Izrada modela uporabom znaajki (FBD): Modeliranje pomou znaajki je tehnika modeliranja koja omoguuje integriranje geometrijskog modeliranja

i konstruiranja. to je znaajka (feature)? Znaajka se moe shvatiti i kao gradivni dio definicije proizvoda ili geometrijskog poimanja proizvoda. Znaajka posjeduje inenjersko znaenje. Osnovne skupine znaajki u CAD sustavima: Uzmi i postavi(Pick&Place): Korisnike znaajke (User defined) Uzmi i postavi znaajke: Veinom su predefinirane od strane proizvoaa programske aplikacije Koliina, tip i nain uporabe ovisi o domeni primjene 3. Postoji ogranieni skup znaajki koje se nalaze u skoro svim CAD programskim aplikacijama Hole kreiranje provrta (po odreenom standardu ili ne) Fillet/Round kreiranje zaobljenja (normalna, varijabilna, potpuna) Chamfer kreiranje skoenja (dvije dimenzije, kut i dimenzija, dimenzija a kut je definiran 45) Shell kreiranje ljuske zadane debljine stjenke Draft kreiranje ljevakih kutova Rib kreiranje rebara Redoslijed operacija pri kreiranju modela uporabom znaajki: -Odabir konstrukcijske ravnine -Izrada 2D skice: Kreiranje geometrijskih objekata (linije, krunice, kruni lukovi, ) Zadavanje parametara i dimenzija geometrijskih objekata Zadavanje geometrijskih i dimenzijskih ogranienja -Zadavanje definicije: Boss/Base dodavanje materijala, Cut oduzimanje materijala Extrude projiciranje okomito na ravninu skiciranja Revolve rotiranje odabrane skice oko zadane osi Sweep translatiranje odabrane skice po zadanoj krivulji Blend projiciranje jednog presjeka u drugi, trei,

CAD Computer Aided Design - Tehnologija orijentirana uporabi raunala pri kreiranju, promijeni, analizi i optimalizaciji konstrukcija. - CAD programske aplikacije variraju od onih koje su orijentirane manipulac iji geometrijom do aplikacija prilagoenih rjeavanju specifinih konstrukcijskih problema. - CAD se moe prevesti i kao "computer-assisted potpomognuto raunalom, "compute

r-aided raunalom podrano. -Akronimi koji su jo u uporabi su CADD Computer-Aided Design and Drafting", r aunalom podrano konstruiranje (modeliranje) i crtanje, CAID Computer- Aided Industr ial Design, CAAD Computer-Aided Architectural Design i mnogi drugi. -Svi navedeni termini su u osnovi sinonimi, ali postoje razlike u znaenju i primjeni. CAM Computer Aided Manufacturing -Tehnologija orijentirana uporabi raunala u planiranju, upravljanju i kontroli op eracija za izradu proizvoda (direktno (DNC) ili indirektno (CNC)), te u podruju upravljanja robotim a. CAE Computer Aided Engineering - Podruje primjene ove tehnologije je u analizi CAD geometrije (kinematika, di namika, statika (FEM Finite Element Method), analize raznih strujanja (CFD - Com putational Fluid Dynamics), ). CAPP Computer Aided Process Planning - Tehnologija orijentirana uporabi raunala u planiranju proizvodnje i proizvodnih procesa. CIM Computer Integrated Manufacturing -Pokuaj objedinjavanja razliitih tehnologija (CAD, CAM, CAPP, ) uz ukljuivanje neinenjerskih podruja (raunovodstvo, skladite, ). Nove tehnologije: -RPT Rapid prototyping (Brza izrada prototipova), -VRT Virtual prototyping (Izrada virtualnih prototipova) Povijest CAD-a - Prvi grafiki sustav kreiran je sredinom 1950. godine (SAGE Semi Automatic Ground Environment) od strane amerikog zrakoplovstva. Sustav je razvijen na MIT a ukljuivao je prikaz raunalno obraenih radarskih podataka na CRT monitoru. - 1960. godine Ivan Sutherland je u MIT laboratorijima na TX-2 raunalu razvio SKETCPHAD. SKETCHPAD se smatra poetkom raunalne grafike te prvim znaajnim korakom prema CAD-u. - Prvi CAD sustav razvijen je tijekom ezdesetih godina pod imenom DAC (Design Automated by Computer). DAC je kreirao Dr. Hanratty (esto spominjan kao otac CAD/CAM) radei u GM (General Motors). DAC se smatra prvim interaktivnim grafikim programom koji se koristio u proizvodnji (manufacturing). - Kasnije je Dr. Hanratty osnovao tvrtku MCS (Manufacturing and Consulting Ser vices) koja je izraivala programske kodove za McDonnell Douglas (Unigraphics), Computervision (CADDS), AUTOTROL (AD380) i Control Data (CD 200). - Procjenjuje se da danas oko 70% 3D MCAD/CAM programskih aplikacija jo uvijek koristi dijelove MCS originalnog koda. - 1968. Computervision je prodao prvu komercijalnu CAD programsku aplikaciju t vrtci Xerox. - Tijekom 70tih teite razvoja je bilo na automatizaciji izrade 2D crtea. - 1973. godine Auto-trol prezentirao je Auto-Draft prvi turnkey grafiki sustav. - 70tih godina tipian raunalni sustav sastojao se od terminala (npr. Tektronix 4 014) povezanog s PDP-11 mainframe raunalom te 11 tableta s komandama za kreiranje geometrije. - 1977. godine kreirana je pretea dananje CATIA programske aplikacije. - 1979. tvrtke Boeing, General Electric i NIST (National Institute of Standard s and Technology) kreirali su neutralni format za zapis grafikih podataka IGES (I nitial Graphic Exchange Standard). Kasnijih godine proiren je na zapis 3D podatak a za iane modele. Poetkom 80tih godina pojavilo se nekoliko programskih rjeenja veza

no za proizvodnju (CAM Computer Aided Manufacturing) koja su automatizirala neke postupke naroito u sferi upravljanja strojevima (NC Numeric Control). - 1981 godine tvrtka Unigraphics prezentirala je prvu programsku aplikaciju za izradu raunalnog modela proizvoda uporabom krutih tijela (solid design) pod imen om UniSolids. UniSolid je bio temeljen na PADL-2 programskoj aplikaciji. - Poetkom 80tih tipina raunalna konfiguracija za CAD je bilo 16 bitno raunalo sa m ax. 512 Kb RAM te 20 to 300 Mb diskom, a kotalo je oko 125.000,00 USD. - Tih godina osnovana je tvrtka Autodesk koja kasnije prezentira programsku ap likaciju za izradu 2D crtea pod imenom AutoCAD. Istovremeno na tritu se pojavio CAD KEY koji je omoguavao rad u prostoru (3D wireframe). - 1983. godine zapoet je rad na razvoju standarda za razmjenu podataka izmeu CAD programskih aplikacija STEP (STandard for the Exchange of Product model data). Prvi dostupan STEP translator objavila je tvrtka EDS Unigraphics 1991. godine. - Stvarna komercijalna uporaba krutih tijela i 3D pristupa je zapoela oko 1988 godine kada se pojavio Pro/ENGINEER. U isto vrijeme pojavio se i Parasolid tvrtk e Shape Data Ltd. koji se kasnije dokazao kao izvrstan i stabilan grafiki kernel (parasolid se temelji na B-rep pristupu). - 90te se mogu smatrati i godinama ostvarenja najveih dosega u MCAD/CAM podruju. 1990 tvrtka Spatial Technologies prezentirala je ACIS. ACIS je sustav za podrku modeliranju krutim tijelima koji podrava zajedniku bazu koja se moe dijeliti izmeu r azliitih dijelova programske aplikacije (izrada dijelova, izrada sklopova, izrada CNC koda, kreiranje 2D crtea, itd.). - 2000 objavljena CATIA v5 te Pro/ENGINEER 2000i. Povijest - ukratko Podruja koja su utjecala na razvoj CAD-a: Razvoj numeriki upravljanih strojeva (1950 MIT). Razvoj na podruju modeliranja povrinama (Bezier, Ferguson). Razvoj raunalne grafike. Razvoj metoda analize konanim elementima (FEM). Bitne godine i razdoblja: Kasne 50 i 60tih prvi CAD i CAM sustavi. 1963 prvi HLR algoritam Roberts, Sketchpad - Sutherland. 1970 interaktivna kreacija FEM mrea. Kasne 60 i poetak 70 prelazak sa 2D na 3D. Modeliranje krutim tijelima 1970 dvije grane: Boundary representation Univeristy of Cambridge (modeli se sastoje od facet-a ko ji su podskup ravninskih, kvadratnih i toroidonalnih povrina), CSG (Constructive Solid Geometry) Univeristy of Rochester (konaan broj Boolean op eracija nad poluprostorima definiranim nejednakostima). 80tih razvoj FBD tehnologija, krajem 80tih pojava prvih FBD programskih aplikacij a za modeliranje

CAD jezgra (kernel) - CAD jezgra osnova je svake CAD programske aplikacije. Koristi se za opis geo metrijskih entiteta te manipulaciju istima. Na tritu se danas koriste tri jezgre A CIS (AutoDesk), Parasolid (Unigraphics) i Granit (PTC). - Neke funkcionalnosti omoguene uporabom jezgre: - sweep, Boolean operacije, blend, chamfer, fillet, tapering, draft, n ejednoliko skaliranje, offset solida, zadebljevanje povrina (thickening), izraunav anje mase, kreiranje ljuski, eksportiranje geometrije, undo, grafiki prikaz Raunalna grafika - Raunalna grafika (Computer Graphics) obuhvaa stvaranje, pohranu i uporabu mod ela i slika objekata. Modeli i objekti raunalne grafike potjeu iz razliitih podruja: prirode, znanosti, inenjerstva, apstraktnih koncepata... - Dok je predmet raunalne grafike sinteza slika na temelju raunalnih modela stva

rnih ili imaginarnih objekata, obrnuti procesi analize scene i rekonstrukcije mo dela objekata predmet su discipline koja se naziva obradba slike (image processi ng). Obrada slike obuhvaa podruja: - poboljanje slike (image enhancement) - razvitak i primjena tehnika poboljanja kvalitete slike i poveanja kontrasta, detekcije, - prepoznavanja uzoraka (pattern detection and recognition) otkrivanje standar dnih uzoraka na slici ukljuujui npr. optiko prepoznavanje alfanumerikih znakova (opt ical character recognition), - analizu scene i raunalni vid (scene analysis and computer vision) - prepoznav anje i rekonstrukcija 3D modela scene na temelju vie 2D slika. Raunalna grafika danas se koristi: u razliitim podrujima gospodarstva, administracije, edukacije, zabave i svakodnevnog kunog ivota. Podruje primjene se ubrzano iri s rasprostranjenou raunala. Neki primjeri primjene raunalne grafike ukljuuju: korisnika suelja, interaktivno crtanje, uredska automatizacija i elektroniko izdavatvo, projektiranje pomou raunala, simulacija i animacija, umjetnost, trgovina, upravljanje procesima, geografski informacijski sustavi, grafiko programiranje. -korisnika suelja (veina aplikacija na osobnim raunalima i na radnim stanicama imaju grafiki sustav prozora putem kojeg komuniciraju s korisnicima. Primjeri takvih a plikacija ukljuuju obradbu teksta, stolno izdavatvo, proraunske tablice...) -interaktivno crtanje (u poslovnim, znanstvenim i tehnolokim primjenama raunarska grafika koristi se za prikazivanje funkcija, dijagrama, histograma i slinih grafik ih prikaza sa svrhom jasnijeg sagledavanja sloenih pojava i olakanja procesa odluiv anja) -uredska automatizacija i elektroniko izdavatvo (raunarska grafika iroko se koristi za izradu elektronikih i tiskanih dokumenata), -projektiranje pomou raunala (CAD danas se standardno koristi za projektiranje sus tava i komponenata u strojarstvu, elektrotehnici, elektronici, telekomunikacijam a, raunarstvu...) - simulacija i animacija (raunalna grafika koristi se za znanstvenu i inenjersku v izualizaciju i zabavu; podruja primjene obuhvaaju prikaze apstraktnih matematikih m odela vremenski promjenljivih pojava, TV i filmsku tehnologiju...), -umjetnost (raunalna grafika se koristi za kreiranje umjetnikih slika), -trgovina (raunalna grafika se koristi za vizualnu animaciju i elektroniku trgovin u), -upravljanje procesima (podaci iz senzora dinamiki se prikazuju u prikladnom graf ikom obliku), -geografski informacijski sustavi (raunalna grafika koristi se za toan prikaz geog rafski raspodijeljenih i rasprostranjenih sustava i mjernih podataka npr. u tele komunikacijama i telemetriji), -grafiko programiranje (raunalna grafika se koristi za automatizaciju procesa prog ramiranja virtualnih sustava npr. u instrumentaciji). Razlikujemo dvije glavne kategorije prikaza grafike: - vektorski prikaz - rasterski, bitmap prikaz Vektorski grafiki sustavi razvijani su od sredine 60-ih godina i u standardnoj up orabi bili su do sredine 80-ih godina. Pojam vektor ovdje oznaava crtu. Crta koja p ovezuje dvije (proizvoljno) odabrane toke na zaslonu osnovni je element grafikog p rikaza. Putanja zrake odreena je slijedom naredbi iz prikazne liste ili prikaznog programa i povezuje krajnje toke pojedinih crta. Osnova prikaza je analogna tehn ologija prikaza slike na zaslonu. Dijelovi vektorskog grafikog sustava su:

-prikazni procesor prikljuen kao U/I ureaj na glavni procesor (interpretir a grafike naredbe i prosljeuje koordinate toaka vektorskom generatoru), - prikazna privremena memorija (sadri prikaznu listu ili prikazni progra m), - vektorski generator (pretvara digitalne koordinate u analogne vrijedn osti napona za otklonski sustav) - prikazni ureaj. Vektorski grafiki sustavi nemaju mogunost prikaza ispunjenih povrina, ne mogu djelomino osvjeavati prikaz, ali mogu ostvariti vee rezolucije od rasterskih sustav a i prikazivati glatke kose linije pod kutom bez prekida. Rasterska grafika (bitmap graphics, raster graphics) razvila se ranih 70-ih godi na na temelju jeftine televizijske tehnologije. Relativno niska cijena rasterski h prikaznih ureaja u odnosu na dotada razvijenu vektorsku prikaznu tehnologiju uin ila je raunarsku grafiku iroko dostupnom te omoguila njen nagli razvitak. - Rasterski prikazni ureaji pohranjuju primitivne oblike (kao to su crte, alfa numerike znakove, ispunjene povrine) u memoriju u obliku njihovih osnovnih sastavn ih slikovnih elemenata - piksela. Cjelovita slika prikazuje se na rasteru koji p redstavlja niz paralelnih horizontalnih redova slikovnih elemenata, (ili pravoku tnu matricu slikovnih elemenata) koji prekrivaju itavu povrinu zaslona. Pri kreira nju prikaza svjetlosna zraka prolazi preko svih piksela uvijek istim slijedom po svim horizontalnim redovima piksela s lijeva na desno od gornjeg do donjeg hori zontalnog reda. - Da bi prikazana slika primjereno izgledala na monitoru, vaan faktor je RAZLUIVO ST (rezolucija) i DUBINA BOJA. Pod pojmom razluivosti treba razlikovati radnu raz luivost i maksimalnu razluivost monitora i grafike kartice. Ako monitor moe prikazat i sliku najvee razluivosti 640x480 pixel-a, od grafike kartice, koja moe generirati sliku razluivosti do 2048x1536 pixel-a, ne moe se oekivati rezultat bolji od prvotn og navedenog. - Kod CRT sustava dobro je izabrati monitor koji ima najveu razluivost istovjetnu najveoj razluivosti grafike kartice ili veu. Tada je fiziki broj pixel-a (trioda) mo nitora koji sudjeluju u prikazu jednog elementa slike vei i prikaz slike je kvali tetniji. - Kod LCD monitora tehnoloki proces njihove izrade uvjetuje da je prikaz slike n ajprihvatljiviji kad se razluivost prikazane slike podudara sa stvarnom razluivost i monitora (native resolution), jer je u protivnom slika razmazana . Stvarna ra zluivost LCD monitora je fiziki broj pixel-a po horizontali i vertikali ugraen pril ikom izrade monitora. - To znai da za razliite dimenzije monitora treba izabrati korisniku najpri hvatljiviju stvarnu razluivost. Nije dobro izabrati monitor dijagonale 15" kojemu je stvarna razluivost 1600x1200 je su slova u Windows-ima toliko sitna da je zam orno raditi. - Dubina boja je broj nijansi pojedine boje koji se moe ostvariti i koju u osno vi omoguava grafika kartica. Svaki pixel moe svijetliti razliitom intenzitetom boje, raspon boja definira se brojem bit-a raspoloivih za svaki piksel (bpp - bits per pixel) i kad se broj bit-a pomnoi s brojem piksel-a slike dobije se minimalna ve liina video meuspreme grafike kartice. GPU kartice obrauje dubinu boja prema slijedeem: 8bpp = 256 boja 16bpp = 64K boja (65536) = High Color (Medium) 24bpp = 16.7M boja = True Color (Highest) 32bpp = 16.7M boja = True Color + 8 bit ALPHA CHANNEL Prednosti rasterske grafike su: -jednostavni i jeftini otklonski sustavi (jednostavnije je realizirati otklonski sustav koji uvijek istom putanjom prelazi sve aktivne toke zaslona nego sustav k oji moe precizno upravljati proizvoljnom putanjom zrake) - mogunost prikaza povrina ispunjenih bojom ili uzorkom (vano za 3D prikaze),

- neovisnost postupka osvjeavanja o sloenosti slike. Nedostatci rasterske grafike su: - raunska sloenost (zbog diskretizacije slikovnih prikaza objekata) - diskretna narav slike (zbog zrnate strukture slike kose i zakrivljene crte su nazubljene ili stepeniaste). -Trendovi razvitka otvorenih raunalnih sustava i potreba za prenosivou softvera dop rinijeli su razvitku svijesti o prednostima uporabe dobro definiranih, standardn ih metoda neovisnih o proizvoau. Osnovne prednosti proizlaze iz sljedeih svojstva: - prenosivost aplikacija neovisno o sklopovlju i operacijskom sustavu, - prenosivost podataka izmeu aplikacija, - prenosivost strunih znanja i vjetina. - Prvi meunarodni standard za raunarsku grafiku specificiran je godine 1985. pod n azivom GKS - Graphical Kernel System (GKS, IS 7942:1985). GKS sadri metode za 2D grafiku neovisnu o ureajima i rezoluciji. - Temeljni koncept u GKS standardu je segment koji predstavlja grupirane logiki p ovezane primitivne oblike. Znaajno ogranienje ovog standarda je u tome to ne omoguav a gnijedenje segmenata. - Zbog potrebe za podravanjem 3D grafike godine 1988. definiran je standard GKS-3 D (GKS-3D, IS 8805: 1988). Ovaj standard predstavlja minimalno proirenje GKS stan darda koje omoguava 3D grafiku, a prikladno je za programere kojima nije potrebna mogunost interaktivnog modeliranja. - Na temelju iskustava s GKS standardom godine 1989. definiran je novi standard PHIGS - Programmers Hierarchical Interactive Graphics System (PHIGS, IS 9592: 198 9). Ovim standardom definiran je sloeniji grafiki sustav s poboljanom interakcijom i 3D hijerarhijskim strukturiranim modeliranjem. - Temeljni koncept je struktura koja predstavlja ugnijedenu hijerarhijsku grupu 3 D primitivnih oblika. Standard podupire i dinamiko kretanje: strukture, kao i pri mitivnih oblika (pomak, zakret, promjena veliine...). - Osnovna razlika izmeu GKS i PHIGS standarda je u tome to PHIGS razdvaja konstrukciju i manipulaciju modela od prikazivanja tog modela. Za usporedbu razliitih sustava vano je raspolagati openitim referentnim modelom raun alne grafike aplikacije. Zbog toga je godine 1992. Definiran referentni model raun alne grafike CGRM - Computer Graphics Reference Model (ISO/IEC 11072: 1992). - Po CGRM modelu grafiki sustav je podijeljen na 5 jedinica koje se nazivaju oko linama (environments) i to: - konstrukcijska okolina (Construction Environment) - sadri grafiki model de finiran u terminima i jedinicama aplikacije. Operacija kreiranja modela naziva s e priprema (Preparation). - virtualna okolina (Virtual Environment) - grafiku scenu koju sainjavaju tr ansformacije modela iz konstrukcijske okoline. Operacija transformacije modela u grafiku scenu naziva se produkcija (Production). - prostor promatranja (Viewing Environment) - sadri idealnu sliku koja se t vori transformacijom scene iz virtualne okoline s definiranim smjerom gledanja i gledinom tokom. Operacija transformacije grafike scene u idealnu sliku naziva se p rojekcija (Projection) - logika okolina (Logical Environment) - sadri sliku koja je prireena uzimajui u obzir osnovna svojstva prikaznih ureaja kao to su minimalna irina crte i broj raspo loivih boja. Operacija transformacije idealne slike u realnu sliku naziva se dovra vanje (Completion) - realizacijska okolina (Realisation Environment) - sadri krajnji prikaz po tpuno prilagoen prikaznom ureaju. Operacija transformacije slike u prikaz na prika znom ureaju naziva se prezentacija (Presentation)

KRIVULJE I POVRINE Euklidski prostor i euklidska geometrija dobila je ima po Grkom matematiaru Euklidu koji je ivio 300 BC. U svojoj knjizi Elementi naveo je niz aksioma, teorema i dokaza vezanih za opis kvadrata, krunice, toke, linije, itd. Neki od postulata su: - pravac se moe kreirati povezivanjem bilo koje dvije toke - pravac se moe produljiti u beskonanosT - koristei konani pravac moe se kreirati krunica tako da se duina koristi kao radiju s, a jedna krajnja toka kao centar - svi pravi kutovi su sukladni, - ukoliko se kreiraju dva pravca koji presijecaju trei na takav nain da je suma u nutarnjih kutova manja od zbroja dva prava kuta, ta dva pravca se moraju presjei ukoliko se dovoljno produlje. - Moe se rei da je Euklid opisao geometriju svemira koju je Newton iskoristio za kreiranje zakona gravitacije i gibanja. - Ne Euklidski opisi prostora (geometrije) su Riemannov prostor (eliptini prosto r), Lobachevski prostor, hiperbolini prostor. - Koordinatni sustavi su sustavi u kojima se poloaj (neke toke) odreuje pomou koord inata na specifian nain. Najjednostavniji koordinati sustav kartezijev (Renatus Ca rtesius) (pravokutni) sastoji se od koordinatnih osi koje su meusobno okomite, a poloaj se odreuje pomou dvije koordinate x i y (2D) ili tri koordinate x, y, z (3D) . - Polarni koordinatni sustav: koordinate su udaljenost od ishodita do mjerene tok e (radijus r) i kut izmeu pozitivne x-osi i linije od ishodita do mjerene toke (azimut).

- Cilindrini koordinatni sustav: koordinate su udaljenost od ishodita do mjerene toke (radijus r), kut izmeu pozitivne x-osi i linije od ishodita do mjerene toke (az imut) te udaljenost mjerene toke od xy ravnine (visina h). - Sferni koordinatni sustav: koordinate su udaljenost od ishodita do mjerene toke (radijus r), kut izmeu z-osi i linije od ishodita do mjerene toke (zenit) te kut i zmeu pozitivne z-osi i linije od ishodita do mjerne toke projicirane u xy ravninu ( azimut). Dimenzionalnost - 2D geometrijski objekti opisuju se pomou dvije koordinate. - 2.5D geometrijski objekti opisuju se pomou dvije koordinate i pomou dodatnog at ributa koji opisuje visinu za svaku toku. 2.5D Geometrijski objekti mogu se konve rtirati u 2D objekte odbacivanjem visine. - 3D geometrijski objekti opisuju se pomou tri koordinate. Krivulje u CAD/CAM sustavima - Najvee se razlike meu komercijalnim sustavima uoavaju u vrstama krivulja i povrin a koje podravaju, nainima njihova definiranja i mogunostima manipulacije istima (iz rezivanje, spajanje, modificiranje itd.). - Jedan od naina generiranja povrinskog modela jest definiranjem povrina na ianom mo delu. Prikaz krivulja u CAD sustavima implicira primjenu dviju temeljnih metoda: interpolaciju i aproksimaciju. - Aproksimacija krivulja aproksimira zamiljenu krivulju odreenu tokama (ne mora pr olaziti kroz toke). - Interpolacija krivulja prolazi kroz (interpolira) zadane toke. - Najjednostavniji pristup modeliranju krivulje je linearna interpolacija (prvo g reda) po dijelovima. Krivulja se interpolira viestrukim crtama (niz povezanih r avnih crta) ili mnogokutima. - Tonost interpolacije odreena je brojem linearnih segmenata kojima se aproksimir a pojedini dio krivulje. Za visoku razinu podudarnosti linearnog aproksimacijsko g modela i eljene krivulje potreban je velik broj linearnih segmenata. - Vea razina podudarnosti odnosno bolja interpolacija uz manji broj pojedinanih s egmenata moe se ostvariti uporabom krivulja vieg reda. Na taj nain smanjuje se potr ebna koliina memorije i olakava interaktivni rad pri modeliranju. Pn(x) = anxn + an1xn1 + + a2x2 + a1x + a0 Najee se koriste polinomi treeg reda jer polinomi nieg reda ne daju dovoljno fleks ibilnosti za oblikovanje razliitih krivulja, a polinomi vieg reda su raunski zahtje vniji i sloeniji za primjenu. Problem je u tome to se kroz zadane toke teoretski moe provui bilo koji polinom n-tog reda, no takve krivulje su nestabilne odnosno previe osciliraju. - Postoji vie oblika matematikog prikaza krivulja za aproksimacije vieg reda: eksplicitni, implicitni i parametarski. - U sluaju primjene eksplicitnog oblika koordinate y i z izraene su kao eksplicitn e funkcije koordinate x (y=f(x) u 2D i y=f(x) , z=g(x) u 3D). Nedostatci ovog obli ka u primjenama raunalne grafike su sljedei: - nisu mogue viestruke vrijednosti x (kao npr. kod krunica y = (r2 x2)1/2), - nije sauvana rotacijska invarijantnost (nije jednostavno rotirati krivulju ), - tekoe s vertikalnim tangentama (zbog beskonanog iznosa nagiba). - U sluaju primjene implicitnog oblika jednadba krivulje ima oblik f(x,y,z)=0 . Nedostatci implicitnog oblika u primjenama raunalne grafike su sljedei: - problem s viestrukim rjeenjima (potrebno je postavljati dodatne uvjete za i zbor eljenog rjeenja) - problem s kontinuitetom tangenti u dodirnim tokama razliitih segmenata (pod udarnost smjera). Linija: ax + by + c = 0 Krunica: x2 + y2 r2 = 0

Razina glatkoe krivulje na spoju dvaju odsjeaka izraava se u smislu dviju vrsta kontinuiteta: - geometrijskog kontinuiteta G, - parametarskog kontinuiteta C. Geometrijski kontinuitet definiran je na sljedei nain: - geometrijski kontinuitet G0 - neprekinutost krivulje u toki dodira odsjeaka, - geometrijski kontinuitet G1 - jednakost vektora smjera tangente u toki dodira odsjeaka. Parametarski kontinuitet definiran je na sljedei nain: - parametarski kontinuitet C0 - jednakost parametara u u toki dodira odsjeaka, - parametarski kontinuitet Cn - jednakost n-te derivacije Q(u) u toki dodira ods jeaka.

Polinom treeg stupnja kao model odsjeka krivulje ima 4 nepoznata koeficijenta to za htijeva 4 uvjeta za njihovo odreivanje. (Na taj nain dobiva se sustav od ukupno 4 jednadbe s 4 nepoznanice. Uvjeti mogu biti: krajnje toke, vektor smjera tangente i li kontinuitet u tokama dodira pojedinih odsjeaka.) - S obzirom na izbor vrste uvjeta definirane su razliite vrste krivulja. Osnovne vrste krivulja su: - Kubine krivulje, - Hermiteove krivulje, - Bezierove krivulje, - B-spline krivulje, - NURBS krivulje. Kubine - Kubina krivulja je najjednostavnija krivulja. Zadaje se pomou n toaka koje ine n -1 intervala. Za svaki interval se definira kubini polinom tj. polinom treeg stupn ja. - Polinom treeg stupnja je dvostruko derivabilan odnosno prva i druga derivacij a su kontinuirane. Zbog toga se polinomi definirani nad susjednim intervalima mo gu spajati u krivulju, a da pritom krivulja na granici intervala bude glatka. - Da bi se ispunio uvjet glatkoe krivulje susjedni intervali trebaju zavravati u istoj toki (voru) i moraju im se poklapati prva i druga derivacija u zajednikoj tok i. - Karakteristino za kubinu krivulju jest da je krivulja glatka zbog kontinuirani h prvih dviju derivacija. Hermitove - Za razliku od kubine krivulje, Hermitove krivulje definiraju etiri podatka: poetna i krajnja toka intervala te vektori tangente (pravac i veliina vektor a) u tim tokama. Da bi spoj izmeu dva susjedna intervala bio gladak vektori tangen te u tom voru moraju imati jednaki pravac. Hermitove krivulje vrlo su jednostavne za izraunati, veinom se koriste za glatku interpolaciju izmeu kljunih toaka (npr. gi banje kamere, ili animaciji). Bzierove - Razvijene su poetkom 70-tih godina. Pierre Bzier, razvio je ovu metodu opisa kr ivulja za potrebe tvrtke Renault. Bzierova krivulja je graf parametarski zadanog polinoma. - Za razliku od prijanjih krivulja ove krivulje prolaze kroz poetnu i zadnju toku

(interpoliraju ih) dok su ostale toke kontrolne, tj. krivulja ne prolazi kroz nji h (aproksimira ih). - Bzierove krivulje zadane su nizom toaka, od kojih dvije predstavljaju poetnu i k rajnju toku intervala i dio su krivulje dok su ostale kontrolne toke. - Oblik jednadbe odsjeka Bezierove krivulje: Q(t) = (1-t)3 P1 + 3t (1-t)2 P2 + 3t2 (1-t) P3 + t3 P4 - Polinomi koji predstavljaju koeficijente pojedinih toaka u ovom izrazu nazivaj u se Bernsteinovi polinomi. -Bernsteinov polinom odreuje utjecaj pojedine toke na oblik krivulje. Na primjer, prva toka ima najvei utjecaj na krivulju u njenoj neposrednoj blizini. Utjecaj te toke je sve manji to se vie krivulja blii kraju. Isto tako, to je vie kontrolnih to koje definiraju krivulju to je utjecaj pojedine toke na izgled krivulje sve manj i. - Izuzetak su prva i zadnja kontrolna toka iji utjecaj na dijelove krivulje u nj ihovoj blizini raste poveanjem broja kontrolnih toaka. Osobine Bzierovih krivulja : - Oblik krivulje aproksimira oblik kontrolnog poligona kojeg zatvaraju zadane t oke. Krivulja prolazi kroz krajnje toke i tangentna je na prvu i zadnju stranicu p oligona. - Micanjem jedne kontrolne toke mijenja se izgled cijele krivulje (elastino ponaan je) to je pogodno za interaktivnu manipulaciju krivuljom. - Bzierova krivulja moe se formirati bez rjeavanja sustava linearnih jednadbi. - Krivulja je uvijek upisana u svoj kontrolni poligon to dodatno olakava proraun u sluaju eventualnog presijecanja dviju krivulja kada se jednostavno provjerava da li se preklapaju kontrolni poligoni tih krivulja. - Mogunost formiranja otrih zgibova tako da se tri toke za redom definiraju identin o. Nedostatak Bzierove krivulje : - zadaju se kontrolne toke koje ne pokazuju direktnu vezu s oblikom krivulje - interpolacijske toke ne mogu se direktno zadavati - stoasti oblici posebice krunice se ne mogu egzaktno prikazati -Stupanj krivulje je za jedan manji od broja toaka kontrolnog poligona. - Krivulja uvijek prolazi kroz krajnje toke i uvijek je tangentna na liniju koja spaja prve dvije i zadnje dvije kontrolne toke. Navedeno omoguava slaganje vie kriv ulja zadravajui kontinuitet. - Krivulja uvijek lei unutar konveksnog okvira odreenog kontrolnim tokama te stoga ne oscilira skokovito. - Zadavanjem poetne i krajnje toke na istim koordinatama kreiraju se zatvorene kri vulje. Ukoliko se poklapaju tangente u prvoj i krajnjoj toci tada je ostvaren kontinuite t G1.

B-spline - B-spline (Basic spline) je zajedniki naziv za grupu kontinuiranih, parametarsk i zadanih polinoma koji su zadani po segmentima. - Drugim rijeima B-spline se sastoji od segmenata iji polinomni koeficijenti ovis e o samo nekoliko oblinjih kontrolnih toaka. - B-spline reda m aproksimira m +1 kontrolnu toku krivuljom koja se sastoji od m -2 segmenata. Za svaki segment postoji jedna spojna toka ili vor to znai da na itavoj krivulji ima m -1 vorova. - Uniformnost kod B-spline znai da su vorovi postavljeni na jednakim intervalima parametra t , a normalizirana funkcija je ista za svaki interval. - Neracionalnost znai da se funkcije x(t), y(t) i z(t) ne mogu prikazati kao omj er dva kubna polinoma. - Racionalna B-Spline krivulja je slina neracionalnoj B-Spline krivulju uz iznim ku da se teina funkcija dodaje za svaku kontrolnu toku. Vrijednost teine funkcije moe varirati izmeu 0.0 i 1.0 i odreuje u kojoj mjeri pojedina toka utie na izgled krivul

je. Neracionalna B-Spline krivulja postaje racionalna uz postavljanje vrijednost teine funkcije 1.0 (W(t)). Osobine B-spline krivulja: - oblik svakog dijela krivulje odreen je s k sukcesivnih vorova, odnosno, jedan vo r ne utjee na vie od k intervala, to omoguava lokalnu deformabilnost, - svaki interval krivulje B-spline reda k lei unutar konveksnog poligona njegovi h pridruenih vorova, - diskontinuitet u vorovima, kao to su lomovi ili skok krivulje postiu se koritenje m viestrukih unutarnjih vorova. vor viestrukosti p reducira derivabilnost krivulje u tom voru, bez vorova B-spline krivulja prelazi u Bezier-ovu krivulju. NURBS - NURBS (Nonuniform Rational B-spline) krivulje se razlikuju od B-spline po tom e to su neuniformne i racionalne. Neuniformnost znai da razmak izmeu dva vora na kri vulji ne mora biti uniforman tj. jednak. Time su ostvarene odreene prednosti u od nosu na B-spline. - Kontinuitet NURBS krivulje moe se zbog neuniformnosti intervala svesti s C2 na C1 te na C0 prema potrebi. Pritom je kontinuitet n-tog reda Cn definiran kao ko ntinuiranost krivulje i njenih n derivacija u danoj toki. - Ako je kontinuitet sveden na C0 to znai da krivulja interpolira danu toku. -Za NURBS krivulje je karakteristina mogunost definiranja viestrukih spojnih vorova Osobine NURBS krivulja: - nudi jedinstvenu matematiku osnovu za standardne analitike oblike kao i za slob odne oblike - fleksibilna je kod projektiranja vrlo raznolikih oblika - moe se razumno brzo izraunati numeriki stabilnim i tonim algoritmima - ne mijenja se uslijed afine transformacije kao i uslijed transformacije pri k reiranju perspektivnog pogleda - predstavlja poopenje ne-racionalnog B-spline i ne-racionalne i racionalne Bezi erove krivulje. Povrine u CAD/CAM sustavima - Ravninske plohe su najee i najjednostavnije. Sloenije povrine konstruiraju se proj ekcijom skupa krivulja po pravcu (Tabulated cylinder) ili njihovom rotacijom oko osi (Surface of revolution). - Sloenije povrine oblikuju s linearnom interpolacijom izmeu dvije krivulje (Ruled surface) ili gibanjem jedne krivulje po drugoj (Sweep surface). - Oblikovane povrine generiraju se mreom krivulja (Sculptured surface). Krivulje su kubine i prostorne neanalitike krivulje (spline krivulje i NURBS krivulje). Tak ve povrine prikazane su mreom segmenata - prostornih ploha - omeenih krivuljama. Kv alitetniji sustavi imaju mogunost kreiranja spojnih povrina izmeu dviju prostorno b liskih povrina (Fillet surface), s odreivanjem uvjeta tangentnosti i zakrivljenost i. Modeliranje uporabom geometrijskih objekata to je dobro: - brzi algoritmi za prikaz i kreiranje, - manja kompleksnost baze crtea, - bolja mogunost razmjene podataka sa drugim CAD programskim aplikacijama, to su problemi: - mogunost neispravnog modela, - mogunost kreiranja nekompletnih modela - ograniena uporabivost Geometrijski modeli krutih tijela Raunalni modeli krutih tijela moraju zadovoljiti sljedee karakteristike u E3 prost oru:

- krutost konfiguracija apstraktnog tijela mora biti neovisna o lokaciji i ori jentaciji tijela u prostoru, - homogena trodimenzionalnost tijelo mora imati svoju unutranjost, a oploje tije la ne smije imati viseih bridova ili ploha, - konanost tijelo mora zauzimati konaan dio prostora, - zatvorenost pod osnovnim transformacijama i nekim Boolean operacijama osnovn e transformacije (translacija i/ili rotacija) ili operacije dodavanja i oduziman ja kada se primjene na tijelo moraju rezultirati takoer tijelom, - konanost opisa model tijela u 3D prostoru mora se moi opisati konanim brojem po jmova, - odreenost oploja oploje tijela mora jednoznano definirati prostor unutar tijela (volumen). Neki od vanijih aspekata izrade modela uporabom krutih tijela su osiguravanje int egriteta te kompleksnost modela. Modeli krutih tijela mogu se podijeliti u tri kategorije: - dekompozicijski modeli (decomposition models), - konstruktivni modeli (constructive models), - modeli s rubnim prikazom (boundary representation). Dekompozicijski modeli (decomposition model) predstavljaju skup ili kolekciju je dnostavnih modela povezanih operacijom lijepljenja. Elementi koji tvore model se e numeriraju nekom od metoda. Podruje primjene je u prikazima vezanim za simulacije , video igre, renderiranje volumena, animacije te 3D prikaze generirane na osnov u digitalnih snimaka (GIS). Naini dekompozicije elemenata: - podjela s jednakim korakom (Brute force), - dijeljenje na etvrtine (Quadtrees) 2D, - dijeljenje na osmine (Octrees) 3D, - volumske elije (Voxels) Osobine dekompozicijskih modela: - omoguuju aproksimativni (priblian) prikaz. Rezolucija tj. kvaliteta prikaza (aproksimacije) ovisi o veliini elije, - prikaz se mijenja u sluaju promjene poloaja, - isti skup elija moe opisivati nekoliko objekata (Schema prikaza je jednoznana samo u sluaju fiksne rezolucije), - jednostavna uporaba Boolean operatora kod elija. Konstruktivni modeli krutih tijela - Konstruktivni modeli tijela (constructive solid models) kreiraju se kao kombi nacija geometrijskih primitiva i Boolean operacija. Izdvajaju se dva pristupa: - modeli kreirani uporabom poluprostora (half-space models), - CSG modeli (constructive solid geometry). Modeli kreirani uporabom poluprostora - kreiraju se kombinacijom jednostavnih po luprostornih osnovnih oblika. Poluprostorni primitivi se kreiraju dijeljenjem pr ostora u dva dijela tvorei dva poluprostora koja oba mogu biti beskonana ili jedan konaan, a drugi beskonaan. - U najveem broju sluajeva poluprostorni primitivi se kreiraju dijeljenjem prosto ra uporabom ravninskih povrina te odabira orijentacije koja pripada tijelu. Npr. kocka se moe prikazati kao presjek est poluprostora pri emu je svaki definiran na t aj nain da je pozitivna strana ravninske povrine ukljuena u kocku. - Poluprostorni modeli se kreiraju kombinacijom instanci poluprostornih primiti va i Boolean operatora. CSG prikaz je ureeni binarni graf (stablo) iji meuvorovi oznaavaju osnovne operatore i pomake, a krajnji vorovi ili osnovne oblike ili pomake. Neki algoritmi dozvolja vaju ponavljanje istih struktura pa su grafovi cikliki. CSG stablo se sastoji od: - opisa regulariziranih Boolean operatora ili transformacija, - opisa primitiva.

Osobine CSG prikaza: - mogunosti ovise o klasama dostupnih poluprostora te o dostupnom osnovnim oblic ima, - CSG stablo osigurava ispravnost modela te omoguuje kontrolu istih, - CSG stablo opisuje jednoznaan ali ne jedinstven prikaz modela jedan od razloga je i taj to se modela moe kreirati kombinacijom razliitih osnovnih oblika, - budui da je skup Boolean operatora sastavni dio CSG stabla, unija dva razliita CSG stabla kreirat e u novo ispravno CSG stablo, - u veini sluajeva za prikaz CSG modela koristi se rubni prikaz (B-Rep). Rubni prikaz - Rubni prikaz (boundary representation) temelji se na pogledu na kruto tijelo p omou povrina. Modelirani objekt se potpuno definira i prikazuje preko povezanih po vrina. U cilju ispravnog opisa modeliranog objekta rubni model se dodatno sastoji i od opisa toki, bridova i topolokih relacija na njima. - Povrine, toke i bridovi se oznauju te tvore stablo (graf), a rubovi stabla opisuj u relacije izmeu njih. Rubni prikaz se sastoji od geometrijskih i topolokih podata ka. Geometrijski podaci su pridrueni vorovima stabla. Topoloke relacije na osnovu kreiranog stabla: - kruto tijelo se sastoji od skupa povrina. - svaka povrina obrubljena je skupom bridova. - skup bridova je ureen skup tako da tvori zatvorenu petlju (neophodno da bi se moglo razluiti unutranjost od vanjtine), - bridove dijele susjedne povrine koje se sijeku na bridu, - bridovi su ogranieni susjednim vrhovima, - vrhove dijele susjedni bridovi koji se sijeku u njima Ispravnost B-rep prikaza odreuje se Euler-Poincare jednadbom. v e + f = 2(s h) + r v broj vrhova h broj provrta e broj bridova r broj prstenova f broj povrina s broj ljuski

Uloga geometrijskih modela - Konstruiranje i izrada kompleksnih proizvoda moe biti komplicirani proces u koj em su ukljueni razni oblici ekspertiza i odluka. - Podrka tijekom cijelog ivotnog vijeka proizvoda: 1. Funkcionalna razrada. 2. Konceptualna razrada. 3. Osnutak (embodiment). 4. Tehnika razrada. 5. Planiranje procesa izrade proizvoda. 6. Izrada dijelova proizvoda. 7. Sklapanje. 8. Instalacija, odravanje i nadogradnja. 9. Rastavljanje, ponovna uporaba i recikliranje. - Informacije o proizvodu koje su potrebe i koje se generiraju tijekom razliitih faza razvoja proizvoda variraju od simbolikih, kvalitativnih informacija do numer ikih, kvantitativnih informacija. Informacije se mogu generirati iz razliitih izvo ra, iz raznih baza podataka, sa postojeih modela, od strane konstruktora. U pojed inim sluajevima, kada se radi o inovativnim konstrukcijskim rjeenjima, nemogue je f ormalizirati informacije i zapisati ih. PLM Product Lifecycle Management predstavlja skup rjeenja koja omoguuju cijeloivotn o

praenje podataka o proizvodu te omoguuje komunikaciju i razmjenu informacija izmeu uesnika u proizvodnom procesu. to je dobro: - brzi algoritmi za prikaz i kreiranje, - manja kompleksnost baze crtea, - bolja mogunost razmjene podataka sa drugim CAD programskim aplikacijama, to su problemi: - mogunost neispravnog modela, - mogunost kreiranja nekompletnih modela - ograniena uporabivost Nedostaci geometrijskih modela: -Tehnika dokumentacija zahtjeva interpretaciju od strane inenjera, nemogue je zap isati informacije neophodne u drugim fazama ivotnog vijeka proizvoda. - Mikroskopski podaci podaci u geometrijskom modelu se nalaze na niskom, mikros kopskom nivou. - Nedostatak podrke design intent-u problem s geometrijskim modelima je i u tome to se ne moe odrediti razlika izmeu geometrije koja zadovoljava probleme kreiranja modela od onih koji su tu da bi zadovoljili neke funkcionalne zahtjeve ili zbog nekih drugih zahtijeva kao to su izdrljivost, snaga, izradivost. -Jednorazinska struktura znai da se itava geometrijska struktura modela mora una prijed znati tj. biti definirana u obliku koordinata vrhova, orijentacija bridov a, geometrijskih lokacija. - Zamorno konstruiranje kreiranje geometrijskog modela je spor proces u kojem k onstruktor troi puno vremena. Modeliranje pomou znaajki - Modeliranje pomou znaajki je tehnika modeliranja koja omoguuje integriranje geom etrijskog modeliranja i konstruiranja - Jedna od osobina ove tehnike modeliranja je obogaenje podataka vezanih za prik az proizvoda semantikim informacijama. - Dodatne semantike informacije omoguuju napredniju i direktniju komunikaciju u p rocesu konstruiranja. - Jedna od osnovnih motivacija za uporabu znaajki je proizala iz problematike vez ane za kontrolu numeriki upravljanih strojeva (CNC) uporabom CAD sustava. - Tijekom 1984. godine istraivanja u podruju kontrolu numeriki upravljanih strojev a i geometrijskog modeliranja poela su se orijentirati na problematiku uporabe zn aajki. Definicija znaajke: - Znaajka posjeduje inenjersko znaenje. - Znaajka se moe shvatiti i kao gradivni dio definicije proizvoda ili geometrijsk og poimanja proizvoda. - Znaajka se moe dodijeliti generikom obliku. - Znaajka ima predvidljive osobine. - FBD model je podatkovna struktura koja prikazuje dio ili sklop preteno u smisl u znaajki koji ga sainjavaju. - Svaka znaajka u modelu se moe jednoznano identificirati te posjeduje nekakav obl ik prikaza. Kategorije znaajki: - znaajke oblika ("Form feature") predstavlja dio nominalne geometrije, stereoti pni oblici, - znaajke tolerancije ("Tolerance feature") odmak od nominalnog oblika, veliine i li poloaja, - znaajke sklopa ("Assembly feature") grupiranje razliitih znaajki u svrhu definir anja relacija u sklopu, kao to su uvjeti sklapanja, relativan poloaj ili orijentac ija dijela, razliiti oblici spojeva, kinematike relacije, - znaajke funkcije ("Functional feature") skup znaajki vezanih za odreenu funkciju

, moe ukljuivati "design intent" , negeometrijske parametre vezane za funkciju ili uinak, - znaajke materijala ("Material features") sastav materijala, tretman, uvjeti, i td. - Form features, tolerance features i assembly features usko su vezani za geomet riju dijela te se mogu grupirati pod imenom Geometrijske znaajke. Osobine znaajki podrane od strane razliitih programskih aplikacija: - Generiki oblik. - Parametri dimenzija. - Parametri i relacije ogranienja. - Podrazumijevajue vrijednosti parametara. - Metode odreivanja lokacije. - Parametri lokacija. - Metode orijentacije. - Parametri orijentacije. - Ogranienja dimenzija, lokacije i orijentacije. - Tolerancije. - Procedure kreiranja geometrijskog modela. - Algoritmi prepoznavanja. - Parametri izraunati na osnovu drugih feature-a. - Pravila i procedure nasljeivanja. - Pravila i procedure kontrole ispravnosti. - Ne geometrijski atributi (broj dijela, funkcija). Osobine znaajki moemo grupirati u generike (potrebno ih je definirati samo jednom za odreenu familiju znaajki) i specifine (svaka instanca moe imati zasebne osobine). Atributi znaajki: - Znaajka je definirana kao fiziki dio koji tvori dio ili sklop dok je atribut sv ojstvo ili karakteristika stvari (atributi opisuju svojstva znaajke, znaajke tvore dijelove, a dijelovi tvore sklopove). - Atributi sklopova mogu sadravati informacije kao to su mating surfaces, fits/cl earances, depth of insertion ili relativne pozicije dijelova ili znaajki. - Atributi dijelova mogu sadravati specifikacije materijala, broj dijela ili adm inistrativne podatke (podaci o konstruktoru, timu, ). - Atributi entiteta koji tvore znaajku mogu sadravati informacije o kvaliteti pov rinske obrade i tolerancije oblika i poloaja te informacije o donosima izmeu entite ta kao to su relativna orijentacija (okomito/paralelno), nadreenost, . - Atributi relacija meu znaajkama mogu sadravati informacije o relativnim odnosima , geometrijskim ogranienjima ili kompatibilnosti. - Atributi znaajke mogu biti: pozicija, orijentacija, dimenzije, oblik ili toler ancije. Osobine znaajki mogu se podijeliti na unutarnje (intrinsic) i vanjske (extrinsic) . Unutarnje osobine su osobine koje su neovisne u odnosu na ostale znaajke: - geometrijski oblik, - imena parametara, - korisniki definirane dimenzije i parametri, - ovisne dimenzije i parametri, - tolerancije oblika i poloaja, - tolerancije orijentacije. Vanjske osobine ukljuuju dvije ili vie znaajki: - parametri i dimenzije deriviranih znaajki, - pozicija znaajke, - orijentacija znaajke, - ogranienja veliine, lokacije ili orijentacije znaajke, - vanjske tolerancije.

Negeometrijske znaajke: Uporaba negeometrijskih osobina i povezivanje istih sa znaajkama omoguuje konstruk toru iri zapis informacija vezanih za proizvod koje se mogu uporabiti i u kasniji m fazama ivotnog vijeka proizvoda. Neke od negeometrijskih osobina su: - ime materijala, - identifikacijski broj materijala, - osobine materijala, - naini obrade, - primjenljivi naini izrade (buenje, glodanje, tokarenje), - informacije o trokovima izrade, - informacije o obradnim alatima i strojevima.

Kompozitne znaajke: esto je poeljno promatrati grupu znaajki kao cjelinu. Znaajke iz takvih cjelina mogu biti u relaciji prema istoj funkciji te initi jedinstveni entitet sa korisnike tok e gledita. Znaajke mogu dijeliti iste informacije o izradi ili ogranienja. Za ovakv e sluajeve mogu se koristiti kompozitne znaajke. - Gledajui sa stanovita relacija izmeu znaajki, kompozitne znaajke moe se podijeliti na: - kompozitne znaajke s relacijama s ponavljanjem (ablone) - kompozitne znaajke s relacijama bez ponavljanja (sloene). Taksonomija znaajki: Iako broj moguih znaajki nije konaan, mogue je kategorizirati znaajke u familije koje su neovisne od domene uporabe. Sortiranje je mogue ostvariti na osnovu svojstava znaajki. - Trenutno ne postoji sve prihvaena taksonomija znaajki. U okviru standarda STEP dio 48 definirana je podjela znaajki na volumenske, tranzicijske i ablone. Volumenske su dalje podijeljeni u est tipova: - Passages prolazni - Depressions utori - Voids zatvorene rupe - Protrusions izdanci - Connector spojnica - Standalone samostalan volumen Provjera ispravnosti: Kada se znaajka kreira, mijenja ili brie neophodno je odrediti da li su operacija i rezultat operacije ispravni. Navedeno se ne smije mijeati sa geometrijskom ili topolokom ispravnou koja se kontrolira matematikim zakonitostima. - Znaajke se smatraju neispravnim ukoliko je neispravan bilo koji od zahtijeva d eklariran u generikoj definiciji znaajki. - Navedeni zahtjevi mogu se temeljiti na ogranienjima veliine, lokacije, orijenta cije, . Neki generiki tipovi kontrole ispravnosti: - Ispravnost prikljuivanja - ukljuuje kontrolu kompatibilnosti prema susjednim i drugim znaajkama - Granice dimenzija - ogranienja na veliine vrijednosti parametara (provrt ne moe biti vei od modela. Ne smiju se pojaviti tanki bridovi). - Granice lokacije - ogranienja na poziciju i orijentaciju znaajke. - Kontrola interakcije - provjera interakcije jedne znaajke prema drugoj. Preslikavanje znaajki: Nain vienja znaajki ovisi o aplikaciji i potrebama. Neka od stajalita su konstruiran je, izrada, kontrola. - Derivacija znaajki ovisno o zadatku naziva se preslikavanje, transformacija il i transmutacija znaajki. - Modeli kreirani pomou znaajki mogu se razlikovati na razliitim razinama apstrakc

ije; isti objekt u jednom sluaju se moe tretirati kao trodimenzionalni, a u drugom dvodimenzionalni (FEM). - Neki model ne sadre potpunu definiciju geometrije dijela; kontrolne znaajke ne mogu se uporabiti za kreiranje geometrije dijela. - Iste znaajke mogu se parametrizirati na razliite naine u razliitim aplikacijama. - Pojedine aplikacije mogu gledati na pune dijelove kao znaajke dok druge mogu gledati na praznine u modelu kao znaajke. Dio materija koji se treba odstraniti. - Pojedine znaajke posjeduju atribute koji su nepotrebni u nekim aplikacijama. P rimjer tolerancije u FEM-u. - Odreene znaajke koriste vie nego samo jedan geometrijski model. Primjer planiran je procesa zahtijeva model dijela, stock model, fixture i tooling model.