LOGISTIKA ZA 2.

KOLOKVIJ
Odnos logistike i drugih funkcija u poduzeu

Logistika i marketing U oblikovanju marketinkih instrumenata trebaju se uzeti u obzir logistike komponente. Razlikujemo 5 vrsta koristi: -

Koristi od prava na proizvod Koristi od oblika proizovoda Koristi od informacija Koristi od mjesta Koristi od vremena

Marketinka logistika - Sluba prodaje nekog poduzea ima zadau da opskrbljuje, odrava i razvija kapacitete kupca (mora spoznati probleme svoga kupca i prema njima postaviti svoj marketinki miks). Logistika distribucije zapoljava kapacitete kupca. Dobra trebaju biti raspoloiva kupcu na eljeni nain, a raspoloivost se moe postii: a) Dostavom (dobavlja kupcu) b) Odvoenjem (kupac sam sebi) Usluga isporuke i instrumenti marketinkog spleta - Usluga isporuke meuovisna je s drugim instrumentima u okviru marketinkoga spleta na podrujima: a) Proizvoda b) Cijena c) Distribucije d) Komuniciranja S politikom proizvoda usluga isporuke vezana je s obzirom na: Logistika i proizvodnja - Logistika distribucije utjee na odluke proizvodnje to, koliko i kada proizvesti Proizvodni program Oblikovanje proizvoda Sluba kupaca i garancije

- Logistika materijala treba osigurati traenu razinu usluge opskrbe za proizvodne procese. - Logistika proizvodnje bavi se unutarnjim tokovima materijala do i unutar proizvodnih mjesta. Vei broj analiza vremena protoka materijala kroz proizvodno podruje pokazuje da se oko 90% vremena odnosi na transport i skladitenje,a samo oko 10% na prizvodnju. Stoga se mogue racionalizacije trebaju usmjeriti na skraivanje vremena transporta i skladitenja.

Organizacijski tipovi proizvodnje i logistika proizvodnje 1. Prema mjestu rada: a) Radionika proizvodnja (potreba za meuskladitenjem) b) Lanana proizvodnja (kontinuirani tok) 2. Prema koliini proizvoda: a) Masovna proizvodnja (opskrba ulaznim materijalima u dugim vremenskim razmacima) b) Masovna proizvodnja uz odreene varijacije proizvoda c) Serijska proizvodnja (problem veliine serije)
d) Pojedinana proizvodnja (proizvodnja po narudbi, fleksibilnost logistike)

Logistika i nabava Zadatak nabave je osiguranje raspoloivosti te odravanje i razvijanje kapaciteta dobave, to proizlazi iz marketinkog shvaanja odnosa izmeu prodaje i proizvodnje. Logistika nabave zapoljava postojee dobavne kapacitete proizvodei potrebne tokove materijala i (polu)proizvoda, da bi vlastitom poduzeu uinila fiziki raspoloivim kupljena dobra na eljeni nain. Vanjska priprema materijala moe se obaviti na tri naina: a) Kao pojedinana nabava prema potrebi (prednost-male koliine,nii trokovi zaliha) b) Kao nabava uz dranje zaliha (prednost- sigurnost, ali i vezivanje kapitala i vii skladini trokovi)
c) Kao nabava na osnovi ugovora s posebnim dogovorom (nastoji se povezati prva dva

naina i umanjiti njihove nedostatke) Logistika nabave vezana je s instrumentima politike nabave, a to su: politika proizvoda (standardizacija ulaznih materijala), politika ugovaranja (najvia cijena-kalkulacije), politika komuniciranja (izmeu dobavljaa i preuzimatelja), politika dinamike povlaenja, odnosno primanja dobara (prodajni kanali),

politika broja, tipova i lokacije dobavljaa (smanjiti broj dobavljaa)

Logistika nije jednako vana za sva poduzea, njezino mjesto ovisi o: 1. znaenju usluge isporuke za marketing
2. znaenju usluge opskrbe za proizvodnju

3. o relativnoj vanosti logistikih trokova Vanost usluge isporuke proizlazi iz mogunosti supstitucije proizvoda, odnosno dobavljaa, a to je vezano uz situaciju na tritu i konkurenciju ponuaa,odnosno mo potraivaa.

Proizvodne tendencije u logistici u logistiku se uvode: -

protoni logistiki lanci uvode se nove tehnike palniranja nove tehnologije proizvodnja se automatski regulira uvode se simulacije ekspertni sustavi i AI izrauju se lokalne mree uvode se roboti i senzorske tehnike unutarnji transport odvija se bez vozaa itd. ZALIHE

Dranje zaliha bavi se svim odlukama koje imaju utjecaj na stanje zaliha, zbog ega se govori i o menadementu zaliha. Zalihe su ublaivai izmeu tokova ulaza i izlaza materijalnih dobara. Zalihe bi se mogle izbjei samo kod potpune usklaenosti input i output tokova, a to je rijetko mogue. Funkcije dranja zaliha
1. degresijski efekti veliine (ako proizvoa eli postii koliinske rabate kod

dobavljaa ili jeftiniju otpremu)

2. izjednaavanje neujednaenosti ponude i potranje (u sluaju kada proizvodnja dobra

moe biti stalna,a potranja nestalna i obrnuto)

3. olakavanje specijalizirane proizvodnje (skladine zalihe olakavaju podjelu rada

izmeu razliitih tvornica poduzea-nii trokovi)

4. pekulacija (zalihe su direktna posljedica pekulacija kada se oekuje porast cijene

proizvoda)
5. zatita od nesigurnosti (zalihe nastaju zbog nesigurnosti prognoze potranje, odnosno

opskrbe) Odluivanje u gosporarenju zalihama Postoje 4 pitanja:

a) Koje proizvode i/ili materijale treba uskladititi?

b) Koju koliinu tih dobara treba drati na zalihama? c) Koju koliinu treba naruiti za popunjavane zaliha? d) Kada naruiti za popunu zaliha? Sastavni dijelovi razine zaliha - Razina zalihe podie se na temelju naruene koliine, s kojom se dopunjuje skladina zaliha. to je vea naruena koliina i to se rjee naruuje, to je via srednja visina zalihe, uzrokovana naruenom koliinom. Na ukupnu prosjenu visinu zalihe utjee jo i sigurnosna zaliha. Toka narudbe trenutak naruivanja.

Sastavni dijelovi razine zaliha na osnovi dopunjavanja i osiguravanja zaliha

Utvrivanje potrenih zaliha utvrivanje potrebe bitno ovisi o vrsti potrebe

Primarna potreba odnosi se na: gotove proizvode, rezervne dijelove, trgovaku robu i slino, dakle na materijalna dobra koja se mogu prodati na tritu.

Sekundarna potreba odnosi se na: Tercijarna potreba odnosi se na:

-

sirovine i poluproizvode koji se ugrauju u gotov proizvod

Pomone i pogonske materijale kao i na potroni alat

Bruto potreba: Ukupna potreba koja nastaje u nekom razdoblju, ne uzimajui u obzir visinu postojee razine zaliha Metode utvrivanja: o Deterministiko utvrivanje potreba (vezano uz proizvodni program)
o

Stohastiko utvrivanje potreba (vezano uz potronju)

o Metode subjektivne procjene (na temelju miljenja) Neto potreba: Dobije se tako da se od bruto potreba odbiju raspoloive skladine zalihe.

Dopunjavanje zaliha - Problem odluivanja kod nadopunjavanja zaliha jest u tome da se za odreenu potrebu materijala odredi kada i koliko treba naruiti, da bi se minimizirao zbroj trokova dranja zaliha i trokova naruivanja. Naruuje se kada padne odreena razina zalihe do toke narudbe ili kada istekne odreeno vrijeme. Moe se pritom naruiti sasvim odreena koliina Q ili koja dopunjuje zalihu od vremena do vremena, odnosno do odreene razine narudbe. ZALIHE - Potrebne su poduzeu za normalno odvijanje poslovnog procesa. Tenja za to veom sigurnou u sukobu je sa trokovima takve sigurnosti:

Trokovi smjetaja zaliha(zgrade) Trokovi ouvanja zaliha(ventilacija, grijanje i sl.) Manipulativni trokovi(rukovanje, smjetaj) Trokovi osiguranja od rizika(kvarenje, unitenje i sl.) Trokovi sredstava u zalihama (trokovi angairanog kapitala)

Trokovi zaliha - da bi bili to manji teret poslovanju poduzea- trai se najpovoljniji odnos izmeu sigurnosti i trokova koje zalihe izazivaju. VRSTE ZALIHA: Normalne zalihe - kreu se od donje granice koja zadovoljava potrebe kontinuiranog procesa do gornje granice koja se ne smije prekoraiti: a. Minimalne zalihe b. Maksimalne zalihe
c. Optimalne zalihe a) Minimalne zalihe - Najmanja raspoloiva koliina zaliha koja osigurava nesmetano

poslovanje Zavisi od dnevnih potreba i intervala jedne nabavke. Formule:

Zmin = Pdn T

Zmin =

Pgod D

Zmin = minimalne zalihe Pdn = prosjene dnevne potrebe za predmetom rada Pgod = prosjene godinje potrebe za predmetom rada T= vrijeme nabave ( period nabavljanja )

D = broj radnih dana u godini

b) Maksimalne zalihe - Gornja granica zaliha koja se ne smije prekoraiti.

To je koliina koja je jo uvijek ekonomski opravdana. Formule: Zmax.= Zmin. +Qnab

Zmax.= Zmin. +Enab

Qnab- ukupna koliina potrebna izmeu dva intervala

Enab- ekonomina koliina nabave

c) Optimalne zalihe - Povoljna koliina koja stvara zadovoljavajuu sigurnost

snabdijevanja uz povoljan odnos trokova zaliha. Sa stajalita trokova polazimo od pitanja: a. Koja je optimalna koliina nabave
b. Koliko puta valja nabavljati odreene koliine predmeta rada

Trokovi skladitenja rastu s poveanjem jedne narudbe. Trokovi naruivanja opadaju s poveanjem veliine jedne narudbe jer se smanjuje broj pojedinanih narudbi. Ukupni trokovi najprije opadaju s poveanjem veliine jedne narudbe , a zatim se poveavaju. Optimalna veliina je ona kod koje su ukupni trokovi najnii. Forumule:

Q=

Stefani-Almayerova formula: Q= optimalna koliina nabave predmeta rada P = planska godinja potreba predmeta rada F = fiksni trokovi jedne nabavke NC = nabavna cijena za jedinicu koliine materijala K = kamatna stopa za obrtna sredstva vezana u zalihama S = stopa skladinih trokova P NC ( k+s ) 200 F

200 P F NC ( k+s)

N=

Optimalan broj naruivanja (N)

IZVRAVANJE NARUDBE Narudba: Sustav izvravanja naruzdbi:

Izvravanje narudbe u irem smislu obuhvaa sve aktivnosti u poduzeu koje su usmjerene na obradu narudbe u smislu kretanja informacija i proizvoda od prihvata narudbe, njezine prodajne i tehnike obrade, preko nabave i pripreme potrebnih imbenika, izrade proizvoda i pripreme i slanja proizvoda davatelju narudbe, sve do ispostavljanja rauna. Stavlja na raspolaganje informacije koje su potrebne za optimalno planiranje, upravljanje i kontrolu toka proizvoda Struktura sustava za izvravanje narudbi odreuje se putem: o o o Informacije u narudbi: Funkcije izvravanja narudbi: odnose se na ostvarivanje informacijskih tokova prije, za vrijeme i nakon toka proizvoda Broj i datum narudbe Adresa i broj kupca Struka kupca i poloaj u prodajnom kanalu Prodava i prodajno podruje Oznaka i broj artikla Koliina artikla i bruto-cijena Prodajni uvjeti, rabati i sl. Transportno sredstvo, obraunski dio trokova za poiljku Naslov poiljke, termin dobave Prodajnog i proizvodnog programa Proizvodne tehnologije Logistike nabave, logistike proizvodnje i logistike distribucije

temelj informacijskog toka u poduzeu imput za logistiki sustav vaan izvor informacija za druge funkcije u poduzeu

informacijskim tokom koji prethodi toku proizvoda treba pravovremeno informirati sva mjesta koja su ukljuena u tok proizvoda ime se omoguuje planiranje i disponiranje informacijski tok koji prati tok proizvoda omoguuje svim mjestima, koja su ukljuena u taj tok informacije za operativno izvoenje aktivnosti transporta, utovara i uskladitenja tok informacija koji slijedi nakon realizacije toka proizvoda odnosi se, npr. na informacije o izlaznom raunu, kao i razliite povratne informacije

Oblici obrade narudbe: a) runa obrada narudbe b) strojna (raunalna) obrada narudbe c) obrada u sklopu e-businessa (elektronikog poslovanja), kao sastavnica ecommercea (elektronike razmjene) 1. RUNA: Razlikuju se: 2. STROJNA: vezana je uz sustav elektronike obrade podataka (EOP) pogodna je zbog mnotva rutinskih aktivnosti, a informacije se mogu mnogostruko iskoristiti postupak pisanja u kopijama (prilagoen obrazac,ogranienje je u broju itljivih kopija) postupak uz pretisak (original se pie jedanput,a od njega se umnoavaju otisci) postupak skladinog obrasca (pokuava se ubrzati obrada,jer su na obrascu ve otisnuti svi artikli)

u poetku se koristila u fazi prenoenja narudbe i u fazi fakturiranja jednostupnjevani oblici obrade narudbe, a danas se koriste viestupnjevani oblici obrade narudbe, s tenjom da se uklopi u integralni informacijski sustav upravljanja zalihama Kod viestupnjevane obrade narudbi podaci se mogu obraivati: A)Tako da se najprije prikupljaju narudbe (u odreenom razdoblju i tako prikupljene se obrauju u jednom naletu raunalo koristi vie korisnika) B)Da se stalno unose u raunalo (raunalo je stalno spremno za preuzimanje poslova obrade narudbi prednost je u brzoj obradi i velikoj fleksibilnosti)

Pitanje naina i vrste obuhvaanja podataka u EOP usko je vezano s povezivanjem ili spajanjem razliitih informacijskih sustava Potrebno je informacijsko spajanje razliitih logistikih podsustava i to ne samo unutar jednog poduzea, nego i izmeu poduzea Radi se o oblikovanju presjenih mjesta, tzv. dodirnih toaka (Interfaces) izmeu sustava

Izvravanje narudbe i sustavi gospodarenja zalihama: zatvoreni sustavi gospodarenja zalihama (kod trgovakih poduzea) imaju posebno znaenje kod izvravanja narudbe zasnivaju se na trenutnom zahvaanju ulaznih i izlaznih podataka po artiklima sastoje se od etiri modula: Ulaz robe Izlaz robe Dispozicije i naruivanje Informacije za marketing i menadment

Elektronika razmjena i izvravanje narudbi: Elektroniko poslovanje odnosi se prije svega na prijenos odreenih informacija, ali i na razmjenu informacija. Istodobno se odnosi i na automatizaciju poslovnih transakcija i poslovanja mogunost izbora robe ili usluga te na automatsko naruivanje i plaanje. Omoguuje snienje trokova poslovanja uz istodobno povienje kvalitete i brzine pruanja usluga. Elektroniko poslovanje poelo se razvijati u SAD-u sedamdesetih godina prolog stoljea elektronika razmjena podataka (Electronic Data Interchange - EDI) - osamdesete

elektroniko slanje poruka za rad u skupini (engl groupware) kraj osamdesetih i poetak devedesetih World Wide Web devedesetih danas najsuvremeniji oblik organizacije poslovanja suvremeno elektroniko poslovanje temelji se na raunalnim mreama Koncept elektronikog poslovanja primjenjiv je u svim djelatnostima,a posebni uspjesi postignuti su u djelatnostima: Elektronike razmjene Elektronikoga marketinga Elektronikoga bankarstva Elektronikih burzi Raunalnih rezervacijskih sustava

Elektronika razmjena podataka u upravi, trgovini(gospodarstvu) i prijevozu: EDIFACT olakava i ubrzava komuniciranje, osobito u meunarodnoj razmjeni, izmeu proizvoaa, izvoznika, konsignatera, peditera, veletrgovca, banaka, vladinih organizacija i drugih Sustav koji prua jednoobrazne standardne poruke, ubrzava tokove informacija u poslovnoj transakciji i omoguuje uporabu mrenih servisa Usvojene su standardne poruke raun, narudbenica razvila ga je Meunarodna organizacija za standarde 1987. godine, a pojavom Interneta postaje jeftinije i dobiva na vanosti Tipini elektroniki poslovni dokumenti su: Koraci kupoprodajnog posla: A) Kupac od prodavatelja zahtijeva ponudu B) Prodavatelj kupcu dostavlja ponudu C) Istodobno prodavatelj dostavlja i elektroniku narudbenicu kupcu D) Kupac na svome raunalu ispunjava potrebne podatke na narudbenici i vraa je prodavatelju E) Prodavatelj alje kupcu potvrdu narudbe F) Prodavatelj alje kupcu fakturu Ponuda Narudba Potvrda narudbe Faktura (raun)

SUSTAVI GOSPODARENJA ODABRANIM ARTIKLIMA PLANIRANJA TE KONTROLE ZALIHA ABC analiza: Pravilo 80:20: 80% prometa ostvaruje samo 20% artikala Lorenzova krivulja- krivulja koncentracije:

Krivulje su to manje zavinute i koncentracija prometa usmjerena je utoliko manje na malo artikala proizvodnog programa to je skladite vie usmjereno na konanog potroaa. To znai da je kod trgovine na malo manja koncentracija prometa na manje artikala nego kod proizvodnje tehnolokih artikala. Glavni nositelji prometa bitni su za poduzee pa im se mora pokloniti znatno vie panje kod dranja zaliha nego artiklima s neznatnim udjelom u prometu. ABC analiza: 1. Glavni proizvodi zasluuju najvie panje Artikli se vrednuju prema ostvarenom prometu 2. Tri klase: A, B, C Najvie prometa ostvaruje klasa A 3. Artikle je potrebno i kritiki ocijeniti Prema vanosti za krajnjeg kupca Ocjena 1 3: 1 potrebni odmah 2 srednje vanosti 3 tek neposredno vani Primjena sustava gospodarenaja artiklima

Olakana obrada u pogledu dranja zaliha Npr., moemo uvesti razliito vrijeme narudbe za pojedinu klasu artikala (A,B,C) smanjenje trokova skladita Centralizirano vs. decentralizirano skladitenje Ravnotea izmeu trokova dostave i trokova skladitenja Npr. centralizirano skladitenje vei trokovi distribucije Usporedba trokova skladita i transportnih trokova govori da: a) Artikle s kojima se ostvaruje veliki promet treba drati u vie toaka za isporuku -decentralizirano b) Prometno slabe artikle treba drati - centralizirano Primjena sustava gospodarenja artiklima (podjela u 4 klase) ABCD politika skladitenja A prometno intenzivni proizvodi lokalna skladita B manjeg intenziteta regionalna skladita C neznatni intenzitet tvorniko skladite D izuzetno mali udio u prometu samo po narudbi

XYZ analiza Analiza artikala prema potronji: X stalna potronja visoka tonost prognoze Y potronja u obliku trenda ili sezonska potronja srednja tonost prognoze Z nepravilna potronja mala tonost predvianja Prednost ove metode je u moogunosti diferencijacije postupka pripreme. LMN analiza Analiza na temelju volumena (zapremnine) ili kabastosti: L dijelovi velikog volumena

M dijelovi srednjeg volumena N dijelovi maloga volumena Ova analiza koristi se za odreivanje dimenzija skladita i/ili transportnih sredstava. ABC/XYZ/LMN matrica

AXL proizvodi najvie podesni za nabavu usklaenu s proizvodnjom A artikli su prometno intezivni X stlalna potronja L dijelovi velikog volumena Sustavi planiranja i kontrole zaliha: Zalihe dijelimo prema: a) Vrsti robe a. Zalihe sirovina i materijala b. Zalihe dijelova i poluproizvoda c. Zalihe gotovih proizvoda b) Stvarnoj i planiranoj koliini a. Planirane(minimalne, maksimalne, optimalne, prosjene, sigurnosne,pekulativne, sezonske, nekurentne) b. Stvarne Planirane zalihe: Minimalna zaliha Najmanja je koliina nekog proizvoda koja je potrebna da se pravovremeno izvre obveze Maksimalna zaliha Gornja ekonomski opravdana granica zaliha Optimalne zalihe

Osiguravaju redovnu opskrbu proizvodnje ili kupaca Ravnoteu izmeu trokova skladitenja i trokova naruivanja Optimalna koliina zaliha grafiki prikaz:

Prosjena koliina zaliha Aritmetika sredina broja stanja zaliha Prikazuje trenutno stanje Sigurnosne zalihe Osiguranje od nepredvienih promjena u potranji ili ponudi robe Spekulativne zalihe Prikupljene s namjerom da se prodaju kada se cijene znatnije povise Sezonske zalihe Nabavljene pred odreenu sezonu Predvieno sezonsko poveanje potranje Npr. sezonska odjea, kupai kostimi i sl. Nekurentne zalihe Zastarjela roba (demodirana,izgubila potrebna svojstva...) Ne moe se prodati ili se prodaje uz znatno nie cijene

Planiranje zaliha: Zato planirati? Izbjegavati nepotrebne trokove skladitenja Izbjegavati mogui manjak i zastoj proizvodnje Sustavi planiranja i kontrole zaliha:

a) Tradicijski sustav b) Sustav na temelju uvjeta na tritu c) Proizvodnja bez zaliha (JIT-sustavi)

Tradicijski sustav Popunjavanje zaliha kad padnu na odreenu razinu.To popunjavanje moe biti: Kontinuirano Uvijek ista koliina Razdoblja narudbe ne moraju biti jednaka Maksimalna zaliha moe varirati Periodino Koliina koja je potrebna do maksimalne Popunjavanje u tonim vremenskim intervalima Maksimalna zaliha je uvijek ista

Sustav na temelju uvjeta na tritu Dvije tehnike: MRP sustavi DRP sustavi MRP sustavi - Planiranje materijalnih potreba Zasnovani na planu proizvodnje i normativima utroka materijala Planira se potrebna koliina materijala za proizvodnju DRP sustavi - Planiranje distribucijskih potreba Temelje se na prognoziranju potranje Kod oba sustava tei se uskladiti proizvodnju s potranjom kako bi se izbjegle visoke zalihe. Normativi Tehniki normativ materijala i energije ona koliina materijala i energije koja je prijeko potrebna da se uz odreene tehnike uvjete proizvede odreena jedinica proizvoda. Neto normativ koliina koja je u cjelosti ula u proizvod Bruto normativ osim navedenog obuhvaa jo i otpadak. Proizvodnja bez zaliha (JIT) Just in Time Opskrba tono na vrijeme i na tono mjesto Pretpostavke: Ponuda mora odgovarati potranji Nabava, proizvodnja i prodaja teku bez zastoja i bez zaliha Koristi: Smanjenje trokova skladitenja i manipulacije Manja potreba za obrtnim kapitalom Povisuje se konkurentska prednost poduzea Pretpostavke uspjenog funkcioniranja sustava JIT su: Posao mora biti vaan za obje strane Dobavljai i kupci moraju biti u stalnoj bliskoj vezi Potranja mora biti trajna Komunikacijska povezanost izmeu partnera mora biti tona i efikasna

Dva oblika JIT-a, su:

Za uspostavljanje meusobnog povjerenja potrebno je stanovito vrijeme

1. SINKRONIZIRANA PROIZVODNJA Proizvodi danas ono to e sutra biti potrebno ili to e se sutra traiti! Usklaivanje procesa rada na svim stupnjevima tako da se u proizvodnji radi bez skladita i bez zaliha. Dugoroni ugovori (barem 3 godine) Zbog osjetljivosti sustava Dobavljai dre zalihe Tono razraeni ugovori u vremenu i koliini isporuke 2. KANBAN SUSTAV Proizvodi danas ono to je juer utroeno, odnosno prodano! Temeljen na sustavu popunjavanja prodavaonica sa samoposluivanjem i. Kupac s police uzima robu koju eli kupiti ii. Naruuje se roba koju kupci ele i koja e se vjerojatno brzo prodati Radnici ispunjavaju kartice (kan-ban) Kartice sadre sve potrebne podatke o materijalu ili poluproizvodu za potrebe proizvodnje i transporta(ifra,naziv i specifikacija materijala,jedinica pakiranja...) Kada dobavlja dobije karticu on proizvodi traene proizvode i njih odlae u standardne kutije Kartica predstavlja istodobno i radni nalog- jedna se kartica odnosi na sadraj jedne kutije. Kontrola kvalitete mora biti savrena Za kvalitetu je odgovorno mjesto pripreme za idueg potroaa U protivnom dolazi do zastoja u cijelom sustavu Sustav je najpogodniji za masovnu i serijsku proizvodnju Uspjena primjena sustava JIT Toyota, Generals Motors...