613

Nika Alfirevi*

UDK 65.01.011:658.16:338.93 Izvorni znanstveni rad

ULOGA INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U UPRAVLJANJU PROMJENAMA I IZGRADNJI KONKURENTSKE SNAGE VELIKIH PODUZEA: REZULTATI EMPIRIJSKOG ISTRAIVANJA
Autor u radu tretira problematiku inovativne uporabe informacijske tehnologije u projektiranju novih organizacijskih rjeenja i u izgradnji njihove konkurentske sposobnosti. Dobijeni rezultati autorova istraivanja ukazuju na postojanje potencijala naih velikih poduzea za inovativnu uporabu informacijske tehnologije u projektiranju organizacije i jaanju konkurentske sposobnosti, kako sa stajalita principa na kojima su izgraeni njihovi informacijski sustavi, tako i sa stjalita percepcije informacijske tehnologije na razini top-menadmenta.

Teorijsko promiljanje uloge informacijske tehnologije u upravljanju promjenama i u izgradnji konkurentske sposobnosti Teoretiari organizacije i menadmenta ve se poodavno slau da je jedan od kljunih imbenika funkcioniranja suvremenih organizacija veoma nestabilna i neizvjesna okolina, a iz toga proizlazi zahtjev za visokom fleksibilnou poduzea. Tako se esto kao glavne karakteristike dananjeg poslovnog okruenja izdvajaju (Duli, u: Buble, 1997., str. 77-78.): (a) kompleksnost (okruenje obuhvaa veliki broj meusobno intenzivno povezanih aktera i komponenti); (b) heterogenost (njegove su relevantne komponente veoma raznovrsne); (c) dinaminost (promjene kojima djeluje na poduzee brojne su, brze i u mnogim sluajevima nepredvidive) i (d) neizvjesnost (koliina i kvaliteta informacija o potencijalnim promjenama u okruenju, nedovoljne su, zbog ega se esto odluuje u uvjetima rizika ili ak neizvjesnosti).
* N. Alfirevi, magistar znanosti, asistent Ekonomskog fakulteta Sveuilita u Splitu. lanak primljen u urednitvu: 07. 03. 2001.

614

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju... EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

Mnogi teoretiari ve govore o novoj paradigmi poslovanja, koja se mora prilagoditi svijetu u kojem vie ne postoje konstantan ili jednostavno predvidivi razvitak dogaaja, ve samo previranje i organizirani kaos. Takvo uvjerenje zastupa S. Robbins, ilustrirajui ga metaforom zapjenjenih brzaca: Organizacija je splav od etrdeset stopa (...) koja mora prijei pobjenjelu rijeku koja se sastoji od neprekinutog toka stalnih zapjenjenih brzaca (...). Da bi stvari bile gore, splav ima posadu od deset ljudi koji nisu nikada radili zajedno, nitko nije ranije plovio rijekom, najvei se dio puta odvija u tami (...), tono odredite splava nije jasno, a u nepravilnim se razmacima splav mora dogurati do obale, gdje dolazi nova posada, a stara ga naputa (...) (Robbins, 1997., str. 276-277.). Stoga osjeaj hitnosti i potrebe za temeljitim preokretom tradicionalnog naina voenja businessa i nije udan: njega su jednostavno nametnule okolnosti u poslovnom okruenju. Iz njega, su proizale brojne nove teorije menadmenta i organizacije, cilj kojih je mahom bilo postii izvrsnost na globalnoj razini ( world-class excellence), odnosno nove konkurentske snage i ugradnja upravljanja promjenama u prvobitno statino postavljeni koncept organizacije (tj. institucionaliziranje menadmenta promjena)1. Meu brojnim teorijskim usmjerenjima koja su pokuala pronai orue za savladavanje hirovitog poslovnog okruenja, odnosno novi izvor konkurentske sposobnosti, veliki je broj autora svoju panju usmjerio na izuavanje informacijske tehnologije (IT) u spomenutom kontekstu. U osamdesetim godinama velika je panja pridavana mogunostima utjecaja informacijske tehnologije na strateki poloaj poduzea. Brojni su autori raspravljali o nainima kako uporaba informacijske tehnologije moe djelovati na osnovne determinante industrijske strukture (konkurentske sile u Porterijanskoj terminologiji) i lanac vrijednosti industrije, jednako kao i na prirodu samog proizvoda (Porter i Milla, 1985; Cash, McFarrlan i McKenney, 1992., 42-66). Osim toga, pokuavalo se pokazati da su sveobuhvatni, tzv. inter-organizacijski informacijski sustavi, zasnovani na mogunostima razmjene podataka izmeu razliitih organizacija unutar istoga lanca vrijednosti, sposobni mijenjati pravila na kojima se zasniva konkurentska borba (Cash i Konsynski, 1985.). Ipak, nekoliko godina poto su te akademske diskusije potakle rastua ulaganja u informacijsku tehnologiju, poela su razmatranja jesu li rast profita i proizvodnosti dovoljno visoki da bi opravdali sve znaajnije investicije u informacijsku tehnologiju. Jedan je od najznaajnijih kritiara stratega, koji su traili ista tehnoloka rjeenja problema nedovoljne konkurentnosti i fleksibilnosti, bio P. A. Strassmann. Njegova je osnovna teza da se IT ne smije koristiti za puko automatiziranje
1 Vie o praksi upravljanja promjenama u velikim hrvatskim poduzeima vidjeti lanak istog autora: Potencijal velikih hrvatskih poduzea za upravljanje organizacijskim promjenama: rezultati empirijskog istraivanja, Ekonomski pregled 3-4, 2001. (u tisku).

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju... EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

615

postojeih, neuinkovitih organizacijskih sustava, to je i pokazao empirijskim istraivanjem, u kojem nije pronaao znaajniju korelaciju izmeu visine ulaganja u informatizaciju i proizvodnosti rada u amerikim korporacijama u osamdesetima (Strassmann, 1990.). Takvi su rezultati otvorili novi pristup koritenju informacijske tehnologije u (re)dizajniranju sustava menadmenta i organizacije. Naime, poela je potraga za novim stratekim mogunostima informacijske tehnologije vezanim uz inoviranje tradicionalnih sustava organizacije i menadmenta, za to primjere daje tablica 1.
Tablica 1. INOVACIJSKI POTENCIJAL INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE I NJEGOVE ORGANIZACIJSKE POSLJEDICE Podruje inovacije Strukturiranje tranksakcija Zemljopisna rasprenost Mogue organizacijske prednosti IT transformira nestrukturirane procese u rutinske transakcije. IT olakava i ubrzava prijenos informacija, a to znai da moe sluiti kao integrativni faktor, omoguujui vii stupanj decentralizacije i delegiranja, ali i stvaranje novih organizacijskih struktura. IT zamjenjuje ili smanjuje potrebu za radnom snagom. IT donosi mogunost jednostavnog koritenja sloenih analitikih modela i prikupljanja i obrade velike koliine podrobnih informacija u svrhu poboljanja poslovnog odluivanja. IT omoguuje promjenu od sekvencijalnih tokova radnih procesa prema simultanima. IT olakava stvaranje baza znanja (tj. formalizaciju organizacijskog znanja), i njihov prijenos u realnom vremenu.

Automatizacija Poboljanje informacijskih sposobnosti

Skraenje proizvodnog ciklusa Menadement znanja

Kontrola

IT daje mogunost podrobnog praenja i izvjetavanja o statusu pojedinih aktivnosti ili radnih zadataka ili stanja u kojem se nalazi odreeni resurs ili (polu)proizvod. Smanjenje organizacijske IT povezuje i olakava komunikaciju svih organizasloenosti cijskih entiteta ukljuenih u obavljanje nekog procesa, ime se smanjuje ili eliminira potreba za posrednicima (bez obzira radi li se o entitetima unutar jedne ili vie razliitih organizacija). NAPOMENA: Prilagoeno prema: Davenport i Short, 1990., str. 17.

616

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju... EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

Stoga se panja istraivaa u devedesetim godinama usmjerava na povezivanje informacijske tehnologije s analizom i dizajnom organizacijskih struktura i procesa (Davenport i Short, 1990., str. 11). Naime, prevladalo je miljenje da bi spomenuti imbenici morali ostvariti sinergijski odnos, djelujui rekurzivno jedan na drugoga. To bi konkretno znailo da, se s jedne strane, inovacijskim potencijalom informacijske tehnologije valja koristiti kao osnovicom za (re)dizajniranje sustava organizacije i menadmenta, da bi, sa druge strane, novodizajnirani sustavi potpomagali daljem razvitku informacijske tehnologije i poticali njezinu sve napredniju primjenu u poslovne svrhe. Takav rekurzivni odnos prikazuje slika 1.
Slika 1. MEUODNOS INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE I PROJEKTIRANJA RADNIH PROCESA

Izvor: Davenport i Short, 1990., str. 12.

Takav pristup koritenju informacijske tehnologije u projektiranju organizacije u potpunosti izvre njezinu tradicionalnu logiku, koja pretpostavlja strukturiranje

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju... EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

617

organizacije u skladu s principima industrijskog inenjeringa, pri emu se organizacijski sustavi (ukljuivi i informacijski sustav kao najvaniji pojavni oblik informacijske tehnologije) smatraju potpornim stupovima pojedinih funkcija, divizija ili drugih organizacijskih entiteta. Naime, tradicionalno rjeenje polazi od dizajniranja organizacijskih entiteta i sustava hijerarhijskih odnosa, da bi zatim od postojeih izabralo onu informatiku tehnologiju koja se ponajbolje uklapa u izabrani organizacijski dizajn. Ideja o stalnoj rekurzivnoj povezanosti informacijske tehnologije i projektiranja organizacije pretpostavlja postojanje svijesti o mogunostima koje IT nudi ak i prije iniciranja postupka projektiranja organizacije. Isto se podrazumijeva i za sluaj provoenja organizacijskih promjena: informacijska tehnologija tada mora predstavljati osnovnu polugu za izlazak iz statusa quo, tj. za koncipiranje i implementaciju promjena kljunih za prilagoivanje novim uvjetima u poslovnom okruenju. Stoga se govori o induktivnoj primjeni informacijske tehnologije u projektiranju organizacije i upravljanju promjenama, to podrazumijeva pokuaj spoznaje potencijalno snanih rjeenja koja otvara znanstvenotehnoloki napredak, a tek onda traenje potpuno novih mogunosti njihove primjene u organizacijskim sustavima. Na taj se nain spreava automatiziranje zastarjelih procesa i sustava, tj. uvoenje suvremene informacijske tehnologije u procese (sustave) modelirane na osnovi nevaeih pretpostavki o organizaciji i njezinom okruenju. Znaaj induktivnog pristupa tehnologiji moe se potkrijepiti velikim brojem, danas veoma popularnih, proizvoda masovne potronje koji su samom svojom pojavom stvorili do tada neiskazane potrebe potroaa (npr. stroj za fotokopiranje, faksimil, walkman, osobno raunalo, itd.). Naime, moglo bi se ustvrditi kako novi i neoekivani tehnoloki iskoraci djeluju na potrebe i aspiracije ljudi, pa im omoguuju izvoenje aktivnosti o kojima do tada uope nisu ni razmiljali, to otvara mogumost prevladavanja tradicionalnih poslovnih pravila i obavljanja poslova na potpuno nov nain (Hammer, 1993., str. 90). Empirijsko istraivanje informacijske infrastrukture i uloge informacijske tehnologije na konkurentost i fleksibilnost velikih hrvatskih poduzea Cilj i sadrajne determinante istraivanja Osnovni cilj istraivanja bio je dvojak: s jedne se strane eljelo spoznati kakvu ulogu menaderi naih velikih poduzea pridaju informacijskoj tehnologiji i kako percipiraju njezinu ulogu u procesima projektiranja organizacije i upravljanja organizacijskim promjenama. Sa druge pak strane, ni najpovoljnija (iskazana) percepcija uloge informacijske tehnologije ne ukazuje na to kako su (i jesu li uope)

618

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju... EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

proklamirani stavovi provedeni u djelo. U tom se smislu eljelo istraiti i osnovne karakteristike informatike infrastrukture velikih hrvatskih poduzea. Pritom se nije eljelo ulaziti u taksativno popisivanje informatike opreme, prevladavajuih tipova raunala, operativnih sustava ili drugih tehnikih obiljeja informacijskog sustava poduzea, ve se teilo ustanoviti naelni metodoloki pristup projektiranju informacijskog sustava poduzea. Tako definirani pristup predmetnom istraivanju zahtijevao je definiranje dviju osnovnih sadrajnih odrednica: odreivanja naelnog pristupa projektiranju informacijskog sustava i percepcije uloge informacijske tehnologije od top-menadmenta naih velikih poduzea. Na osnovi istraivake namjere postavljene su ovakve radne hipoteze: H1: Informatika (tehnika) infrastruktura velikih hrvatskih poduzea prikladna je za primjenu informacijske tehnologije kao stratekog imbenika poslovanja. H2: Menaderi velikih hrvatskih poduzea naelno (deklarativno) vrednuju informacijsku tehnologiju kao znaajan imbenik jaanja konkurentske sposobnosti svoga poduzea i kao znaajan faktor u njihovom organizacijskom (re)strukturiranju. Predmetno je istraivanje bilo usmjereno prema velikim poduzeima (pri emu se pojam velikog poduzea metodoloki definira u narednom odjeljku rada), jer se smatralo kako mala i poduzea srednje veliine ne posjeduju dovoljno razvijene informacijske sustave za donoenje zakljuaka o kompatibilnosti metodolokog pristupa projektiranju informacijskog sustava i iskazanih stavova o informacijskoj tehnologiji. Naime, upravo je utvrivanje te injenice predstavljalo jednu od osnovnih istraivakih namjera prilikom izrade ovoga rada. Potrebno je napomenuti da je ovo istraivanje bilo djelom ireg istraivakog napora2 kojeg je cilj vezan uz utvrivanje razliitih aspekata restrukturiranja velikih hrvatskih poduzea. Iako su neki njegovi rezultati ve odreeno vrijeme dostupni javnosti3, cijeni se kako bi u ovom trenutku segment istraivanja koji se odnosi na
2 Istraivanje je proveo autor ovoga rada u okviru znanstvenog projekta Restrukturiranje velikih hrvatskih poduzea u funkciji gospodarskog razvoja koji izvodi Ekonomski fakultet u Splitu, pod vodstvom prof. dr. Marina Bubla i uz financijsku potporu Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. 3 Vidjeti: radove: Buble, M.; Alfirevi, N.: Business Process Reengineering Approach to Restructuring Large Enterprises in Transitional Economy, Proceedings of the 3rd International Confererence Enterprise in Transition, Ekonomski fakultet Split, 1999., str. 350-354.; Alfirevi, N.: An Empirical Inquiry into the Objective Assessment and the Top Management Perception of Organisational Restructuring in Large Croatian Enterprises, Management, Vol. 5. No. 1., str. 21-48.; Alfirevi, N.: Potencijal velikih hrvatskih poduzea za upravljanje organizacijskim promjenama: rezultati empirijskog istraivanja, Ekonomski pregled, br. 3-4, 2001. (u tisku).

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju... EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

619

uporabu informacijske tehnologije u velikim hrvatskim poduzeima bio posebno vaan za iru znanstvenu i strunu javnost, u kojoj se ve neko vrijeme razmatraju strategija informatizacije, a u posljednje vrijeme i strategija internetizacije Republike Hrvatske kao glavni imbenici daljeg gospodarskog razvitka zemlje.

Metodoloki aspekti istraivanja: definicija osnovnog skupa i instrumenata istraivanja Istraivanje je provedeno u prvoj polovini godine1999. Budui da u to vrijeme jo uvijek nisu bili dostupni precizni podaci o gospodarskim subjektima koji bi se u godini1998. mogli uvrstiti u kategoriju velikih poduzea, osnovni je skup definiran tako da obuhvaa sva velika poduzea proizvodne, uslune i trgovinske djelatnosti4 u Hrvatskoj u godini1997., za koje su bile dostupne sve relevantne informacije potrebne za njihovu klasifikaciju prema kriteriju veliine5. Naime, veliki je broj teoretiara ve raspravljao o kriterijima vezanima uz svrstavanje poduzea u mala, srednja ili velika. Razliite se zemlje koriste i razliitim brojem i sadrajem kriterija za odreivanje granica veliinske strukture poduzea, ali se najee koriteni kriteriji odnose na ove imbenike: ostvareni prihod ili bilannu aktivu u jednoj obraunskoj godini, ostvaren poslovni rezultat u jednoj obraunskoj godini, odnosno prosjean broj zaposlenika u jednoj obraunskoj godini. Na zakon o raunovodstvu (Grubii, 1998., str. 8.) u velike poduzetnike ubraja ona trgovaka drutva koja zadovoljavaju dva od sljedea tri kriterija: (1) trgovako drutvo (u prosjeku) upoljava vie od 250 djelatnika, (2) vrijednost ukupne imovine nakon odbijanja gubitaka iskazanih u aktivi premauje kunsku protuvrijednost od 8 milijuna DEM, odnosno (3) prihod u dvanaest mjeseci prije sastavljanja bilance premauje kunsku protuvrijednost od 16 milijuna DEM. Iako su slubeni kriteriji razvrstavanja poduzea prema veliini viedimenzionalne prirode, za potrebe ovog istraivanja koristilo se prosjenim brojem djelatnika kao jednodimenzionalnim pod kriterijem za identificiranje osnovnog skupa velikih poduzea, ime je u velikoj mjeri pojednostavnjena provedba istraivanja i

4 U istraivanje nisu ukljuene banke, tedionice, osiguravajua drutva i druge financijske institucije, jer se cijeni da je njihova organizacija u dovoljnoj mjeri specifina, pa ju je teko kvalitetno obuhvatiti upitnikom namijenjenim proizvodnim, uslunim i trgovakim poduzeima. 5 Istraivanje je pripremano u prvom tromjeseju godine1999. a provoeno od poetka travnja do svretka srpnja godine1999. U tom su trenutku na raspolaganju bili podaci Zavoda za platni promet o poslovanju poduzetnika na razini poduzea za godinu1997. Podaci za 1998. postali su dostupni tek poto su primarni podaci ve obraeni.

620

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju... EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

izbjegnute su eventualne nedosljednosti vezane uz publiciranje i raunovodstvene politike koritene prilikom izrauna financijskih pokazatelja. U svjetskoj praksi postoje prilino razliiti kriteriji definiranja granica poduzea prema broju radnika, koji uglavnom variraju prema karakteristikama nacionalnog gospodarstva. Uvidom u kriterije pojedinih zemalja utvreno je da se najee koristi broj od 500 zaposlenika, koji je i u ovom istraivanju zbog toga prihvaen kao donja granica za identificiranje osnovnoga skupa. Time je skup od 558 poduzea, koja se prema Zakonu o raunovodstvu klasificiraju u velika , suen na ukupno 172 poduzea koja zapoljavaju barem 500 djelatnika. Budui da podjela nije ponderirana, ni prema obiljejima djelatnosti, ni prema ostvarenom prihodu ili profitu, moe se kazati kako je ona uvjetnog karaktera, ali prilagoena osnovnim istraivakim namjerama i postojeoj praksi identifikacije veliinske strukture poduzea u srodnim istraivanjima6. Istraivanjem je obuhvaen osnovni skup od 172 poduzea, pri emu se kao instrument prikupljanja podataka koristio upitnik distribuiran potom, namijenjen generalnom direktoru (predsjedniku Uprave), odnosno direktoru ili lanu top-menadmenta (Uprave) zaduenom za strateko planiranje. Upitnik je pokrivao sloenu problematiku vezanu uz organizacijsko restrukturiranje velikih hrvatskih poduzea i brojne imbenike koji utjeu na taj proces. Veina je pitanja bila zatvorenog tipa, a u nekim je sluajevima koriten i otvoreni tip pitanja, da bi se to preciznije dijagnosticirali iskazani stavovi i percepcije top-menadmenta. Budui da su sredstva za provoenje istraivanja bila veoma ograniena, jedina se realna mogunost za prikupljanje podataka odnosila na anketni upitnik distribuiran potom. esto se kao najvei metodoloki nedostatak takvog pristupa prikupljanju primarnih podataka navodi uobiajeno nizak stupanj povrata ispunjenih anketnih upitnika (10%-20%), to dovodi u pitanje mogunost verifikacije postavljenih hipoteza (Zelenika, 1998., str. 376.). No, predmetno je istraivanje karakterizirala prilino visoka stopa povrata ispunjenih upitnika. Od ukupno 172 anketna upitnika, vraena su 52, a to daje stopu povrata od 30,23%, to ukazuje na injenicu da se dobijeni rezultati mogu smatrati reprezentativnima. Ope karakteristike uzorka Distribuciju poduzea iz uzorka prema zahvaenim industrijskim granama prikazuje tablica 2. Prilikom klasifikacije prema industrijskim granama koritena je ve uobiajena nacionalna klasifikacija djelatnosti (NKD), pri emu je u tablici koja slijedi ifra djelatnosti prema NKD-u dana u zagradama, nakon naziva industrijske grane.
6

Vidjeti: Galeti i Tipuri, 1998.; Grubii, 1998.

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju... EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

621

Tablica 2. DISTRIBUCIJA PODUZEA PREMA DJELATNOSTI

Velika poduzea u osnovnom skupu Velika poduzea u uzorku % %

Djelatnost (prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti)

Poljoprivreda, lov i umarstvo Poljoprivreda, lov i usluge povezane s njima (A01) umarstvo, sjea drva i usluge povezane s njima (A02) Rudarstvo i vaenje Vaenje energetskih sirovina (CA) Vaenje ruda i kamena, osim energetskih sirovina (CB) Preraivaka industrija Proizvodnja hrane i pia (DA15) Proizvodnja duhanskih proizvoda (DA16) Proizvodnja tekstila (DB17) Proizvodnja odjee; dorada i bojenje krzna (DB18) tavljenje i obrada koe; proizvodnja kovega i torbi... (DC19) Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira (DE21) Izdavaka i tiskarska djelatnost, umno. snimljenih zapisa (DE22) Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnoga goriva (DF24) Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (DG24) Proizvodnja proizvoda od gume i plastike (DH25) Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (DI26) Proizvodnja metala (DJ27) Proizvodnja proizvoda od metala, osim strojeva i opreme (DJ28) Proizvodnja strojeva i ureaja (DK29) Proizvodnja elektrinih strojeva i aparata (DL31) Proizvodnja RTV i komunikacijskih aparata i opreme (DL32) Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica (DM34) Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (DM35) Proizvodnja namjetaja, ostala preraivaka industrija (DN36) Opskrba el. energijom, plinom, parom i toplom vodom (E40) Skupljanje, proiavanje i distribucija vode (E41) Graevinarstvo Graevinarstvo (F45) 11 6,40 3 5,8 Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla i predmeta za osobnu uporabu i kuanstvo Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini... (G51) Trgovina na malo... (G52) 2 12 1,16 6,98 1 2 1,9 3,8 22 1 7 15 6 2 3 1 5 2 5 5 3 2 7 1 1 6 5 2 2 12,79 0,58 4,07 8,72 3,49 1,16 1,74 0,58 2,91 1,16 2,91 2,91 1,74 1,16 4,07 0,58 0,58 3,49 2,91 1,16 1,16 5 0 4 2 3 1 1 0 2 1 2 0 1 1 3 0 1 3 2 1 0 9,6 0 7,7 3,8 5,8 1,9 1,9 0 3,8 1,9 3,8 0 1,9 1,9 5,8 0 1,9 5,8 3,8 1,9 0 1 1 0,58 0,58 0 0 0 0 8 1 4,65 0,58 2 1 3,8 1,9

Opskrba elektrinom energijom, plinom i vodom

622
Nastavak tablice 2.

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju... EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

Hoteli i restorani Hoteli i restorani (H55) Prijevoz, skladitenje i veze Kopneni prijevoz i cjevovodni transport (I60) Vodeni prijevoz (I61) Zrani prijevoz (I62) Pratee i pomone djelatnosti u prijevozu; putnike agencije (I63) Pota i telekomunikacije (I64) 6 1 1 5 1 3,49 0,58 0,58 2,91 0,58 2 0 1 1 0 3,8 0 1,9 1,9 0 9 5,23 4 7,7

Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge Poslovanje nekretninama (K70) Istraivanje i razvitak (K73) Ostale poslovne djelatnosti (K74) 1 1 3 0,58 0,58 1,74 0 0 1 0 0 1,9

Ostale drutvene, socijalne i osobne uslune djelatnosti Uklanjanje otpadnih voda, odvoz smea, sanitarne i sl. djel. (O90) Rekreacijske, kulturne i sportske djelatnosti (O92) Ukupno Izvor: Rezultati istraivanja. 1 3 172 0,58 1,74 100 0 1 52 0 1,9 100

Iz dobijenih se rezultata moe zakljuiti da struktura uzorka sa stajalita obuhvata pojedinih djelatnosti nije optimalna, ali se moe ocijeniti da je struktura uzorka sa stajalita obuhvata djelatnosti ipak zadovoljavajua zbog razine odstupanja od idealnih vrijednosti, ali i zbog uvjeta u kojima je provedeno istraivanje. Naime, najvee se odstupanja udjela pojedinih industrijskih grana u populaciji u odnosu na onaj u dobijenom uzorku odnose na podzastupljenost tekstilne industrije (proizvodnje odjee) za oko 4 postotka, i na podzastupljenost trgovine na malo za 5 postotaka. Cijeni se da gornja odstupanja ipak osiguravaju valjanost donesenih zakljuaka, pri emu je potrebno uzeti u obzir relativno teku gospodarsku situaciju u pojedinim industrijama u vrijeme provoenja istraivanja, to se posebno odnosi na poslovanje mnogih maloprodajnih lanaca u godinama1998. i 1999.

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju... EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

623

Tablica 3. DISTRIBUCIJA PODUZEA PREMA BROJU ZAPOSLENIH Ukupno velikih poduzea u uzorku Broj zaposlenih Frekvencija % Do 1499 zaposlenih 40 76,9% 1500-2499 zaposlenih 4 7,7% 2500-3499 zaposlenih 3 5,8% 3500-4999 zaposlenih 3 5,8% Vie od 5000 zaposlenih 2 3,8% Ukupno 52 100% Izvor: Rezultati istraivanja. Ukupno velikih poduzea u populaciji Broj zaposlenih Frekvencija Do 1499 zaposlenih 138 1500-2499 zaposlenih 18 2500-3499 zaposlenih 6 3500-4999 zaposlenih 3 Vie od 5000 zaposlenih 7 Ukupno 172 % 80,2% 10,5% 3,5% 1,7% 4,1% 100%

Distribucija primljenih anketnih upitnika prema broju djelatnika (vidjeti tablicu 3.) pokazuje da prevladavaju gospodarski subjekti koji imaju izmeu 500 i 1500 djelatnika (76,9%). Udio veoma velikih sustava, s vie od 1500 zaposlenih, znatno je nii. Ta se injenica moe objasniti na dva naina: s jedne strane, radi se o velikim sustavima nastalima u vrijeme socijalizma, koji se u posljednje vrijeme redovito suoavaju s velikim poslovnim problemima ili ak vie ne postoje kao jedinstvene pravne osobe. Sa druge strane, odreeni broj novih velikih poduzea, mahom korporacijskih grupa u veinski privatnom vlasnitvu, organiziran je u obliku holdinga ili grupe, tako da se slubenom statistikom podaci o njima zahvaaju na razini pojedinih poduzea, a ne grupe kao cjeline, to je otealo njihovo ukljuivanje u istraivanje. No, s obzirom na udjele poduzea prema broju zaposlenih u promatranoj populaciji, moe se zakljuiti da je za potrebe ovog istraivanja uzorak reprezentativan. Poduzea koja ine uzorak znaajno se razlikuju i po obliku vlasnitva: ponajvie je onih u veinskom dravnom vlasnitvu, a slijede ih poduzea u veinskom privatnom vlasnitvu i privatizirana poduzea.

624
Tablica 4.

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju... EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

DISTRIBUCIJA PODUZEA PREMA OBLIKU VLASNITVA Oblik vlasnitva Javno ili komunalno U pretvorbi Privatno od osnivanja Privatno nakon pretvorbe Mjeovito, u veinskom privatnom vlasnitvu Mjeovito, u veinskom dravnom vlasnitvu Ukupno Izvor: Rezultati istraivanja. Frekvencija 6 4 1 7 13 21 52 Postotak 11,5% 7,7% 1,9% 13,5% 25,0% 40,4% 100,0%

Analiza rezultata istraivanja Prije podrobnije analize rezultata istraivanja, vano je ukazati na neke osnovne tehnoloke karakteristike informacijskog sustava poduzea. Naime, mogue je razlikovati dvije glavne koncepcije izgradnje informacijske infrastrukture: (1) Koncepciju centralnog poslovnog raunala (mainframe raunala), na kojem se centralizirano pohranjuju svi poslovni podaci, a pristupa mu se preko neinteligentnih terminala kao sredstva komuniciranja sa centralnim raunalom (Vaskevitch, 1995., str. 14-16). (2) koncepciju vezanu uz vie malih, ali dovoljno snanih, raunala (raunala-posluitelja), sposobnih opskrbljivati osobna raunala (raunala-klijente) spojena u lokalne raunalne mree razliitim servisima, odnosno vrstama informacijskih usluga (ispis na zajednikom pisau, uskladitavanje podataka u zajedniku memoriju, itd.). Budui da se potonji tip informacijskog sustava zasniva na raunalima koja pruaju informacijske servise (posluiteljima, odnosno serverima) i na osobnim raunalima koja ovima pristupaju (klijentima), takav se informacijski sustav naziva klijent-server sustavom7 (modelom ili arhitekturom). Za svrhu ovog istraivanja tehnike osobitosti klijent-server arhitekture od malog su znaaja, ve je bitno povezati percepciju uloge informacijske tehnologije u poslovanju poduzea s jednim od prethodno spomenutih tehnolokih pristupa izgradnji informacijskog sustava poduzea. Naime, moe se kazati da je koncepcija centralnog poslovnog raunala
7 Opirnije o konceptu klijent-server informacijskog sustava vidjeti u: (Vaskevitch, 1995., str. 95-114).

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju... EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

625

(mainframe) izgraena na osnovi funkcijske organizacijske strukture i hijerarhijskog sustava menadmenta, jer ne omoguuje jednostavno i fleksibilno pribavljanje sloenih informacijskih usluga, sukladno s potrebama koje namee rad na uveanim poslovima, u okviru autonomnih timova. Sa druge pak strane, klijent-server model, zasnovan na povezivanju raunala preko lokalne raunalne mree, kako meusobno, tako i s posluiteljskim raunalima, stvara distribuirani raunalni sustav, u kojem ne postoji centralno raunalo. Stoga ne postoji ni centralni autoritet informatikog osoblja koje odluuje je li odreena informacijska usluga dostupna ili nije. (Vaskevitch, 1995., str. 120121). Na taj nain djelatnici dobivaju mogunost interaktivnog propitivanja postojeih podataka, izgradnje modela i obraivanja informacija potrebnih za donoenje poslovnih odluka i za zadovoljavanje potreba kupaca, to sve djeluje na postizanje visoke razine organizacijske fleksibilnosti i podupire (eventualno) iskazane deklarativne stavove top-menadmenta o uporabi informacijske tehnologije u smislu poboljanja konkurentske sposobnosti. Rezultati istraivanja informatike infrastrukture pokazuju da sva anketirana poduzea posjeduju osobna raunala i da vie od dvije treine velikih poduzea posjeduje lokalnu raunalnu mreu koja povezuje sve lokacije na kojima se odvijaju poslovne aktivnosti, to navodi na zakljuak da su zadovoljeni minimalni zahtjevi za izgradnju klijent-server sustava. Ako se analiziraju i ostali dobijeni podaci, dojam je jo povoljniji, jer vie od 90% poduzea ukljuenih u istraivanje posjeduje lokalnu raunalnu mreu barem na jednoj od svojih lokacija, a druge dvije treine anketiranih poduzea posjeduju i neku vrstu posluiteljskih raunala8. Osim toga, u okviru istraivanja analizirani su i neki tipini informacijski servisi, pri emu se dolo do zakljuka da najvei dio anketiranih poduzea (68%) jo uvijek ne omoguuje najveem dijelu svojih djelatnika pristup globalnoj informacijskoj mrei - Internetu. Isto tako 87,5% poduzea ne posjeduje nikakve raunalne veze prema svojim kljunim partnerima, pa to dodatno ograniuje mogunost povezivanja postojeih lokalnih raunalnih mrea velikih poduzea sa drugim slinim entitetima. Taj podatak ukazuje i na relativno slabu dostupnost elektronike pote, za koju se dri da u velikoj mjeri podupire tretman ljudskih potencijala i djeluje na transformaciju korporacijske kulture (Vaskevitch, 1995., str. 146-147).
Naalost, ovdje je zbog nedovoljne tehnike upuenosti respondenata (menadera najvie razine) nemogue diferencirati centralna poslovna raunala (mainframe) od malih posluitelja (servera), namijenjenih radnim grupama (timovima) i na taj nain utvrditi koliko velikih poduzea ve ima izgraen klijent-server sustav. Ono to sigurno moe zakljuiti jest da postoji tehnika infrastruktura potrebna za brzu izgradnju takvog informacijskog sustava u svim anketiranim poduzeima.
8

626
Tablica 5.

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju... EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

RASPOLOIVI TIPOVI RAUNALA I RAUNALNIH MREA U VELIKIM PODUZEIMA

Raspolo-ivost tehnologije Osobna raunala Frekv. Ne posjeduje 0 % 0% 96,2% Posjeduje Bez odgovora Ukupno 50 100%* 2 52 3,8% 100% 5 52 35 74,5%* 9,6% 100% 2 52 Posluiteljska raunala Frekv. 12 25,5%* 67,3% 47 90,4%* 3,8% 100% 3 52 % 23,1% 3 6,0%* 90,4% 37 75,5%* 5,8% 100% 4 52 Lokalna raunalna mrea Frekv. % 5,8% 12 24,5%* 71,2% 6 12,5%* 7,7% 100% Lokalna mrea koja povezuje sve lokacije Frekv. % 23,1% 42 87,5%* 11,5% Raunalna veza prema kljunim partnerima Frekv. % 80,8%

Izvor: Rezultati istraivanja. * Izraunano na osnovi uzorka iz kojega su izbaeni sluajevi bez odgovora.

Analiza informacijskih servisa, osim toga, omoguuje i priblinu procjenu udjela postojeih klijent-server sustava, to naalost nije bilo mogue uz pomo podataka o (ne)postojanju posluiteljskih raunala9. Naime, gotovo 90% anketiranih poduzea ustvrdilo je da posjeduju centralizirane baze podataka, to bi moralo ukazati na postojanje mainframe raunala kojima se pristupa preko terminala. Taj bi podatak bio veoma zanimljiv, kada njegovu upotrebljivost ne bi ograniivalo shvaanje pojma centralizirane baze podataka, jer je veoma vjerojatno da su anketirani menaderi u njih ukljuili i baze podataka koje se vode na posluiteljima (serverima) radnih skupina, ili ak na pojedinanim osobnim raunalima.

9 Pojmovi mainframe raunala i posluitelja radne skupine ili tima u naem se jeziku najee ne diferenciraju, ve se u pravilu izjednauju nazivom posluiteljskog raunala (servera).

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju... EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

627

Tablica 6. RASPOLOIVE INFORMACIJSKE USLUGE U ANKETIRANIM PODUZEIMA

Raspolo-ivost tehnologije Ne posjeduje Pristup Internetu za veinu djelatnika Frekv. % 65,4%* 34 68,0%* 30,8%* Posjeduje Bez odgovora Ukupno 16 32,0%* 2 52 3,8%* 100%* 3 52 44 89,8%* 5,8%* 100%* 4 52 5 10,2%* 84,6%* 27 56,3%* 7,7%* 100%* Centralizirane baze podataka Frekv. % 9,6%* 21 43,8%* 51,9%* Mogunost interaktivnog upita u bazu podataka Frekv. % 40,4%*

Izvor: Rezultati istraivanja. * Izraunano na osnovi uzorka iz kojega su izbaeni sluajevi bez odgovora.

Sa druge pak strane, 56,3% anketiranih menadera tvrdi da je u njihovom poduzeu mogue interaktivno pretraivati baze podataka, to bi takoer bio zanimljiv pokazatelj, ako se ne bi odnosio na baze podataka koje se vode na obinim osobnim raunalima. No, smatra se da je gornji postotak ipak u manjoj mjeri pouzdana aproksimacija udjela poduzea, kojeg je informacijski sustav izgraen na principu klijent-server arhitekture. Naalost, koncepcija ovog istraivanja ne doputa bilo kakvu verifikaciju te aproksimacije, to bi moralo ostaviti drugim istraivanjima, usmjerenima prema informatikim kadrovima. Drugi aspekt predmetnog istraivanja vezan je uz vrednovanje potencijala informacijske tehnologije za jaanje konkurentske sposobnosti poduzea i percepcije njezine uloge u procesima organizacijskog (re)strukturiranja. Taj je segment istraivanja proveden sa stajalita top-menadmenta, to je potpuno prihvatljivo ako se ima na umu uloga top-menadera kao inicijatora procesa projektiranja organizacije (Buble, 1995.), odnosno planiranja i implementacije organizacijskih promjena (Kotter, 1996.).

628
Tablica 7.

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju... EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

PERCEPCIJA POVEZANOSTI INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE I PROIZVODNOSTI

Informacijska tehnologija... Stupanj slaganja s tvrdnjom ... znaajno je poveala ...znaajno je uinkovitost operativnih poveala uinkovitos djelatnika menadmenta Frekv. % Frekv. % 1 8 19 19 5 52 1,9% 15,4% 36,5% 36,5% 9,6% 100% 2 5 12 27 6 52 3,8% 9,6% 23,1% 51,9% 11,5% 100% ... uzrokovala vie direktnih trokova od direktnih koristi Frekv. % 6 33 9 4 0 52 11,5% 63,5% 17,3% 7,7% 0% 100%

Uope se ne slaem Ne slaem se Donekle se slaem Slaem se Potpuno se slaem Ukupno

Izvor: Rezultati istraivanja.

Prema rezultatima istraivanja koji su prikazani u tablici 8. gotovo se polovina anketiranih menadera slae ili se u potpunosti slae s tvrdnjom da je dosadanja primjena informacijske tehnologije znaajno poveala proizvodnost operativnih zaposlenika, a narednih 63,4% respondenata slau se ili se u potpunosti slau s prosudbom da je uinkovitost menadmenta znaajno porasla zbog primjene informacijske tehnologije. Pritom je zanimljivo dobijene rezultate usporediti s ve spomenutim rezultatima istraivanja korelacije izmeu trokova direktnih ulaganja u informacijsku tehnologiju i poveanja proizvodnosti u Sjedinjenim Dravama, koja su pokazala potpuno suprotne tendencije (Strassmann, 1990.). I poslije su Strassmanove analize pokazale da su trokovi informatizacije veoma visoko korelirani s trokovima ope reije, a ne moe se uspostaviti nikakva veza izmeu profitabilnosti analiziranih poduzea i troenja u informacijsku tehnologiju (Strassmann, 1996.), iz toga se donosi zakljuak o njezinoj nekritikoj i neefikasnoj uporabi u SAD kao jednoj od najrazvijenijih zemalja trinoga gospodarstva. No, ak i suoeni s direktnom prosudbom o odnosu direktnih trokova i koristi od informacijske tehnologije, dvije se treine anketiranih menadera ne slau ili se ope ne slau s tvrdnjom o neuinkovitosti informacijske tehnologije. Dobijeni rezultati mogu ukazati na jedan od dva mogua scenarija, koji ukljuuju ili openito premali iznos investicija u informacijsku tehnologiju, ili, pak, veoma pozitivan odnos prema direktnom porastu proizvodnosti zbog informatizacije. Bez obzira na uzrok takve prosudbe top-menadera velikih hrvatskih poduzea, moe

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju... EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

629

se zakljuiti da se informacijska tehnologija percipira kao znaajan imbenik porasta proizvodnosti. Ipak, mogunost je kontrole trokova samo jedan od aspekata poboljanja konkurentske sposobnosti. Sa druge strane, potrebno je promotriti i percepciju informacijske tehnologije kao orua diferencijacije (tj. razlikovanja od konkurenata), i savladavanja turbulencije i nepredvidivosti u poslovnom okruenju. Anketirani se menaderi u 36% sluajeva slau ili se u potpunosti slau s tvrdnjom o postignutoj diferencijaciji preko informatizacije poslovanja, a neto vie od polovine respondenata oekuju takav uinak od primjene informacijske tehnologije u budunosti. Kada se, pak, prosuuje opi utjecaj informacijske tehnologije na fleksibilnost poduzea, najvei se broj respondenata (vie od 90% ako se zbroje dva najvia stupnja iskazivanja pozitivnog miljenja) slae u prosudbi informacijske tehnologije kao znaajnog sredstva prilagoivanja poslovnom okruenju.
Tablica 8. PERCEPCIJA POVEZANOSTI INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE I KONKURENTSKE SPOSOBNOSTI PODUZEA Informacijska tehnologija... Stupanj slaganja s tvrdnjom ...ve prua nove naine ... mogla bi pruiti nove ... mogla bi omoguiti suprotstavljanja naine suprotstavljanja lake prilagoivanje konkurenciji konkurenciji okolini Frekv. % Frekv. % Frekv. % 5,8%* Uope se ne slaem 3 6,0%* 25,0%* Ne slaem se 13 26,0%* 30,8%* Donekle se slaem 16 32,0%* 25%* Slaem se 13 26,0%* 9,6%* Potpuno se slaem 5 10,0%* 3,8%* 100%* 8 1 52 15,7%* 1,9%* 100%* 19 37,3%* 15,4%* 12 0 52 23,1% 0% 100% 16 31,4%* 36,5%* 31 59,6% 7 13,7%* 30,8%* 8 15,4% 1 2,0%* 3,5%* 1 1,9% 1,9%* 0 0%

Bez odgovora 2 Ukupno 52 Izvor: Rezultati istraivanja.

630

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju... EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

Idui je bitan aspekt percepcije informacijske tehnologije od strane top-menadmenta naih velikih poduzea vezan uz prosudbu njezinog inovacijskog potencijala u transformaciji operativnih poslova i poslovne organizacije u cjelini10. Rezultati istraivanja pokazuju da vie od polovine anketiranih menadera (ako se zbroje dva najvia stupnja iskazivanja stavova) smatra da je informacijska tehnologija ve znaajno transformirala nain na koji se obavljaju operativni poslovi u poduzeu. Neto vie od treine respondenata (koji odbacuju ili u potpunosti odbacuju tvrdnju o inovacijskom potencijalu informacijske tehnologije) smatra da je informatizacija znaajno utjecala na trenutno organizacijsko rjeenje. Veliki broj menadera takoer percipira informacijsku tehnologiju kao vaan izvor organizacijske inovacije, tj. procjenjuju da ona znaajno utjee na projektiranje novih organizacijskih rjeenja u njihovim poduzeima. Tako se vie od 90% respondenata slae ili u potpunosti slae s tvrdnjom o visokom transformacijskom potencijalu informatizacije u podruju operativnih poslova, a 63,5% anketiranih (ako se zbroje dvije najvie razine slaganja s iznesenom tvrdnjom) prosuuje da bi informacijska tehnologija u budunosti mogla u velikoj mjeri transformirati organizaciju njihovog poduzea, kako to pokazuje tablica 9.
Tablica 9. PERCEPCIJA ULOGE INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U TRANSFORMACIJI POSLOVNE ORGANIZACIJE Informacijska tehnologija... Stupanj slaganja s tvrdnjom ... u maloj je mjeri utjecala na operativne poslove Frekv. Uope se ne slaem Ne slaem se Donekle se slaem Slaem se Potpuno se slaem Ukupno 8 19 12 13 0 52 % 15,4% 36,5% 23,1% 25,0% 0% 100% ... u maloj je mjeri utjecala na organizaciju Frekv. 4 14 18 14 2 52 % 7,7% 26,9% 34,6% 26,9% 3,8% 100% ... mogla je unaprijediti obavljanje operativnih poslova Frekv. 0 0 5 27 20 52 % 0% 0% 9,6% 51,9% 38,5% 100% ... mogla bi uvelike utjecati na organizaciju Frekv. %

0 0% 4 7,7% 15 28,8% 22 42,3% 11 21,2% 52 100%

Izvor: Rezultati istraivanja.

10 Ovaj je aspekt istraivanja vezan uz Davenportovu analizu povezanosti informacijske tehnologije i projektiranja organizacije, koja je opirno eksplicirana u prvom poglavlju ovoga rada.

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju... EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

631

Zakljuci Zakljuci do kojih je dovelo ovo istraivanje mogli bi se iskazati na ovaj nain: (1) Postojea tehnika (informatika) infrastruktura u anketiranim poduzeima zadovoljava minimalne zahtjeve za izgradnjom klijent-server informacijskog sustava, koji se smatra tehnolokim ekvivalentom zahtjeva za organizacijskom fleksibilnou i upravljanjem promjenama u procesu projektiranja organizacije. Stoga bi se radna hipoteza H1 mogla ocijeniti kao prihvatljiva. (2) Informacijska se tehnologija percipira kao bitan imbenik poveanja konkurentske sposobnosti poduzea, kako kroz aspekt sniavanja trokova rastom proizvodnosti, tako i diferenciranjem od konkurencije. Dalje, prevladavajui udio anketiranih menadera (vie od 90% ako se zbroje dva najvia stupnja iskazivanja pozitivnog miljenja) prosuuje informacijsku tehnologiju kao znaajno sredstvo prilagoivanja poslovnoj okolini. Informacijska se tehnologija takoer cijeni kao znaajan imbenik transformacije operativnih poslova u poduzeu, ali i promjene poslovne organizacije u cjelini. U tom se smislu moe donijeti i zakljuak da je navedeno istraivanje potvrdilo i radnu hipotezu H2. Kao openiti zakljuak provedenog istraivanja, s razumnom se sigurnou moe ustvrditi da velika hrvatska poduzea posjeduju dovoljan potencijal za kreativnu uporabu informacijske tehnologije u projektiranju novih organizacijskih rjeenja i upravljanju organizacijskim promjenama i njezinu uporabu za poboljanje svoje konkurentske sposobnosti. Pritom valja spomenuti da ovaj opi zakljuak ukazuje samo na potencijal naih velikih poduzea za inovativnu uporabu informacijske tehnologije, razmatran s aspekta principa na kojima je izgraen njihov informacijski sustav i percepcija informacijske tehnologije na razini top-menadmenta. Odgovor na pitanje koristi li se utvreni potencijal na odgovarajui nain? Valjalo bi dati dalje istraivanje ove problematike.

LITERATURA:
1. 2. 3. 4. Buble, M.: Metodika projektiranja organizacije, Ekonomski fakultet Split, Split, 1995. Buble, M. (urednik): Strategijski management, Ekonomski fakultet Split, Split, 1997. Cash, J. I.; Konsynski, B.R.: IS Redraws Competitive Boundaries, Harvard Business Review, March-April, 1985., str. 134-141. Cash, J. I.; McFarlan, F. W.; McKenney, J. L.: Corporate Information Systems Management, Irwin, Homewood (IL), 1997.

632
5.

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju... EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

Davenport, T. H.; Short, J. E.: The New Industrial Engineering: Information Technology and Business Process Redesign, Sloan Management Review, Summer 1990., str. 11-27. Galeti, L.; Tipuri, D.: Konkurentnost velikih hrvatskih poduzea s obzirom na uestalost organizacijskih promjena , Zbornik savjetovanja Redizajniranje velikih hrvatskih poduzea u funkciji gospodarskog razvoja, str. 119-134., Ekonomski fakultet Split, Split, 1998. Grubii, D.: Fleksibilnost i konkurentnost malih poduzea, (Doktorska disertacija), Ekonomski fakultet Split, Split, 1998. Hammer, M.; Champy, J.: Reengineering the Corporation, A Manifesto for the Business Revolution, Harper Collins Publishers, New York, 1993. Kotter, J. P.: Leading Change, Harvard Business School Press, Boston (MA), 1996. Porter, M. E.; Milla, V. E.: How Information Gives You Competitive Advantage, Harvard Business Review, reprint 85415, Harvard Business School Press, Boston, 1985. Robbins, S.: Bitni elementi organizacijskog ponaanja, Mate, Zagreb, 1997. Strassmann, P. A.: The Business Value of Computers, Information Economics Press, New Canaan (CT), 1990. Strassmann, P. A.: The Value Of Computers, Information and Knowledge, January1996., objavljeno u: The Electronic College of Process Innovation (CD-ROM), United States Department of Defense - Office of the Assistant Secretary of Defense, Command, Control, Communications and Intelligence, Washington, 1997. Vaskevitch, D.: Klijent-server strategije, Znak, Zagreb, 1995. Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, Ekonomski fakultet Rijeka, Rijeka, 1998.

6.

7. 8. 9. 10.

11. 12. 13.

14. 15.

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju... EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

633

ROLE OF INFORMATICS TECHNOLOGY IN GOVERNING THE CHANGES AND BUILDING OF COMPETITIVE POWER IN LARGE FIRMS: RESULTS OF EMPIRICAL RESEARCH Summary In this article the author treats the problems of innovative usage of informatics technology in projecting new organizational solutions (that is governing the organizational changes) and in building their competitive capability. First are given main theoretical comprehensions correlated to modern understanding of informatics technology in organization planning, with a special emphasis on its potential for initiating innovations. Later are shown substantial and methodological characteristics and research results of so defined problems in large Croatian firms. Gained results suggest the existence of potentials of our large firms for innovative usage of informatics technology in organization planning and in building of competitive capability, both from the point of view of principles on which their informatics systems were built, and perception of informatics technology at the top-management level.