Sociologija prava

SOCIOLOGIJA PRAVA 1. Priroda prava, nastanak i razvoj prava Pravo je sistem drutvenih normi koje reguliraju drutveni ivot i razvitak a time aktivno utjee ne samo na uvrivanje i zatitu osnovnih drutvenih odnosa nego i na njihovu stagnaciju, mijenjanje pa i svjesno razvijanje viih drutvenih i politikih forma. Pravo kao poseban oblik drutvenih normi nije postojao prije drave. Pojavljujui se u historiji zajedno s dravom, pravo je nastalo ne kao proizvod drave, nego kao njezin sastavni dio. Koje sve sfere drutvenih odnosa, koliko i na koji nain, pokriva pravo ovisi o stupnju drutvenog razvitka te drutvenog i politikog ureenja pojedine zemlje. Pravo javljajui se kao "nadgradnja" nad konkretnim historijskim drutvenim odnosima, ima relativno samostalnu i stvaralaku ulogu kao posebna drutvena sila. Ali, nema takvog prava koje je isto i totalno klasno. Drutvena osnova svakog pravnog sistema ovisna je od vladajue klase. -tamo gdje je drutvo, tamo je i pravo -pravo je izraz drutvenosti ovjeka -Gurvitch predbacuje pravnicima da pravo nikako ne moe postojati bez dravne organizacije (izvodi prvu zadau soc. prava). Pravo je potrebno promatrati kroz same totalne fenomene. -Durkheim je prvi zapazio prirodu prava, genetiko pravo, porjeklo prava vidi u arhajinim drutvima (religija, magija). Po njemu je pravo; neto sveto-od Boga-pripada kolektivu - dolazi magija pojedinac koji ima svoje norme i interese dolazi do preobraaja prava arhainih drutava i s time do podjele prava: 1.kolektivno-individalno 2.restriktivno-restitutivno -Weber- pravo je boanskog porijekla, to je niz pravila po njemu pravo na: mistino, iracionalno obiljeje po porijeklu ali ima u sebi jednu racionalnu komponentu. 1.U prvom obliku bilo je karizmatskog obiljeja (kanonsko pravo) -2 karizmatska objava proroka a kasnije empirika tvorevina pravnika 3 dalje ga uzima svjetovna vlast uz pomo teokratske vlasti 4 dolazi do sistematizacije praktiara, grupe pravnika a u tom se procesu razvijaju formalna obiljeja prava 5 dolazi u meustadij tolerancije i -6 napokon se usmjeravaju do sistematizacije tehnike. 2. Razgraniavanje sociologije prava od teorije prava, filozofije prava, historije prava Historija prava odnosi se na prirodu, nastanak i razvoj prava (gledaj prvo pitanje). Filozofiju prava moemo pratiti otprilike od Platona, Aristotela preko drugih, dok povijest sociologije prava zapoinje zapravo doprinosom Emilea Durkheima i njegove kole. Durkheim je pravu pripisivao temeljnu ulogu u mehanizmu drutvenog ivota. Odreujui granice prava kao drutvene injenice, moramo izbjegavati rani filozofski stav i svaku dogmatizaciju neke posebne pravne situacije vezane uz odreeni tip globalnog drutva, strukture ili grupe. -zadaci soc. prava: 1. otkrivanje svrhe prava, sustava pravnih pravila i sistema prava koji funkcioniraju u odreenim drutvima, okvirima i u utvrivanju funkcionalnih veza izmeu tih vrsta, sustava pravila i sistema i njihovih oblika s jedne strane te drutvenih okvira s druge strane. 2. Prouavanje varijacija znaajnosti prava na hijerarhiskoj ljestvici sustava drutvenih pravila i tvorevina civilizacije.

Sociologija prava

3. Prouavanje promjena tehnika sistematizacije prava i ovisnosti o tipovima globalnih drutava 4. Prouavanje promjenljive uloge grupa pravnika u ivotu drutva 5. Generiko prouavanje regularnosti tendencija u razvoju prava i prouavanje njihovih faktora 3. Shvaanje soc. prava u povijesti drutvene misli (Platon, Aristotel, Rimski pravnici i mislioci, Sveti Augustin, Grotius, kola prirodnog prava, Montesquieu) Platon-Aristotel => kad su napredniji grki slojevi drutva poeli emancipirati od primitivne mitoloke misli, gr. filozofi poeli su teiti sutini i porijeklu prava. Jo je Sokrat gledao u bogovima tvorce prava, a ve njegovi uenici, Platon i Aristotel znaju da su zakoni i pravo dijelo ljudi, a ne bogova. Oni obraaju panju na ideju pravednosti. Da bi bilo "dobro" pravo mora biti pravedno. Umjesto boanstava Aristotel uvodi "prirodu" kao stvaralaki faktor prava. To je tzv. poetak prirodnog shvaanja porjekla prava, koje se opet u nizu vjekova pojavljuje u razliitim varijantama u teoriji i filozofiji prava. Rimski pravnici oni su od Grka preuzeli pojam "prirodnog prava". To je u irokom smislu pravo to su ga "ova iva bia nauila od prirode". Rimski su pravnici uveli pojam prirodnog uma koji je omoguio ovjeku da postavi norme meunarodnog prava. U njih je pravo definirano novom svrhom na ostvarenje pravde (utjecaj arhaikog morala). Pravne kole koje se kod Rimljana navode kao protivnike, razlikovale su se samo u tumaenju pojedinih pravnih normi: Prokurjanci (vie konzervativni) i Sabinovci (Ciceron "o graanskom pravu kao umjeu"). Sveti Augustin Najvei teolog kranskog vremena, postao biskup. Isprva manihejac ("Ispovijesti", "O dravi Bojoj"), polazi od Platona; grijeh je ovjekov pad; bitak je pravo ime Boga (najvie i nepromjenljivo); ljubav prema bogu spaava; sve se zasniva na kategoriji volje; zlo je u prirodi ovjeka; ovjek je razapet izmeu boanske i ljudske drave (amor Dei i amor Sui); Ljubav prema bogu je apsolutna norma. Kranstvo je pobjedilo u koncepciji jednakosti ljudi (krani prebivaju na Zemlji ali su graani neba). Grotius (kola prirodnog prava). Nizozemski humanist, ivio u 16/17 stoljeu. U dijelu "O ratnom i mirnodopskom pravu" udario je temelje meunarodnog prava. Uoio je da nad pozitivnim pravima pojedinih naroda i drava postoji pravo vieg reda i vieg autoriteta. To je prirodno pravo, koje je vjeno i nepromjenljivo, a pozitivna prava pojednih naroda i drava vrijede samo ako su u skladu s prirodnim. To je pokolebalo autoritet tada pozitivnog rimskog prava i udarila na pozicije katolike crkve. Prirodno pravo bilo je uzdignuto iznad samog boga. Montesqueu uz druge ideologe amerike i francuske revolucije, bio je pristalica kole prirodnog prava koje je uio da su svi ljudi jednaki i u slobodi roeni. To je uenje dolo do izraaja u deklaraciji o pravima ovjeka ("O duhu zakona"), teorija dravnog prava 3 osnovne dravne vlasti (tiranija, monarhija, republika). Predlae politiki sistem u kojem je dravna vlast podjeljena na: zakonodavnu, sudsku i izvrnu i podjeljena meu 3 samostalna dravna organa. 4. Pravne kole 1.Tederatna ???, 2.Rimsko pravo (prokurjanci, sabinovci), 3.Glosatori, 4.Postglosatori, 5.kola elegantinih jurista, 6.kola prirodnog prava, 7.kola pozitivizma, 8.Komparativna kola, 9.kola interesne jurisdencije, 10.Socioloka kola,11.kola kaznenog prava, 12.kola slobodnog prava, 13.Normativistika pravna kola, 14.Beka dravnopravna, 15.kola historijskog materijalizma, 16.Harvardska socioloka pravna kola.

Sociologija prava

5. Stara teokratska prava (hebrejsko, sumersko, hetitsko) Hebrejsko bez sudske mainerije, bez centralne vlasti, suci su bili gerilski voe. Mojrijev??? zakon je rije Boja; pisani zakoni su Tore povezanost vijerskih naela i prava kao nigdje drugdje, pravo je pod utjecajem vjere a krenje zakona je svetogre. Za usmeno pravo i tumaenje rabina potrebno je donjeti rtvu. Stvaranje talmuda u novoj eri (imao je 613 odredaba, 248 pozitivnih i 365 negativnih). Posebno je izraeno talionsko naelo naelo odnazde (krist to mijenja) smrtna kazna u hebrejskom je pravu uobiajena (kamenovanjem isl.). Pravosudne funkcije: Levit (sudac a donekle i sveenik) Hetitsko pod utjecajem Babilonaca, narodni sudovi (esto se kanjavala i obtuenikova obitelj), za rat su nadleni bogovi bog jedne zemlje najavljuje rat bogu druge zemlje-. Sumersko pravosue je povlastica plemstva. Kanjavanje: krivca se stavlja u vrelu vodu ili ga se spaljuje na lomai. 6. Od Hebrejskog do Kranskog prava: Sveti Pavle, Sveti Augutin, Toma Akvinski Sv Pavle postavlja temelje kranskom shvaanju prava. Polazi od dunosti da teba ivjeti prema zakonu Duha. Slobodu shvaa kao vjeru, a vjera je ljubav prema Bogu. ovjek je slobodan po Bogu a ne po sebi. Meutim, nema slobode bez ovjeka. Religija je spas svih naroda. Zastupa ideju slobode. Sv Augustin Najutjecajniji kranski mislilac. Inspiriran je novoplatonizmom. ovjek je razapet izmeu Boje i zemaljske drave. Civitas dei tome ovjek treba teiti. Toma Akvinski Izgradio je shvaanje ontolokog prirodnog prava. Postoji velik zakon svijeta imanentan je Bogu, to je prirodni zakon. Boja drava = zajednica ljudi koji ive u suglasnosti s bogom. Graani boje drave na zemlji rukovode se 1. Ljubavi prema bogu, 2 Ljubavi prema blinjima. Zastupa ideju sree. 7. Pravo u starim civilizacijama (sumer, babilon, asirija, hetiti, egipat, idovi, indija, kina) idovi, Hetiti, Sumeri gledaj pitanje br. 5. Laga Kralj Unkagine tvrdio je da je njegov zakonik rije gnedskog???? boga, a on je posrednik tog boga. Zakoni se zasnivaju na naelu boanske pravde, vani sveenici i obiajeno pravo- tenja za ublaavanjem kazna (tjelesne i novane) Asirci poinje se graditi autoritet drave, dvorske zavjere kanjavale su se smru kao i pljaka sakaenje postoji samo kod robova (za pale i krau). Egipat nema sauvanih tekstova zakonika iz vremena 18 dinastije sauvana je knjiga Memphisa (o vladaru, milosti vezira) morao postojati corpus juris i prije egipatsko pravo bilo je razmjerno statino (svaki se poraz morao prikazati kao pobjeda jer bog ne moe izgubiti). Faraon kao bog mogao je davati ad hoc naredbe. 2 velika suda u Tebi i Heliopolisu. Predsjedali veziri, imali su pismo (prvi Sumerani Epikur) Kina dinastija ang morala je posjedovati i pravosudni aparat, shvaanje da se pravo zasniva na moralu a iza njega stoji boanska sankcija. Indija nema zakonodavne vlasti, imaju Vede, tradicije => pravo se svodilo na sve tekstove i njihova tumaenja darmaanstva takozvanih Dharma (moralni zakoni), pravila dobrog vladanja. Kastinski sistem 5-6 st. pr krista svaka kasta ima svoju Dharmu, a najveji zloin je ubojstvo Brahmana (doputala se krvna osvjeta, seoski suci, kazne za krau su nabijanje na kolac, vezivanje za sramotni stup. Drahmasutra 300 g ove ere - razne vjerske kazne, izopenje iz kaste. Manusov zakonik nije sigurno da li je postojao.

Sociologija prava

8. Pravo u staroj grkoj U arhaikoj grkoj raa se polis. Stvara se ideja pravde, a javljaju se i pisani zakoni kojima se ta pravda primjenjuje. Pravda je pokoravanje zakonima. Platon daje ustavno znaenje pravde u smislu podjele na vladanje i pokoravanje. Aristotel kae da je pravedno ono to je zakonito (ono nuno i umno). Drava je zajednica graana vezanih ustavom, a cilj je sretan ivot ili opi interes. Pravo je ono to regulira odnose meu sobom jednakim. Aristotel kae da tamo gdje nema zakona nema ni dravnog ureenja i to nije umna zajdenica. Veliki zakonodavci Atene bili su Drakon i Soldan. Drakon razvija ideju jednakosti pred zakonom. Solon izvodi slobodu iz jednakosti. Zakon je jedino ogranienje slobode. 9. Pravo u Rimu (kraljestvu, republici, carstvu) Poetak rimskog prava: Zakonik 12. ploa- najvaniji dokument rimskog prava, nastao 450 godina prkr koji nikada nije pronaen rezan na ploe od slonove kosti. Zakon u Rimu svaki izraz naroda u odreenom obliku. Nisu imali karakter zakona financijskih mjera (o financijama odluivao senat) Magistrat dunosnik koji je imao pravo donoenja djela odredbi. Stari rimljani u poetku bili su gotovo nepismeni a pravo su poznavali kao praksu i ne kao teoriju. Utemeljili su prvu pravnu teoriju rimska pravda je u ranoj rimskoj historiji 8 stprk. Funkcionirala kao njihovo obiajeno pravo, a pravda se ostvarivala kroz parniki postupak. U poetku pravo je imalo iskljuivo privatni karakter i to u smislu da svaki rimljanin nastoji ponovo uspostaviti svoje pravo preko parninog postupka. Kolegij pontifika skupina sveenika koji su kralju pomagali kod izricanja presude. Od 367 prkr., bira se pretor on prima graane, slua njihove zahtjeve, prihvaa i odbacuje parnice, alje graane kod arbitra. 450 prkr.,- korpus pravnih zakona (plebejski zahtjev), donjeli zajednike propise, izabali 10 mukaraca da proue grko pravo. Civilno pravo- u njemu su zaeci modernog prava, dunosti, slobode rimskih graana. Njemaki pravnik Jering kae da rimsko pravo priznaje i podupire slobodu pater familijas slobodan i nezavisan ovijek. (ibi socijetas, ibi ius). Pravo je bilo nedeferencirano jedan ovjek donosio pravdu. Kad je rim postao republika konzul je odgovarao na albe. Pravo u rimu se mjenjalo s preobraajima drave, a u pravnim normama sve vie mjesta davalo se pravima pojedinca. Numini zakoni, zakon koji se jednako provodi meu svim slobodnim rimljanima bez privilegija diferencijacija (drukije norme za maloljetnike), obiteljski sud 12. Utjecaj grke filozofije na rimsko pravo -Rituali koji su preteno vjerskog konteksta. Veliku ulogu imaju sveenici koji su i bili prvi pravnici. -Kad grka filozofija ulazi u rimsko pravo onda je to ono pravo. Osim iz religija pravo proizlazi i iz morala. -Teili su za modernizacijom prava tj. Udaljavanje prava od religije. -esto je prisutna norma odtete-grki utjecaj. Javlja se jedno naelo pravde svakome ono to mu pripada. -Savjetovanje s bogovima Rimska elita proeta je grkim mudrostima. Shvaanje da pravo koje se primjenjuje predstavlja samo nesavrenu sliku prirodnog prava ovjeka i dalje je boanskog korjena pravo pripada kozmikom redu. -Razum prua mogunost ovjeku da shvati sistem stvaranja svijeta a pravo i moral moraju se zasnivati na razumu.

Sociologija prava

14. Profesija pravnika i pravna znanost: zaeci u rimu Pojavljuje se profesija ljudi koja je ivljela za pravo. Stale pravnika kojem su kasnije carevi dali ovlatenje da i slubeno rade kao pravnici. Najvaniji rimski pravnici: Scevola, Servije suspicije, sabi, kezo, julijan, Upijan... Svi su oni pisali savjete za pravnu prozu, pitanja kasnije se to poelo slagati u odreene zbirke (digesta). Potrebno je izvoditi pravila iz prava. 17. Pojmovi rimskog prava Imperium izvorno pravo traenja suda Bogova: izvor svake politike akcije i vlasti. Austpictio znamenje bogova, najee jupitera, o planiranim pothvatima. Postoje i privatne auspicije koje pomau kod stupanja na dunost ili u vojnim pothvatima. Samo nosioci vlasti imaju pravo traiti austpitio. Ius gentum pravo koje se u starom Rimu primjenjivalo na nepunopravne stanovnike: maloljetnike. Possesio posjedovanje, posjed, vlasnitvo Delatori tuilac koji pred sudom pokree parnicu Flamini kolegij sveenika 15 Ius civite graansko pravo koje se stjee roenjem 15, 16, 18, 19. Percepcija rimskog prava u srednjem vjeku Povijest razvoja rimskog prava ne zavrava u rimu i sa rimom. Rimsko pravo ponovo izbija u 19 stoljeu. Corpus iurris civilis zbornik rimskog graanskog prava koje je djelo glasotora . 20. Vinodolski zakon, duanov zakonik, polijki statut: od rodovskog-prelmenskog do recepcije rimskog prava Vinodolski zakon zbornik pravnih uredaba i propisa iz 1288. Oblikovan je 63 godine nakon to je donacijom kralja Andrije II iz 1225. Vinodol postao feudom lerkih??? knezova, a njegovi stanovnici, do tada slobodni seljaci, postali kneevski kmetari. Vinodolski zakon sadrava norme iz razliitih grana prava, upravnog, kritikog, procesualnog a najmanje iz civilnog. Vaan je spomenik starog hrvatskog obiajnog prava, a ujedno ivo rasvjetljuje sam proces feudalizacije u Hrvatskoj. Pisan glagoljicom, akavskim dijalektom. Duanov zakonik zbirka zakona nastala za vladanja i na inicjativu srpskog cara Stepana Duana. 1-135 lan donesen na stalekom zboru u Skoplju, a drugi dio 136-201 u Seni 1354. Zakonik predstavlja vreme kad je srpska drava postala najvea politika tvorevina na balkanu, car Duan"srba i grka" Duan je elio norme koje bi vrjedile za cijelo njegovo proireno carstvo. Htio je ojaati centralnu vlast i obuzdati zahtjeve srpske vlastele. Duanov zakonik je na neki nain ustav tadanje feudalne srpske drave. Najopsenije su razraena prava i dunosti pojedinih stalea, kao i odnosi meu njima. Sadri propise kojima se regulira 1. poloaj srpske crkve, 2. odredbe branog prava, 3. graansko-pravne, 4. krivino-pravne odredbe, kao i pravila i postupke. Poljiki statut Zbornik normi autonomne Poljike opine. Nije nastalo u cijelosti u jedno vrijeme. Najstriji djelovi iz poetka 15.stol. Norme se odnose na razne pravne materije (krivinu, civilnu, procesualnu) i tiu se sammog ustrojstva i administracije Poljice. esto se donose povodom nekog konkretnog sluaja to se desio u Poljicama. U njemu su se sauvale mnoge oddredbe koje potjeu iz rodovsko-plemenskog drutvenog ureenja. Pisan je bosanicom i sastoji se od 206 lanova. 3 klase (kolinovii-gospoda, ugirii-gospoda sa sjevera, jagi, barada-obani).

Sociologija prava

21. Pravna misao i pravo na poetku graanske epohe (machiavelli, hobbes, locke, bodin, grotius) Grotius gledaj pitanje br. 3. Machiavelli 1469-1526, humanistiki odgojen talijanski knjievnik i politiar. Poput svojih suvremenika i on posee za antikim uzorima. Kao predstavnik renesansne epohe nadahnjuje se efektnom istinom o stvarima. U politikoj zbilji trai unutranju zakonitost i tako uspostavlja politiku kao autonomnu disciplinu utemeljenu na promatranju i osobnoj interpretaciji. Politikoj praksi vii je cilj interes drave, kojem je podvrgnuo sve pa tako i religiju. Njegove misli najblje se vide u Vladaru (potreba za vrstom monarhijom, zalae se za jedinstvo talijana). Protureformacija uzima na pik njegovu nauku, neshvaanje nauke o dravnoj politici. Machiavelizam cilj opravdava sredstvo Hobbes 1588 1679, engleski filozof. Empirijsko-epistemoloko ishodite filozofije upotpunjuje se kod Hobbsa logikim racionalizmom. Filozofiju djeli na filozofiju prirode i fiozofiju drave. Kako ovjek nije samo element drave nego i prirodno bie, to se iz jedne i iz druge filozofske grane izdvaja posebno uenje o ovjeku, kao trei sastavni dio Hobbsove filozofije. ovjek nije po prirodi drutveno bie, nego slobodan pojedinac, a drava nije prirodna zajednica ljudi nego umjetno tjelo i tvorevina nastala na osnovi ugovora pojedinaca. U prirodnom stanju ovjek je ovjeku vuk i tu vlada rat sviju protiv svih. Amoralno stanje ne moe se odrati, opusno je, pa su ljudi stoga primorani da dokraje stanje rata u interesu mira. Drava nastaje drutvenim ugovorom pojedinca, koji se odriu jednog dijela svojih prirodnih prava i prebace ih na drugoga. Taj drug, nosilac vlasti i zakona, je suveren (monarhija, aristokracija, demokracija). Suveren ima u svojim rukama apsloutnu i nedjeljivu vlast. Locke 1632-1704, engleski filozof. Postavio je temelje spoznajnoj teoriji empirizma. Po njemu u ljudskom duhu nema nikakvih ureenih ideja ni principa. Dua je po prirodi tabula rasa. Sve ideje kojima razum operira potjeu iz iskustva. U intelektu nema nita to prije nije bilo u osjetilu. Iskustvo se dijeli na vanjsko ili senzaciju i unutranje ili refleksiju. Kako sve ideje potjeu iz iskustva, naa je spoznaja po svom opsegu vrlo ograniena. Ljudski razum posjeduje i mijenje o onome to je vjerojatno. Razum mora biti najvii sudac i vodi u svemu. Zalagao se za dravu u kojoj bi vladala individualna sloboda i prava razuma, a takva je po njemu ustavna monarhija sa podjelom vlasti. Zaetnik prosvjetiteljstva. Bodin 1530-1596, francuski filozof i pravnik. Svrstava se meu najzanimljivije teoretiare drave XVI stol., zastupnik teorije prirodnog prava. Vanija dijela Metoda za lako upoznavanje povijesti i est knjiga o republici u kojima je razradio principe apsolutne monarhije i uveo pojam suverenosti kao karakteristike drave. Pisao je i o ekonomskim pitanjima. Zauzimao se za vjersku snoljivost prema Hugenotima, pa je kod kralja Henrika III pao u nemilost. 22. Mislioci novog vijeka koji su razmiljali o pravu Kant, Hegel, Marx, Saint Simone, Comete, Spencer, Durkheim, Weber, Gurvitch, Ehrilch, Morgan, Kumplovich, Toennis, Zimmel. 23. Kantovo svhaanje prava ovjek je razumsko i duhovno bie, u njemu djeluje duhovno carstvo apsolutnih istina. Zakoni uma su nezavisni od vanjske empirijske nunosti. Kategoriki imperativ ovjek postupa u skladu s razumom. ovjek prirode je nii, nesavreniji od ovjeka duha. Njegova misao poiva na dualizmu izmeu osjetilnog (ovjeka prirode) i integibilnog (ovjeka uma). Kant razlikuje legalitet (djelovanje ovjeka u skladu s opim zakonom) i moralitet (djelovanje ovjeka u skladu sa zakonom iz obzira prema samom unutarnjem zakonu).

Sociologija prava

Podruje legaliteta i maksime je pravo, tj., nain kako ovjek mora postupati da bi ostvario kategoriki imperativ. Pravo izvodi iz razuma. Razum (bit ovjeka), trai da iz slobode izvana ogranii i tome slui pravo. Postoji samo jedna pravna vrijednost sloboda. Kant priznaje samo jedno subjektivno pravo pravo na sloodu. Drava je ujedinjeno mnotvo ljudi pod zatitom pravnih zakona, a drutveni ugovor je akt kojim narod stvara dravu. 24. Hegelovo shvaanje prava Objektivni duh je ostvarenje apsolutne ideje u pravu, moralu i drutvenom ivotu, u obitelji i u dravi koja je organska ivotna cjelina. ovjek je duhovno bie, a sloboda je stvaralaka snaga duha koa proima sve pojedinane odnose. Sloboda je uklanjanje ogranienja. Razlikuje apstraktno i pozitivno pravo (ono koje je na snazi). Pozitivno pravo je drutveno pravo i javlja se na stupnju graanskog drutva. Razlikuje tri stupnja kretanja: 1. stupanj apastraktnog prava, 2. stupanj moraliteta, 3. stupanj udorea. (1. apstraktno jedinstvo ope i pojedinane volje, 2. ope je suprotno pojedinanom, 3. posredno ili konkretno jedinstvo). Linost je bie razumne openitosti, linost je osnova apstraktnog prava. Vlasnitvo je vladavina linosti nad stvarima. Hegel izvodi pravne pojmove iz pojmova linosti. udoredna supstancija = stvarni duh obitelji i naroda. To je predstupanj dravne udorednosti. Tek u graanskom drutvu pojedinci se odvajaju od organske cjeline kao privatne linosti. Pravo je u graanskom drutvu svjesna i priznata forma oenitosti. Pozitivni pravni proces proizlazi iz udorea. Taj pravni proces ima dva stupnja 1. sam zakon, kojim pravo postaje pozitivo i konkretno i 2. primjena opeg zakona na pojedinane sluajeve. Za Hegela su temelji graanskog drutva: brak (svetost) i korporacija (ast). Uz obitelj, korporacija je osnovni korjen drave a drava je najveji stupanj objektivnog duha. Najvia dunost pojedinca je da bude lan drave. 25. Marxova kritika Hegelova shvaanja prava Fenerbach je odluno odbacio idealistiku konstrukciju i jednostrane produetke Hegelove misli u Bauerovoj filozofiji samosvijesti. Ali njegov materijalizam ostao je na podvojenosti subjekta i objekta, time su ostala jo dva odvojena svijeta za koje nije bila pronaena ona veza koja e nepobitno potvrditi i njihovo jedinstvo. Taj moment genijalno rjeava Marx deslilo se da je djelatnu stranu, nasuprot materijalizmu rzvio idealizam ali samo apstraktno, jer idealizam ne poznaje stvarnu, osjetilnu djelatnost kao takvu Mijenjajui prirodu, ljudi mijenjaju sami sebe, politiki i fiziki. Zatvorenost Hegelova sistema i filozofskog sistema uope, Marx suprostavlja bitno, nov princip misaone anticipacije. Marxova filozofija je otvorena filozofija. Marx je prdviao da e pravo iseznuti u materijalnom i duhovno visoko razvijenom, humanistikom drutvu u kojem nee biti potrebe da se stvarna nejednakost prikazuje i osigurava formalno jednakim mjerilima. U svom djelu kritika gotskog progona??? pie: u vipoj fazi komunistikog drutva, kad nestane ropska potinjenost individuuma podjeli rada, a s njome i suprotnosti izmeu intelektualnog i fizikog rada; kad rad postane ne samo sredstvo za ivot nego i prava ivotna potreba; kad svestranim razvitkom individuuma poraste i produkcijska snaga i kad se izvori drutvenog bogatstva poteknu obilniji tek tada e biti mogue sasvim prekoraiiti uski buruaski pravni horizont.; drutvo e moi na svojoj zastavi ispisati: Svaki prema svojim sposobnostima, svakom prema njegovim potrebama. Stvoreno u jednakosti, pravo isezava ukoliko nejednakost vie nije drutveni problem. U tome je dijalektika bit prava. 26. Pogled na pravo kod prvih znaajnih sociologa (saint simone, comte, marx, spencer)

Sociologija prava

Comte u 27. pitanju, Spencer- u 28. pitanju, Marx svugdje ;)) Saint Simone 1760-1825 francuski mislilac. Ukazao je na disfunkciju drave i drutva, fenomen drutvenih sistema i promjena kroz povijest, pojam strukture i dinamike drutva i pojedinih faktora koji uzrukuju promjene, drutvo kao totalna socijalna kategorija, 2 suprotne klase, osnovni cilj drutva je progres, nunost zamjene sistema vladanja ljudima sa upravljanjem stvarima, pobornik negacije kapitalizma i idejna pretea socijalizma. - drava je aparat nasilja parazitskog dijela drutva, a dravnost je vladanje ljudima. Drutvenost je proces upravljanja ljudima. Prjelaz iz dravnosti u drutvenost = postizanje vladanja i prihvaanje upravnih djelatnosti. 1. Vladajui sistem je sinonim predindustrijskog, vojno-feudalnog drutva i 2. pravni sistem sinonim je industrijskog drutva (vaan klasa industrijalaca) drava je stanje odlikovano elementom organiziranosti a upravno stanje odlikovano je spontanou. Socijalna sloboda = ako drutvenim poslovima upravljaju najsposobniji uenjaci (protiv revolucija). 27. Comteovo shvaanje prava Drutvo je kolektivni organizam koji se razvija, a za to mu je potrebna sociologija. Predmet sociologije je red i progres, a progres moe biti teoloki, metafiziki i znanstveni. Sociologija = religija ovjeanstva, sociolozi su sveenici (znanstveni rukovodioci drutva). ovjek se izdigao inad ivotinja zbog drutvenosti. Svoju drutvenost ovjek duguje djetinstvu i obitelji. Svakoj politikoj vlasti su potrebni moralna sankcija, drutvena kontrola i intelektualno vodstvo. Vlast moe biti moralna, materijalna i intelektualna. Drutvo je sastavljeno od klasa, a najvanija klasa su sociolozi. Glavno obiljeje Comteove filozofije bile su dunosti. Porie smisao prava, priznaje samo pravo ispunjenja dunosti. Pojam prava mora izeznuti iz politike. Moral je ono glavno, a pravo samo pomono sredstvo. 28. Spencerovo shvaanje prava Spencer je formulirao teoriju evolucije (ranije i nezavisno od Darwina). Spencer je poao od tvrdnje da se u borbi za opstanak raa strah od ivih (politika vlast) i strah od mrtvih. Teorija evolucije je zasnovana na organicizmu. Bavio se dravom i pravom. Drava = politiki organizirano drutvo. Ona je sistem s funkcijom reguliranja drutvenih organizama. Prirodna ili individualna prava nisu metafizika prava, ve neophodna prava koja se moraju garantirati pojedincu. Osnovna prava pojedinca ne potjeu od dravne vlasti, postojala su i prije drave. Uloga drave je ta da prava kodificira i osigura primjenu. Formira pravilo o jednakoj slobodi i sanja o svjetovnoj dravi. Nisu graani zbog drave ve je drava zbog pojedinaca. Drava je dakle potinjena pojedincu. 29. Osnivai i najznaajnij sociolozi prava Durkheim, Weber, Gurvitc, Ehrlich 30. Sociologija prava Emila Durkheima Pravo je vidljiv simbol u drutvenoj solidarnosti. Drutva mehanike solidarnosti (s nerazvijenom podjelom rada) i drutva organske solidarnosti. Sve to se dogaa u drutvu istovremeno obuhvaeno je i pravom. Kljuni pojmovi su pojam prinude i institucije. Pravo su pravila s organiziranim sankcijama. Zadatak sociologije prava je da definira sve vrste prava. Pravo koje odgovara mehanikoj solidarnosti ili solidarnosti po slinosti. Pravo zasnovano na mehanikoj solidarnosti popraeno je represivnim sankcijama. Pravo koje odgovara organskoj solidarnosti ili solidarnosti po razliitosti; popraeno je restitutivnim

Sociologija prava

sankcijama. Dodirnuo je problem mikro sociologije prava, sistema prava, genetike prava i problem morfoloko demografske komponente prava. 31. Sociologija prava Maxa Webera U knjizi privreda i drutvo, zadnjem je poglavlju dao ime Sociologija prava. Tumai protestantski duh kapitalima, prema tom duhu svatko treba raditi svoj posao za koji je predestiniran na najbolji i naracionalniji nain. Bogatstvo koje se stjee treba koristiti za ravijanje posla. Definira 4 vrste ponaanja: 1. ciljano-racionalno, 2. vrijednosno-racionalno, 3. afektivno, 4. tradicionalno. Razlikuje javno i privatno pravo: Javno pravo je skup normi za usmjereno dravno djelovanje koje slui ouvanju i ostvarenju ciljeve drave. Slui za reguliranje drutve. Privatno pravo je skup normi za ono djelovanje koje nije dravno usmjereno, ve ga drava samo regulira normama. Vlast je tada bila steeno subjektivno pravo. Privatno pravo moe biti odsutno ako ne postoje norme koje imaju karakter objektivnog prava koje regulira pravo na neto. Kuna vlast u primitivnom obliku ne postoje subjektivna prava u odnosu na gospodara kue. Podjela na Kazneno i Gransko pravo (prvo proizlazi iz vjerovanja u magiju, titi javni interes, a drugo kad su oteena privatna prava). Izvori prava: magija (teoretski), kuna vlast pater familijas (praktino). Zakonodavstvo = ustanovljavanje opih normi. Sudstvo = primjenjivanje opih normi. Subjektivno pravo je pravo pojedinca u odnosu na druge. Pravda je moralna kategorija, a pravo esto ograniava pravdu. Ugovor je realizacija subjektivnog prava. 32. Sociologija prava Georgesa Gurvitcha Najutjecajniji francuski sociolog . idov koi je doselio u Francusku. Pravo u smislu sfere pojedinaca nemogue je zamisliti. Zasniva se na kolektivnom prihvaanju. Pravo usklauje obaveze jednih subjekata i zahtjeve drugih. Pravo je po praksi i sadraju kolektivno. Osnovna funkcija prava je izravnavanje drutvenih sukoba (gdje god je drutvo tu je i pravo). Gdje postoji aktivno MI postoji vjerojatnost da emo naii na pravo. Pitanje od bitne vanosti za sociologiju prava tipovi drutvenih okvira, koji pogoduju ili ne pogoduju stvaranju prava. Pravo se ubraja u tvorevinu civilizacije. Gurvitch kritizira pravnike kad se radi o prihvaanju sociologije prava, zato jer oni cijelo pozitivno pravo povezuju s dravom. Skloni su pravo svesti na pravo drave. Postanak i postojanje sustava pravnih normi potpuno su neovisni o dravi. Pravo moe postojati bez dravne organizacije. Postoje mnogi stupnjevi uinkovitosti prava i naini da se ta uinkovitost izrazi. Po Gurvitchu prvi sociolog prava meu pravnicima je Eugen Erilich. Povijest sociologije prava poinje s Durkheimom i njegovom kolom. 33. Sociologija prava Eugena Ehrlicha Austrijski sociolog, 1862-1922, jedan je od osnivaa sociologije prava. Meu prvima je primjenjivao eksperimentalne metode istraivanja na bazi upitinika, u prouavanju obiajenog prava (ivih zakona) tj. Neformalnih pravila ponaanja razliitih drutvenih skupina. U sociolokoj pravnoj teoriji pod utjecajem je Bergsonovog intenzivizma i Dietherevog historizma. Dijela: Osnove psihologije prave, Pravna logika. 34. Pravnike kole koje su se kritiki odreivale prema sociologiji i sociologiji prava Austinova analitika kola u Engleskoj, Labandov i Berghomov juridiki pozitivizam u njemakoj, Kelsenov logiki pozitivizam Hans Kelsen austrijski pravnik 1881-1973. Tvorac normativistike iste teorije prava, prema kojoj je pravna zanost liena svakog vrednovanja i svake ideoloke svrstanosti te sociolokih, politolokih i psiholokih elemenata. Napisao je velik broj znanstvenih radova

Sociologija prava

10

koji su uvelike utjecali na suvremenu garansku teoriju prava i drave. Takvu normativnu istu dravu identificira s pravom i s pravnim poretkom koji u njoj vrijedi. Pravo i pravne norme zatvorena su cjelina koja postoji i razvija se po vlastitim zakonima. Kelsenov juridiki pojam o dravi razlikuje se od sociolokog je drava sistem normi to ih primjenjuju suci, postaje zapravo nadovijek. Kelsenov isti nauk o pravu naredukcionarniji je plod buruaske pravne misli. Za Kelsenom se u punoj mjeri povodi beka dravno pravna kola. 35. Tretman prava u amerikoj sociologiji social control 20 stol, predstavnici su: Ross, Looley, Garth, Levis, Rosool, Pound... Nijedno drutvo ne moe izbjei sukobe, a to se u drutvu nastoji prevladati socijalnom kontrolom. Razni sistemi i drutvena pravila (vjera, odgoj, moral, spoznaja, mjetnost). Pravo se mora prouavati kao jedna vrsta sustava pravila. Danas je pravo najvanija vrsta socijalne kontrole, ostavaruje se preteno uz pomo drave. Gurvitch ih kritizira da nisu dotaknuli pitanje institucije. Postoji hierarhijski red unutar socijalne kontrole, a oni su ga zanemarili. Ni sam pojam socijalne kontrole, ni pravo nisu dobro odredili. 36. Pokret za socioloku interpretaciju prava meu pravnicima (Jhering, Ehrlich, Pound) Ehrlich gledaj pitanje 33 Jhering njemaki pravnik, 1818-1892 istaknuti teoretiar prava svog doba. Pobijao je teorije to se slue metodom apstraktne konstrukcije o postanku prava (u dijelu ala i zbilja u jurisprudenciji), suprotstavljajui im svoju socioloku teoriju prava, po kojoj se ono razjanjava drutvenim iniocima i razvija kroz boru suprotnih interesa u drutvu. Pound ameriki pravnik i sociolog 1870 1964. Pravni teoretiar, smatra se idejnim voom i osnivaem tzv. Harvardske socioloke pravne kole. 37. Weber: formalna i materijalna racionalizacija prava teokratsko i profano pravo Opreke izmeu javnog i privatnog praa, a isto tako izmeu objektivnog i subjektivnog prava mogu uoavati samo u tradiciji zapadnjakog prava. Smatra da sociologija prava mora polaziti od opreke izmeu mistiko iracionalnog obiljeja i racionalnog obiljeja prava, koja se moe primjeniti i na oblik i na sadraj prava (formalni elementi i materijalni elementi prava). Npr. Ako je pravo utemeljeno ili stvoreno po odredbi nekog proroita, nekog karizmatikog poglavara, ono e poprimiti mistini oblik, ali po svom sadraju ono ne moe biti racionalno. S druge je strane pravo utemeljeno na racionalni nain, nekim statutom npr, moe imati mistian sadraj. 38. Weber: Oblici zasnivanja subjektivnih prava Subjektivna prava su ona koja pojedinac ima u pravnom poretkuu u odnosu na sve druge. Weber napominje da je u ranijem pravu (sve do moderne epohe) subjektivno pravo, ve samo kao taj refleks ???. Subjektivno pravo proizlazi iz karme objektivnog prava. Socioloki gledano, subjektivno pravo odgovara oekivanju da e dopustiti neto odreeno. Svako subjektivno pravo moe pripadati onome tko bi bez njega bio bez moi. 39. Weber: Formalne kvalitete modernog prava Moderno drutvo = ugovorno drutvo. Weber kae da je stupanj slobode ugovaranja u pravom redu funkcija irenja trita. Specifinost modernog prava je veliki porast znaenja pravnog posla, a pogotovo ugovora. Ranije je dominiralo stjecanje prava iz nasljea a sada dominira stjecanje prava iz ugovora. Za razliku od starog prava, suvremeno pravo dri do pravnog posla. Tek u suvremenom drutvu ugovor u ekonomskoj sferi postao je dominantan

Sociologija prava

11

zbog upotrebe novaca. Raniji ugovori bili su ugovori o statusu, a danas su ugovori s odreenim ciljem. Najstari ugovor: ugovor o pobratimstu, novani ugovori.... 40. Georges Gurvitch: problemi sociologije prava Pravo je pokuaj da se u danom drutvenom okviru ostvari pravda. 1. Zadatak sociologije prava je otkrivanje vrsta prava, sustava pravnih pravila i sistema prava koji funkcioniraju u odreenim drutvenim okvirima. (vrste prava: razliiti naini na koje se pravo izraava, sustavi pravnih prvila: dravno, sindikalno, porodino, civilno, seljako... Sistemi prava: pravo teokratskog-karizmatikog drutva, pravo patrijarhalnog ili feudalnog drutva...) 2. Utvrivanje funkcionalnih i uzajamnih veza izmeu vrsta prava, sustava pravnih pravila i sistema prava i samih drutvenih okvira. 3. da prouava promjene tehnika sistematizacije prava 4. prouavanje promjenljive uloge samih pravnika u ivotu prava i drutava. 5. genetiko prouavanje regularnosti tendencija u razvoju prava. Sociologija prava = prouavanje drutvene stvarnosti prava i otkrivanje korelativnih veza izmeu vrsta, sistema prava i sustava pravnih pravila s jedne strane i drutvenih okvira s druge strane. 41. Georges Gurvitch: historijsko-kritiki pregled sociologije prava Povijest sociologije prava zapoinje doprinosom E.Durkheima i njegove kole. Durkheim je pravu pripisivao temeljnu ulogu u mehanizmu drutvenog ivota. U prvoj fazi razvoja svoje sociologije bio je suvie sklon isticanju prava i suvie je vjerovao u presudnu ulogu prava unutar razliitih drutvenih okvira. On se ne bavi posebno pravnom tipologijom grupacija i drutvenih klasa te ograniava prouavanje funkcionalnih uzajamnih veza izmeu pravnih sistema i tipova globalnih drutava iskljuivo na arhajska te openito nije uspio sagledati ni razliku izmeu vrsta prava, pravnih poredaka i sistema prava (imao je utjecaj na Maussa, Duguita, Levija, Haurona, Levy-Bruhla). Weber zadatak ove grane sociologije vodi na prouavanje stupnja vjerojatnosti ansa drutvenog ponaanja koje je u skladu sa suvislim shemama pravnih pravila to ih stvaraju pravnici svakog posebnog tipa drutva. Na sreu, on kasnije nije ostao potpuno vjeran toj uskoj temeljnoj pretpostavci na koju se htio ograniiti. Najznanstvenije je sociologiju prava razradio Eugen Ehrilch, koji je htio dokazati da: 1. da je tzv., pravna znanost pravnika samo relativan tehniki postupak razliitim praktikim namjerama ovisnima o drutvenim okvirima, postupak kojim se u tenji za sveobuhvatnim sistematizacijama moe shvatiti samo gornji, povrinski sloj postojee pravne stvarnosti. 2. metodiki i objektivno opisati cjelokupnu i spontanu stvarnost prava. Slabost njegove sociologije prava: 1. sklon pod pojam spontanog prava svrstati bez razlike i izvan dravno pravo globalnog drutva i samostalno pravo posebnih grupacija. 2. u pravo drutva ukljuuje vrlo razliite vrste prava. 3. ne poznaj distinkciju izmeu vrsta prava, pravnih poredaka i sistema prava. 4. ne moe do kraja razviti svoj socioloki relativizam i 5. ne odreuje jasno granice podruja prava. 42. Gurvitch: Odreenje prava kao drutvene injenice i definicija sociologije prava Definiciju soc. Prava gledaj pod 40-tim pitanjem. U sistemskom prikazu sociologije prava pokuao pravo odrediti kao drutvenu injenicu i definirati sociologiju prava. Kada odreujemo granice prava kao drutvene injenice potrebno je izbjei dogmatizaciju pravne situacije vezane uz tip globalnog drutva. Treba respektirati vrijednost pravnog iskustva. Ne smije se imati filozofski stav. Pravo je pokuaj

Sociologija prava

12

ostvarenja pravde u danom drutvenom okviru. Sociologija prava ostvaruje jedno vienje prava i pravde i to treba ouvati. 43. Gurvithc: Mikrosociologija prava Manifestacije drutvenosti definira kao totalne mikrosocioloke fenomene. To su mase, zajednica i skupina istomiljenika. Manifestacije drutvenosti u odreenim prilikama stvarat e pravo. Moraju biti aktivne i moraju biti posebne da osude postupke prekritelja. Razlikuje MI i DRUGI. Pravo svojstveno masama slabo je po svojoj efikasnosti, ali snano po estini osude prekritelja. Tei tome da bude autoritativno. Trabine prevladavaju nad obavezama, pa pravo dobiva imperativno obiljeje. Pravo svojstveno zajednicama je djelotvorno. Najvie pogoduje stvaranju prava. Lako poprima demokratsko obiljeje. Lako se ostvaruje povezanost izmeu trabina i obaveza zajednice. Pravo svojstveno skupinama istomiljenika promjenljive je djelotvornosti. Ti su skupovi kratkotrajni, mogu biti npr. Vjerske prirode (jehovini svjedoci). Prvo mjesto u tom pravu zauzimaju obaveze, dok su trabine potisnute u drugi plan. 44. Gurvitch: pravna tipologija strukturiranih grpacija To su mnogo-funkcionalne grupacije, dobrovoljne, one su uvjetovane pristupom, po ekonomskoj djelatnosti itd. Da bi bile strukturirane, te grupacije moraju biti trajne. 1 tip: mnogofunkcionalne grupacije u smislu proizvoenja prava mnogo su produktivnije nego jednofunkcionalne grupacije 2 tip: grupacije s uvjetovanim pristupom produktivnije su u pogledu prava nego zatvorene ili potpuno otvorene grupe 3 tip: grupacije na distanci lake provode pravni poredak nego intimno povezane grupacije 4 tip: dobrovoljne grupacije vie pogoduju razvoju pravnog poretka nego nametnute grupacije 5 tip: federalitike i konfederalistike grupacije nasuprot unitaristikim lake ostvarju pravni poredak 6 tip: grupacije po lokalitetu, po ekonomskoj djelatnosti vie su sklone da stvaraju pravni poredak nego npr., vjerske ili porodine grupacije. 45. Gurvitch: drutvene klase i njihovi pravni oblici Klase su suprafunkcionalne, raaju strukture i predstavljaju raanje kolektivne svijesti. Pogodna su sredstvaa za stvaranje samostalnih pravnih poredaka. Ekonomske grupacije imaju znaajnu ulogu unutar klasa. Klase imaju razliite pravne ideologije. Klase su otvorene grupacije, a pravni poretci drutvenih klasa imaju ogranienu ulogu. 46. Gurvitch: Tipovi globalnih drutava i njihovi sistemi prava Tipovi globalnih drutava su: 1. Karizmatske federacije: imaju sloeni pravni sistem. Osjea se racionalni duh zajednice. Prevladava element mase. Krutost pravila. Glavne socijalne kontrole: moralne, religiozne, pravne. 2. Patrijarhalna drutva: pravni sistem teko je razlikovati od sistema morala. Glavnu ulogu ima tradicija i autoritarna uloga patrijarhata. Interindividualno i meugrupno pravo se teko stvaraju. Zajednica je vie pasivna nego aktivna. Pravo se stvara ad hoc. 3. Feudalna drutva: sloeni sistem prava. Svaki feudalni odnos je jedna vrsta ugovora o pripadnitvu. 4. Gradovi i drave koji se pretvaraju u imperije sistem prava je neobino znaajan i poznat. Znaajna je uloga linosti. Persona je u malome pater familijas sa svojom voljom a

Sociologija prava

13

u velikom je civitas ili republika. Npr. Rim, Dubrovnik. Drutveno pravo kondenzirano je u pravnom poretku drave. 5. Drutva u kojima se raa poetna faza kapitalizma: to je prijelazan tip drutva, pravni sistem je neujednaen, pa ak i proturjean. Dravno pravo proglaeno je jednom nedjelivom, neotuivom vlasti. Procvat interindividualnog prava. U tom tipu drutva postoje pasivne mase u radnikoj klasi i samom drutvu, ali one ne stvaraju posebno pravo. 6. Demokratsko-liberalna drutva: raa se kapitalizam i slobodna konkurencija. Prevladava demokratski pravni etatizam. Pravo je vezano za dravu. Na snazi je jak pravni individualizam i pravni etatizam. 7. Globalna drutva koja odgovaraju organiziranom kapitalizmu: najraireniji u svijetu. Sistem prava je na niskom stupnju hierarhijskog sustava drutvenih pravila. Pravni poreci kao to su velika poduzea, dionika drutva isl., djelomino oduzimaju demokratskom dravnom pravu. 8. Faistika drutva s teokratskom osnovom: sistemi prava gotovo ne postoje. Slubeni sustav pravnih pravila proet je karizmatikom mitologijom. Sankcije su stroge. 9. Planski voena drutva po naelima etatizma: Uloga prava je od drugorazrednog znaaja. Sustavi pravnih pravila organizirani za planiranje i industriju, poduzea su podravljena. Oblici izraavnja prava praksa sudova, obiaji, slubene deklaracije... 10. Planski rukovoena drutva po naelima decentraliziranog kolektivizma: pravo bi imalo povoljno tlo za razvitak. Ravnotea izmeu pravnog poretka i nezavisne privredne organizacije za planiranje. Postoji decentralizacija javnih dravnih slubi. 47. Marxistika sociologija prava Gledaj pitanja 25 i 26. 48. Sociologija prava Levy Bruhla, Renata Trevesa i Nikolasa Luhmanna Levy Bruhl- francuski filozof i antropolog 1857-1939. Pravnik sociolog iz novijeg doba koji se poziva na Durkheima ali je jo uvijek preteno zaokupljen tehnikama tumaenja prava u vezi sa sociologijom. Pod utjecajem je Comteova pozitivizma i Durkheimovog sociologizma, osobito kad se radi o sociologiji morala. Razvija vlastiti pojam primitivnog mentaliteta kao racionalnog temelja ponaanja ljudi u primitivnim zajednicama, to u sebi sadri predlogu naina miljenja i djelovanja ali i drutveno oblikovane obrasce uvrjeenog razrjeavanja situacija. 49. Shvaanja suverenosti Najvia vlast; suverenost drave znai da je u dravnim granama njezina vlast najvia i da je nezavisna tj. Da se njezini odnosi s vlastima drugih drava temelje na ravnopravnosti. Suverenost kao oznaka dravne vlasti jest formalnopravni pojam koji se esto ne podudara sa stvarnim stanjem: mnoge su drave samo formalnopravno suverene, a u stvarnosti to nisu. 50. Suverenost i meunarodno pravo Narodna suverenost osnovno ustavno-pravno naelo na kojem se temelje i graanske i socialistike demokracije, ono se najee ustavno izvrava formulom da sva vlast u dravi proizlazi iz naroda i pripada narodu. Narod moe svoju suverenost obavljati na dva naina: tako da sam neposredno vri njezine funkcije, sve ili samo neke od njih (neposredna demokracija), ili da bira svoje predstavnike preko kojih e posredno vriti vlast (posredna demokracija). Vlast suverena dana je simbolika (navii nosilac vrhovne vlasti u dravi).