You are on page 1of 26

Mato pekuljak

KRATKA GRAMATIKA RUSKOG JEZIKA


SADRAJ 01. 02. 03. 04. 05. 06. 07. 08. 09. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. Ruska azbuka Ruski izgovor Posebnosti izgovora nekih ruskih slova Posebnosti izgovora nekih ruskih slovnih skupina Neke posebnosti ruskog pravopisa Ruski glagoli Prezent ruskih glagola Futur ruskih glagola Perfekt ruskih glagola Ruske imenice Jednina ruskih imenica mukg i srednjeg roda Jednina ruskih imenica nskg roda noin ruskih imenica (osim genitiva) Genitiv mnoi ruskih imenica Neke posebnosti u dnim zvrim ruskih imenica Ruski pnidjevi Jednina ruskih opisnih i gradivnih pnidjeva nin ruskih opisnih i gradivnih pnidjeva Komparativ i superlativ ruskih pridjeva Ruski glagolski pnidjevi Ruske zamjenice Ruske lin i povratna zamjenica Ruske posvojne zamjenice Ruske pokazne zamjenice Ruske upitne i odnosne zamjenice Ruski brojevi Promjene ruskih glavnih brojeva dim Promjene ruskih rednih brojeva dim Ruski pnilozi Neke posebnosti gradnje ruskih reeni

01. RUSKA AZBUKA 001. Ruska azbuka sadri sljd slova: be ve ge de je jo e ze i j

ka l' m en oo pe es te u ef ha a ':a tvrdo i ju ja

002. RUSKI IZGOVOR 002. Rusko pismo sdi: 10 smglsnikih slova: - , , , , (tzv. tvrdi samoglasnici) - , , , , (tzv. meki samoglasnici) 21 suglsnik slovo: - , , , , , , , , , , (zvuni suglasnici) - , , , , , , , , , (bzvuni suglasnici) 2 slova koja n znvju nikakve glasove - (tzv. tvrdi znak) - (tzv. meki znak). 003. Ruski samoglasnici se izgovaraju jasno samo u nglnim slogovima, u nnglnim se slogovima izgovaraju slabije i nejasnije. 004. U ruskim ijim ngl m biti bilo koji slog ( i posljednji slog u vislnj iji), li se to u pismu u pravilu posebno n znaav; samo u udbniim i rjniim ruskog jezika iznad samoglasnika u nglm slogu stavlja se znak naglaska (). 005. Ruski suglasnici mogu biti kako tvrdi tako i meki, izuzetak su:

- , , (koji su uvijek tvrdi, i to izrazito) - , (koji su uvijek meki). 006. Ruski su suglasnici meki ako - u pismu - s njihove desne strane stoji neko meko smglsnik slovo ili . 007. Ruski se zvui suglasnici izgovaraju bzvun: - ispred bzvunih suglasnika - n kraju iji. 008. Ruski se bzvuni suglasnici izgovaraju zvun: - ispred zvunih suglasnika (osim , , , , ).

003. POSEBNOSTI IZGOVORA NEKIH RUSKIH SLOVA 009. Rusko slovo izgvr se: n tku iji, iza samoglasnika, iza i - kad je ngln - kao je - kad nije ngI - kao ji iza suglasnika - kad je ngIn - kao - kad nije ngl - kao i (iza , , - u slogovima ispred ngIng sloga - kao tvrdo i, u slogovima iza nglg slg - k - a). 010. Rusko sbovo (uvijek gl) izgovara se: tku iji, iza samoglasnika, iza i - kao joiza suglasnika - kao o. 011. Rusko slovo izgovara se: iza , , - kao tvrdo i iza ostalih suglasnika - kao i iz - kao ji. 012. Rusko slovo o izgovara se: kad je ngln - kao kad nije ngIn - kao . 013. Rusk slv izgv se: n tku iji, iza samoglasnika, iza i - kao ju iza suglasnika - kao u. 014. Rusko slovo izgovara se:

tku iji, iza samoglasnika, iza i - kad je ngl - kao ja - kad nije ngl - kao ji (u slogovima iza nglng sloga - kao ja iza suglasnika - kad je ngln - kao - kad nije ngI - kao i (u slogovima iza nglng sloga i n ispred mekog suglasnika - kao a).

004. POSEBNOSTI IZGOVORA NEKIH RUSKIH SLOVNIH SKUPINA 015. Neke se ruske suglsnik skupine u izgvu skuju: se skuj u sn se skuj u zn se skuj u sk se skuj u sk s skuj u stv se skuj u sl se skuj u tv skuj u ns se skuj u c:a skuj u c:a. 016. U ruskoj iji n izgovara se . 017. U ruskim ijeim i n izgovara se . 018. U ruskim ijim , , te u ijim izvedenima od tih iji se izgovara kao . 019. Ruske suglsnik skupine , , izgovaraju se kao ':, skupine , kao kao ':. 020. Udvojena suglsnik slova nje se u ruskom jeziku izgovaraju kao dgvjui dugi suglasnik, ponekad - kao dgvjui kratki suglasnik. 021. Slovo u ruskim genitivnim pridjevskim i zmjnikim zvim -, - izgovara se kao v.

005. NEKE POSEBNOSTI RUSKOG PRAVOPISA 022. U ruskom se jeziku iza , , , , , n i , nego s umjesto i . 023. Iza , , , u izvorno ruskim ijim n iu s , , nego se umjesto i , umjesto - .

024. Iza u izvorno ruskim ijim i se samo u dnim nastavcima, inae se umjesto i . 025. U ruskom se jeziku slovo n i iza . 026. Slovo u ruskim s tiskanim tekstovima redovito i kao (tj. bez dvije tk). 027. Im naroda te stanovnika pokrajina i gradova n ruskom s jeziku iu malim tim slovom.

006. RUSKI GLAGOLI 028. U neodreenom glagolskom obliku (infinitivu) ruski glagoli imaju jedan od sljdih kktistinih zvrtk: - (nj) - - . 029. Ruski glagoli imaju glagolska ni: - izjavni nin (indikativ) - zapovjedni nin (imperativ) - pogodbeni nin (kondicional). 030. U indikativu ruski glagoli imaju glagolska vremena: - sdnj vrijeme (prezent) - budu vrijeme (futur) - rl vrijeme (perfekt). 031. U imperativu (u 2. Iicu jednine i u 2. Iicu mnoi) ruski glagoli imaju jedan od sljdih zvrtk: -,- -,- -,-. 032. U kndiionlu ruski glagoli imaju oblike perfekta uz koje s dodaje sti .

007. PREZENT RUSKIH GLAGOLA 033. U prezentu ruski glagoli imaju jedan od sljdih nizova zvrtk: prva vrsta: 1. lice jednin - (iza suglasnika), - (iza samoglasnika)

e 2. lice jednin e . lice jednin e 1. lice mnon 2. lice mnoin 3. lice mnoin - (kada je naglasak n osnovi) - (kada je naglasak n zvrtku) - (kada je naglasak n osnovi) - (kada je naglasak n zvrtku)

- (kada je naglasak n osnovi) - (kada je naglasak n zvrtku)

- (kada je naglasak n osnovi) - (kada je naglasak n zvrtku)

-y (iza suglasnika) - (iza samoglasnika)

druga vrsta: 1. lice jednin e 2. lice jednin e . lice jednin e 1. lice mnon 2. lice mnoin 3. lice mnoin - (iza , , , ) - (u ostalim slujvim)

- (iza , , , ) - (u ostalim slujvim).

034. Prilikom promjene ruskih glagola licima mgu su sljd glasovne promjene: u sluju prvog niza zvtk:

:, : u sluju drugog niza zvrtk: :, :, :, :, :, :, :, :, :, :. 035 Neki ruski glagoli imaju svoje posebnosti u prezentu: prezent glagola glasi: , , , , , ; prezent glagola (u znaenju "jesti") glasi: , , , , , ; prezent glagola glasi: . , , , , .

008. FUTUR RUSKIH GLAGOLA 036. Futur ruskih glagola ovisi svrnsti ili nsvrnsti u znju glagola. 037. GIagoIi u ijm je znaju sdran neka svrnst (glagoli svrg vida) imaju u futuru jednake zvrtk kao glagoli nsvrng vida (u ijm je znnju sdrn neka nsvrnst) u prezentu, tj. prezent glagola svrg vida ima znj futura. 038. Futur ruskih glagola nsvrng vida tvori se od: - oblika futura glagola (, , , , , ) i infinitiva konkretnog glagola. 039. Futur glagola ima nekih posebnosti: , , , , , .

009. PERFEKT RUSKIH GLAGOLA 040. U perfektu ruski glagoli imaju sljd zvrtk: u jednini: - za muki rod - - za ski rod - - za srednji rod - u mnini: -. 041. Perfekt glagola glasi: , , ; .

010. RUSKE IMENICE

042. Ruske imenice mogu biti sljdg roda: - mukg roda - srednjeg roda - enskg roda. 043. Neke ruske imenice mogu biti istodobno mukg i/iIi nskg roda (to su imenice tzv. g roda). 044. Ruske imenice mogu imati sljd brojna stanja: - jedninu - mnoinu. 045. Neke ruske imenice upotrebljavaju s samo u jednini, druge samo u mnoini, no vi ima i jedinu i mnoiu. 046. Ruske imenice mogu imati sljd dn oblike: Nominativ odgovara pitanja: tko? t? odgovara pitanja: koga? g? odgovara pitanja: komu? mu? odgovara pitanja: koga? t? odgovara pitanja: (s) kime? (s) im? odgovara pitanja: (o) komu? () u?

Genitiv

Dativ

Akuzativ

Instrumental

Lokativ

047. dni zvri ruskih imenica ovise rodu i broju, ali i tome kakav - tvrdi ili meki - suglasnik zvrv nepromjenjivi dio imenice (tj. njena osnova). 048. Neke ruske imenice imaju samo jedan - nominativni - oblik, bez obzira n to koje se dn pitanje za tu imenicu moe postaviti. 049. U mnii rodu imenice ovise u ruskom jeziku praktiki samo zvri genitiva.

011. JEDNINA RUSKIH IMENICA UOG I SREDNJEG RODA 050. Ruske imenice mukg i srednjeg roda kojih osnova zvrv tvrdi suglasnik imaju u jednini sljd dn zvrtk:

Nominativ

- (imenice m. roda) - (imenice sr. roda) - - kao nominativ ili genitiv (imenice mukog roda) kao nominativ (imenice srednjeg roda) - -

Genitiv Dativ Akuzativ

Instrumental Lokativ

051. Ruske imenice mukg i srednjeg roda kojih osnova zvv meki suglasnik imaju u jednini sljd dn zvrtk: Nominativ - (imenice m. roda) - (imenice sr. roda) - - kao nominativ ili genitiv (imenice mukog roda) kao nominativ (imenice srednjeg roda) - (kada je naglasak n osnovi) - (kada je naglasak na zavretku) Lokativ -

Genitiv Dativ Akuzativ

Instrumental

052. Ruske imenice mukg roda koje u nominativu jednine zvrvju - n dodaju dn zvrtk tome -, nego im kktistini di zvri dolaze n mjesto -, - im pod naglaskom postaje -. 053. U instrurnentalu jednine kod ruskih imenica mukg i srednjeg roda kojih osnova zvrv n , , , , zvrtk je: - (kada je naglasak zvrtku) - (kada je naglasak osnovi). 054. Kod ruskih imenica mukg roda koje zn nt neivo - akuzativ je jednak nominativu, kod imenica mukg roda koje zn neto ivo - akuzativ je jednak genitivu.

055 U nominativu jednine ruskih imenica mukg roda mogu u osnovi stajati samoglasnici , ili , koji s n pojavljuju u drugim dnim oblicima.

012. JEDNINA RUSKIH IMENICA NSG RODA 056. Ruske imenice nskg roda kojih osnova zvrv n tvrdi suglasnik imaju u jednini sljd d zvtk: Nominativ Genitiv Dativ Akuzativ Instrumental Lokativ - - - - - -

* Tako se mijenjaju dim i ruske imenice mukg roda koje u nominativu jednine imaju zvrtk -. 057. Ruske imenice enskg roda kojih osnova zvv n meki suglasnik imaju u jednini sIjd dn zvrtk: Nominativ Genitiv Dativ Akuzativ Instrumental - - - - - (kada je naglasak n osnovi) - (kada je naglasak na zavretku) -

Lokativ

* Tako se mijenjaju dim i ruske imenice mukg roda koje u nominativu jednine imaju zvrtk -. 058. U instrumentalu jednine kod ruskih imenica nskg roda kojih osnova zvrv n , , , , zvrtk glasi: - (kada je naglasak n zvtku) - (kada je naglasak n osnovi).

059. Ruske imenice enskg roda kojih osnova zvv n meki suglasnik iza kojeg u nominativu jednine stoji - imaju u jednini sljd dn zvrtk: Nominativ Genitiv Dativ Akuzativ Instrumental Lokativ - - - - - -

013. NOIN RUSKIH IMENICA (OSIM GENITIVA) 060. Ruske imenice kojih osnova zvv n tvrdi suglasnik imaju u mnoini sljd d zvrtk: Nominativ -, - (neke imenice mukg i vi imenica srednjeg roda)

Genitiv Dativ Akuzativ Instrumental Lokativ - kao nominativ ili genitiv - -

061. Ruske imenice kojih osnova zvv n meki suglasnik imaju u mnoii sljd d zvtk: Nominativ -, - (neke imenice mukg i vi imenica srednjeg roda)

Genitiv Dativ Akuzativ Instrumental Lokativ - kao nominativ ili genitiv - -

062. Imenice srednjeg roda koje u nominativu jednine zvvju -, naglasak im u nominativu mnoi pada n osnovu, u tom du imaju zvrtk - (iza ). 063. Neke imenice mukg i srednjeg roda u nominativu mnoin zvvju -. 064. U sluju imenica kojih osnova zvrv n , , , , , , , postoje odstupanja od ih pravila dnim zvrecim obzirom n pravopisna grnij u svezi s tim suglasnicima (vidi tk 022, 023 i 024 ovog Pregleda). 065. U mnoii sve imenice koje zn nt niv imaju akuzativ jednak nominativu, sve imenice koje zn nt iv imaju akuzativ jednak genitivu, s tim da imenice srednjeg roda vrlo rijetko zn nt iv.

014. GENITIV NIN RUSKIH IMENICA 066. U genitivu mnoi ruske imenice imaju sljd zvrtk: - u sluju imenica mukg roda kojih osnova zvrv n neki tvrdi suglasnik, osim , , te ako naglasak pada n zvtk -* u sluju imenica mukg roda kojih osnova zvv n u sluju imenica mukg roda kojih osnova zvv n ako naglasak pada n osnovu * Pod naglaskom -e postaje -. u sluju imenica mukg roda koje u nominativu mnoi zvvju -, ako naglasak pada n osnovu - u sluju imenica mukg roda kojih osnova zvv n neki meki suglasnik, takoder n , u sluju imenica mukg roda koje u nominativu mnoin zvvju n -, ako je zvrtk pod naglaskom u sluju imenica srednjeg roda kojih osnova zvv n neki meki suglasnik u sluju imenica skg roda koje u nominativu jednine zvvju n -, ako je zvrtk pod naglaskom u sluju imenica skg roda koje u nominativu jednine zvvju n -; - u sluju imenica srednjeg roda koje u nominativu jednine zvvju n - iii -ue u sluju imenica skg roda koje u nominativu jednine zvvju n -, ako je naglasak n osnovi - u sluju nekih imenica mukog roda u sluaju imenica srednjeg roda kojih osnova zvv n tvrdi suglasnik u sluaju veine imenica enskog roda, osim onih koje u nominativu jednine zvvju -. *Ovaj zvtk moe izazvati umetanje , ili u osnovu radi njenog Ikg izgovaranja!

015. NEKE POSEBNOSTI U DNI ZVRI RUSKIH IMENICA

067. U genitivu jednine neke imenice mukog roda mogu imati pored redovnog zvrtk - (-) i zvrtk - (-), nrit kad se genitivom znv neka klii ili dio ng. 068. U Iokativu jednine neke - vinom jdnsln - imnice mukg roda kada stoje uz prijedloge ili imaju zvrtk - (-). 069. Imenice mukg roda koje u nominativu jednine zvvju -, imenice srednjeg roda koje u nominativu jednine zvvju n -e te imni skg roda koje u nominativu jednine zvvju n - imaju u Iokativu jednine zvrtk -.

016. RUSKI PRIDJEVI 070. Ruski s pridjevi svojim znjim dijele n: - opisne pridjeve - gradivne pridjeve - posvojne pridjeve. 071. Ruski opisni pridjevi redovno mogu imati dva oblika - dugi oblik - kratki oblik (koji s u pravilu javlja samo kao imenski dio predikata). 072. Kratki s oblik ruskih pridjeva n mijenja dim, zvrv: u jednini - u mukm rodu n - - u srednjem rodu n - ili - - u skm rodu n - ili - u mnoii - - ili -. 073. Ruski gradivni pridjevi mogu imati samo dugi oblik, posvojni ili samo dugi oblik (posvojni pridjevi n - i -) ili samo kratki oblik (posvojni pridjevi n -, -, -, -), s tim da se ti kratki oblici posvojnih pridjeva mijenjaju dim, i to zliit od dugih oblika opisnih i gradivnih pridjeva. 074. Dugi oblici ruskih opisnih i gradivnih pridjeva imaju dvije vrste promjene brojevima, rodovima i dim, ovisno tome da Ii im osnova zvrv n tvrdi ili n meki suglasnik.

017. JEDNINA RUSKIH OPISNIH I GRADIVNIH PRIDJEVA 075. Ruski pridjevi s osnovom n tvrdi suglasnik imaju sljd d zvtk u jednini rodovima:

muki rod Nominativ Genitiv Dativ Akuzativ - (-) - - kao nominativ ili genitiv - -

srednji rod - - - -

enski rod - - - -

Instrumental Lokativ

- -

- -

076. Ruski pridjevi s osnovom n meki suglasnik imaju sljd dn zvtk u jednini rodovima: muki rod Nominativ Genitiv Dativ Akuzativ - - - kao nominativ ili genitiv - - srednji rod - - - - enski rod - - - -

Instrumental Lokativ

- -

- -

077. Ruski pridjevi s osnovom n , , , imaju sljd dn zvtk u jednini rodovima: muki rod Nominativ Genitiv - (-) - () - () kao nominativ ili genitiv srednji rod - (-) - () - () - (-) enski rod - - (-)

Dativ

- (-)

Akuzativ

Instrumental Lokativ

- - (-)

- - (-)

- (-) - (-)

018. MNOINA RUSKIH OPISNIH I GRADIVNIH PRIDJEVA 078. Ruski pridjevi s osnovom n tvrdi suglasnik imaju u mnoii sljd dn zvtk: Nominativ Genitiv Dativ Akuzativ - - - kao nominativ ili genitiv - -

Instrumental Lokativ

079. Ruski pridjevi s osnovom meki suglasnik imaju u mnoini sljd dn zvtk: Nominativ Genitiv Dativ Akuzativ - - - kao nominativ ili genitiv - -

Instrumental Lokativ

080. Ruski pridjevi s osnovom n , , , imaju u mnoini jednake dn zvtk kao i pridjevi s osnovom meki suglasnik.

019. KOMPARATIV I SUPERLATIV RUSKIH PRIDJEVA 081. Ruski pridjevi (u pravilu samo opisni) mogu imati tri stupnja:

- pozitiv - komparativ - superlativ. 082. U komparativu ruski pridjevi: imaju jedan od sljdih zvrtk: - ili - - (uz stanovite glasovne promjene) - (, , , ); imaju oblik pozitiva s ili ispred pozitiva (neki pridjevi imaju samo takav komparativ). 083. Komparativi n - (-), - i - n mijenjaju se brojevima, rodovima i dim. 084. U superlativu ruski pnidjevi: imaju jedan od sljdih zvtk: - (oblik za jedninu, muki rod, nominativ) - (sa stanovitim glasovnim promjenama; obIik za jedninu, muki rod, nominativ); imaju oblik pozitiva s , ili ispred pozitiva; imaju oblik komparativa s o (za niv) ili (za iv). 085. Superlativi - i - mijenjaju se po brojevima, rodovima i dim; u sluju superlativa sa + pozitiv - brojevima, rodovima i dim mijenjaju se oba dijela, u sluju superlativa s ili brojevima, rodovima i dim mijenja se samo drugi dio tako sastavljenih superlativa. 086. Neki pridjevi imaju svojih posebnosti u komparativu i superlativu: pnidjevi , , , i - tvore komparative od drugih korijena pnidjevi , , , , , , , i - imaju oblike n -, u znnju i komparativa i superlativa.

020. RUSKI GLAGOLSKI PRIDJEVI 087. U ruskom jeziku postoje etiri vrste glagolskih pridjeva (pridjeva koji se tvore od glagola). 088. Glagolski pridjev radni sdnji zvv u nominativu jednine mukg roda:

- u sluju glagola prve vrste promjene n - (-) - u sluju glagola druge vrste promjene n - (). 089. Glagolski pridjev radni proli zvv u nominativu jednine mukg roda n - ili samo -. 090. Glagolski pridjev trpni sdji zvv u nominativu jednine mukg roda: - u sluju glagola prve vrste promjene n - (-) - u sluju glagola druge vrste promjene n -. 091. Glagolski pridjev trpni Ii zvv u nominativu jednine mukg roda -, - (uz stanovite glasovne promjene) ili -. 092. Glagolski pridjevi trpni (sdji i Ii) imaju pored dugih oblika i kratke (n -, odnosno n - ili -, u nominativu jednine mukg roda), analogno opisnim pridjevima.

021. RUSKE ZAMJENICE 093. Ruske se zamjenice dijele n 10 vrsta: Iin zamjenice povratna zamjenica posvojne zamjenice pokazne zamjenice upitne zamjenice odnosne zamjenice odreene zamjenice din zamjenice neodredene zamjenice brojne zamjenice.

094. Gotovo sve ruske zamjenice mijenjaju se dim, neke i brojevima i rodovima. 095. Svoje posebne promjene dim imaju sljd ruske zamjenice: Ii zamjenice povratna zamejnica posvojne zamjenice pokazne zamjenice upitne zamjenice odnosne zamjenice.

096. Odreene, drin, neodreene i brojne ruske zamjenice imaju: - dijelom svoje posebne promjene (odreena zamjenica , odreena zamjenica , neodreena zamjenica ) - dijelom se mijenjaju brojevima, rodovima i dim kao dgvjui pridjevi (odreena zamjenica , odreena zamjenica , odreena zamjenica , drin zamjenica , ndre zamjenica ,

neodreena zarnjenica -, neodreena zamjenica -, neodreena zamjenica -, neodreena zamjenica - i analogne neodredene zamjenice s ) - dijelom se mijenjaju kao upitne i odnosne zamjenice , (din i neodreene zamjenice sastavljene od ili dodavanjem -, -, -, -, -, -, t ukazuje n odricanje /-/, odnosno neodredenost /ostali elementi/).

022. RUSKE LIN I POVRATNA ZAMJENICA 097. Ruske Iin zamjenice sa svojim mguim dnim oblicima jesu: jedni: Nominativ Genitiv Dativ Akuzativ Instrumental Lokativ mnoin: Nominativ Genitiv Dativ Akuzativ Instrumental Lokativ

098. Ruske Iin zamjenice 3. Iica jednine (o, , ) i mnoine () stji iza vi prijedloga dobivaju t -. 099. Iza pnjedloga , , , , , , i , kao i iza komparativa pridjeva i priloga, ruske Iin zamjenice . li n dobivaju tn -. 100. di obIici ruske povratne zamjenice glase:

Nominativ Genitiv Dativ Akuzativ Instrumental Lokativ

023. RUSKE POSVOJNE ZAMJENICE 101. gui oblici ruske posvojne zamjenice (analogno i ) jesu: muki rod Nominativ Genitiv Dativ Akuzativ kao nominativ ili genitiv srednji rod enski rod mnoina kao nominativ ili genitiv

Instrumental Lokativ

102. gui oblici ruske posvojne zamjenice (analogno i ) jesu: muki rod Nominativ Genitiv Dativ Akuzativ kao nominativ ili genitiv srednji rod enski rod mnoina kao nominativ ili genitiv

Instrumental Lokativ

103. Za zvnj pripadanja . Iicu ruski jezik nema posebnih zamjenica, nego se u tu svrhu upotrebljava genitiv dgvrju lin zamjenice, i to kao oblik koji s n mijenja dim. 104. Posvojno-povratna zamjenica mijenja se brojevima, rodovima i dim analogno promjeni posvojne zamejnice .

024. RUSKE POKAZNE ZAMJENICE 105. gui obIici ruske pokazne zamjenice (analogno i , osim u instrumentalu mukg i srednjeg roda u jednini, te u mnoii - gdje umjesto stoji ) jesu: muki rod Nominativ Genitiv Dativ Akuzativ kao nominativ ili genitiv srednji rod enski rod mnoina kao nominativ ili genitiv

Instrumental Lokativ

106. Pokazne zamjenice i mijenjaju se brojevima, rodovima i dim analogno dgvjuim opisnim i gradivnim pridjevima (u dugom obliku).

025. RUSKE UPITNE I ODNOSNE ZAMJENICE 107. di obIici ruskih upitnih i odnosnih zamjenica , jesu: Nominativ Genitiv Dativ Akuzativ Instrumental Lokativ

108. gui oblici upitne i odnosne zamjenice jesu:

muki rod Nominativ Genitiv Dativ Akuzativ kao nominativ ili genitiv

srednji rod

enski rod

mnoina kao nominativ ili genitiv

Instrumental Lokativ

109. Upitne i odnosne zamjenice i mijenjaju se brojevima, rodovima i dima analogno dgvjuim opisnim i gradivnim pridjevima (u dugom obliku).

026. RUSKI BROJEVI 110. Osnovni ruski glavni i redni brojevi jesu: 1 , , ; () , 1.

2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13.

14 15 16 17 18 19 20 30 40 50 60 70 80 90 100 200 300 400 500 600 700 800 900 1000 1000000 1000000000

14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 30. 40. 50. 60. 70. 80. 90. 100. 200. 300. 400. 500. 600. 700. 800. 900. 1000. 1000000. 1000000000.

111. Svi ruski brojevi mijenjaju se po padeima, a brojevi , te svi redni brojevi mijenjaju se i po rodovima.

027. PROMJENE RUSKIH GLAVNIH BROJEVA DEI 112. gui obIici ruskog glavnog broja jesu: muki rod Nominativ Genitiv Dativ Akuzativ kao nominativ ili genitiv srednji rod enski rod mnoina kao nominativ ili genitiv

Instrumental Lokativ

113. gui obIici ruskog glavnog broja jesu: muki rod Nominativ Genitiv Dativ Akuzativ kao nominativ ili genitiv srednji rod kao nominativ ili genitiv enski rod kao nominativ ili genitiv

Instrumental Lokativ

114. Ruski glavni broj (analogno i ) ima sljd dn oblike: Nominativ Genitiv Dativ Akuzativ kao nominativ ili genitiv

Instrumental

(! )

Lokativ

115. Ruski glavni brojevi od do te glavni broj mijenjaju se po padeima kao imenice enskog roda koje u nominativu jednine zavravaju na - (bez oblika za mnoinu). 116. Ruski glavni brojevi , i imaju zapravo samo dva dn oblika: Nominativ Genitiv Dativ Akuzativ Instrumental Lokativ

117. Kod sIih glavnih brojeva mijenja se dim svaki sastavni dio, s tim da: - drugi dio brojeva - u nominativu i akuzativu nema n kraju - - drugi dio brojeva - glasi: u genitivu - u dativu - u instrumentalu - u Iokativu -. 118. Ruski glavni brojevi , i mijenjaju se dima kao dgvju imenice.

028. PROMJENE RUSKIH REDNIH BROJEVA PADEIMA 119. Ruski redni brojevi imaju d oblike analogn dnim obliim dgvjuih opisnih i gradivnih pridjeva (u dugom obliku), tj. onih kojima osnova zvv n tvrdi suglasnik (uz izuzetak rednog broja , koji ima dn oblike analogne dnim oblicima posvojnih pridjeva -): muki rod srednji rod enski rod mnoina

Nominativ Genitiv Dativ Akuzativ

kao nominativ ili genitiv

kao nominativ ili genitiv

Instrumental Lokativ

120. Kod sIih ruskih rednih brojeva dima se mijenja samo posljednji broj.

029. RUSKI PRILOZI 121. I neki ruski prilozi mogu, poput pidjeva, imati tri stupnja: - pozitiv - komparativ (jednak jednostavnom komparativu pndjeva) - superlativ (jednak drugom slenm superlativu pridjeva). 122. Nepravilnosti u tvorbi komparativa i superlativa ruskih priloga analogne su nepravilnostima u tvorbi komparativa i superlativa ruskih pnidjeva. 123. U ruskom jeziku postoje dvije vrste glagolskih priloga (priloga koji se tvore od glagola): - glagolski prilog sdji (koji zvv - ili -; osim glagolskog priloga sdjg od glagola , koji glasi ) - glagolski prilog Ii (koji zvv n - (-) ili -). 124. U sluaju nekih glagola svrenog vida umjesto oblika na - (-) ili -) u ulozi glagolskog priloga prolog pojavljuje se oblik - ili -.

030. NEKE POSEBNOSTI GRADNJE RUSKIH RNI 125. U ruskom se jeziku u prezentu redovno izostavlja moi glagol ( .). 126. Imenski dio predikata u ruskom je jeziku jedino u prezentu obvezatno u nominativu, in me - s nekim monim glagolima i mora - biti u instrumentalu ( . .).

127. Kad se u ruskom jeziku u prezentu ipak upotrebljava oblik (3. lice jednine prezenta mong glagola ), taj oblik zapravo ima znnj glagola ( .). 128. U sluju tzv. povratnih glagola povratna je zamjenica u ruskom jeziku zapravo stopljena s glagolom, i to kao: - (iza samoglasnika) - (iza suglasnika, a u sluaju glagolskih pridjeva i iza samoglasnika). 129. Dvije Ii zamjenice vu se u ruskom jeziku tako da s prva zamjenica stavlja u mnoinu istoga Iica, druga zamjenica (moe to biti i imenica) stoji u instrumentalu s pnijedlogom (). 130. U svakodnevnoj ruskoj konverzaciji esto se upitno znaenj rni izv umjesto upitnom ijju - kktristim upitnom intonacijom. 131. U ruskom su kjivnm jeziku, takoder u znanstvenim i stunim tekstovima, relativno st tzv. pasivne rni ( .).