja i teorija o ovom realnom (saznanje kojim se bavi epistemologija), pri emu dostignuto saznanje biva provjereno, da bi zatim postalo osnova novih ideja koje treba verifikovati. Otuda se nau no saznanje razvija kroz dijalekti ki odnos u kome su ljudsko saznanje i realnost u stalnom me uodnosu. On je oli en u kru nom putu od nedovoljnog znanja ka potpunijem. Nau no istra ivanje ine svi na nau noj metodologiji zasnovani postupci iji je cilj potpunije upoznavanje predmeta prou avanja. Njegov cilj je, dakle, saznanje.1 U emu se skrivaju mnoge zamke koje vode u zabludu? (syn. profesija, zanimanje ili zanat) je organiziran, sistematiziran i
2

Struka

dugotrajan proces rada i izu avanja, stjecano i ste eno znanje iz neke djelatnosti (npr., pravna struka). Kompetentni profesionalci su oni pojedinci koji dobro razumiju ono to rade (kompetencija). Tu se krije zamka u smislu shvatanja struke kao stati kog pojma (dakle, ne to to jeste i kao da nema dalje). Takvo shvatanje vodi u zamku zato to je povijest dinami an proces: npr. za 10 godina nivo struke mo e biti prevazi en.
1

or e Ignjatovi , Metodologija istra ivanja kriminaliteta, Pravni fakultet u Beogradu, Beograd, 2009, str. 13.

Nauka (lat. scientia) ili znanost, s druge strane je dinami an pojam i upu uje na sistem znanja. Sistemi se jako te ko etabliraju pogotovo na du i rok. Ako struku shvatimo sa sa aspekta stati kih elemenata, onda nauku definiramo sa dinami kog stanovi ta. Nauka kao dinami an pojam je konstantno otkrivanje nepoznatog. Aristotel je u tom smislu djelatnosti podijelio i na prakti ne djelatnosti (lat. praxis rad) to u osnovi predstavlja struku, a ako radi kreativno, stvarala ki (sa specifi nim standardima) (gr . poesis, lat. creatio, kreirati, stvarati ne to novo). Primjer prakti ne djelatnosti bi bila, npr., politika. Zamke: struka i nauka. U svakom slu aju rije je o dru tvenom intelektu jer nema nauke bez struke a ni struke bez nauke. Da bi se bio dobar stru njak treba pratiti sve ono do ega do e nauka i ponudi struci, a nauka ide dalje. Kada se govori o odnosu struke prema nauci ka e se da struka nauci pru a instrumentarij, sredstva, postupke, obezbje uje strukturu (infrastrukturu).
3

Dva osnovna elementa svakog istra ivanja su: a) teorijske postavke (nauka daje struci) i b) (tehni ki) postupci (koje struka daje nauci).

Teorijska postavka daje ne to nau no dokazano, ali postupci su daleko konkretniji (analize, sinteze ...).

Hipoteti ko-deduktivni metod podrazumijeva da se ne mo e pristupiti nekom istra ivanju ako se nema prethodno (stru no) znanje, da bi se postavile nau ne pretpostavke (hipoteze) i izabrali odgovaraju i metodi.

ta je istra ivanje? Radi se o stru nom i nau nom istra ivanju. Posao podrazumijeva istra ivanje. Sa formalne strane, istra ivanje je sredi nji pojam izme u struke i nauke i povezuje ih

putem svojih postupaka. Istra ivanje je centralni pojam nauke. Ako je cilj nauke otkrivanje nepoznatog, onda je istra ivanje taj put od poznatoga ka nepoznatom u okviru spoznaje, osvjetlavanja i rasvjetlavanja nepoznatog. Epistemolo ki ukloni istra ivanja (episteme) podrazumijevaju pretpostavke ili pravila kako se najkra im putem dolazi do novih znanja. Nau na ili intelektualna radoznalost je pretpostavna nau noistra iva kog rada a metodi ka ili intelektualna skepsa (sumnja) da li ne to mo e ili ne mo e biti i nastojanje da se ta sumnja otkloni.

Istra ivanje je nose i ili kreativni element strarala kog nagona da se ne to otkrije kakvo jeste. Tako er, istra ivanje je dugoro ni i kreativni proces koji je uvijek usmjeren ka nekom cilju. Da bi se ne to istra ivalo moraju se imati neke pretpostavke dakle, put od poznatog ka nepoznatom zapo inje sa elementarnim pretpostavkama koje su veoma vidljive i jasne da ih ne treba kao takve dokazivati (tj. istra iva ki put). Dakle, to su aksiomi (npr. voda je mokra, a pitanje za istra ivanje bi bilo npr. za to je voda mokra?).
4

Nau na zasnovanost istra ivanja temelji se na pitanju da li vrijedi odre enu temu ili pojavu istra ivati. Kako se u istra ivanju polazi od aksioma da bi se stvorili polazni postulati, unutar postulata definiraju se pojmovi koje koristimo. To se zove operacionalizacija, odnosno preciziranje pojma. Npr. u izvedbi projekta preciziramo pojam zakon na na in da ne mislimo na osnovni pojam zakona ve konkretno na onaj zakon koji se obra ujemo u svom projektu/istra ivanju.

Kad se pravna nauka koristi prirodno-znanstvene pojmove ona ih prilago ava sebi. Tako npr. pojam za e e u prirodnim naukama ima jedno zna enje (lat. fetus, 1. zametak, plod, embrio od tre eg mjeseca dalje 2) dok u pravnim naukama mo e imati drugo zna enje, kao npr. za tita fetusa (lat. nasciturus), odnosno njegovog ivota, jer se fiktivno smatra prema nasljednom pravu (sa odre enim pravima, nasciturus pro iam na

Kurioziteta radi, fetus u Holandiji je isto to kod nas bruco , tj. student prve godine na nekom fakultetu (Bratoljub Klai , Rje nik stranih rije i, Zora, Zagreb, 1974, str. 398.).

to habetor quotiens eius agitor) da e to kasnije biti ovjek koji e imati jedan iri krug prava. U medicini za e e fetus ima, kako smo gore vidjeli, jedno druga ije zna enje.

Teorema je prva stepenica u nauci, ijim se nizom se stvaraju nau ni zakoni.

Kada se razmatra tema nau noistra iva kog rada, onda se analiziraju dva elementa. Prvi element je nau na osnovanost teme, odnosno da li je tema pogodna za istra ivanje u smislu da primjenom odre enih istra iva kih postavki mo e ne to dokazati ili osporiti.

Postoje teme koje su izvanredno zna ajne i vijekovima podsti u ljudsko interesovanje, ali se nauka ne mo e njima baviti jer su ili religiozne (Postoji li Bog?) ili filozofske (Da li je ovjek po prirodi dobar ili zao?) ili jednostavno nismo izna li odgovaraju i metodologiju (bolje re eno indikatore) da ih operacionalizujemo (Koji je najja i fizi ki bol koji ovjek mo e osjetiti?). Uz ovo, trebalo bi se postarati da tema
5

bude savremena, odn. da ak i kada su joj primarni predmet historijski doga aji, ima odraza na na e doba i rje avanje nekog od aktuelnih problema. 3 Drugi element je dru tvena opravdanost istra iva kog poduhvata. Dru tvena opravdanost zna i da dru tvo ima odre enu strategiju da odr i odre ene interese istra ivanja. Nauka je interes dru tva i da se u takvoj strategiji podrazumijevaju razli ite vrste istra ivanja. Vrste istra ivanja. Postoje dvije osnovne vrste istra ivanja: (i) empirijska istra ivanja i (ii) teorijska istra ivanja. Na primjeru fa izma. Empirijsko istra ivanje (empirija, gr . empeira: iskustvo, znanje; prid. empiri ki, empirijski iskustven; koji se oslanja na iskustvo)4 fa izma bi podrazumijevalo slo enije istra ivanje ve godinama se vodi debata o zakonu o borbi protiv fa izma. Da bi se to empirijski

3 4

or e Ignjatovi , ibidem, str. 129. Bratoljub Klai , ibidem, str. 354.

istra ivalo, trebalo bi posjetiti parlament, anketirati parlamentarce. Na taj na in do lo bi se do zaklju ka za to je neko za ili protiv takvog zakonskog teksta. Teorijsko istra ivanje podrazumijeva istra ivanje nekog polja, npr., ideologije neke pojave. Teorijsko istra ivanje fa izma je ire od pojma fa izma to je polje ideologije koje se su ava dok se ne do e do diktatorske ideologije. Dolazi se do toga da je cilj fa izma dr avni narod u slu bi dr ave (dr ava totalitarnog re ima), a cilj nacizma je nacija, dr ava u slu bi nacije (dr ava rase, nacije, arijevske rase). Predmet struke je djelatnost, a nauke nepoznata otkri a. U krajnjoj ravni, smisao nauke je j li to nepoznato, je li to istinito ili ne zna i dolazak do znanstveno nepobitne istine. Istina je eti ki pojam.

Istina kao eti ki pojam i kao nau ni pojam. Eti ki kompleks istine je veoma va no pitanje zbog masovnosti jedne ru ne i opasne pojave o naru enim, konstruisanim i izmi ljenim istra ivanja sa rezultatima masovne sugestije. Tu je posebno naglasiti odnos izme u etike i nauke u smislu da je nauka vrijednosno nepristrasna i predstavlja vrijednost po sebi i nije podlo na drugim intervencijama. Ogromna sredstva se ula u u geneti ka istra ivanja (npr. kloniranje) a da se pri tome ne postavljaju pitanja eti ke opravdanosti, odnosno rezultata koji se takvim istra ivanjima posti u (npr. za e e i abortus, sa mnogo pravno-sociolo kih pitanja koja se javljaju prilikom analiziranja svih implikacija koje i za e e i abortus povla e). U tom smislu treba ista i da je cilj nauke dolazak do objektivne nepobitne nau ne istine, kao krajnjeg rezultata nau nog istra ivanja. Obzirom da se u ovom kursu bavimo prevashodno metodologijom pravnih istra ivanja, potrebno je ista i da nau na i pravna istina nisu iste istine, tj. nisu sinonimi. Svrha pravnog istra ivanja je da se odre eni slu aj dovede do kraja procedure, a nau na istina je rezultat nau nog postupka.
6