Toplinska izolacija kue i uteda toplinske energije

Uvod Toplinska izolacija kue djeluje kao pokriva. Bitno smanjuje utroak energije za grijanje i znaajno doprinosi zdravlju (manje reume, prehlada) i osjeaju ugode (zidovi nisu ledeni...). to je bolja toplinska izolacija, vei su njeni uini, a doprinosi i zatiti od buke. Za bilancu, znaajni su i orijentacija kue, zasjenjenja, vjetrovi i dr. Najznaajniji je klimatski poloaj. Za ovaj primjer uzeo sam Zagreb, to je slino za veinu kontinentalne Hrvatske, osim gorskih krajeva. Opis kue Kao primjer koristit u samostojeu dvoetanu "prosjenu" kuicu unutranjih mjera 10 7,5 m s kosim krovom, visina etae neto, 2,6 m, zidanu upljom opekom irine 29 cm s toplinskom zatitom debljine od nedovoljnih 5 cm do boljih 10 cm te najboljih 20 i 30 cm to danas imaju niskoenergetske kue. Podrazumijeva se da su i pod na tlu i krov kue odgovarajue izolirani to je i naznaeno. Pri tome za izolaciju poda na tlu koristimo XPS ektrudirani, znatno skuplji, polistiren a za krov mineralnu vunu dok izbor materijala vanjske izolacije proelja, polistiren ili mineralna vuna, ne utjee bitno na rezultat. Strop je ab ploa ili monta gredice pa natkriven ili je u potkrovlju stan izveden tako to je drvena konstrukcija iznutra prekrivena gips-kartonskim ploama, brodskim podom ili sl.. Svi podovi se izvode kao plivajui s 2 cm elastificiranog polistirena ispod sloja lako armiranog estriha. U koeficijent prolaska topline zida uraunato je 5 % gubitka na toplinske mostove to znai da su svi balkoni, i drugi prodori kroz vanjsku toplinsku izolaciju izvedeni u skladu s pravilima toplinske zatite. Dodan je i sluaj bez toplinske zatite. Kua izvana nije ni obukana, to je nezamislivo, ali realano. Ostali podaci o kui Kua je glavnim proeljem orijentirana na jug. Na junoj strani u prizemlju su dva prozora mjera 160 120 cm i ulazna vrata, 100 210 cm. Na gornjoj etai su dva prozora mjera 80 120 cm i dvoja balk. vrata, 80 210 cm. Na sjevernom proelju su jo etiri mala prozora (ventilacija) mjera 60 80 cm. Sva vanjska stolarija je s drvenim ili PVC okvirom, uea 30 % i koef. prolaza t., U 1,7 W/(m2K). Osim roletama ili griljama donji prozori junog proelja su zasjenjeni i balkonom, a gornji, krovom. To je znaajno zbog smanjenja ljetnog pregrijavanja. Naravno, i boja proelja treba biti svjetlija. Malo hladno predsoblje (ako postoji) nije uzeto u obzir, jer minimalno utjee na ukupne gubitke. Vanjska vrata bilo drvena ili PVC, ukupno moraju zadovoljiti koeficijent prolaza topline, U 1,8 W/(m2K). Uzimajui sve to u obzir uz manju rezervu u drugoj decimali, toplinski podaci bi izgledali ovako: Debljina izolacije vanjskih zidova = Koef. prolaska topline zida, U [W/(m2K)] = Debljina izolacije poda na tlu [cm] = Koef. prolaska topline poda U [W/(m2K)] = Debljina izolacije krova [cm] = Koef. prolaska topline krova U [W/(m2K)] = Debljina stakala i razmak [mm] = Punjenje izmeu stakala i emisivnost: Koef. prolaska topline prozora U [W/(m2K)] =
Oploje grijanog dijela graevine, A = Plotina poda na tlu (neto) = Plotina krova (neto) = Plotina svih vanjskih otvora - bruto = Koef. transm. t. gubitka po jed. oploja: Var . 0 Var . 5 Var . 10 Var . 20 Var . 30 0,39 0,39 0,39 0,39 0,39 1,10 0,55 0,39 0,28 0,22 W/(m2K) W/(m2K) W/(m2K) W/(m2K) W/(m2K) God. potr. t. po jed. plotine korisne povrine

zak. min. Var. 5 Var. 10 Var. 20 Var. 30 Var. 0 5 10 20 30 buka 0,5 0,51 0,32 0,18 0,13 1,31 3 5 7 10 0 0,5 0,50 0,37 0,30 0,23 0,99 10 15 20 30 10 0,3 0,35 0,25 0,19 0,13 0,35 4-12-4 4-12-4 4-12-4 4-9-4-9-4 4-12-4 Ar,0,2 Ar,0,1 Kr,0,05 Kr,0,05 zrak 1,8 1,79 1,65 1,39 1,12 2,9
182,0 75,0 75,0 13,9 77,84 77,84 77,84 77,84 77,84 m2 m2 m2 m2 211,66 107,46 77,84 57,51 45,45 kWh/(m2a) kWh/(m2a) kWh/(m2a) kWh/(m2a) kWh/(m2a)

Ovi podaci izrauna zanimljivi su strunjacima. Ako vas zanimaju samo uinci, preskoite ih.

Podaci u poljima ove boje, ispod su najmanje razine dananjih zakonskih propisa.

Godinja potrebna energija

Dakle, za opisanu kuu izgleda prema sliici, godinja potrebna topline za grijanje iznosi: Uteda prozora Ukupno 0 Var. 0 11.676 32.509 kWh/a 5 Var. 5 1267 11.676 16.119 kWh/a 10 Var. 10 156 11.676 11.676 kWh/a 20 Var. 20 283 11.676 8.626 kWh/a 30 Var. 30 289 11.676 6.817 kWh/a U ovim rezultatima sadran je dobitak od suneve energije kroz prozore od oko 1.600 kWh. Taj dobitak najvie ovisi o veliini prozora, njihova zasjenjenja i vrsti ostaklenja. Uz rezervu nesigurnosti zbog razliitog stupnja iskoristivosti vaeg izvora toplinske energije i manje nesigurnosti u ogrijevnu mo energenta, kilovatsati pretvoreni u druge izvore energije, izgledaju ovako:. nafta [l] 0,85 3558 1764 1278 944 746 plin [m3] 0,95 3640 1805 1308 966 763 drva [m3] 0,75 14,4 7,2 5,2 3,8 3,0

Iskoristivost ureaja = Var. 0 Var. 5 Var. 10 Var. 20 Var. 30

Komentar Osim za grijanje, energiju troimo za elektrine kuanske aparate i za toplu vodu. Tu je i utroak energije za ljetno hlaenje koji moe biti znaajan. Za bolje toplinski izolirane kue i prozore zasjenjene roletama ili griljama i strehama te mudro izveden (zleni ili dvostruki) krov, klima i nije ba nuna. Ovisno o broju stalno ukljuenih el. aparata i navikama ukuana (raunala ukljuena 24 h, pretjerana klima, puno el. aparata u stanju pripravnosti...), utroit emo jo 2.500 do 4.500 kWh. Veim utrokom energije vie doprinosimo zagaenju zraka pa treba voditi rauna i o tome. U tom kontekstu treba imati na umu i prljavije i istije izvore energije. Elektrina energija, ovisno o izvoru, ne mora i nije uvijek najia. Svakako, najia je to manja koliina ukupno utroene energije. Zakljuak 20 - ((20 - $E$113) / '11'!$I$24) * 0,125 32.000 Utroak Iako je svima jasno to toplinska zatita znai, zbog siromatva pa i energije [kWh] potcjenjivanja vanosti, esto se ne izvodi. Zato sam obradio i takav i debljina 24.000 izolacije [cm] primjer. Jo nedavno se inilo da je varijanta 5 cm vrlo dobra, a ve ne zadovoljava propise, iako snizuje utroak energije za 50 %. Zbog prekomjernog utroka, energiji stalno raste cijena, a to bitno utjee 16.000 na nau svijest pa je za oekivati da e se propisi jo postroiti. Stoga je sadanji standard, varijanta 10 cm, a ve se ide i dalje. 8.000 Sve vie se govori o niskoenergetskim kuama koje troe manje od 3 litre lo ulja po m2 stambenog prostora godinje i o pasivnoj kui s utrokom samo jedne litre. Iz grafa desno, jasno se vidi da daljnjim 0 paveanjem debljine izolacije to neemo postii. Uoimo da tek vatijanta 0 5 10 20 30 20 cm ponovo raspolavlja utroak energije za grijanje. Ali koritenjenjem topline zagrijanog zraka koju prozraivanjem gubimo, toplinskih crpki, veem iskoritenju suneve energije, koritenjem sanitarne vode za ljetno hlaenje i podizanjem stupnja uinkovitosti ureaja koje koristimo, doseemo i taj cilj. Bez takvih ureaja, ne moe se govoriti o niskoenergetskoj kui.
C 0 16,7 18,7 19,2 19,5 19,7 C -10 15,1 18,1 18,8 19,3 19,5 C -20 13,5 17,4 18,4 19,1 19,4 Djelovanje toplinske izolacije na zdravlje i osjeaj ugode moe se is itati iz tablice lijevo. Za unutarnju temperaturu od 20 temperatura unutarnj e povrine vanjskog zida, C, ovisno o vanjskoj temperaturi, znatno varira. Zbog radijacije hladnog zida u neizoliranoj kui, strana tijela blie izvoru je pregrijana, a ona uz zid, ledena. To se naroito osjea kod grijaja peima smjetenim podalje od vanjskog zida.

van C Var. 0 Var. 5 Var. 10 Var. 20 Var. 30

Temperatura unutarnje povrine vanjskog zida

Fizika nam omoguuje da izraunamo temperature na granicama svakog sloja vanjskog zida. U veem dijelu unutarnje Hrvatske, zimske temperature se kreu izmeu 0 i - 10 Me utim treba C C. imati u vidu i najniu izmjerenu temperaturu koja za Zagreb iznosi - 27,3 C. Za pretpostavljenih - 5 ovisno o toplinskoj iz olaciji, za ova sluaj to izgleda ovako: C, te Presijek vanjskog zida teop toplinska izolacija ti opeka buka

Temperature povrina zida [ C]: tsg = ti - ((tVanjska povrina Unutar. -5 izolacije opeke buka C] t eop [ C] t i [ C] te [ Var. 0 -3,1 15,8 Var. 5 -4,4 10,4 18,3 Var. 10 -4,6 14,1 19,0 Var. 20 -4,8 16,6 19,4 Var. 30 -4,9 17,6 19,6

Temperature povrina stakla [ C]: 5,7163 Vanjsko Unutarnje staklo -4,4 staklo van. str. un. str. te [ C] t eus [ C] ti [ C] Dvostruki -2,2 7,2 10,8 prozor IZO, Ar. e 0,1 -3,4 14,6 4-12-4

Ovaj izraun je proveden s vrlo znaajnom pretpostavkom da je unutarnja temperatura prostora svuda jednaka. Znamo da to nije istina. Pod stropom je znatno toplije nego li uz pod. Spojevi vanjskog zida i stropa i poda te uglovi s vanjskim zidom su znatno hladniji. Kad nema toplinske izolacije ili je nedostatna, tu se skuplja vlaga i pojave plijesni. Ipak, prozori su najhladniji. Upravo stog razloga se izvori grijanja (radijatori, fasadne pei) postavljaju uz vanjski zid ispod prozora. Iz tablica se moe oitati da emo uz centralno smjeten izvor topline i uz malo nie vanjske temperature u toplinski neizoliranoj kui imati temperaturu unutarnje povrine vanjskog zida ispod 15 C, 20,7 a prozora vjerojatno i znatno nie. Za sluaj da se vanjska temperatura spusti do granice gore spomenutog rekorda, na povrini unutarnjeg zida neizolirane kue, uz uvjet ugodne relativne vlanost unutarnjeg zraka od 60 %, oroavanje poinje ve pri 20,7 C.Protiv toga se moemo boriti povienjem unutarnje temperature, ali imajui u vidu esto bitno veu relativnu vlanost, plijesni su neizbjene ak i pri prosjenim zimama. Redovito prozraivanje takvih povrina uz uvjet da nisu prekrivene namjetajem takoer pomae. U svakom sluaju, utroit emo puno vie energije za grijanje od i onako prekomjerne koliine. Osim to je takva razdioba temperature vrlo neugodna, ona izaziva trajna oteenja zdravlja. Iz tablice "Temperature povrina zida" se lijepo uoava da grijanje neizolirane kue grije okoli znatno vie od toplinski izolirane. Njen vanjski zid e biti za oko 1,5 topliji od toplinski izolirane kue. C Malo? Kad se ta razlika pomnoi s trajanjem perioda grijanja, rezultat je dva i vie puta vea koliina utroene energije i podjednako toliko vie pute zagaenja okolia. Naravno to sve kota, ali moda su najopasniji oni prikriveni trokovi, okoli, jer novani su ogranieni mogunostima. Dobro, razni skorojevii imaju novca. Oni novano mogu sebi priutiti viekratno dnevno tuiranje, vodene masae velike automobile, ali to e biti kad potroimo vodu, naftu, plin, zrak? to emo ostaviti djeci. Poslije njih potop???

Prozirni dijelovi proelja - vanjska stolarija

Utjecaj prozora najvie ovisi o njihovom ueu u plotini proelja. Novopropisani prozori ve uz 5 cm toplinske izolacije tede godinje oko 1.260 kWh u odnosu na istu izolaciju i stare IZO prozore, u ovom primjeru. Ali ni najvia kvaliteta uobiajenih prozora ne moe nadomjestiti dobru izolaciju proelja. Iz tabele koja ilustrira uobiajene prozore moe se vidjeti da bi uz jednostruko staklo pri vanjskih -10 C imali ledeni ornament iznutra, a znatno skuplji i tei, troslojni prozori, tek prepolavljaju vrijednosti propisima uvjetovanog, Uw = 1,8 W/(m2K). Takoer je pokazano da ni najbolji dvostruki prozori nisu dobro rjeenje.
Temperatura unutarnjeg sloja stakla razliitih vrsta prozora Temperatura unutarnjeg prostora [ = 20 C] Temperatura vanjskog prostora [ = -10 C] Jed. staklo IZO prozori s dvostrukim i trostrukim staklm, punjeni slojem debljine: Dvostruki argon zrak 15 mm argon 12 mm argon 16 mm 2 12 mm sloj em. 0,2 tsu = bez dodanog sloj low E i 2 sloja razmak -2,3 sloja low E 100 mm tsu = tsu = tsu = tsu = tsu = 9,6 C 13,4 C 15,7 C 16 C 8,9 C Ug = 5,72 2,7 1,7 1,1 0,8 2,83

Toplinska svojstva okvira znatno utjeu na ukupni rezultat prozora. Okviri od mekog drveta imaju Uf = 1,7 W/(m2K) i zadovoljavaju zahtjeve vaeih propisa. Samo bolji PVC okviri ih nadilaze. Za brzi priblian izraun utroka energije za grijanje, izraene u litrama lo ulja ili m3 plina, moe posluiti slijedea formula: E = 10 (plotina zida Uz + plotina stropa Us + plotina poda Up + plotina prozirnog Uw) Za varijantu 10 cm, proizlazi: E = 10 (182 0,32 + 75 0,37 + 75 0,25 + 13,9 1,65) = 1277 litara lo ulja, to je vrlo blisko izraunatom, a blizu je i izraunatoj koliini plina.
Prozori Jednostruki IZO stari Uw 4,5 2,7 Ulja [l / m] 50 30 IZO novi 1,7 18 IZO bolji 1,3 13 IZO ne 1,1 12 IZO trosloj. 0,9 9 Ako pogledate svjetlo (plamen upaljaa) kroz staklo koje ima dodatni sloj, njegova boja ne e biti uta, nego drugaija, npr. ljubiasto-plava.

Na kraju: Koefcijent prolaska topline U je koliina topline koju 1 m graevnog elementa proputa svake sekunde za svaki stupanj razlike od vie ka nioj temperaturi. Izraen je u W / (m2K) pa pomnoen s plotinom i 3600, odmah daje kilovatsate. U je kljuan podatak! Razni komercijalni nazivi pojedinih dijelova zgrade ne znae nita bez pripadnog atesta. To se odnosi na sve materijale koje ugraujemo, a naroito na izolacije i stolariju. Osim koeficijenta prolaza topline U, tu e te vidjeti jo puno bitnih podataka ukljuujui i koji ureaji postiu i da li daju pravo noenja naziva niskoenergetska kua. Meutim, znatan dio topline gubimo prozraivanjem, a posebno "upljim" prozorima. Stoga i najbolju vanjsku stolariju treba povremeno pregledati i njegovati, naroito brtve du dodira krila i okvira. To spada u redovno odravanje. Naravno, podrazumijeva se da je ugradba izvedena ispravno. Hasan Osmanagi, ing. str.

hasan.osmanagic@zg.t-com.hr