Kefir

Kefir je gusti tekui mlijeni napitak koji se sastoji od ugljine kiseline (H2CO3) i etilnog alkohola (C2H5OH) i potie sa podruja Kavkaza. Postoji nekoliko vrsta kefira (npr. mlijeni i vodeni kefir), ali mi emo se ovdje detaljnije osvrnuti samo na mlijeni kefir. Mlijeni kefir nastaje tako to se u kravlje, ovje ili kozje mlijeko stavi kefirna kultura (radi se o simbiozi bakterija mlijene kiseline, streptokoka, mikrokoka i gljivica), te se tako ostave jedan do dva dana. Pri tome dolazi do fermentacije mlijeka. U procesu fermentacije kefira nastaju razliite aromatske supstance, kao i CO2. Kefir je bogat B vitaminima, a takoer sadri i vitamin E. Optimalna temperatura je od 10C do 25C. Ovakav kremasti napitak ima kiselkast ukus. Kefirna kultura, koja ima oblik gljive, moe narasti do veliine oraha, gumene je konzistencije i sastoji se od proteina, masti i polisaharida koje proizvode razliite bakterije. Ta kultura se razmnoava s vremenom i udvostrui masu za 14 dana. Suvina kultura moe se osuiti ili zamrznuta sauvati i dati nekom drugom. Kultura ne smije dugo stajati u dodiru sa metalima. Za industrijski proizveden kefir se obino ne koriste ovakve gljivice nego hmelj i specijalno odabrane kulture bakterija koje ne odgovaraju kompleksnoj mikroflori prirodnog kefira, da bi tako dobiveni napitak zadrao isti ukus. Drugi razlog zato se ne koriste prirodne gljivice kefira je to se pri skladitenju oslobaa ugljikovdioksid to moe izazvati eksploziju u originalnom pakiranju. Tradicionalni kefir sadri mikrofloru koja se prilagoava sredini, na primjer mijenja se sa godinjim dobima. Za one koji su na makrobiotikoj ili veganskoj prehrani, gljive kefira se takoer mogu koristiti za pravljenje napitka od vode umjesto mlijeka. Jedino je potrebno malo vie vremena da se "gljivice" transformiraju u kefir kristale. Kada se stavljaju gljive u vodu potrebno je dodati malo eera i soka limuna. Zato koristiti kefir u prehrani? Kefir je jeftin i lako se pripravlja kod kue Kefir se koristi kako bi se obnovio unutarnji eko sistem tijela nakon koritenja antibiotika Kefir se moe koristiti za pripravu ukusnog napitka za djecu Kefir je izuzetno hranjiv napitak za trudnice, dojilje, starije i one kojima je ugroen imunoloki sistem Sastav mlijenog kefira Mikroorganizmi: bakterije mlijene kiseline i kvasac Sastojci nastali vrenjem: ugljina kiselina i etil alkohol Hranjivi sastojci: proteini i polisaharidi

Vitamini: vitamin A, vitamin B1, vitamin B2, vitamin B6,vitamin B12, vitamin D, niacin Minerali: kalcij, eljezo, jod Voda Povoljan utjecaj na zdravlje Mlijeni kefir ima izmeu ostalog sljedee povoljne utjecaje na zdravlje: regulira krvni tlak djeluje antibiotiko i ublaava upale pozitivan utjecaj na maligna oboljenja (rak) pozitivan utjecaj na imunoloki sistem pomae pri ostvarivanju bolje cirkulacije sniava nivo kolesterola odrava zdravu crijevnu mikrofloru Kefir pomae u kontroli nepoeljnih mikroorganizama (tako to mijenja kiselost podruja u kojem se nalazi i proizvodi specifine antibiotike stvari i to uskrauje loim bakterijama hranjive tvari). Antibiotici koje proizvode dobre bakterije uinkoviti su u borbi protiv mnogih tetnih bakterija, virusa i gljivica kao to su Candida albicans. Candida albicans povezuje se sa mnogim zdravstvenim problemima, naroito kod ljudi koji su pothranjeni ili im je imunoloki sustav oslabljen. Trovanje hranom i mnogi problemi u probavi, te infekcije urinarnog trakta mogu se sprijeiti i lijeiti koritenjem visoke doze bakterijskih kultura koje se prolaze u kefiru. to ako ne mogu probaviti laktozu (netolerantnost na laktozu), ukoliko ne konzumiram mlijeko i mlijene proizvode ili ih ne mogu dobro probaviti da li je kefir dobar za mene? Kvasac i dobre bakterije u kefirnoj kulturi iskoriste veinu laktoze (mlijenog eera). Pojedite kefir na prazan eludac ujutro prije doruka ili za sam doruak i vidjet ete kako ete ga lako probaviti. Razlika izmeu kefira i jogurta I kefir i jogurt su napici koji se dobivaju fermentacijom mlijeka, ali sadre razliite tipove dobrih bakterija. Jogurt sadrava dobre bakterije koje odravaju istim na probavni sistem, te daju hranu dobrim bakterijama koje se nalaze u naem probavnom sustavu. Kefir, s druge strane, kolonizira crijevni trakt, s ime se niti jedan jogurt ne moe pohvaliti. Kefir sadrava nekoliko vanih sojeva dobrih bakterija koje ne moemo nai u jogurtu, Lactobacillus Caucasus, Leuconostoc, Acetobacter i Streptococcus vrste. On takoer sadrava i kvasce kao to su Saccharomyces kefir i Torula kefir koje dominiraju, kontroliraju i eliminiraju destruktivne patogene kvasce iz organizma. To rade tako da penetriraju kroz mukozne membrane gdje se nalaze nezdravi kvasci i bakterije i iste i jaaju na organizam. Na taj nain nae tijelo postaje uinkovitije u pruanju otpora patogenim mikroorganizmima kao to su E. coli i crijevni paraziti.

Aktivni kvasci i bakterije koje se nalaze u kefiru, imaju mnogo veu nutritivnu vrijednost nego to ju ima jogurt jer pomau u probavljanju hrane koju jedemo i odravaju debelo crijevo istim i zdravijim. Zato to je skuta kefira manja od jogurtove, lake se probavlja ime je izuzetno dobra i hranjiva za malu djecu, odrasle, te za osobe koje pate od kroninog umora i problema s probavom. Osim to sadrava dobre bakterije i kvasce, kefir ima i minerale i esencijalne aminokiseline koje pomau tijelu kod oporavka i odravanja funkcija. Proteini iz kefira se djelomino probavljaju i zbog toga ih tijelo lake apsorbira. Triptofan, jedna od esencijalnih aminokiselina, kojega nalazimo u velikim koliinama u kefiru, poznat je po svom svojstvu da djeluje oputajue na ivani sistem. Kako kefir takoer sadrava i kalcij i magnezij, koji su takoer vani minerali za zdrav ivani sustav, prehrana koja ukljuuje kefir moe imati relaksirajue djelovanje na ivce. Bogat izvor fosfora, koji je drugi po uestalosti metal u naem organizmu, pomae u iskoritavanju ugljikohidrata, masti i proteina za rast, odravanje i energiju stanica. Kefir je bogat vitaminima B1, B12 i vitaminom K. Izvrstan je izvor biotina, vitamina B koji pomae tijelu da asimilira ostale vitamine B skupine, kao to su folna kiselina, pantotenska kiselina i B12. Mogu se nabrojati vie prednosti u odravanju adekvatne koliine unesenog vitamina B, kao to su: regulacija bubrega, jetre i ivanog sustava do pomoi u olakavanju problematine koe, poveavanju energije i odravanju mladosti. Nain priprave mlijenog kefira Kod cijelog postupka priprave mlijenog kefira bitno je naglasiti da se ne smije koristiti nita metalno (ni posuda, ni lica, ni cjedilo). U plastinu ili staklenu posudu prvo se na dno stavi kefirna kultura (pri dodavanju ne koristiti nita metalno, radije se posluite istim rukama ili drvenom ili plastinom licom). Metalno posue moe uzrokovati prerani gubitak djelovanja kulture koja onda odumire. Mlijeko koje je najbolje koristiti je kuhano svjee mlijeko. Meutim, u nedostatku takvog mlijeka, moete koristiti i bilo koju drugu dostupnu vrstu mlijeka (pasterizirano, nekuhano ili slino). Jedino to je bitno je da to mlijeko sadri to vei udio masnoe. Na tako pripremljenu kulturu, dodajte mlijeko. Posudu prekrijte sa gazom i ostavite da stoji na sobnoj temperaturi. Koje vrijeme fermentacije je dovoljno ovisi o tome koliko kefirne kulture ste dodali i naravno o kojoj koliini mlijeka se radi, te naravno koliko kiseli napitak elite imati. Iz vlastitog iskustva, ukoliko fermentirate 1L mlijeka, a dodali ste toliko kulture da Vam je prekrila dno plastine posude za mlijeko (npr. od svjeeg mlijeka pakiranje), potrebno Vam je 1 1,5 dana da dobijete guu konzistenciju fermentiranog proizvoda. Takav proizvod je gui od mlijeka, ali dovoljno teku i srednje kiseo. Nakon odreenog vremena, procijedite kefir kroz plastino cjedilo ili gazu (mi upotrebljavamo gazu). Obratite panju da gljive ne dou u kontakt sa metalnim posuem. Sada kefir moete procijediti u posudu. Mi iz osobnog iskustva pripravljamo kefir u staklenoj posudi i procjeujemo ga u stakleni vr koji ima poklopac i koji nakon procjeivanja ide u hladnjak.

Kefirnu kulturu koja Vam je ostala u plastinom cjedilu ili gazi, dobro operite u hladnoj vodi i ponovite postupak priprave kefira od poetka. Svaki put kada napravite novi napitak, broj "gljivica" e se poveati. Nakon nekog vremena njihov broj e biti toliko veliki da ete ih morati podijeliti svojim blinjima ili jednostavno podijeliti i poveati koliinu mlijeka koju fermentirate. Ako ne elite odmah pripravljati napitak, najbolje je odijeliti gljive u zasebnu (staklenu ili plastinu) posudu, naliti na njih dovoljno mlijeka da ih sve prekrije i ostaviti u hladnjaku 1-2 dana. Nakon tog vremena gljivica je opet spremna za upotrebu