Dodatni zadaci - 04 za samostalni domai kreativni rad (Dinamika jednoliko ubrzanog pravolinijskog kretanja)

5.1. (Pogledati zadatak 2.1.) Zamislite da drite na dlanu ruke knjigu teine 8 [N] i da na knjigu dejstvujete silom od 10 [N] nagore. Dapunite sledee reenice. (a) Zemlja dejstvuje na knjigu silom nadole veliine............ . (b) Ruka dejstvuje na ............ silom nagore veliine.............. (c) Da li je sila (b) nagore protivdejstvo sili (a) nadole?............ (d) Protivdejstvo sili (a) je sila veliine.............. kojom............. dejstvuje na................ Njen smer je ............. (e) Protivdejstvo sili (b) je sila veliine kojom dejstvuje na .............. Njen smer je ............. . (f) Jednakost i suprotnost sila (a) i (d) je jedan primjer................. Neutonovog zakona. (g) Jednakost i suprotnost sila (b) i (e) je jedam primjer.................... Neutonovog zakana. (h) Da li se trei neutonov zakon moe primeniti kada jedno tijelo nije u ravnotei? ...................... . (i) ta uravnoteava rezultantu sila od 2 [N] nagore koja dejstvuje na knjigu? 5.2. Kolika je rezultantna sila koja dejstvuje na tijelo teko 981 [N] ako je njegovo ubrzanje 9,81 [m/s2]? 5.3. Kada moete drati u ruci kantu rastopljenog olova mase 100 [kg] ako ruka na kojoj visi kanta moe da izdri najvie 800 [N]? Kolikim najveim ubrzanjem smijene podii kantu mase 80 [kg] ako ruka moe da izdri najvie 1000 [N]. 5.4. Raketno vozilo koje se upotrebljava za ispitivanje fiziolakih efekata velikih ubrzanja i usporavanja, ubrzava se u toku 1,8 [s] pomou raketa koje daju potisak 350 000 [N] i na kraju postie brzinu od 1600 [km/h]. (a) Zanemarujui opadanje mase vozila usljed izbacivanja sagorjelih gasova, nai masu vozila. (b) Da li mislite da se za vozilo te mase moe, u odnosu na reketni potisak, zanemariti sila trenja klizanja? 5.5. Automobil teine 20 000 [N] ravnomjerno ubrzava po pravom ravnam putu od brzine 15 [km/h] do 60 [km/h] u toku 20 [s]. (a) nai rezultantu sila koja ubrzava automobil. (b) Pri brzini od 60 [km/h] voza poinje da koi i zaustavlja auto poslje 60 [m]. Nai silu usporavanja, pretpostavljajui ravnomijerno usporavanje. (c) Pokazati na dijagramu sve spoljanje sile koje dejstvuju na automobil za vrijeme usporavanja. 5.6. Vrijeme reakcije (vrijeme od odluke da se vozilo koi do poetka koenja) prosjenog vozaa automobila iznosi 0,5 [s]. (a) Ako automobil tei 20 000 [N] i kree se po pravom i ravnom putu brzinom od 60 [km/h], nai rastojanje koje e prei automobil poslje pojave znaka za zaustavljanje, ako se od poetka koenja kola klizaju sa potpuno ukoenim tokovima. Koeficijent trenja klizanja izmeu guma i puta iznosi 0,40. (b) Koliko bi bi1o rastojanje ako bi automobil bio teak 10 000 [N] ? (c) Da li rastojanje zavisi od teine automobila? Od kojih koliina zavisi? (d) nacrtati grafik rastojanja zaustavljanja u funkciji poetne brzine, za brzine do 100 [km/h]. Neka je 1 [cm] = 10 [km/h] vodoravno i uspravno neka jednom santimetru odgovara 30 [m] . (e) nezavisno od mogunosti klizanja, da li je blokira nje tokova najuspjeniji nain da se zaustave kola? 5.7. Tijelo mase 5 [kg] miruje na vodoravnoj povrini. Maksimalna sila statikog trenja izmedu tijela i povrine iznosi 15 [N], a sila trenja klizanja iznosi 10 [N] . Na tijelo dejstvuje sila P koja je u poetku jednaka nuli i raste u toku 1,5 [s] konstantnom brzinom od 1,5 [N/s] . (a) Kolika je sila trenja koja dejstvuje na tijelo 5 [s] po , poetku dejstvovanja sile P? (b) U kojem vrijemenu e tijelo poeti da se kree? (c) Koliko je ubrzanje tijela 8 [s] po pokretanju? (d) Kolika je brzina u tom trenutku? (e) Dokle je tijelo stiglo? [Odgovor: {a) 7,5 [N] ; (b) 10 [s] ; (c) 3,4 [m/s2] ; (d) 17,6 [m/s] ; (e) 57,6 [m] .] 5.8. Tijelo teine 200 [N] objeeno je o vagu sa oprugom privrenom za tavanicu jedne dizalice. Kakvi se zakljuci mogu izvesti u pogledu brzine i ubrzanja dizalice ako se na vagi oita: (a) 250 [N], (b) 200 [N], (c) 150 [N]? (d) ta e se na vagi oitati ako se ue dizalice prekine za vrijeme penjanja dizalice? (e) Da li e se na vagi neto promjeniti pri oitavanju kada dizalica postigne svoju najviu taku i pone da pada?

5.9. Tijelo klizi konstantnom brzinom niz ravan nagnutu pod uglom od 200 . (a) Koliko e tijelo ii uz ravan ako mu se da poetna brzina od 5,2 [m/s] uz ravan? (b) Koliko e ii niz ravan ako mu se da poetna brzina od 5,2 [m/s] niz ravan? (c) nai ubrzanje a k o se ugao ravni povea na 300 a tijelo se ma1o gurne niz ravan. [Odgovar: (a) 2 [m].]
1 5.10. Masa jednog elektrona je 9,1 0 31 [kg]. Elektron se ubrza u elektronskom topu" jedne televizijske cijevi konstantnom silom od 25 10 14 [N] . Nai (a) ubrzanje elektrona, (b) njegovu brzinu, poto je prevalio 1 [cm] od poetka kretanja. (c) Poto je elektron napustio top on se do fluorescentnag zastora kretao konstantnom brzinom. Nai vrijeme potrebno za taj put.

Slika 5. 12 5.11. Tijelo A na s1.5.12.(a) ima masu 0,75 [kg]. Kada na njega dejstvuje sila P = 5 [N] , ono dobija ubrzanje od 4 [m/s2] . (a) Ako sila P dejstvuje 2 [s] i zatim joj dejstvo prestane, koliko e jo dalje kliziti tijelo prije nego to stane? (Vodoravna povrina se beskonano prostire nadesna.) (b) Koliko bi trebalo da bude teko tijelo B za s l . 5.12.(b) da bi proizvelo isto ubrzanje kao na dijelu (a) slike? (Tijelo klizi u oba sluaja po istoj vodoravnoj povrini.) (c) Koliko je zatezanje ueta koje vezuje A i B? (d) objasniti zato zatezanje ueta nije jednako teini tijela B. [Odgovor: (a) 12 [m] ; (b) 8,45 [N] ; (c) 5 [N] .] 5.12. Dat vam je eksperimentalni ureaj na sl.5.8, jedan metarski tap i sat. Pretpostavite da vodoravna povrina nije glatka i da je masa tijela koje visi poznata, ali je nepoznata masa tijela koje lei ma povrini. Objasnate kako biste nali masu tijela na vodoravnoj povrini i koeficijent trenja klizanja izmeu ovog tijela i vodoravne povrine. Moete pretpostaviti da vodoravna povrina ima svaku potrebnu duinu. 5.13. Jedna lokomotiva teka 1,2 10 6 [N] prikaena je za vlak teak 107 [N] . (a) Kolika je maksimalna sila vue kojom lokomotiva dejstvuje na vlak kada se vlak kree konstantnom brzinom po vodoravnoj pruzi, ako koeficijent statikog trenja izmeu pagonskih tokova i ina iznosi 0,25 ? (b) Koliko je najvee ubrzanje koje se moe dati vlaku? (c) Koliko je najvee usporenje? (Kola, ka i lokomotiva, imaju konice.) 5.14. Izvesti izraz za zatezanje T ueta koje vee A i B, na s1.5.13.(a), u funkciji sile P i masa mA i mB tijela A i B. Zanemarti trenje. Objasniti zato zatezanje nije jednaka sili P. (b) Nai izraz za silu F kojom tijelo A na s1.5. 13.(b) potiskuje tijelo B. (c) Kao numeriki primjer, neka je mA = 4 [kg] , mB = 6 [kg] , P = 5 [N] . Izraunati zatezanje T i silu F. Slika 5.13. 5.15. Tijela A i B na sl.5.14. lee u poetku na podu. Ona su povezana uetom bez teine koje prolazi preko glatkog kotura, takoer bez teine. Na kotur dejstvuje sila F na gore. Nai ubrzanje aA tijela A i aB , tijela B kada je veliina sile F (a) 24 [N], (b) 40 [N], (c) 72 [N], (d) 90 [N], (e) 120 [N]. [Odgavor (a) 0,0 ; ( b) 0,0 ; (c) 0,49 [m/s2] ; (d) 1,23 [m/s2] , 8,58 [m/ s2] ; (e) 4,9 [m/s2] , 14,7 [rn/s2].]

Slika 5.14.

Slika 5.15.

Slika 5.16.

5.16. Poluprenak Zemlje iznosi oko 6 400 km , rastojanje Mjeseca od Zemlje oko 384 000 km i masa Zemlje je oko 80 puta vea od mase Mjeseca. Gdje se nalazi centar masa Zemlje i Mjeseca? (Ovaj centar masa se kree oko Sunca priblino po krunoj putanji.) [Odgovor: oko 1600 [km] ispod povrine Zamlje na liniji koja spaja centre Zemlje i Mjeseca.] 5.17. Tijelo A na sl.5.15. tei 89 [N] a tijelo B 53,4 [N]. Sistem poinje da se kree iz stanja mirovanja kada se A nalazi 1,2 [m] iznad poda. Zanemariti trenje i teinu kotura. (a) Nai vrijeme potrebno da tijelo A stigne do poda. (b) Nai najveu visinu iznad poda do koje stigne tijelo B. (c) nai zatezanje ueta koje dri kotur za vrijeme sputanja tijela A. (d) Kolika je poetna visina centra masa sistema A + B? (e) Koliko je ubrzanje centra masa sistema A + B za vrijeme sputanja tijela A? (f) Pokazati da je rezultanta spaljanjih sila koje dejstvuju na sistem za vrijeme sputanja tijela A jednaka proizvodu mase sistema i ubrzanja njegouog centra masa. [Odgovor: (a) 1 [s] ; (b) 1,53 [m] ; (c) 133,5 [N] ; ( d) 0,76 [m] smatrajui A i B kao estice ; (e) 0,61 [m/s2] nadole.] 5.18. U svim dijelovima zadatka 5.15. pokazati da je rezultanta ispoljanjih sila koje dejstvuju na sistem jednaka proizvodu njegove mase i ubrzanja njegovog centra masa. 5.19. Djeak A tei 245 [N] a djeak B 392 [N]. Oni stoje na povrini leda na meusobnom rastojanju od 8 [m] drei u rukama suprotne krajeve jednog za tegnutog ueta. Deak A vue svoj kraj ueta silom od 44 [N]. (a) nai ubrzanje svakog djeaka. ( b) Nai ubrzanje njihovog centra masa. (c) Gdje e se djeaci sudariti ako A nastavi da vue silom od 40 [N]? (d) Gdje e se deaci suda riti ako A ispusti ue, poto ga je vukao 0,5 [s] ? [Odgovor: (a) aA=1,6 [m ] prema B, aB = 1 [m/s2] prema A ; (b) nula ; (c) 4,9 [m] od A ; (d) 4,24 [m] od A.] 5.20. Savitljivo ue duine 3 [m], koje tei 10 [N] po metru, prelazi preko malog glatkog kotura. Ono poinje da se kree iz stanja mirovanja kada na jednoj strani kotura visi 1,2 [m] a na drugoj 1,8 [m], kao na sl.5.16. (a) Koliko je poetno ubrzanje ueta? (b) Koliko je ubrzanje ueta kada s desne strane kotura visi x metara ueta? (c) Kolika je brzina ueta u trenutku kada ono naputa kotur. 5.21. Masa motornag amca iz zadatka 4.15. iznasi 1460 [kg]. Nai silu koja usporava amac (a) kada je njegova brzina 6 [m/s] i (b) kada je njegova brzina 3 [m/s]. (c) Ako se amac tegli sa 3 [m/s], koliko je zatezanje ueta? [Odgovor: (a) 592 [N] ; (b) 147 [N] ; (c) 147 [N].] 5.22. Tijelo mase m = 5 [kg] puta se da pada kroz viskoznu sredinu. Na tijelo dejstvuje sila od 20 [N] na dole i viskozna sila zaustavljanja je srazmjerna njegovoj brzini i jednaka 5v, gde je v brzina u [m/s] . (a) Nai poetno ubrzanje a0. (b) Nai ubrzanje kada je brzina 3 [m/s]. (c) Nai brzinu kada je ubrzanje jednako 0,1 a 0 . (d) Nai terminalnu brzinu vT. (e) Nai vrijeme relaksacije tR . (f) Nai koordinatu, brzinu i ubrzanje 2 [s] , po poetku

kretanja. (g) nai vrijeme potrebno da se postigne brzina 0,9 vT. (h) Nacrtati grafik brzine u funkciji vremena u toku 3 s. [Odgovor: (a) a0 = 4,0 [m/s2] ; (b) a = 1 [m/s2] ; (c) v = 3,6 [m/s] ; (d) vT = 4 [m/s] ; (e) tR = 1 [s] ; (f) x = 7,13 [m] , v = 3,47 [m/s] , a = 0,53 [m/s2] ; (g) t = 2,3 [s] .] 5.23. Jedno tijelo poinje da pada iz stanja mirovanja kroz sredinu koja na njega dejstvuje silom otpora koja je upravno srazmerna kvadratu brzine. (a) Nacrtati dijagram pokazujui pravac kretanja i pomou vektora ukazati na sve sile koje dejstvuju na tijelo. (b) Primjeniti drugi Newtonov zakan i iz jednaine koja se dobije za kljuiti o optim osobinama kretanja. (c) Pokazati da tijelo dobija terminalnu brinu i izraunati je. (d) Nai vrijeme relaksacije. (e) Izvesti jednainu za brzinu u funikciji vremena. [Odgovor: Neka je sila otpora - rv2, masa tijela m i poetno ubrzanje a0. Tada je vT = ma 0 / r , t R = m / ra 0 , v = vT (e 2t / t R 1) /(e 2t / t R + 1) ] 5.24. Avion koji uzlijee ravnomijerno ubrzava u toku 30 [s] od nule do brzine od 180 [km/h]. (a) Koliko mu je potrebno da pree prije nego to uzleti? (b) Kolika sila dejstvuje na putnika tekog 800 [N] pred uzlijetanjem? (c) Kaliki bi ugao nainilo ue privreno za krov avionske kabine o iji je drugi kraj okaena lopta, sa uspravnam linijom, poto je prestalo poetno oscilatorno kretanje? (d) Nacrtati dva dijagrama lopte koja visi i na jednom pakazati samo realne sile koje dejstvuju na nju, a na drugom realne i inercialne sile. Kolika je veliina i koji je pravac inercialne sile? (e) Koji je od dijagrama ispravan?