STUDIJA SLU AJA: SPORTSKE IGRE MLADIH

SENKA BOROVAC ZEKAN University of Split, Split, Croatia sborovac@oss.unist.hr NINA VIDAN nina.vidan@gmail.com ANAMARIJA ZE EVI amarija.zecevic@gmail.com

Abstract: Udruga Sportske igre mladih osnovana je s ciljem da svim osnovcima i srednjo kolcima omogu i sudjelovanje u organiziranim sportskim natjecanjima i edukacijskim aktivnostima tijekom ljeta, za vrijeme kolskih praznika, kada imaju slobodnog vremena. Ova ideja je rasla i postala jednim od najve ih amaterskih sportskih doga aja u ovom dijelu Europe. Sportske igre mladih su najve i nevladin dru tveni program u Republici Hrvatskoj s preko 50.000 korisnika godi nje, a kroz svoje aktivnosti ele postati i me unarodna sportska organizacija. Vrijednost i ozbiljnost njihovog programa prepoznale su istaknute doma e i me unarodne institucije i pojedinci. Me utim, u Zagreba koj upaniji se dogodio jako slab interes za sudjelovanje na ovoj manifestaciji. Autorice ove studije slu aja razlog tomu pronalaze u nedefiniranoj marketin koj strategiji i nepostojanju stru nog marketing menad menta.
Key words: studija slu aja, marketing mend ment, upravljanje projektom, SWOT analiza

Uvod Uloga menad menta je klju na u stvaranju i upravljanju sportsko-rekreacijskim programima. Pri tome ne mislimo samo na nivo top menad menta ve na sve njegove razine. Svrha ove studije slu aja je ukazati na klju nu ulogu menad era zadu enih za organizaciju sportskih doga anja, njihovo uklju ivanje u sve faze odvijanja projekta s posebnim naglaskom na uspostavljanje komunikacije s dionicima projekta putem suvremenih marketin kih alata. Cilj studije slu aja Sportske igre mladih je ponuditi iscrpnu analizu organizacije jednog sportskog projekta kako bi rezultati analize dali menad erima organizatorima projekta jasnu sliku o prilikama u okolini koje trebaju iskoristiti kao i slabostima unutar organizacije koje je potrebno ukloniti te ponudili smjernice za njihovo budu e djelovanje. 2. Sportske igre mladih Osniva i Udruge Sportske igre mladih su Zdravko i Slaven Mari , a prve Sportske igre mladih organizirane su 1996. godine u Splitu, s ciljem da omogu e djeci osnovnih i srednjih kola sudjelovanje u organiziranim sportskim natjecanjima i drugim besplatnim aktivnostima tijekom ljetnih kolskih praznika, kada imaju vi ak slobodnog vremena. Ova ideja je rasla i postala jednim od najve ih amaterskih sportskih doga aja u ovom dijelu Europe. Sportske igre mladih prepoznaju se kao nacionalna sportska organizacija koja za glavni cilj svog programa ima promicanje zdravog na ina ivota i prijateljstva me u djecom i mladima. Njihovi ciljevi, pored ostalih aktivnosti, ve im se dijelom ostvaruju kroz cijelo-ljetni nacionalni sportsko-rekreacijski i edukacijski program za djecu i mlade koji je besplatan za sve sudionike. Programom se nastoji djeci i mladima za vrijeme kolskih praznika omogu iti dru enje s vr njacima iz cijele Hrvatske kroz sudjelovanje u kvalitetno organiziranim sportskim natjecanjima i ostalim edukacijskim i zabavnim aktivnostima. Udruga svoj program nudi kao alternativu negativnim ivotnim opredjeljenjima kao to su droga, nasilje i alkoholizam, a koja danas najvi e poga aju upravo djecu i mlade osnovno kolske i srednjo kolske dobi. Njihov slogan stoga ima jasnu poruku: ivimo ivot bez droge jer droga uzima ivot. Udruga Sportske igre mladih trenutno vodi najve i nevladin dru tveni program u Republici Hrvatskoj s preko 50.000 korisnika godi nje, a kroz svoje aktivnosti ele postati i me unarodna sportska organizacija koja e svoje programe organizirati za djecu i mlade cijele Europe kako bi promicali zdrav na in ivota, toleranciju i prijateljstvo. Vrijednosti koje promi u, kao i ozbiljnost njihovog programa, prepoznale su istaknute doma e i me unarodne institucije i pojedinci. Tako se igre odvijaju pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, brojnih ministarstava, Me unarodnog olimpijskog odbora, FIFA-e, UEFA-e itd. Za rad Udruge je iznimno va na i podr ka vrhunskih sporta a i uglednika koji su zna ajni promotori igara. Tako se me u veleposlanicima Igara ubrajaju i David Beckham, Geoffrey Thopmson (potpredsjednik FIFA-e i UEFA-e), zatim hrvatski sporta i kao to su Blanka Vla i i Duje Draganja, te ostali uglednici poput glumca Rade erbed ije. Uz podr ku ire dru tvene zajednice i zajedni kih napora s njihovim partnerima, namjera im je ovaj program iznimne sportske i humanisti ke vrijednosti razvijati i oplemenjivati kako bi okupljao sve vi e djece i mlade i za njihovu dobrobit, radost te bolju budu nost svih nas. U ljeto 2005. godine oko 32 000 djece i mladih je sudjelovalo u programu Igara, to je iznosilo 5,33 % od ukupnog broja kolske populacije u Hrvatskoj. Vode i ljudi Sportskih igara mladih imali su za cilj u sljede e tri do etiri godine privu i u Igre oko 60 000 djece i mladih. Procjenjuje se da danas u Hrvatskoj u sportsko-rekreacijskim aktivnostima sudjeluje 12% gra ana od ega 7% otpada na registrirane sporta e (Bartoluci, 1999.).U usporedbi s podacima iz zemalja Europske Unije, gdje je aktivnih sudionika u sportu oko 30%, vidljivo je kako je to vrlo mali postotak populacije koja se bavi sportom s obzirom na potrebu za tjelesnim vje banjem. Mnoge zemlje Europske Unije ula u znatna financijska sredstva kako bi privukle to ve i broj djece i mlade i u ovakva i sli na sportska doga anja, te je njihov broj u svakodnevnom porastu.

2.1. Organizacijsko ustrojstvo udruge Vode i ljudi Sportskih igara mladih od njihova osnutka nastoje da upravlja ki sustav bude funkcionalan, po mogu nosti jednostavan. Te e tome da organizacijska struktura bude fleksibilna i plitka, a pozicije lanova Udruge u hijerarhijskoj strukturi organizacije su raspore ene tako da osiguravaju brzo i kvalitetno preno enje odluka i povratnih informacija. Organizacijsko ustrojstvo Udruge ine: predsjednik Organizacijskog odbora, dopredsjednik Organizacijskog odbora, izvr ni direktor Organizacijskog odbora, Organizacijski odbor koji broji est lanova, Nadzorni odbor koji se sastoji od lanova van udruge i koordinatori svih upanija zajedno s glavnim koordinatorom natjecanja. Svaka upanija ima svog koordinatora. Koordinator je osoba izabrana od strane Sportskih igara mladih koja je zadu ena za provo enje i organizaciju natjecanja u svojoj upaniji. Zadaci koordinatora su: y pronala enje i anga iranje voditelja y pronala enje i anga iranje sudaca i zapisni ara za pojedine sportove y anga iranje redarske slu be za natjecanje y pronala enje terena za odr avanje Igara y svakodnevno slanje izvje taja direkciji Igara u Splitu y anga iranje radnih skupina( npr. radna skupina koja e biti zadu ena za opskrbu djece vodom tijekom natjecanja) Zadaci voditelja pojedinih sportova su: y na vrijeme obavijestiti pojedince i ekipe o terminima natjecanja y kontrolirati sudce i zapisni are Svake godine u prosjeku od 700 750 ljudi radi na organizaciji Sportskih igara mladih koji za obavljanje tog posla primaju nov anu naknadu. Organizacijski odbor Sportskih igara mladih donosi odluku o visini nov anih naknada Tablica 2.1. Struktura organizacijskog odbora

Izvor. Interni podaci udruge Sportske igre mladih 2.1.2. Organizacija natjecanja Sa upanijskima natjecanjima se zapo inje odmah nakon zavr etka kolske godine. Zavr nica Igara tradicionalno se odr ava u gradu Splitu. U zavr nici sudjeluju najuspje niji predstavnici iz svih upanija to ini ukupan broj od ne to vi e od 2000 sudionika iz tridesetak mjesta i gradova. Natjecanje je besplatno za sve sudionike i potpuno otvoreno za prijave svih slobodno formiranih ekipa i pojedinca, a odvija se u tri kategorije: u enici osnovnih kola od 1. do 5. razreda, u enici 3

osnovnih kola od 6. do 8. razreda i u enici srednjih kola. Sportovi u kojima se djeca i mladi natje u su redom:, rukomet, uli na ko arka, mali nogomet odbojka, odbojka na pijesku, stolni tennis, tenis, ah, badminton, vaterpolo, i grani ar. Nakon zavr etka upanijskog natjecanja koje traje mjesec dana, pobjednici odlaze na regionalno natjecanje u koje su uklju ene po tri upanije iz svake regije. Pobjednici regionalnog natjecanja odlaze na zavr no natjecanje u Split koje se odr ava tijekom kolovoza. Natjecanje traje etiri dana i organizirano je u etiri smjene, s tim da u svakoj smjeni sudjeluje preko 400 djece. Prijevoz, smje taj i hrana su besplatni za sve sudionike zavr nice to se pokazao kao veliki dodatni motiv za to ve im uklju ivanjem djece i mlade i u program Igara. Igre se odvijaju pod geslom ivimo ivot bez droge jer droga uzima ivot. Dodatnim edukacijskim sadr ajima i porukama upozorava se djecu i mlade o svim mogu im negativnim posljedicama konzumiranja droga i alkohola. Tablica 2. Organizacijska shema Igara
ODJEL NATJECANJA ORGANIZACIJA, PROVEDBA I KONTROLA NATJECANJA

ANIMACIJA I PRIJAVE NATJECATELJA Informiranje i animiranje djece i mlade i kroz cijelu godinu o Igrama kroz razli ite akcije, sastanci sa prof. TZK i ravnateljima na stru nim skupovima i seminarima irom Hrvatske, slanje i lijepljenje plakata po svim kolama i sportskim klubovima u Hrvatskoj , irenje informacija u kolama , zaprimanje prijava..

Regionalno natjecanje Organizacija, provedba i kontrola natjecanja, svakodnevna suradnja sa 20 koordinatora, organizacija prijevoza, snimanje s HRT-a i fotografiranje, o bjave rezultata i informacija na web stranicama.

LOGISTIKA Osnivanje radnih skupina, distribucija i kontrola robe po upanijama, skladi tenje, opremanje sportskih terena i snimanja s HRT-a po upanijama.

upanijsko natjecanje Organizacija, provedba i kontrola natjecanja, svakodnevna suradnja sa 20 koordinatora, organizacija snimanja HRT-a i fotografiranja I o bjave rezultata i informacija na web stranicama .

SURADNJA SA OSTALIM ODJELIMA IGARA I PODODJELIMA NATJECANJA Svakodnevna suradnja i razmjena informacija i uskla ivanje istih, proslje ivanje informacij a o natjecanju svim Odjelima, posebno sponzorima, o koli inama proizvoda potrebnih za Igre, sastanci i direktna komunikacija sa sponzorima za potrebe natjecanja svakodnevni sastanci sa svim pododjelima u cilju kontrole provedbe zadataka., sastanci sa Upra vom igara, upoznavanje sa smjerovima razvoja Igara, sastanci i slanja izvje a SportMarku ODJEL UPRAVLJANJA ME UNARODNIM NATJECANJEM Organizacija, provedba i kontrola natjecanja, svakodnevna suradnja sa koordinatorima pojedinih dr ava, upoznavanje koordinatora o svim mogu im zahtjevima organizacije , objave rezultata i informacija na web strani cama

Splitsko upanijsko i regionalno natjecanje Organizacija, provedba i kontrola natjecanja, svakodnevna suradnja sa voditeljima sportova i koordinatorima (Dalmatinske upanije), dogovaranje prijevoza, snimanje s HRT i fotografiranje, te objave rezultata i informacija na web stranicama .

Zavr no natjecanje Aktivnosti: Organizacija prijevoza natjecat elja do Splita (H , autobusi), organizacija do eka i smje taja natjecatelja, predaja dokumentacije natjecatelja i podjela akreditacija i majic a za natjecatelje pri dolasku, o rganizacija izleta za natjecatelje (razgledavanje grada, odlazak na more i sl. ), sastanci s voditeljima natjecatelja (voditelje se upoznaje s onim to je vezano za njihov boravak u Splitu: dogovara se plan aktivnosti za sve dane, raspored natjecanja, autobusi za prijevoz natjecatelja, prehrana za natjecate lje, pravila pona anja u U eni kom domu, sportskim terenima, upoznavanje sa gradom i Igrama. ,opskrba sportskih terena sa sportskom opremom, transparen tima i sponzorskim proizvodima. Provedba natjecanje, Anga man poznatih sporta a za dodjelu medalja i peha ra, snimanje i fotografiranje na tjecanja, prijevoz gradskim prijevozom u Splitu do sportskih terena, organizacija zabave za natjecatelje, anga man animatora za zabavu, a nga man za titarske slu be u objektu sm je taja natjecatelja (U eni ki d om), sportskim terenima i zabavi, anga man osoba zadu ene za Hitna pomo (prijevoz) 24 sata za natjecatelje, te u kona nici i i spra aj natjecatelja. Organizatori su na raspolaganju voditeljim a za sve vrste pitanja i pomo i

Izvor. Interni podaci udruge Sportske igre mladih

2.1.3. Financiranje Igara Sportske igre mladih su neprofitna organizacija koja se financira sredstvima prikupljenim od sponzora i donatora. Sponzori su klasificirani prema visini financijskih sredstava kojim poma u Udruzi. Sukladno tome, postoje generalni sponzori, zlatni sponzori, srebrni sponzori, bron ani sponzori, upanijski sponzori, te donatori. Pristup tra enju sponzora je jasno utvr en i definiran. Naj e i na in na koji se kontaktiraju potencijalni sponzori je telefonskim putem kojim se dogovara sastanak s predsjednikom ili direktorom uprave potencijalnog sponzora. Zanimljiva je injenica kako se najmanji napori ula u upravo u pronala enje sponzora. Razlog tomu le i u injenici da su danas Sportske igre mladih jedna od najja ih sportskih udruga u ovom dijelu Europe, te sponzori sami iniciraju sastanak s njima ele i biti dio njihove organizacije. Neke od kompanija imaju marketin ki interes ( Ferrero, Coca Cola, T Com...), a neke kroz sudjelovanje u Igrama ispunjavaju svoju moralnu obvezu (HEP, INA, Hrvatske ume, Hrvatske vode, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi itd.). Generalni sponzori Sportskih igara mladih su Bistra i Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o., zlatni sponzori su Uniqa osiguranje d.d., Nutella, Grad Zageb, srebrni sponzori su Hrvatska po ta d.d., T-Com, Hrvatska lutrija d.o.o., Hrvatske ume d.o.o., Hrvatske vode d.o.o, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, bron ani sponzori su Hrvatske eljeznice do.o., Aquarius grupa d.o.o., Fotex d.o.o., INA d.d., Terra media d.o.o. Luminus studio d.o.o., Pliva d.d., Varteks d.d., Jadrankamen d.o.o., Emmezeta. Bud et Sportskih Igara Mladih za 2009. iznosio je pribli no deset milijuna kuna. 3. SWOT analiza SWOT analiza je jedna od instrumenata koji slu i menad erima u kreiranju strategije. Ova kvalitativna analiti ka metoda nastoji kroz analizu etiri imbenika prikazati snage, slabosti, prilike i prijetnje odre ene pojave ili situacije. Me utim, treba uzeti u obzir da se radi o subjektivnoj metodi. Svako poduze e mora voditi ra una o unutra njem i vanjskom okru enju. Pod ovom se analizom podrazumijeva prikaz unutra njih snaga i slabosti organizacije i vanjskih prilika i prijetnji s kojima se organizacija susre e.
Snage u internom okru enju 1. Brz i lagan pristup sponzorima 2. Mladi tim stru njaka, multidisciplinaran uz vanjske suradnike 3.Izra ene promotivne aktivnosti u pojedinim upanijama. 4.Motivirano i obu eno osoblje 5.Povezanost s javno u na lokalnoj, upanijskoj i dr avnoj razini 6.Mogu nost brze prilagodbe promjenama na tr i tu 7.Udruga na kraju svake godine ostavlja sigurnosnu financijsku rezervu kako bi mogla djeci omogu iti natjecanje ako bi do lo do iznenadnih promjena u eksternom okru enju te se na taj na in osigurava kontinuiran rad Udruge 8.Efikasno upotreba informati ke tehnologije 9.Povezanost pro logodi njih uspjeha sa ovogodi njim financiranjem 10.Sponzori cijene i prepoznaju rad Udruge 11.Op enito dobra suradnja sa Gradom, pokroviteljima i institucijama 12.Veliki broj suradnika i volontera 13.Zaposlenici imaju izra ene karakteristike timskom radu i inovacijama Prilike u eksternom okru enju 1. Na tr i tu ima prostora za organizaciju natjecanja djece pred kolske dobi, tj. natjecanje me u vrti ima 2. Slaba konkurencija 3. Uklju ivanje novih lanova u rad Udruge Slabosti u internom okru enju 1.Nedostatan broj stru nog osoblja potreban za otvaranje poslovnica u svim upanijama 2.Neuspjeh u provo enju pojedinih marketin kih aktivnosti u pojedinim upanijama 3.Volonterski rad je malo ili nikako pla en 4. Ljudi se iscrpljuju nakon nekog vremena (tzv.burn out) 5.Zalaganje samo pojedinih lanova 6.Nedostatak organizacijske infrastructure potrebne za irenje koncepta Igara i na druge zemlje 7.Sponzori su jedini i osnovni izvor prihoda

Prijetnje u eksternom okru enju 1. Nezainteresiranost mladih 2. Nedostatak entuzijazma 3. Konkurencija ostalih udruga za isti kola sredstava na MZSS.

4. Mogu nost me unarodne ekspanzije 5. Prepoznatljivost u javnosti 6. Mogu nost zapo ljavanja u Udruzi 7. Me unarodna prepoznatljivost i suradnja 8. Komunikacija s medijima, novinama, TV 9. Mogu nost privla enja ve eg broja sponzora 10. Smanjenje tro kova detaljnom razradom poslovnog plana 11. Informirati gra ane o radu Udruge 12. Sura ivati sa kolama i fakultetima 13. Suradnja s ostalim Udrugama 14. Otvaranje podru nice u Zagrebu 15. Kori tenje dru tvenih mre a za upoznavanje djece s programom Sportskih Igara Mladih 16. Nacionalna i me unarodna podr ka 17. Pozitivna klima i okru enje za djelovanje budu i da Sportske igre mladih djeluju u Splitu koji se smatra sportskim gradom

4. Konkurencija Hrvatski kolski Sportski Savez ( neprofitna organizacija, spadaju pod ogranak Ministarstva znanosti obrazovanja i porta te ih Ministarstvo u potpunosti financira. Hrvatski portski savez organizira natjecanje u 10 sportova kao i Sportske Igre Mladih, ali u periodu dok traje kola) 5. Gospodarska kriza (odustajanje sponzora, pote ko e u privla enju istih) 6. Slab odaziv prijavljene djece u pojedinim upanijama.

U Zagreba koj upaniji, a naro ito u samom gradu Zagrebu, dogodilo se to da se nedovoljan broj djece i mladih prijavio za sudjelovanje u Sportskim igrama mladih. Uzrok tomu se krije u nedovoljnom marketin kom anga manu Udruge, to je rezultiralo u neiformiranosti djece i kola o odr avanju same manifestacije. Za potrebe slu aja uspore eni su podaci o broju sudionika u natjecanjima iz 2009. godine za Splitsko-dalmatinsku upaniju, Zagreba ku upaniju i grad Zagreb. 1. Splitsko-dalmatinska upanija U Splitsko-dalmatinskoj upaniji natjecanje se provodi ve trinaest godina zaredom, te je upravo u ovoj upaniji najve i odaziv djece za sudjelovanjem u Igrama, a sama organizacija natjecanja je na najvi em nivou. Cilj Udruge je takvu kvalitetu natjecanja i takav odaziv djece osigurati u svim upanijama Republike Hrvatske. Broj djece koja se prijavljuju za sudjelovanje u Sportskim igrama mladih je iznosio oko 6-7% djece kolske dobi, ali to se odnosilo na itavu upaniju gdje ima oko 70.000 djece ove kolske dobi. U gradu Splitu taj je postotak bio i ve i od one zami ljene brojke od 10% cjelokupne populacije kolske djece. Krajnji cilj Udruge je dosti i taj postotak na razini cijele dr ave. Naime, najve i broj djece na natjecanju iz Splitsko-dalmatinske upanije dolazio je upravo iz Splita, to je bilo i za o ekivati s obzirom da je Udruga osnovana u Splitu. 1. Zagreba ka upanija U Zagreba koj upaniji se natjecanje odr avalo u manjem broju sportova nego u drugim upanijama jer su uvjeti i interes djece za odre ene sportove (vaterpolo i badminton) bili nedovoljni i/ili nepostoje i. U Zagreba koj upaniji ima oko 35.000 djece kolske dobi, tako da broj djece koja su sudjelovala u 2009. nije zadovoljavaju i, odnosno samo se njih 921 prijavilo za sudjelovanje u Igrama to iznosi pora avaju ih 2.63%. Iako je zabilje en neznatan porast broja djece s obzirom na pro lu 2008. godinu, jo uvijek je ta brojka izuzetno mala. Karakteristi no za ovu upaniju da nema pravi upanijski centar, nego vi e gradova podjednake veli ine, a u svakom od njih je zabilje en interes za pojedini sport. Tako je najve i interes za nogomet u Velikoj Gorici, rukomet u Dugom Selu, odbojku u Samoboru itd. 2. Grad Zagreb Godine 2009 u gradu Zagrebu se nisu odr ala natjecanja iz vaterpola i aha jer je odaziv djece bio pora avaju i. Marketin ki dio je neefikasno izveden u Zagrebu i dogodilo se to da djeca jednostavno nisu bila upoznata s doga anjima vezana uz Sportske igre mladih. Naime, djece kolske dobi u Zagrebu ima oko 110.000 dok se na Sportske igre mladih prijavilo samo 724, odnosno 0.66%.

3.1. Tablica broja sudionika po upanijama u 2009. godini

SUDIONICI PO UPANIJAMA SPLITSKODALMATINSKA Struktura/sport ukupno % Mali nogomet 3140 68,65% Rukomet 540 11,81% Odbojka 228 4,98% Uli na ko arka 180 3,94% Tenis 80 1,75% Stolni tenis 84 1,84% Odbojka na pijesku 122 2,67% ah 65 1,42% Vaterpolo 120 2,62% Badminton 15 0,33% UKUPNO 4574 100% Izvor. Interni podaci udruge Sportske igre mladih UPANIJA ZAGREBA KA ukupno 400 180 24 60 72 40 24 119 0 2 921 % 43,43% 19,54% 2,61% 6,51% 7,82% 4,34% 2,61% 12,92% 0,00% 0,22% 100% GRAD ZAGREB ukupno 380 120 60 92 13 16 16 4 12 11 724 % 52,49% 16,57% 8,29% 12,71% 1,80% 2,21% 2,21% 0,55% 1,66% 1,52% 100%

Iz podataka u Tablici 3.1. vidljjivo je kako se broj djece koja sudjeluju u Igrama pove ao u odnosu na brojke iz ljeta 2005. godine kada je oko 32 000 djece i mladih je sudjelovalo u programu Igara, to je iznosilo 5,33 % od ukupnog broja kolske populacije u Hrvatskoj. Vode i ljudi Sportskih igara mladih imali su za cilj u sljede e tri do etiri godine privu i u Igre oko 60 000 djece i mladih 4. Marketing U literaturi nailazimo na razli ite definicije marketinga. Me u naj e e prihva enima je ona autora Kotlera (2007, 6) koji nagla ava potrebu za druga ijim promi ljanjem marketinga te ga definira kao socijalni i upravlja ki proces kojim pojedinci i skupine dobivaju to trebaju i ele putem stvaranja i razmjene proizvoda i vrijednosti s drugima. U samoj sr i rije i marketing nalazi se rije tr i te (market eng.prijevod tr i te) to upu uje na potrebu poznavanja promatranog tr i ta, a naro ito potreba i potra nje ciljnih skupina kako bismo mogli kvalitetno planirati marektin ke aktivnosti. Planiranje marketing kih aktivnosti predstavlja proces kojim organizacija predvi a budu a tr i na doga anja te definira na in na koji e ostvariti postavljene marketin ke ciljeve. Marketing ima nekoliko zada a: Distribucija informacija jedna od va nijih zada a marketinga. Problem Udruge Sportske igre mladih nije u distribuciji informacija o svojim programima i radu Udruge potencijalnim donatorima, ve potencijalnim korisnicima kako bi osigurali da su oni upoznati s doga ajima koje Udruga organizira i programima koje nudi. Razvijanje i unapre enje usluge Usluge koje nude Igre trebaju biti sustavno razvijane, i unapre ivane prema potrebama i eljama korisnika. Kori tenje marketin kih alata i istra ivanja tr i ta omogu uje dobivanje informacija o tome to korisnici usluga preferiraju. Izgradnja reputacije Dobra reputacija je klju na za opstanak Udruge. Ona poma e zadr ati postoje e korisnike, te privu i nove. Prikupljanje sredstava U inkovitim marketingom pove ava se zainteresiranost donatora za organizaciju. Podizanje svijesti Kao organizacija koja je dru tveno svjesna, udruga Sportske igre mladih te i ka pove anju svijesti ljudi o problemima s kojima se susre u mladi kroz aktivnosti koje e biti provedene. Podizanje ili izgradnja svijesti je va na za dru tvo kao cjelinu zbog toga to postaje sredstvo usmjeravanja pa nje na va ne teme kao to su upotreba alkohola i droga me u mladima. Marketin kim planiranjem organizacije dobivaju mogu nost prilago avanja promjenama u okolini, predvi anju promjena te priliku da na njih reagiraju na vriijeme. Marketing neprofitne organizacije nije u tome iznimka. Naprotiv, neprofitne organizacije djeluju na tr i tima na kojima se moraju 7

natjecati s drugim neprofitnim organizacijama gdje moraju sebe predstaviti iroj javnosti i doprijeti do ciljnih skupina. Koristi od primjene marketinga u neprofitnim organizacijama su vi estruke (Pavi i 2007): y Identificiranje svih sudionika/ciljnih grupa u djelovanju organizacije i utvr ivanje njihovih potreba, y Uspje nije zadovoljavanje utvr enih potreba sudionika/ciljnih grupa y Kvalitetnije osiguravanje resursa za djelovanje i osiguravanje financijske stabilnosti y Osmi ljavanje programa komunikacije organizacije s okru jem 4.1. Ciljno tr i te Sportskih igara mladih Pod ciljnim tr i tem podrazumijevamo specifi nu grupu korisnika na ih usluga. Ciljno tr i te Udruge su djeca i mladi koje dijelimo s obzirom na; regionalne faktore, dob, spol i sport kojim se bave. Ciljno tr i te donatora je okarakterizirano po njihovim regionalnim interesima ili aktivnostima. Va no je razumjeti ciljno tr i te iz razloga to poma e odre ivanju i definiranju javnosti i publike na koju e va e aktivnosti vezane za marketing biti fokusirane. Uz koncept ciljnog tr i ta vezuje se i koncept pona anja korisnika usluga, to se u konkretnom slu aju odnosi na pona anje djece i mlade i, ime dobivamo jasnu sliku i smjernice o daljnjem djelovanju na istu skupinu. Ovim pristupom poku avamo razumjeti na koji na in pristupiti potencijalnom korisniku na e usluge, to ga motivira, koje su njegove navike, to utje e na njegov proces dono enja odluka i sl. to je marketing menad er svjesniji ovih osnovnih karakteristika ciljnog tr i ta, to e i marketing biti uspje niji. Zadatak marketinga je ne samo privu i korisnike usluga, ve i izgraditi i odr ati imid i reputaciju Udruge. Cilj marketinga je efektivna komunikacija izme u organizacije i ciljnog tr i ta, kroz istra ivanje tr i ta, odnosa sa javno u i promocije, kao i kroz odnose sa medijima. 5. Prijedlozi promotivnih programa Mogu a rje enja problema vezanog uz nedovoljan odaziv djece i mladih u Zagreba koj upaniji kriju se u izgradnji marketin ke strategije posebno za to podru je kao i u izgradnji i usavr avanju interpersonalnih i komunikacijskih vje tina upravitelja projekta. Osim osobnih vje tina, potrebno je istaknuti interpersonalne i komunikacijske vje tine. Prema Katzu ( iber, Sikavica, Voki , 2005, 4) svi menad eri trebaju imati tehni ka znanja i vje tine, znanja i vje tine u opho enju s ljudima, te konceptualna znanja i vje tine. Dalje, upravitelji projekta Sportske igre mladih moraju imati i ira znanja i vje tine od samog pra enja projekta kroz projektnu metodologiju. Posebne vje tine se o ekuju na polju takozvanih soft skills vje tina rad s ljudima, upravljanje krizom, pregovaranje, prezentacijske vje tine, upravljanje financijama itd. Pojedine osobe ove vje tine ve imaju ugra ene u svojoj osobnosti, ali ve ina te vje tine mo e razviti i formalno kroz edukacijske programe, itanje stru ne literature i svakodnevnu praksu. Direktni marketing je metoda direktne komunikacije sa ciljnom populacijom. Direktni marketing se generalno radi kroz telemarketing, slanje pisama i pozivnica po tom direktno na adresu, ili dostavljanjem na ku na vrata. U dana nje vrijeme se sve vi e prakticira direktni marketing putem Interneta. Direktni marketing mo e biti vrlo korisna strategija za aktivnosti prikupljanja financijskih sredstava. Promotivne aktivnosti treba odr avati u gradskim centrima i prometnim mjestima gdje mogu privu i ve i broj djece i mladih. Promotivne aktivnosti poma u pobolj anju reputacije Udruge kao i promicanju njenih aktivnosti .Osim toga, kori tenjem direktnih promotivnih aktivnosti odmah se dolazi do povratnih informacija ciljnih skupina. Udruga bi tako er trebala imati ljude zadu ene za promoviranje i razvoj pozitivnog imid a u zajednici. Odnosi s javno u se bave aktivnostima vezanim za izgradnju imid a i reputacije Udruge. Ovo uklju uje koordinaciju s odjelom za marketing, uredom glasnogovornika i svim ostalim odjelima koji u estvuju u eksternoj komunikaciji. Publiciranje je marketin ka aktivnost koja se uobi ajeno najmanje koristi. Pod njom podrazumijevamo aktivnosti koje poduzimaju stru jnjaci iz udruge kako bi javnosti predstavili svoja iskustva i rezultate rada u lokalnim novinama, kroz objavljivanje lanaka ili eseja u asopisima ili novinama. Jedna od mogu nosti je kreiranje vlastitih novina, koje se mogu distribuirati na klasi an na in ili slati putem e-mail to je znatno jeftinije. 8

Nedostatak ove tehnike je to ona oduzima puno vremena i truda osoblju, me utim, tro kovi su mali, a korist (i za organizaciju i za autora lanka) je velika ( Perry, V. (2001). Prijedlozi upraviteljima projekta Sportske igre mladih za pobolj anje marketing strategije navedeni su u Tablici 5. Tablica 5. Prijedlozi mogu ih rje enja 1. Lobiranje velikim agencijama za ogla avanje da ih sponzoriraju, tj. budu pokrovitelji na na in da 2. 3. 4.

5. 6. 7. 8. 9.

10. 11.

12.

planiraju marketin ke aktivnosti vezane za zakup medijskog prostora na podru je grada Zagreba. Lobiranje lokalnim televizijama i radiopostajama na tome podru ju da ih mjesec dana prije po etka Igara intezivno reklamiraju Snimanje spotova s veleposlanicima kao to je npr. Blanka Vla i gdje oni pozivaju mlade na sudjelovanje u natjecanjima. Spotovi se mogu vrtjeti na dr avnoj i komercijalnoj televiziji mjesec dana unaprijed. Lobiranje kod ZET-a (Zagreba ki elektri ni tramvaji) da ih sponzoriraju na na in da oblijepe tramvaje reklamom Sportskih igara mladih, zatim lobiranje kod poduze a kao to su Marmi media d.o.o. i Eko media d.o.o da ih sponzoriraju na na in da im omogu e besplatno ogla avanje na billboardovima i city light reklamama u kriti nim gradovima. Lobiranje kod gradske uprave Grada Zagreba Anga iranje postoje ih i novih veleposlanika u organiziranim promocijama u kolama ili npr. u knji nicama gdje bi oni djecu i mlade upoznavali s konceptom Igara i poticali ih na sudjelovanje. Pronalazak novih volontera ili zapo ljavanje novih djelatnika koji bi odgovarali sredi njoj poslovnici u Splitu i dobivali upute o promicanju Sportskih igara mladih obilaskom kola zagreba ke upanije. Ogla avanje putem tiska (novine, asopisi, bro ure, letci...), plakata/postera na javnim mjestima (na autobusnim stanicama, itd), radio/TV reklame, Internet/web stranice ili web reklame. Izjave za medije ( tisak, radio, TV itd) su sa eci informacija koje organizacije objavljuju u sredstvima javnog informiranja kako bi se javnost informirala o nekom doga aju ili problemu. Udruga bi trebala sama pozivati novinare na sva sportska doga anja i obavje tavati ih o aktivnostima Udruge Konferencije, seminari, sajmovi Velika okupljanja pru aju dodatne mogu nosti za promicanje rada i programa Udruge te za susrete s drugim stru njacima iz istog podru ja interesa kako bi razmijenili svoja iskustva. Elektronske novine Kreiranje informativnih elektronskih novina s opisima natjecanja, iskustvima sudionika i kalendarom doga anja koje e se sedmi no ili mjese no e-mailom distribuirati zainteresiranim subjektima (udrugama, me unarodnim organizacijama). Lokalni mediji Odr avanje pozitivnih odnosa s lokalnim medijima (novine, TV, radio..)

ZAKLJU AK U dana njem turbulentnom okru enju koje karakterizira visoka neizvjesnost okoline postavljaju se novi izazovi pred neprofitne organizacije. Uloga menad menta na svim razinama je klju na za uspje no poslovanje suvremenih neprofitnih organizacija kao i u stvaranju i upravljanju sportskorekreacijskim doga ajima. Bez obzira na veli inu organizacije, kao i na izgled njene strukture, od iznimne va nosti je u plan marketinga uklju iti ljude s razli itih nivoa organizacijske piramide. U primjeni suvremenog menad menta, posebno zna ajnu ulogu imaju znanja i vje tine samih menad era pa kreativan, inovativan i sposoban menad er predstavlja klju ni faktor koji utje e na stvaranje konkurentskih prednosti neprofitnih organizacija, a jasno definirana marketing strategija nu no oru e bez kojeg opstanak i razvoj neprofitne organizacije nije mogu . Reference:
1)Bo inovi D., Nedovi D., Erceg M.: Sportske igre mladih najmasovnija sportska manifestacija za djecu i mlade, Ljetna kola kineziologa Hrvatske http://www.hrks.hr/skole/15_ljetna_skola/75.pdf 2)Batoluci M. (1999.). Ekonomski aspekti sporta i turizma. UNESCO, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Fakultet za fizi ku kulturu. Zagreb. str.10.

3).Bo inovi D. (2003.). Sportske igre mladihnacionalna sportsko-rekreacijska manifestacija za u enike osnovnih i srednjih kola. Zbornik radova 12. ljetne kole pedagoga fizi ke kulture Republike Hrvatske, Rovinj, str. 198-201. 4).Dr avni zavod za za titu obitelji, materinstva i mlade i (2002.). Nacionalni program djelovanja za mlade. Zagreb 5)Kotler, Ph. (2006).: Kotler o marketingu, Masmedia: Poslovni dnevnik, Zagreb 6)Hodak, Z., Hodak, M. (2005),: Uloga menad menta u razvoju sportsko-rekreacijskih programa u turizmu, TVT d.o.o., Zagreb, Visoka poslovna kola, Zagreb 7)Sikavica, P., iber, Voki (2008).: Temelji menad menta, kolska knjiga, Zagreb 8)Perry, V. (2001): Strategije marketinga za NVO-e, Sarajevo International Rescue Committee, Bosna i Hercegovina 9)Pavi i , J.(2003): Strategija marketinga neprofitnih organizacija, Masmedia Zagreb 10)Pavi i , J. (2007): Marketing neprofitnih organizacija, Zagreb www.logincee.org/file/21338/library posje eno na dan 23.03.2011.( 10)Weihrich, H.& Koontz, H., (1994): Mened ment, MATE, Zagreb

10