1

RI RAMANARPANAM ASTU SAMOISTRAIVANJE The Collected Works of Ramana Maharshi Edited by Arthur Osborne V izdanje 1979. Objavio: T. N. Venkataraman President, Board of Trustees, ri Ramanaramam Tiruvannamalai, South India Samoispitivanje je prvo djelo koje je Mahari napisao, oko 1901., znai kada je imao dvadeset i dvije godine. Ve je bio jani, odnosno Mudrac sa savrenom spoznajom Jastva, u blistavom blaenstvu Boanskog znanja. U to vrijeme je ivio u peini Virupaka na brijegu Arunaala. Oko njega se ve okupila grupa uenika. Iako nije dao zavjet utnje, u stvari, on je rijetko govorio i stoga je napisao svoje odgovore na neka pitanja koja mu je postavio Gambiram Seaja, jedan od najranijih poklonika, koji ih je prepisao u svoj dnevnik. Nakon njegove smrti dobili smo ovaj dnevnik od njegovog brata, a pitanja i odgovore je za tisak priredio Matananda i sa Bhagavanovim odobrenjem objavio pod naslovom Viara Sangraham ili Samoispitivanje. Zatim su ona izmijenjena da bi dobila oblik eseja. U ovom dijelu je prihvaen njihov prvobitni oblik. Nema mladenatva i nezrelosti u ovom dijelu. Uitelj je pisao sa vjerodostojnou potpunog duhovnog znanja, isto kao u svojim kasnijim godinama. Kao sva njegova izlaganja, usmena kao i pismena, i ovo se bavi praktinim pitanjima puta ka spoznaji Jastva, a nikad jalovom teorijom. Meutim, ono se razlikuje od kasnijih izlaganja u jednom znaajnom pogledu: po tome to opisuje ne samo put Samoispitivanja ve i druge; meditaciju o svojoj istovjetnosti sa Jastvom i yogiki put zasnovan na kontroli daha. On sam je nalagao samo Samoispitivanje i predaju Guruu. Govorio bi: Postoje dva naina: pitaj se "Tko sam ja?" ili se predaj. Zato je poeo govoriti o manje direktnim i sloenijim metodama u ovom prvom izlaganju? Razlog koji je oigledno mogu je, da je uenik za koga je to napisano, ve itao knjige o ovim razliitim metodama, te se najprije trebalo dati openito izlaganje o njima, prije uputstva koje bi imalo doivotno znaenje za ono to je sam nalagao. Mada su opisane, ove druge metode, zasigurno, jedva da se preporuuju. Kontrola daha koja se opisuje, naravno, nije puka fizika vjeba. Duhovni smisao vjebe je ono to od nje ini sloenu znanost/nauku. "Nauka" je uistinu prava rije za nju, poto je ona tradicionalna indijska nauka samoproienja. To je ini teko razumljivom za zapadnog itatelja koji o tome nema osnovnog prethodnog znanja naroito zbog toga to, kao svaka nauka, ona posjeduje svoj struni rjenik, koji ne doputa da se napravi ispravni prijevod bez duih napomena. Trebamo imati u vidu da je Mahari pri pisanju ovog izlaganja znao da moe raunati na struno znanje o danoj nauci onih za koje je pisao. Zapadnim itateljima e biti utjeha da se sjete kako on nije ni preporuio ni nalagao ovaj put, a u svojim kasnijim djelima ga je jedva i spominjao. Za njih nije potrebno da ue njegove strune izraze. Priziv: Da li postoji neki nain oboavanja Vrhovnog koji je sve, osim da se vrsto bude Njime? 1. Uenik: Uitelju! Kojim se sredstvom postie stanje vjenog blaenstva, zauvijek lieno patnje? Uitelj: Pored iskaza u Vedama da gdje god postoji tijelo, postoji patnja, ovo je takoer neposredno iskustvo svih ljudi; zato, ovjek treba istraivati svoju vlastitu prirodu koja je vjeno bestjelesna i treba ostati takvim. Ovo je sredstvo da se postigne to stanje. 2. Uenik: to se podrazumijeva pod iskazom da ovjek treba ispitati svoju istinsku prirodu i razumjeti je? Uitelj: Iskustva kao to su "ja sam otiao; ja sam doao; ja sam bio; ja sam uinio", svakome dolaze prirodno. Zar se iz ovih iskustava ne vidi kako je svjesnost "ja" subjekt tih razliitih akcija? Ispitivanje prirode te svjesnosti i ostajanje samim sobom je nain kako da se, putem ispitivanja, razumije svoja istinska priroda.

www.yogacentar.hr

3. Uenik: Kako trebamo istraivati "Tko sam ja"? Uitelj: Akcije kao to su "ii" i "doi" pripadaju samo tijelu. Stoga, kada netko kae "ja sam otiao, ja sam doao", to se svodi na iskaz da je tijelo "ja". No, moe li se za tijelo rei da je svjesnost "ja" poto ono nije postojalo prije no to se rodilo, sastavljeno je od pet elemenata, nepostojee je u stanju dubokog sna i kada umre postaje le? Da li se za ovo tijelo koje je inertno poput klade, moe rei kako svijetli kao "ja-ja"? Stoga se na svjesnost "ja" koja se isprva pojavljuje u odnosu na tijelo, razliito upuuje kao na samoobmanu (tarbodam), egoizam (ahamkaru), neznanje (avidyu), mayu, neistou (malu), i individualnu duu (jivu). Kako moemo da ovo ne ispitujemo? Nije li namijenjeno za na spas putem ispitivanja to to svi spisi proglaavaju da je unitenje "samo-obmane" osloboenje (mukti)? Zato, ostavljajui le-tijelo kao le i ne izgovarajui rije "ja", ovjek treba udno da ispituje ovako: "Dakle, to je to to se javlja kao "ja"? Tada e u Srcu zasjati neto nalik na svjetlo u obliku "ja"-"ja" bez rijei. To znai da e, nakon to nestane ograniena svijest i mnotvo misli, sjati ista svijest sama po sebi, koja je jedina i neograniena. Ako se ona zadri i ostane se u stanju mirovanja, osjeaj "ja sam tijelo" e biti potpuno uniten, a na kraju i konana misao, tj. oblik "ja" e i sam ieznuti kao vatra gorueg kamfora. Veliki mudraci i spisi proglaavaju da je samo to Osloboenje. 4. Uenik: Kada se ispituje korijen "samoobmane" koji je u obliku "ja", ini se da se javlja bezbroj razliitih misli svake vrste i nijedna posebna misao "ja". Uitelj: Bez obzira da li se pojavljuje prvi pade, nominativ, reenice u kojima se pojavljuju ostali padei imaju za osnovu nominativ; slino tome, sve misli koje se pojavljuju u srcu imaju kao svoju osnovu egoizam, koji je prvi mentalni oblik "ja", spoznaja u obliku "ja sam tijelo"; stoga je uzrok i izvor pojave svih ostalih misli pojava egoizma; zato, ako se uniti samoobmana u obliku egoizma koja je korijen iluzornog drveta samsare, sve ostale misli e u potpunosti nestati kao drvo iupano iz korena. Kakve god se misli pojavljivale kao prepreka neijoj sadhani ne smije se dopustiti umu da ide za njima, ve ga treba primorati da poiva u svom Jastvu koje je Atman; ovjek treba ostati svjedok svega to se deava, prihvaajui gledite "neka se i dogodi neto najudnije, neka, hajde da vidimo!?" Ovo treba biti njegovo vjebanje. Drugim rijeima, ovjek se ne treba poistovjeivati s pojavama; on nikad ne treba da ostavi svoje Jastvo. Ovo je prikladno sredstvo za unitenje uma (manonasa) koji je prirode gledanja na tijelo kao na Jastvo, a to je uzrok svih ranije navedenih prepreka. Ovaj metod koji lako unitava egoizam, zasluuje da se nazove predanou (bhakti), meditacijom (dhyana), koncentracijom (yoga), i znanjem (jana). Kako Bog ostaje prirode Jastva, sjajei kao "ja" u srcu, kako spisi proglaavaju da je sama misao ropstvo, najbolja vjeba je ostati nepokretan, nikada Ga ne zaboravljajui (Boga, Jastvo), nakon to se u njemu, na bilo koji nain, rastopi na um. Ovo je zakljuno uenje Spisa. 5. Uenik: Da li je ispitivanje samo sredstvo za odstranjivanje pogrenog uvjerenja da je Jastvo grubo tijelo, ili je, takoer, sredstvo za odstranjenje pogrenog uvjerenja da je Jastvo suptilno i kauzalno tijelo? Uitelj: Ostala tijela se odraavaju zahvaljujui grubom tijelu. U pogreno uvjerenje u obliku "ja sam tijelo" ukljuena su sva tri tijela koja se sastoje od pet omotaa. A unitenje pogrenog uvjerenja da je Jastvo grubo tijelo je ujedno unitenje pogrenog uvjerenja da su ostala tijela Jastvo. Tako je ispitivanje sredstvo za odstranjenje pogrenog uvjerenja da je Jastvo bilo koje od tri tijela. 6. Uenik: Kako postoje razliite modifikacije/preinaenja unutranjeg organa, tj. manas (refleksija, umovanje), buddhi (intelekt), itta (memorija), ahamkara (egoizam,ego), kako se moe rei da je samo unitenje uma osloboenje? Uitelj: U knjigama koje objanjavaju prirodu uma, postavlja se ovako: Um se formira zgunjavanjem suptilnog dijela hrane koju jedemo; on se razvija sa strastima kao to su vezanost i odbojnost, elja i bijes; budui da je zbir umovanja, intelekta, memorije i egoizma, on dobiva zajedniki naziv u jednini, "um"; osobine koje ima su miljenje, opredjeljivanje, itd.; poto je objekt svijesti (Jastva), on je ono-to-vidimo, inertan; iako je inertan, ini se da je svjestan, zbog sjedinjavanja sa svijeu (poput usijane lopte od elika); on je ogranien, nije vjean, podijeljen je i promjenljiv kao vosak, zlato, svijea, itd.; on je prirode svih elemenata (pojavnog postojanja); njegovo sjedite je lotos srca, isto kao to je sjedite osjetila vida oko, itd.; on je dodatak individualne due; mislei o nekom objektu, on se preobraava u jedan modalitet i, zajedno sa znanjem koje je u mozgu, tee kroz pet osjetilnih tokova i biva mozgom (to

www.yogacentar.hr

jest zajedno sa znanjem) pridruen objektima i tako spoznaje i percipira/doivljava objekte i postie zadovoljenje. Ta supstancija je um. Kao to se jedna ista osoba naziva razliitim imenima zavisno od funkcija koje obavlja, tako se jedan te isti um naziva razliito: um, intelekt, memorija i egoizam zbog razliitog modaliteta a ne zbog neke stvarne razlike. Sam um ima oblije svega, tj., due, Boga i svijeta; kada putem znanja poprimi oblije Jastva, prisutno je osloboenje, koje je prirode Brahmana: ovo je Uenje. 7. Uenik: Ukoliko su um, memorija i egoizam jedno te isto, zato se navodi da su njihova sjedita razliita? Uitelj: Istina je kad se kae da je grlo sjedite uma, lice ili srce sjedite intelekta, pupak memorije, a srce, odnosno sarvanga, egoizma; iako se ovako razliito navodi, za zbir ovih, to jest za um odnosno unutranji organ, sjedite je samo srce. Ovo se zakljuno proglaava u Spisima. 8. Uenik: Zato se kae da samo um, koji je unutranji organ, svijetli kao da je oblije svega, to jest due, Boga i svijeta? Uitelj: Kao glavno sredstvo spoznavanja objekata, osjetilni organi su vanjski i stoga se nazivaju vanjskim osjetilima; a um se naziva unutranjim osjetilom poto je unutra. No, razlika izmeu unutranjeg i vanjskog postoji samo u odnosu (s obzirom) na tijelo; u stvari, nema ni unutranjeg ni vanjskog. Priroda uma je da ostaje ist kao eter. Ono na to se upuuje kao na srce ili um je grupiranje elemenata (pojavnog postojanja) koji se javljaju kao unutranji ili vanjski. Tako da nema sumnje kako su sve pojave koje se sastoje od imena i oblija samo prirode uma. Sve to se pojavljuje vani, u stvari je unutra, a ne vani; iz razloga da se ovako prouava, u Vedama se takoer sve opisuje kao da je prirode Srca. Ono to se naziva Srcem nije nita drugo do Brahman. 9. Uenik: Kako se moe rei da srce nije nita drugo do Brahman? Uitelj: Iako Jastvo ima svoja iskustva u stanjima budnosti, sanjanja i dubokog spavanja, prebivajui po redu u svakom od njih, u oima, grlu i srcu, u stvari, ono zapravo nikad ne naputa svoje glavno sjedite, srce. U lotosu srca, koji je priroda svega, drugim rijeima u eteru/prostoru uma, svjetlost Jastva sja u obliku "ja". Poto ovako sja u svakome, na samo Jastvo se upuuje kao na svjedoka (saki) i transcendentno (turiya, doslovno, etvrto). Vrhovni Brahman lien "ja", koji svijetli u svim tijelima kao unutranjost svjetlosti u obliku "ja", je eter Jastva (odnosno eter Znanja): samo on je apsolutna Stvarnost. To je nad-transcendentno (turiyatita). Stoga, kae se da ono to se naziva srcem nije nita drugo do Brahman. tovie, iz razloga to Brahman sja u srcima svih dua kao Jastvo, naziv "Srce" je dat Brahmanu. Kada se znaenje rijei hridayam razloi na "hrit-ayam", ona oznaava, u stvari, Brahmana. Odgovarajui dokaz injenice da Brahman, koji sja kao Jastvo, prebiva u srcu svakog, je to to svi ljudi, kada kau "ja", upuuju na sebe pokazujui desnu stranu grudi. 10. Uenik: Ako je itav univerzum u obliju uma, zar iz toga ne proizlazi da je univerzum iluzija? Ako je to sluaj, zato se u Vedama spominje stvaranje univerzuma? Uitelj: Nema nikakve sumnje da je univerzum puka iluzija. Glavni cilj Veda je da otkriju istinu Brahmana, nakon to prikau da je vidljivi univerzum laan. Ovo je jedini razlog, i nijedan drugi, zato Vede prihvaaju stvaranje svijeta. Nadalje, manje sposobne osobe se poduava o postepenom stvaranju, to jest, o postupnoj evoluciji prakrti (prvobitne prirode), mahattattve (kozmikog intelekta), tanmatri (suptilnih elemenata/esencija), bhutta (grubih elemenata), svijeta, tijela itd., iz Brahmana: dok se sposobnije poduava o trenutnom stvaranju, to jest da je ovaj svijet osvanuo kao san uslijed ovjekovih vlastitih misli izazvanih nedostatkom spoznavanja sebe kao Jastva. Dakle, po injenici da se stvaranje svijeta opisuje na razliite naine, jasno je da smisao Veda lei samo u tome da pouava o istinskoj prirodi Brahmana, nakon to na jedan ili drugi nain pokau iluzornu prirodu univerzuma. U stanju spoznaje, koja je u obliku doivljavanja svoje prirode-blaenstva, svatko moe neposredno spoznati da je svijet iluzoran. 11. Uenik: Da li je doivljaj Jastva mogu za um, ija je priroda stalna promjena?

www.yogacentar.hr

Uitelj: Poto je sattva-guna (sastavni dio prakrti koji odgovara istoi, inteligenciji, itd.) priroda uma, i poto je um ist i neokaljan poput etera, ono to se zove um je, u stvari, po prirodi znanje. Dok ostaje u tom prirodnom (tj. istom) stanju, on ak i nema ime "um". Tek je pogreno znanje, koje brka stvari, ono to se zove umom. Ono to je (prvobitno) bio isti sattvini um, koji je prirode istog znanja, uslijed neznanja zaboravlja svoju prirodu znanja, pa pod utjecajem gune tamas (tj. sastavnog dijela prakrti koji odgovara tuposti, tromosti, itd.) biva preobraen u svijet, a budui da je pod utjecajem gune rajas (tj. sastavnog dijela prakrti koji odgovara aktivnosti, strastima, itd.) zamilja "ja sam tijelo, svijet je stvaran", i tako, putem vezanosti, odbojnosti, itd. stie odgovarajue zasluge i kazne, a putem preostalih utisaka (vasana) o njima, postie roenje i smrt. Meutim, um koji se oslobodio svoje okaljanosti (grijeha) putem akcije bez vezanosti koje je izvodio u mnogim prolim ivotima, slua Guruovo uenje iz spisa, razmilja o njegovom znaenju, i meditira da bi postigao prirodno stanje mentalnog obrasca u obliju Jastva, tj. u obliju "Ja sam Brahman" koje je rezultat trajne kontemplacije Brahmana. Tako e biti odstranjeno preobraavanje uma u svijet s obzirom na gunu tamas, i njegovo lutanje u njemu s obzirom na gunu rajas. Kada se dogaa ovaj preobraaj, um postaje suptilan i nepokretan. Samo um koji je neist, i koji je pod utjecajem rajasa i tamasa, ne moe da doivljava Stvarnost (tj. Jastvo) koja je nepromjenljiva i vrlo suptilna; isto kao to se komad fine svilene tkanine ne moe proiti tekom polugom, niti se detalji suptilnih predmeta mogu razabrati pri svjetlosti lampe iji plamen treperi na vjetru, Meutim, blaenstvo Jastva (tj. Brahmana) e se manifestirati u istom umu koji je postao suptilan i nepokretan putem gore opisanih meditacija. Poto bez uma ne moe biti iskustva, za proien um obdaren krajnje suptilnim obrascem (vritti), mogue je iskustvo blaenstva Jastva, tako to ostaje u tom obliju (tj. u obliju Brahmana). Onda emo jasno doivjeti da je nae Jastvo prirode Brahmana. 12. Uenik: Da li je prije spomenuto doivljavanje Jastva mogue, ak i u stanju iskustvenog postojanja, za um koji treba da funkcionira u skladu sa svojom prarabdom (sudbinom, prolom karmom koja je poela da donosi plodove)? Uitelj: Brahmin (pripadnik kaste bogoosoba) moe igrati razliite uloge u drami; ipak, misao da je Brahmin ga ne naputa. Slino tome, kada je ovjek zauzet razliitim iskustvenim djelima, treba postojati vrsto uvjerenje "Ja sam Jastvo" bez doputanja da doe do pogrene ideje "Ja sam tijelo" itd." Ako um odluta iz prirodnog stanja, onda odmah trebamo istraiti: "O! O! Mi nismo tijelo itd.! Tko smo mi?", i tako ga vratiti u to (isto) stanje. Ispitivanje "Tko sam ja?" je glavno sredstvo za odstranjivanje svake patnje i postizanje vrhunskog blaenstva. Kada na ovaj nain um postane miran u svom vlastitom stanju, doivljavanje Jastva se javlja samo po sebi, bez ikakve prepreke. Nakon toga osjetilna zadovoljstva i boli nee vie utjecati na um, sve (pojave) e se tada javljati, bez nae vezanosti za njih, kao san. Nikada ne zaboraviti svoje potpuno iskustvo Jastva je stvarni bhakti (predanost), yoga (kontrola uma), jana (znanje) i sva druga pravila discipline. Ovo su rijei mudrih. 13. Uenik: Kada postoji aktivnost vezana uz djela, mi nismo ni izvritelji tih djela ni uivatelji. Aktivnost pripada trima instrumentima (tj. umu, govoru i tijelu). Moemo li ostati (nevezani) ako se drimo ovakvih misli? Uitelj: Nakon to se um natjera da ostane u Jastvu koje je njegovo Boanstvo i uini se ravnodunim na iskustvene stvari poto nikad ne odluta iz Jastva, kako um moe misliti kao to je gore spomenuto? Zar bilo kakve misli ne stvaraju ropstvo? Kada se takve misli jave, zbog preostalih impresija (vasana), ovjek treba sprijeiti takav tok uma, nastojei ga zadrati u stanju Jastva te uinivi da postane ravnoduan na iskustvene stvari. Ne treba da ostavimo mjesta u umu za misli kao to su: "Da li je ovo dobro, ili da li je ono dobro? Da li se ovo moe uiniti? Ili, da li se ono moe uraditi?" Trebamo biti oprezni ak i prije no to se takve misli jave i natjerati um da ostane u svom uroenom stanju. Ukoliko mu ostavimo imalo mjesta, takav (uznemiren) um e nam uiniti tete glumei da nam je prijatelj; kao protivnik koji se pretvara da je prijatelj, on e nas oboriti na tlo. Nije li to zbog toga to zaboravljamo svoje Jastvo, da se takve misli javljaju i prouzrokuju sve vie zla? Ako je istina da je misliti putem razluivanja "ja ne inim nita; sva dijela izvode instrumenti", sredstvo da se sprijei tok uma sa mislima-vasanama, zar ne slijedi da se um mora zadrati putem razluivanja, kao to je ranije navedeno, samo ako tee zajedno sa mislimavasanama? Da li um koji ostaje u stanju Jastva moe misliti kao "ja" i kao "ja se iskustveno tako ponaam"? Na svaki mogui nain trebamo nastojati postepeno ne zaboravljati svoje (istinsko) Jastvo koje je Bog. Ako to postignemo, postigli smo sve. Um ne trebamo usmjeravati ni na to drugo. Iako emo moda izvoditi, kao luak, dijela koja su rezultat prarabda karme, trebamo zadrati um u stanju Jastva, ne dozvoljavajui da izroni misao "ja". Zar bezbrojne bhakte nisu provodile svoje brojne iskustvene funkcije sa stavom ravnodunosti?

www.yogacentar.hr

14. Uenik: Koji je stvarni smisao sannyase (odricanja)? Uitelj: Sannyasa je samo odricanje od misli "ja", a ne odbacivanje vanjskih objekata. Onaj tko se odrekao (misli "ja") ostaje, dakle, isti, bilo da je sam ili je u sreditu prostrane samsare. Isto kao to, kada je um usredotoen na neki objekt ne promatra druge ak i ako su blizu, tako i mudrac, iako moe izvoditi bilo koji broj iskustvenih djela, u stvari, ne izvodi nita, poto mu um prebiva u Jastvu, ne dozvoljavajui da osvane misao "ja". Kao to se u snu ini da padamo naglavake, dok se u stvarnosti ne pokreemo, tako i osoba u neznanju, tj. osoba za koju misao "ja" nije prestala, iako ostaje sama u neprekidnoj meditaciji, zapravo je neko tko izvodi sve iskustvene radnje. Tako su rekli mudri. 15. Uenik: Um, osjetilni organi itd. imaju sposobnost opaanja; zato se, onda, smatraju opaenim objektima? Uitelj: 1) 2) 3) 4) 5) 6) Drik (Spoznavatelj) Promatra Osjetilo: oko Organ vida u mozgu Um Individualna dua Svijest (Jastvo) Driya (Spoznati objekt) up (Promatran objekt) Tijelo, up itd. Osjetilo/oko Organ vida u mozgu Um Individualna dua

Kao to je pokazano u gornjoj shemi, poto mi, svijest, spoznajemo sve objekte, za nas se kae da smo drik (spoznavatelji). Kategorije koje se zavravaju sa "upom" su promatrani objekti, poto su ono-to je spoznato. U tabeli "znanje-neznanje" (tj. spoznavateljspoznato) danoj gore, meu spoznavateljima i objektima spoznaje, vidi se da je jedan spoznavatelj u odnosu na drugog; ipak, poto je ovaj objekt u odnosu na drugog, nijedna od ovih kategorija zapravo nije spoznavatelj. Iako se kae da smo "spoznavatelj", s obzirom da mi spoznajemo sve, a nismo "spoznato" jer nas same nita drugo ne spoznaje, za nas se kae da smo "spoznavatelj" jedino u odnosu na spoznate objekte. Meutim, ono to se naziva "spoznatim" nije odvojeno od nas. I stoga smo mi Stvarnost koja nadilazi ova dva (spoznavatelja i spoznato). Sve drugo spada u kategorije spoznavateljspoznato. 16. Uenik: Kako dolazi do poistovjeenja egoizma, due i Brahmana? Uitelj: 1) 2) 3) 4) Primjer: elina lopta Zagrijana elina lopta Vatra u zagrijanoj elinoj lopti Plamen vatre koji ostaje kao jedan = = = = Primjerom pokazano: Egoizam Dua, koja se javlja kao veo/koprena preko Jastva Svjetlost svijesti, tj. nepromjenjivi Brahman, koji svijetli u dui svakoga Sveproimajui Brahman koji ostaje kao jedan

Iz primjera koji je gore dat, bie jasno kako dolazi do poistovjeenja egoizma, due, svjedoka i Svesvjedoka. Isto kao to se u kovaevom votanom grumenu nalaze zajedno brojni i razliiti djelii metala za koje se sve ini da su jedan votani grumen, tako se i u dubokom snu gruba i suptilna tijela svih individualnih dua nalaze zajedno u kozmikoj iluziji koja je neznanje, po prirodi ista tama, a poto su due rastvorene u Jastvu postavi jedno sa njim, one svuda vide samo tamu. Iz tame sna se javlja suptilno tijelo, tj. egoizam (ego), a iz njega (egoizma) grubo tijelo. Kada nastane egoizam, on se javlja kao koprena/veo

www.yogacentar.hr

preko prirode Jastva, poput zagrijane eline lopte. Tako, bez due (jive), koja je um odnosno egoizam zdruen sa Svijeu-svjetlou, nema svjedoka due, tj. Jastva, a bez Jastva nema Brahmana koji je Svesvjedok. Isto kao to se vatra koja se nalazi u elinoj lopti ni na koji nain ne mijenja kada kova iskuje elinu loptu u razliite oblike, dua moe biti ukljuena u vrlo mnogo iskustava i biti podvrgnuta zadovoljstvima i bolima, a da se Jastvo-svjetlost u njoj ipak nimalo ne izmijeni; ono je poput etera/prostora sveproimajue isto znanje, koje je jedno i svijetli u srcu kao Brahman. 17. Uenik: Kako da znamo da u srcu samo Jastvo svijetli kao Brahman? Uitelj: Isto kao to se zna da elementarni eter/prostor unutar plemena svjetiljke popunjava bez razlike i bez ikakvog ogranienja unutranjost i vanjtinu plamena, tako isto znanje-eter koje je unutar Jastvasvjetlosti u srcu, popunjava bez ikakve razlike i ogranienja kako unutranjost, tako i vanjski prostor tog Jastva-svjetlosti. To je ono na to se upuuje kao na Brahmana. 18. Uenik: Kako se tri stanja iskustva, tri tijela itd., koji su imaginacije, pojavljuju u Jastvu-svjetlosti, koje je jedno, nepodijeljeno i samo-osvijetljeno? ak i ako bi se pojavili, kako da znamo da samo Jastvo ostaje vjeno nepokretno? Uitelj: Jastvo koje je svjetiljka sja samo po sebi (samo od sebe) u unutranjoj odaji/sobi, tj. u kauzalnom tijelu koje je opskrbljeno neznanjem kao unutranjim zidom i spavanjem kao vratima; kada se ivotnim naelom uvjetovanim vremenom, karmom itd., vrata spavanja otvore, dolazi do odraavanja Jastva u zrcalu-egoizmu koje je smjeteno odmah do praga Mahattattve; zrcalo-egoizam tako osvjetljava srednju odaju, tj. stanje snova i kroz prozore koji su pet osjetilnih organa spoznaje, dvorite, tj. budno stanje. Kada se, opet, ivotnim naelom koje je uvjetovano vremenom, karmom itd., vrata spavanja zatvore, egoizam prestaje zajedno sa budnou i snovima i samo Jastvo sja. Primjer koji je upravo dat objanjava kako je Jastvo nepokretno, kako postoji razlika izmeu Jastva i egoizma i kako se pojavljuju tri stanja iskustva, tri tijela itd. Uitelj: 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) Primjer: Svjetiljka Vrata Prag Unutranji zid Zrcalo Prozori Unutranja soba Srednja prostorija Dvorite = = = = = = = = Primjerom pokazano: Jastvo Spavanje Mahat - tattva Neznanje odnosno kauzalno tjelo Egoizam Pet osjetilnih organa spoznaje Duboko spavanje, u kojem se manifestira kauzalno tijelo Snovi, u kojima se manifestira suptilno tijelo Budno stanje, u kojem se manifestira grubo tijelo

www.yogacentar.hr

19. Uenik: Iako sam sluao toliko detaljno objanjenje karakteristika ispitivanja, moj um nije postigao ni najmanje mira. to je tome razlog? Uitelj: Razlog je odsustvo snage odnosno jednousmjerenosti uma. 20. Uenik: Koji je razlog odsustva mentalne snage? Uitelj: Sredstva koja ovjeka osposobljavaju za ispitivanje su meditacija, yoga itd. Treba postati vian u njima putem postepenog prakticiranja i tako osigurati nain mentalnog toka koji je prirodan i od koristi. Kada um, koji na ovaj nain postane zreo, slua ovo ispitivanje, on e odmah spoznati svoju istinsku prirodu koja je Jastvo i ostati u savrenom miru, ne zastranjujui iz tog stanja. Za um koji jo nije postao zreo, teko je postii trenutnu spoznaju i mir putem sluanja ispitivanja. No, ako se neko vrijeme prakticiraju sredstva kontrole uma, konano e se postii duhovni mir. 21. Uenik: Koje je najznaajnije sredstvo kontrole uma? Uitelj: Kontrola daha je sredstvo kontrole uma.

www.yogacentar.hr

22. Uenik: Kako da kontroliramo dah? Uitelj: Dah se moe kontrolirati bilo putem potpunog zadravanja daha (kevala kumbhaka tj. spontani prestanak disanja) bilo reguliranjem daha (pranayama) 23. Uenik: to je potpuno zadravanje daha? Uitelj: Zaustaviti ivotni dah vrsto u srcu, bez izdisanja i udisanja. Ovo se postie putem meditacije na ivotno naelo itd. 24. Uenik: to je reguliranje daha? Uitelj: Zaustaviti ivotni dah vrsto u srcu putem izdisanja, udisanja i zadravanja daha (voljna kubhaka), prema uputama koje se daju u yoga tekstovima. 25. Uenik: Na koji nain je kontrola daha sredstvo za kontrolu uma? Uitelj: Nema sumnje da je kontrola daha sredstvo za kontrolu uma, poto je um, kao i dah, dio zraka, poto je priroda pokretljivosti zajednika za oba, poto je mjesto porijekla isto za oboje, i poto, kada se jedan od njih kontrolira, i drugi dolazi pod kontrolu. 26. Uenik: Poto kontrola daha vodi samo do stanja mirovanja uma (manolaya), a ne do njegovog unitenja (manonasa), kako se moe rei da je kontrola daha sredstvo za ispitivanje koje cilja na unitenje uma? Uitelj: Spisi pouavaju o sredstvima za postizanje Samospoznaje na dva naina kao joge sa osam udova (atanga yoge) i kao znanja sa osam udova (atanga-jane). Reguliranjem daha (pranayamom) ili njegovim potpunim zadravanjem (kevala kumbhaka), koje je jedno od udova yoge, um postaje kontroliran. Ne ostajui samo na tome, ako se prakticira daljnja disciplina kao to je povlaenje uma sa vanjskih objekata (pratyahara), onda e na kraju sigurno biti postignuta Samospoznaja, koja je plod ispitivanja. 27. Uenik: Koji su udovi yoge? Uitelj: Yama, niyama, asana, pranayama, pratyahara, dharana, dhyana i samadhi. Od ovih (1) Yama je njegovanje takvih naela dobrog ponaanja kao to su nenasilje (ahimsa), istina (satya), nekraa (asteya), celibat (brahmaarya), i ne-posjedovanje (aparigraha). (2) Niyama je potovanje takvih pravila dobrog ponaanja kao to su istoa (saua), zadovoljnost (santoa), uzdrljivost (tapas), prouavanje svetih tekstova (svadhyaya) i predanost Bogu (Ivara-pranidhana). (3) Asana: Od razliitih poloaja, osamdeset etiri je glavnih. Od ovih, opet, za etiri, tj. simhu, bhadru, padmu i siddhu se kae da su odlini. Od ovih, takoer, samo je siddha najbolja. Tako proglaavaju tekstovi yoge. (4) Pranayama: Prema mjerilima koja su naloena u svetim tekstovima, izdisanje ivotnog daha je reaka, udisanje je puraka, a njegovo zadravanje u srcu je kumbhaka. to se tie "mjere", neki tekstovi kau da reaka i puraka trebaju biti jednake mjere, a kumbhaka dvaput toliko, dok drugi tekstovi kau da, ako je reaka dvije mjere, puraka treba biti jedna mjera, a kumbhaka etiri. Ono to se podrazumijeva pod "mjerom" je vrijeme koje je potrebno da se jednom izgovori Gayatrimantra. Tako, pranayama koja se sastoji od reake, purake i kumbhake se treba prakticirti svakodnevno, prema sposobnostima, polako i postepeno. Tada e za um osvanuti elja da prebiva u srei, bez kretanja. Nakon ovoga se treba prakticirati pratyahara. (5) Pratyahara: Ovo je reguliranje uma spreavanjem njegovog toka ka vanjskim imenima i oblijima. Um, koji je sve dosad bio rastrojen/nemiran, sada postaje kontroliran. U ovom pogledu, sredstva su (1) meditacija na pranavu, (2) fiksiranje panje izmeu obrva, (3) gledanje u vrh nosa, i (4) sluanje nade tj. sabranost na unutarnji zvuk. Um koji je na ovaj nain postao jednousmjeren, bit e spreman da ostane na jednom mjestu. Nakon ovoga se treba prakticirati dharana. (6) Dharana: Ovo je fiksiranje uma na mjesto koje je prikladno za meditaciju. Mjesta koja su uzorno prikladna za meditaciju su srce i Brahma-randra (otvor na tjemenu glave). ovjek treba misliti da u sreditu osmolatinog lotosa, tj. na ovom mjestu, sja kao plamen boanstvo koje je Jastvo, tj. Brahman i fiksira um na njega. Nakon ovoga se treba meditirati. (7) Dhyana: Ovo je meditacija, putem misli "Ja sam On", to podrazumijeva da

www.yogacentar.hr

onaj tko meditira nije razliit od prirode naprijed navedenog plamena. Potom e, ako ovjek ispituje "Tko sam ja?", kao to Spis naglaava, Brahman koji je posvuda, sjati u srcu kao Jastvo koje sja u srcu kao "jaja". Ovaj nain razmiljanja je najbolja meditacija. (8) Samadhi: Kao rezultat sazrijevanja plodova prije navedene meditacije, um se rastvara u objektu meditacije ne ostavljajui mjesta idejama "ja sam takav i takav; ja radim to i to". Ovo suptilno stanje u kojem nestaje ak i misao "ja-ja", je samadhi. Ako neko prakticira ovo svakodnevno, gledajui da ga san ne prekine, Bog e mu uskoro dodijeliti vrhunsko stanje duhovnog mira. 28. Uenik: Koje je znaenje da se u pratyahari treba meditirati na pranavu? Uitelj: Smisao nalaganja meditacije na pranavu je ovo. Pranava je Omkara koja se sastoji od tri i po matre: A, U, M i ardha matre. Od ovih, A stoji za budno stanje, Viva-jivu i grubo tijelo; U stoji za stanje sanjanja, Taijasa-jivu i suptilno tijelo; M stoji za stanje spavanja. Praja-jivu i kauzalno tijelo; ardhamatra predstavlja Turiyu koja je Jastvo odnosno prirode "ja"; a ono to je iza tog stanja je Turiyatita odnosno isto Blaenstvo. Na etvrto stanje koje je stanje prirode "ja" se upuivalo u odjeljku o meditaciji (dhyani); ono se razliito opisuje - kao prirode amatre koja ukljuuje tri matre, A, U, M, kao maunakara (slog tiine); kao ajapa (kao mumljanje bez mumljanja) i kao Advaita-mantra koja je sutina svih drugih mantri kao to je panakara. Da bi doao do ovog istinskog smisla, ovjek treba meditirati na pranavu. Ovo je meditacija prirode predanosti koja se sastoji u razmiljanju o istini Jastva. Ostvarenje ovog procesa je samadhi koji donosi osloboenje, stanje nenadmaivog blaenstva. Duboko potovani Gurui su takoer rekli da se osloboenje treba postii samo predanou koja je prirode razmiljanja o istini Jastva. 29. Uenik: Koje je znaenje uenja da ovjek treba meditirati putem misli "ja sam On", o istini da nije razliit od samo-osvijetljene Stvarnosti koja svijetli poput plamena? Uitelj: (a) Smisao uenja da ovjek treba njegovati ideju da nije razliit od samo-osvijetljene Stvarnosti je ovaj: spisi definiraju meditaciju ovim rijeima : "U sreditu osmolatinog sranog lotosa koji je prirode svega i na koji se upuuje kao na Kaila, Vaikuntu (raj) i Parama-padu (Vrhunsko stanje), postoji Stvarnost veliine palca, koja bljeti poput munje i svijetli poput plamena. Meditiranjem na nju, stie se besmrtnost". Iz ovoga trebamo znati da se ovom meditacijom spreavaju nedostaci (1) misli o razliitosti, u obliku "ja sam drugaiji i to je drugaije", (2) meditacija na ono to je ogranieno, (3) ideja da je Stvarno ogranieno i (4) da je ogranieno na odreeno mjesto. (b) Smisao uenja da ovjek treba meditirati na misao "ja sam On" je ovo: sah aham; soham; sah je vrhovno Jastvo, aham je Jastvo koje se manifestira kao "ja". iva koja je iva-lingam obitava u sranom lotosu koji je njegovo sjedite smjeteno u tijelu koje je grad Brahmanov. Um, koji je prirode egoizma, izlazi i poistovjeuje se s tijelom itd. Zatim, taj um treba da se rastopi u srcu, tj., trebamo se osloboditi osjeaja "ja" koje je smjeteno u tijelu itd.; kada na ovaj nain netko ispituje "Tko sam ja?", ostajui neuznemiren, tada priroda njegovog Jastva postaje manifestirana na suptilan nain kao "ja-ja"; ta Jastvopriroda je svatko, a ipak nitko i manifestirana je kao vrhunsko Jastvo svuda, bez razlike izmeu vanjskog i unutranjeg; ono svijetli poput plamena, kao to je gore naznaeno, oznaavajui istinu "ja sam Brahman". Ako netko, ne meditirajui o Njemu kao da je istovjetan s Njim samim, zamilja da je razliit, neznanje ga nee napustiti. Zato se nalae meditacija istovjetnosti. Ako netko dugo, bez smetnji neprekidno meditira na Jastvo, sa milju "ja sam On", to je tehnika razmiljanja o Jastvu, tama neznanja koja je u srcu i sve smetnje koje su samo posljedice neznanja e biti odstranjene i postii e se apsolutna mudrost. Tako, spoznavanje Stvarnosti u peini srca koja je grad (Brahmanov), tj. u tijelu, je isto to i spoznaja sve-savrenog Boga. U gradu sa osam vratnica, koji je tijelo, mudrac obitava lagodno/bezbrino. Tijelo je hram; jiva je Bog (iva). Ako se oboava sa milju "ja sam On", postii e se osloboenje. Tijelo koje se sastoji iz pet omotaa je peina/spilja, vrhovno koje u njemu obitava je Gospod peine. Tako spisi proglaavaju. Poto je Jastvo stvarnost svih bogova, meditacija na Jastvo koje smo mi sami, je najmonija od svih meditacija. Sve druge meditacije su obuhvaene ovom. Sve druge meditacije se nalau radi postizanja ove. Dakle, ako je ova postignuta, ostale nisu neophodne. Znati svoje Jastvo je znati Boga. Zamiljati da postoji boanstvo koje je razliito od Jastva i meditirati na njega, ne poznavajui svoje vlastito Jastvo,

www.yogacentar.hr

10

koje meditira, mudraci usporeuju sa inom mjerenja vlastite sjene svojim vlastitim stopalom i traganjem za beznaajnom koljkom, odbacivi neprocjenjivi dragulj koji je ve u naem posjedu. 30. Uenik: Iako su samo srce i Brahmarandra mjesta koja su prikladna za meditaciju, moe li se, ako je neophodno, meditirati na est mistinih centara (adhara)? Uitelj: est mistinih centara itd., za koje se kae da su mjesta za meditaciju, su samo proizvodi imaginacije. Sve je to namijenjeno poetnicima u yogi. U svezi meditacije na est centara, iva yogiji kau: "Bog, koji je prirode nedvojstva (nedualne prirode), neograniene, svijesti-Jastva, manifestira, odrava i rastvara nas sve. Veliki je grijeh obezvreivati tu Stvarnost time to joj se nameu razliita imena i oblija kao to su Ganapati, Brahma, Vinu, Rudra, Mahevara i Sadaiva", a Vedantisti proglaavaju: "Sve su to samo imaginacije uma" Stoga, ako netko poznaje svoje Jastvo koje je prirode svijesti koja sve spoznaje, on zna sve. Mudraci su takoer rekli: "Kada se ono Jedno spoznaje onakvo kakvo je po Sebi, spoznaje se sve to nije bilo spoznato". Ako mi, koji smo opsjednuti razliitim mislima, meditiramo na Boga koji je Jastvo, oslobodit emo se mnotva misli, zahvaljujui toj jednoj misli; a onda e i ona sama nestati. Na ovo se misli kada se kae da je znati svoje Jastvo, znati Boga. Ovo znanje je osloboenje. 31. Uenik: Kako treba meditirati na Jastvo? Uitelj: Jastvo je samo-osvijetljeno, a bez tame i svjetlosti i ono je stvarnost koja je samo-manifestirana. Zato, ne trebamo na njega misliti kao na ovo ili ono. Sama misao o razmiljanju e zavriti ropstvom. Smisao meditacije na Jastvo je da se um natjera da preuzme oblik Jastva. U sreditu spilje srca isti Brahman se direktno manifestira kao Jastvo u obliku "ja-ja". Moe li biti veeg neznanja, da se misli o njemu na razliite naine, ne znajui ga ovakvog kako je prije navedeno? 32. Uenik: Reeno je da je Brahman manifestiran kao Jastvo u obliku "ja-ja", u srcu. Da li se to moe poblie objasniti, kako bi se olakalo razumijevanje te postavke? Uitelj: Nije li svaije iskustvo da za vrijeme dubokog sna, nesvijesti itd. nema uope nikakvog znanja, naime, ni znanja o sebi, ni znanja o drugom? Nakon svega, kada postoji iskustvo u obliku "ja sam se probudio iz sna" ili "ja sam se povratio iz nesvijesti" nije li to oblik specifinog znanja koje je osvanulo iz prethodno spomenutog stanja nerazlikovanja? Ovo specifino znanje se naziva vijana. Ova vijana se manifestira samo u odnosu na Jastvo, ili na ne-jastvo, a ne sama po sebi. Kada se odnosi na Jastvo, naziva se istinskim znanjem, znanjem u obliku mentalnog obrasca iji je objekt Jastvo, ili znanjem koje za svoj sadraj ima nepodijeljeno (Jastvo); a kada se odnosi na ne-jastvo, ona se naziva neznanjem. Za stanje ove vijane, kada se odnosi na Jastvo i manifestirano je kao oblik Jastva, kae se da je manifestacija "ja". Ova manifestacija se ne moe dogoditi kao odvojena od Stvarnog (naime, od Jastva). Ova manifestacija je to to slui kao obiljeje direktnog iskustva Stvarnosti. Ipak, ona sama za sebe ne moe sainjavati stanje postojanja u Stvarnosti. Ono, zavisno od kojeg se ova manifestacija dogaa, osnovna je Stvarnost koja se takoer zove prajana. Vedantistiki tekst "prajanam brahma" pouava o istoj istini. Znaj da je ovo takoer smisao spisa. Jastvo, koje je samo-osvijetljeno i svjedok je svega, manifestira se kao stanovnik vijanakoe. Mentalnim obrascem koji je nepodijeljen, domogni se ovog Jastva kao svog cilja i uivaj u njemu kao Jastvu. 33. Uenik: to je to to se naziva unutranjom slubom i slubom onom-koji-je-bez-pridjeva? Uitelj: U tekstovima kao to je Ribhu Gita, detaljno se izlae (kao posebna disciplina) sluba onom-toje-bez-pridjeva. Ipak, sve discipline, kao to su rtva, milosre, strogosti, pridravanje zavjeta, japa, yoga i puja su, u stvari, oblici meditacije po obrascu "ja sam Brahman". Dakle, u svim oblicima discipline, ovjek treba paziti da ne odluta od misli "ja sam Brahman". To je smisao slube onom-koji-je-bezpridjeva. 34. Uenik: to su osam udova znanja? (jana-atanga)?

www.yogacentar.hr

11

Uitelj: Osam udova su oni koji su ve spomenuti, tj. yama, niyama, itd., ali drugaije definirani. Od ovih: 1) Yama: To je kontroliranje ukupnosti osjetilnih organa, spoznavajui nedostatke prisutne u svijetu koji se sastoji od tijela itd. 2) Niyama: To je odravanje toka mentalnih obrazaca koji se odnose na Jastvo, a odbacivanje suprotnih. Drugim rijeima, ona znai ljubav za vrhovno Jastvo koja neprekidno raste. 3) Asana: Ono uz pomo ega je stalna meditacija na Brahmana mogua je asana. 4) Pranayama: Reaka (izdisanje) je odstranjivanje dva nestvarna aspekta, imena i oblija, sa objektima koji sainjavaju svijet, tijela itd., puraka (udisanje) je zahvaanje tri stvarna aspekta postojanja, svijesti i blaenstva, koja su stalna u tim objektima, a kumbhaka je zadravanje ovako zahvaenih aspekata. 5) Pratyahara: Ovo je spreavanje da se vrate u um imena i oblija koja su iz njega odstranjena. 6) Dharana: Ovo podrazumijeva da se um natjera da ostane u srcu i ne luta vani i spoznavanje da smo samo Jastvo, koje je postojanjesvijest-blaenstvo. 7) Dhyana: Ovo je meditacija u obliku "ja sam samo ista svijest". To znai da se, nakon to se odbaci tijelo koje se sastoji od pet omotaa/korica, ispituje "Tko sam ja?" i kao rezultata toga, ostane kao "ja" koje svijetli kao Jastvo. 8) Samadhi: Kada se manifestirano "ja" takoer obustavi/ukine, postoji (suptilno) direktno iskustvo. To je samadhi. Za pranayamu itd., koja se ovdje opisuje, discipline kao to su asana itd., koje su spomenute u vezi s yogom, nisu neophodne. Udovi znanja se mogu prakticirati na svakom mjestu i u svako vrijeme. Od yoge i znanja ovjek moe slijediti ono to mu odgovara, ili oboje, prema okolnostima. Veliki uitelji kau da je zaborav korijen svakog zla i da je smrt za one koji trae osloboenje; dakle, ovjek treba sa svojim umom prebivati u Jastvu i ne treba ga nikad zaboraviti; to je cilj. Ako je um pod kontrolom, sve ostalo moe biti pod kontrolom. Razlika izmeu yoge sa osam udova i znanja sa osam udova detaljno je izloena u svetim tekstovima; zato je ovdje dana samo sutina tog uenja. 35. Uenik: Da li je mogue istovremeno prakticirati pranayamu koja pripada yogi i pranayamu koja pripada znanju? Uitelj: Sve dok se um ne natjera da prebiva u srcu, bilo putem potpunog zadravanja (kevala-kumbhake), bilo putem ispitivanja, reaka, puraka itd. su potrebne. Tako se pranayama iz yoge treba prakticirati za vrijeme vjebanja, a ova druga se moe primjenjivati uvijek. Dakle, mogu se prakticirati obje. Dovoljno je primjenjivati yogiku pranayamu dok se ne postigne sposobnost potpunog zadravanja. 36. Uenik: Zato je neophodno da se put ka osloboenju razliito pouava? Nee li to stvoriti pomutnju u umu aspiranata? Uitelj: U Vedama se pouava nekoliko puteva koji su prilagoeni razliitim stupnjevima sposobnosti aspiranata. Ipak, poto je samo unitenje uma osloboenje, svi napori imaju za cilj kontroliranje uma. Iako se naini meditacije mogu uiniti meusobno razliitim, na kraju svi postaju isti. Nema potrebe da se sumnja u ovo: ovjek moe prihvatiti onaj put koji odgovara zrelosti njegovog uma. Kontroliranje prane, to je yoga i kontroliranje uma, to je jana to su dva glavna sredstva za unitenje uma. Ipak, jana je kao potinjavanje nemirnog bika tako to se pridobije zelenom travom, dok je yoga kao kontroliranje upotrebom sile. Stoga mudraci kau: od tri nivoa aspiranata prema sposobnostima, najvii postiu cilj tako to uvrste um u Jastvu odreujui prirodu Stvarnog vedantistikim ispitivanjem i gledanjem na svoje Jastvo i sve drugo kao da su prirode Stvarnog; osrednji, tako to natjeraju um da ostane u srcu putem kevala-kumbhake i dugo vremena meditirajui na Stvarno; a najnii nivo postizanjem tog stanja postupno putem kontrole daha itd. Um treba natjerati da prebiva u srcu sve do unitenja misli "ja" koja je obrazac neznanja i boravi u srcu. Ovo samo je jana; samo ovo je, takoer dhyana. Ostalo je puko zastranjivanje rijei, zastranjivanje od tekstova. Tako spisi proglaavaju. Stoga, ako netko postigne sposobnost zadravanja uma u svom Jastvu na jedan ili drugi nain, ne treba brinuti ni za to drugo. Veliki uitelji su takoer pouavali da je onaj tko je predan vii od yogija i da je sredstvo osloboenja predanost, koja je prirode razmiljanja o svom vlastitom Jastvu. Dakle, put spoznaje Brahmana je to to se razliito naziva Dahara-vidya, Brahma-vidya, Atma-vidya itd. to se moe rei vie od ovoga? Ostalo trebamo shvatiti zakljuivanjem. Spisi pouavaju na razliite naine. Nakon analiziranja svih ovih naina, mudraci proglaavaju da je ovo najkrai i najbolji nain. 37.

www.yogacentar.hr

12

Uenik: Prakticiranjem disciplina o kojima se gore pouava, ovjek se moe osloboditi prepreka koje su u umu, naime, neznanja, sumnje, pogreke itd. i pritom postii nepokretnost uma. Ipak, postoji jedna posljednja sumnja. Nakon to se um rastopi u srcu, postoji samo svijest koja svijetli kao neograniena stvarnost. Kada je tako um preuzeo oblik Jastva, koga onda ima, pa da ispituje? Takvo ispitivanje zavrilo bi u Samo-oboavanju. To bi bilo kao pria o pastiru koji je traio ovcu koja je cijelo vrijeme bila na njegovim ramenima! Uitelj: Sama jiva je iva; iva Sam je jiva. Istina je da jiva nije nitko drugi do iva. Kad je zrno skriveno u mahuni, naziva se pirina; kada se oslobodi mahune, ria. Slino tome, sve dok je netko vezan karmom, ostaje jiva; kada se prekine veza neznanja, on svijetli kao iva, Boanstvo. Tako proglaava jedan tekst spisa. Prema tome, jiva, koja je um, u stvari je isto Jastvo; meutim, zaboravljajui ovu istinu, ona zamilja sebe kao individualnu duu i postaje zarobljena u obliku uma. Tako je njeno traganje za Jastvom, koje je ona sama, poput pastirovog traenja ovce. No, ipak, jiva koja je zaboravila svoje Jastvo nee postati Jastvom samo posredstvom znanja. Zbog prepreke uzrokovane preostalim impresijama zaboravlja svoju istovjetnost sa Jastvom te biva obmanjivana poistovjeujui se s tijelom itd. Hoe li netko postati visoki inovnik samo gledajui u njega? Ne postie li se to postojanim zalaganjem kako bi on mogao postati visoko postavljen inovnik? Slino tome, jiva, koja je u ropstvu zbog mentalnog poistovjeivanja s tijelom itd., treba ulagati napor u obliku razmiljanja o Jastvu, na postupan i ustrajan nain; i kada na ovaj nain um bude uniten, jiva e postati Jastvom. Razmiljanje o Jastvu, kada se stalno ovako prakticira, unitit e um, a zatim e unititi sebe, kao tap koji se koristi da se potakne plamen izgorjelog ugljena pri spaljivanju lea. Ovo je stanje koje se naziva osloboenje. 38. Uenik: Ako je jiva po prirodi istovjetna sa Jastvom, to je to to je spreava da spozna svoju prirodu? Uitelj: To je zaboravljanje njene istinske prirode; ono je poznato kao mo zaklanjanja/zastiranja. 39. Uenik: Ako je istina da je jiva zaboravila sebe, kako uope nestaje doivljaj "ja"? Uitelj: Veo ne zaklanja jivu u potpunosti; on samo skriva prirodu Jastva naeg "ja" i projicira predstavu "ja sam tijelo"; no, on ne skriva postojanje Jastva koje je "ja" i koje je stvarno i vjeno. 40. Uenik: Koje su karakteristike jivan-mukte (osloboenog za ivota) i videha-mukte (osloboenog nakon smrti)? Uitelj: "Ja nisam tijelo; ja sam Brahman koji je manifestiran kao Jastvo. U meni, koji sam neograniena Stvarnost, svijet koji se sastoji od tijela itd., su puke pojave, kao plavetnilo neba. Onaj tko je na ovaj nain spoznao istinu je jivan-mukta. Ipak, sve dok se njegov um ne rastvori, moe se pojaviti neka patnja za njega zbog odnosa prema objektima koji su posljedice prarabde (karme koja je poela sazrijevati i iji je rezultat njegovo tijelo) i poto kretanje uma jo nije prestalo, takoer, nee biti iskustva blaenstva. Iskustvo Jastva je mogue samo za um koji je postao suptilan i nepokretan kao rezultat produene meditacije. Onaj koji je ovako obdaren umom koji je postao suptilan i koji ima iskustvo Jastva, naziva se jivan-mukta. Stanje jivan-mukti je ono na to se upuuje kao na Brahmana bez pridjeva i kao na Turiyu. Kada se ak i suptilni um rastvori i obustavi se iskustvo Jastva i kada je ovjek uronjen u ocean blaenstva i postao jedno s njim bez ikakvog diferencijalnog/odvojenog postojanja, on se naziva videha mukta. Stanje videha-mukti je ono na to se upuuje kao na transcendentni Brahman bez pridjeva i kao na transcendentnu turiyu. To je konani cilj. Zbog stupnjeva patnje i sree, o (samo)spoznatim ljudima, jivan-muktama i videha-muktama moe se govoriti kao da pripadaju etirima kategorijama Brahmavidu, Brahmavadvari, Brahmavidvariji, i Brahmavidvariti. No, ovo su razlike sa gledita drugih koji ih promatraju; u stvarnosti, meutim, nema razlika u osloboenju postignutom putem jane. Pozdrav Neka stopala Ramane, Uitelja, koji je Sam veliki iva i koji je, takoer, u ljudskom obliju, cvjetaju zauvijek!

Napomena: Yoga Centar odrava Intenzive Prosvjetljenja te tako zainteresiranima daje mogunost da naue praksu samoistraivanja tj. samootkrivanja vlastite istinske prirode odnosno bezmisaonu kontemplaciju na "Tko sam ja?"
www.yogacentar.hr