- STANICA-stanica je osnovna graevna i djelatna (funkcionalna) jedinica svakog ivog organizma.

Ona je i najjednostavnija gradivna jedinica koja se moe neovisno razmnoavati (primjerice bakterije) i najmanja jedinica od koje moe nastati biljka ili ivotinja. -CITOLOGIJA-biologija stanica. Istrauje grau i aktivnost ivih stanica. -R.Hook-engleski istraiva, promatrajui 1665. tanke presjeke pluta svojim sloenim mikroskopom, uoio je grau slinu pelinjem sau. Sitne pravilne pukotine u obliku esterokuta nazvao je stanicama. -1838.-1839.-njemaki botaniar M. Schleiden i zoolog T. Schwann postavili na osnovi vlastitih istraivanja i tadanjeg znanja STANINU TEORIJU. Prema toj teoriji stanica je osnovna graevna i djelatna (funkcionalna) jedinica svakog ivog organizma.Potvrdili su da su ivi organizmi izgraeni od stanica. -STANINA TEORIJA-osnovna bioloka postavka objavljena u 19. stoljeu, prema kojoj su sva iva bia izgraena od stanica. Stanice su osnovne jedinice ivota. Kemijske reakcije koje omoguuju ivot se odvijaju unutar stanica. Stanice nastaju samo iz ve postojeih stanica. -Robert Brown-1831.-opisao jezgru stanice -PROKARIOTSKA STANICA-posjeduje neto slino jezgri, no pravu jezgru nema.Stanice prokariota (protocite) pripadaju carstvu monera i ine jednostanine organizme.. Naziv prokariot oznaava prijejezgrenu stanicu. Prokarioti sadre genetski materijal (nukleoid) koji nije obavijen jezgrenom membranom. Prokarioti se razmnoavaju dvojnom diobom, tj. dijeljenjem stanice na dvije nove jedinke. gr. pro=prije gr. karyon=jezgra Jednostavnije graena stanica, na niem je stupnju razvoja, evolucijski je zastarjela, nema oblikovane organele niti sustav membrana. Prokariotska stanica izgrauje samo jednostanine organizme (bakterije, modrozelene alge, mikoplazme). Nemaju citoskelet . -graa -nukleoid (DNA-prstenasta oblika) -ribosomi-vani za sintezu bjelanevina -stanina stjenka-obavija,oblikuje i uvruje prokariotsku stanicu. Izgraena od mureina. -mezosomi-nabori koji se nalaze na staninoj membrani i u sebi imaju enzime disanja -stanina membrana-graena od fosfolipida,bjelanevina -plazmid -BAKTERIJE-su prokaroti, to znai da njihova stanica nema membranski obavijenu jezgru, kao ni raznolike tvorbe u citoplazmi. Bez bakterija ivot na Zemlji ne bi mogao postojati. Kruenje tvari u prirodi neostvarivo je bez bakterija. Bakterije su vana skupina razlagaa; bez njih se odumrli organizmi ne bi mogli razgraditi. Brz nain razmnoavanja omoguuje im i brzu prilagodbu na promjene u okoliu. Stoga su bakterije vrlo brojne. Dijele se najee jednostavnim cijepanjem. Bakterije se ne razmnoavaju spolno -VIRUSI-nisu stanine grae.nemaju stanice-acelularni (nestanini). estice na garnici ive i neive prirode. Sastavljeni su od RNA ili DNA obavijene proteinskim omotaem. Nesposobni su za razmnoavanje i izmjenu tvari bez stanica domaina. -EUKARIOTSKA STANICA-stanica koja posjeduje jezgru obavijenu membranom, kromosom izgraen od DNA i bjelanevina, stanini kostur i razliite tvorbe unutar stanice obavijene membranom. Na viem stupnju razvoja. Izgrauje uglavnom viestanine organizme, ali izgrauje i neke jednostanine (protisti). Ima razvijen,sloen sustav membrana. Ona je diferencirana-ima razliita svojstva, razliito je graena, moe obavljati razliite zadae, ima razliitu grau,izgled-miina,epitelna. gr. eu=pravo -ivotinjska eukariotska stanica-stanina membrana, Golgijevo tijelo, lizosomi, centrosom, mitohondrij, ribosomi, sustav kanalia -MEMBRANSKI SUSTAV-sustav membrana -bioloke membrane-biomembrane-pruaju zatitu i vrstou stanicama, ali i reguliraju ulazak i izlazak molekula i energije iz stanica. One razdvajaju stanicu od susjednih stanica i okolia. -sustav kanalia (ER)-endoplazmatski retikulum -stanina membrana -jezgrina membrana -Golgijevo tijelo -membrane organela (stanina tjeleca) -STANINA MEMBRANA-tanki dvostruki sloj lipida s molekulama bjelanevina koji okruuje citoplazmu stanica. Pripada biolokim membranama. Granica ivog sustava. Ona razdvaja stanicu od njezina neiva okolia ili okolnih stanica. Zahvaljujui membrani, u stanicama se odrava bitno drukiji kemijski sastav od onog u okoliu. Prua zatitu i daje vrstou stanicama. Glavna joj je uloga regulacija zraka u koncentracijama tvari izvan i unutar stanice i dvostrukih kretanja (u stanicu/iz stanice) -debljina 8 nm-elektronski mikroskop -sredinom 19.st.-pretpostavka o postojanju stanine membrane na osnovi promatranja ponaanja stanica, eritrocita i biljnih stanica u otopinama. -krajem 19.st. Overton spoznaje da stanice imaju lipide u membrani. To je zakljuio na osnovi opaanja da boje topljive u lipidima bre ulaze u stanicu nego one topljive u vodi. -20.st Gorter i Grendel-spoznali dvosloj lipida-fosfolipida. Predmet njihova istraivanja bile su crvene krvne stanice (eritrociti). One su obavijene staninom membranom. Izmjerili su promjer eritrocita i izraunali njegovu povrinu. Eritrocite su stavili u posudu s vodom. Zbog osmoze voda je ulazila

u stanice, one su nabrekle i njihove membrane su se raspukle. Membranske dijelove odvojili su centrifugiranjem i benzenom otopili lipide u talogu. Otopinu su nanijeli na povrinu vode. Benzen je ishlapio,a lipidi su ostali na vodi u jednomolekularnom sloj. Izmjerili su povrinu masne mrlje i izraunali da je ona dovoljno velika da se svaki eritrocit obavije dva puta fosfolipidima. I na kraju je slijedio zakljuak da membranski fosfolipidi ine dvosloj. -1936. znanstvenici Danielli i Davson zamislili model (stanine) membrane prema kojem se dvosloj lipida nalazi izmeu dva sloja bjelanevina -1972.Singer i Nicolson napravili model tekueg mozaika prema kojem membranski lipidi ine dvosloj,a bjelanevine su ili uronjene u njega ili se nalaze samo na rubu membrane. Taj model su napravili u tekuem mediju. -fosfolipid-lipidna molekula u kojoj se masne kiseline i glicerol veu s molekulom koja sadri fosfatnu skupinu. Fosfolipidi su temeljne graevne jedinice membrana stanica. Graeni su od polarne hidrofilne fosfatne glave i nepolarnih repova ugljikohidrata. -(osim lipida i bjelanevina, stanina membrana sadri ugljikohidrate.Oni su kovalentno vezani za lipide ili bjelanevine s vanjske strane membrane) -lipidi odgovorni za grau membrane, bjelanevine odgovorne za njezino djelovanje (funkciju), a ugljikohidrati za oznaavanje i prepoznavanje stanica. -MEMBRANA (stanina)je aktivni dio stanice. Moe biti: a)SEMIPERMEABILNA-polupropusna b)SELEKTIVNA-odabirna-to znai da membrana stanice obavlja probir tvari koje ulaze u stanicu i izlaze iz nje. ona neke tvari proputa lako, druge tee, a za neke je nepropusna. Prolaenje tvari kroz stanicu moe biti: 1.)PASIVNO-a)jednostavna difuzija b)olakana difuzija 2.)AKTIVNO 3.)ENDOCITOZA-EGZOCITOZA(mislim da je to osmoza) -PASIVAN PRIJENOS TVARI-zbiva se kada je koncentracija molekula izvan stanica vea od koncentracije unutar stanica. Kod pasivnog prijenosa stanica ne troi vlastitu energiju za difuziju. -difuzija- kretanja tvari iz podruja visoke u podruja nie koncentracije tvari sve dok se ne postigne ravnotea a)JEDNOSTAVNA DIFUZIJA-proces u kojem se molekule tvari kreu iz podruja vie koncentracije (hipertonina) u podruje nie koncentracije (hipotonina) molekula. Proces tee sve dok se ne postigne ravnoteno stanje (izotonino). b)OLAKANA DIFUZIJA- proces u kojem se molekula kree uz pomo prijenosnikabjelanevina od vie koncentracije molekula prema nioj. Tvari se veu za bjelanevineprijensonice i prenose se u stanicu i iz nje. Molekule-prijenosnice omoguuju poveanje brzine difuzije tvari kroz membranu zbog razlike u koncentraciji-bez dodatne energije. Olakana difuzija je probirna (selektivna) jer prenositelji proputaju samo odreen tip molekula. -AKTIVNI PRIJENOS TVARI-kretanje tvari iz podruja nie koncentracije u podruje vie koncentracije. Za aktivni je prijenos potrebni su prenosioci (bjelanevine), u njemu stanica za prelazak tvari koristi vlastitu energiju iz kemijske veze adenin-triosfat (ATP). Tvari ulaze i izlaze u stanicu kroz pore koje su obavijene prstenastim bjelanevinama. -ATP-adenozin triosfat-osnovna,energijom bogata molekula u stanici. Molekula ATP-a sadri adenin, eer ribozu i tri fosfatne skupine. Energija je pohranjena u vezama fosfatnih skupina. ATP molekula prenosi energiju od jedne molekule na drugu. -OSMOZA- difuzija vode (otapala) kroz polupropusnu membranu,odnosno staninu membranu, s tim da postoji razlika u koncentracijama tvari. Otopljene mol. svojim tlakom-osmotskim tlakom,pokreu molekule vode kroz polupropusnu membranu. Proces izjednaavanja traje sve dok ne nastupi ravnotea u koncentraciji molekula. U prirodi se stanica moe nai u sredini s viom koncentracijom osmotski aktivnih molekula. Te molekule stvaraju vii osmotski tlak od onoga koji ima sama stanica. U takvoj situaciji voda prolazi kroz staninu membranu u sredinu s viom koncentracijom molekula, tj. prelazi u hipertoninu sredinu. Stanica se u hipertoninoj sredini skuplja i nabire. Obratno je kad je stanica u hipotoninoj sredini; tada tekuina ulazi u stanicu,a stanica nabubri i puca -u izotoninoj sredini s istom koncentracijom soli kao i u citoplazmi jednaka koliina vode ulazi i izlazi iz stanice -u hipotoninoj sredini (koncentracija soli manja nego u citoplazmi) stanica bubri i puca jer u nju ulazi voda -u hipertonikoj sredini (koncentracija soli vea nego u citoplazmi) stanica se smeura jer iz nje izlazi voda -IZOTONINA OTOPINA- otopina koja ima istu koncentraciju soli kao i otopina s kojojm se usporeuje. -ENDOCITOZA-proces ulaenja velikih estica u stanicu -EGZOCITOZA-proces suprotan endocitozinjome se tvari iznose iz stanice u meustanini prostor (otopina). -CITOPLAZMA- Sadraj koji ispunjava unutranjost stanice. Ona je koloidna otopina izmeu jezgre i stanine membrane. Citoplazma,tj. koloidna otopina moe biti u dva stanja: -sol stanje-stanje sa vie tekuine u kojem su estice razmaknute. To je i normalno stanje stanica . Zbog toga se citoplazmu moe zvati i citosol (otopina u citoplazmi) -gel stanje-stanje s manje tekuine pa su estice zbijene. Stanica prelazi u to stanje kad tijelo gubi vodu. -citoplazma stanice moe prelaziti iz sol-stanja u gel-stanje i obratno.

-otopina: kloridna, (aminokiseline,monosaharidi,kiseline), ionska otopina (Na+,Cl-,K+,Ca+,HCO3-) -citoplazma+jezgra=protoplazma -CITOSKELET-stanini kostur, daje vrtsou stanici, potporna struktura u citoplazmi, proteinskog je sastava; dva oblika su citoskeleta: Mikrofilamenti-vlakna graena od aktina koja izgrauju kostur stanice Mikrotubuli-duge cilindrine sjevice koje slue kao kostur stanice i uvruju njezin oblik i mjesto oko kojeg se moe odvijati prijenos. Formiraju 2 valjkasta tjeleca (centriole) koji zajedno tvore centrosom -ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM (ER)-unutarnji stanini prijenosni sustav. Ima transportnu ulogu-prijenos iona, molekula, aminokiselina- dopire u ribosom gdje se odvija biosinteza proteina pod djelovanjem DNA molekula Povrina membrana ER je glatka ili ima zrnat izgled. -hrapavi ER-zrnat izgled, nastaje zbog mnotva sitnih tjeleca-ribosoma koji su vezani na vanjskoj strani membrane -glatki ER-bez ribosoma na membrani -GOLGIJEVO TIJELO-niz plosnatih vreica u eukariotskim stanicama kojima putuju bjelanevine u druge dijelove stanice ili izvan nje. Ono je podruje nakupljanja i doraivanja tvari. Sastoji se od niza plosnatih, glatkih ili ovalnih upljina membrana. One su smjetene jedna iznad drugih. Tri od osam spljotenih, izduenih i tijesno povezanih vreica ine strukturu koja se zove diktosom. Na krajevima su cisterne proirene. Proirenja se odvajaju u obliku mjehuria ili vezikula. Na taj se nain odvajaju i nastaju lizosomi, posebne tvorbe u stanici. -RIBOSOMI-unutarstanine tvorbe. U ribosomima se vri sinteza bjelanevina. Loptastog su oblika, a od aminokiselina stvaraju bjelanevine. -LIZOSOMI-tvorbe obavijene jednostrukom membranom pune razliitih vrsta enzima koji razgrauju tvari koje uu u lizosome. Ako se lizosomu oteti membrana, enzimi mogu ui u citoplazmu i razgraditi stanicu. Osim uloge u razgradnji makromolekula, lizosomi sudjeluju i u diferencijaciji, preobrazbi, oplodnji, starneju, gladovanju te obrambenom mehanizmu stanica. -MITOHONDRIJI-izduene ili okrugle tvorbe stanice obavijene dvjema membranama (vanjskom i unutarnjom). Vanjska membrana odvaja mitohondrij od citoplazme. Unutarnja membrana je nabrana. Izmeu nabora membrana se nalazi osnovni, polutekui sadraj zrnate strukture-matinica (matriks). Mitohondriji imaju vlastitu DNA i razmnoavaju se neovisno o diobi stanice. Mitohondriji su tvorbe u stanici koje obogauje stanicu energijom, stvarajui je iz molekula hrane i pohranjujui u molekulama ATP-a -STANINA JEZGRA (lat. nucleus)-prisutna samo u eukariotskim stanicama. Sadri kromosome, odnosno molekule DNA pomou kojih nadzire sve ivotne procese u stanici, okruena je membranom i izvor je genetskih poruka za stvaranje veine bjelanevina. -NUKLEOPLAZMA-koloidna tekuina u koju su uronjene sve strukture unutar jezgre. Ona sadrava nasljednu tvar. Ta tvar je graena od nukleinske kiseline DNA i bjelanevina (kromatin). -KROMATIN-sadraj jezgre koji se dobro boji karminom i slinim bojama -1831. R.Brown otkrio staninu jezgru i opisao je -J. Hmmerling-zahvaljujui njegovim pokusima spoznalo se o ulozi stanine jezgre -POKUS Acetabularia-jednostanina zelena alga ija velika stanica oblikuje stapku i klobui. Na dnu stapke je proirenje u kojem je smjetena stanina jezgra. Ako se dio stapke bez jezgre koja pripada jednoj vrsti alge presadi na dio s jezgrom koji pripada drugoj vrsti, to e se na stapki obnoviti klobui koji izgledom odgovara vrsti od koje potjee jezgra. Zakljuilo se da jezgra odreuje grau i oblik algi. -1928. Griffith eksperimentirao s bakterijama roda Pneumococcus. Zarazio dvije skupine mieva, jednu s pneumokokima S, a drugu s pneumokokima R. Bakterije S obavijene su sluzavim omotaem, pa na hranidbenoj podlozi stvaraju sjajne glatke kolonije. Bakterije R nemaju omota bi oblikuju hrapave kolonije. Mievi zaraeni bakterijama S uginuli su od upale plua, a oni zaraeni bakterijama R ostali su zdravi. Samo su bakterije S patogene (izazivaju bolest). Ako se mievi zaraze mrtvim stanicama S, to im ne kodi, ali oni su ugibali nakon to su primili izmijeane mrtve stanice S i ive R i to zbog toga jer su se neke akterije R transformirale u tip S. -Avery (1944.)-otkrio da DNA tvar uzrokuje transformaciju (pretvorbu) pneumakoka. -GEN-bioloka jedinica naslijea koja prenosi nasljedne upute od roditelja na potomke. On kontrolira ponaanje organizama te biokemijsko i fiziko naslijee. Gen je zaseban, odreeni dio molekule DNA u kromosomu koji sadri poruku za stavranje bjelanevina gRNA i molekule tRNA -GENOM-ukupan broj kromosoma s genima koji su sastavni dio tih kromosoma u stanici -KROMOSOMI-nalaze se u staninoj jezgri,a izgraeni su od DNA i bjelanevina. Sastoji se od dviju kromatida, privrsnice (centromere), mol. DNA i proteina (histon). Gametama se kromosomi prenose iz jedne u drugu generaciju. Ljudska spolna stanica sadri 23 para kromosoma. Jedan od kromosoma u odreenom paru kromosoma (spolni kromosomi) prenosi nasljedna svojstva od majke (jaje), a drugi od oca (spermij) na potomke. -KARIOTIP-kromosom u stanici, karakteristian za jednu vrstu. Slikovit prikaz koji otkriva broj, veliinu i oblik kromosoma nekog organizma. -KARIOGRAM-kromosom sloen u parovima s obzirom na oblik -kariotip+kariogram=homologni (jednaki) par kromosoma -AUTOSOM -kromosomi tjelesnih stanica Nespolni kromosomi (22 para u ovjeka) -GONOSOM-spolni kromosomi. Odreuju spol

-diploidan broj kromosoma-2n-imaju ga tjelesne stanice 2n=46 2n=44+xx 2n=44+xy -haploidan broj kromosoma-n-imaju ga spolne stanice n=23 n=22+x n=22+y -INTERFAZA-vrijeme izmeu dvije diobe. Najdue razdoblje staninog ciklusa u kojem se jezgra ne dijeli i koji se sastoji od G1, S i G2 faze. U tom razdoblju stanica raste i priprema se za diobu. -Gl faza-dolazi do biosinteze bjelanevina, volumen stanice se poveava (rast) i udvostruavaju se stanine tvorbe. -S faza-udvostruenje DNA, posljedica udvostruavanja mol. DNA je nastanak kromatida. -G2-faza- priprema stanice za diobu -MITOZA-dioba tjelesnih stanica. Iz ishodine matine stanice nastaju dvije identine stanice. Mitozom nasatju embrionalne i tjelesne stanice, njome se neke stanice obnavljaju. Proces mitoze tee u nekoliko faza: profaza, metafaza, anafaza i telofaza. -PROFAZA-poetak mitoze-svaki se kromosom sastoji od dvije sestrinske kromatide vezane jednom privrsnicom. Kromatide su nastale prije poetka diobe udvostruenjem mol. DNA. Vlakna kromatida se tijekom profaze uvijaju i skrauju. Pri kraju kromosomi se pomou teznih niti kreu prema ekvatorijalnoj ravnini diobenog vretena. -METAFAZA-skraeni i zbijeni kromosomi poredaju se u sredini stanice-u ekvatorijalnu r avninu diobenog vretena, iz svakog se kromosoma zaprivrsnicu iz jednog do drugog spuste niti diobenog vretena, centrioli su se prihvatili za privrsnicu -ANAFAZA- na kraju metafaze na poetku anafaze udvostruuju se privrsnice. Zapoinje postupna biosinteza. Kromatide se razdvajaju poevi od privrsnice koju niti diobenog vreten a vuku prema suprotnim polovima, svaka kromatida dobiva svoju privrsnicu i postaje novi kromosom.(kromosom se sastoji od jedne kromatide s jednom privrsnicom) -TELOFAZA-kromosomi su na suprotnim polovima stanice. Kromosomi se depiraliziraju, oblikuje se jezgrina ovojnica ,citoplazma se dijeli / mikrotubuli -Mitoza traje razliito dugo u razliitim biolokim vrstama: Profaza-60% vremena Telofaza-20% vremena Metafaza-10% vremena Anafaza-10%vremena -CITOKINEZA-proces diobe stanice sa citoplazmom koji prati diobu jezgre -centrosol - sputa niti diobenog vretena -centriol -privlae kromosome ,ona se razdvoji na dva kromosoma -MEJOZA 1.-(gr.meiosis=redukcijska)-zriobena dioba kojom nastaju spolne stanice-gamete. Uloga spolnih sanica je u oplodnji i zato one moraju imati polovian ili haploidan broj kromosoma (n). Mejoza zapoinje s diploidnim brojem kromosoma stanice. Ona prolazi kroz dvije diobe mejozu 1 (redukcijsku) i mejozu 2 (mitozu). Izmeu mejotikih dioba stanica je u interfazi.. Genetike vane znaajke mejoze su u profazi 1, a to su konjugacija i krosingover -konjugacija je bitna za redukciju diploidnog broja kromosoma u haploidan broj -krosingover-omoguuje rekonbinacije nasljednih svojstava i osnova je raznolikosti koju osigurava spolno razmnoavanje -PROFAZA 1-Dolazi do konjugacije (sljubljivanja) homolognih kromosoma (jedan potjee od kromosoma majke, a jedan od kromosoma oca). Sljubljeni homologni kromosomi zovu se bivalenti. U bivalentima su prisutne etiri kromatide koje oblikuju tetrade. Tetrade meusobno izmjenjuju izmjenjuju pojedine dijelove. Pojava reciprone izmjene dijelova tetrada homolognih kromosoma poznata je pojava ukrienja ili prekrienja (engl. crossing over). Mjesto na kojem se kromatide ukruuju zove se hijazma. Ukrienjem nastaju nove vrste kromatida (kromosoma) koje nose nove nasljedne upute. U profazi 1 nastaju jezgrena membrana i jezgrice. Oblikuje se diobeno vreteno. -METAFAZA 1-konjugirani homologni kromosomi dolaze u sredinu diobenog vretena, u ravninu ekvatorijalne ploe -ANAFAZA 1-homologni kromosomi (bivalenti) se odvajaju, a niti diobenog vretena ih povlae prema suprotnim polovima stanice. Dvije kromatide jo uvijek imaju samo jednu zajedniku privrsnicu. Posljedica razdvajanja samo bivalenta je smanjenje (redukcija) broja kromosoma na polovicu. -TELOFAZA 1-citoplazma se podijeli u dvije stanice. Svaka novonastala stanica sadrava polovian ili haploidan broj kromosoma. -MEJOZA 2-je mitoza koja poinje s polovinim brojem kromosoma. U mitozi se citoplazma dijeli jedanput , a kromosomi se ne dijele,a u mejozi se kromosomi dijele jedanput, a citoplazma dvaput. -GAMETOGENEZA-oblikovanje haploidnih gameta, jaja i spermija, procesom mejoze i sazrijevanja stanica -SPERMATOGENEZA-proces u kojem se stvaraju spermiji (muke spolne stanice)

-OOGENEZA-proces nastanka jajnih stanica (enske spolne stanice) -GAMETA-specijalizirana, haploidna spolna stanica kao to je jaje ili spermij. Muka gameta (spermij) i enska gameta (jaje) se stapaju i nastaje diploidna zigota iz koje se razvija organizam. -PREPISIVANJE ili TRANSKRIPCIJA-proces u kojem se genska uputa zapisan u DNA oitava i prenosi u RNA. Slijed nukleotida s DNA u molkekulu gRNA. -rRNA-ribosomska ribonukleinska kiselina-molekule RNA koje s razliitim bjelanevinama stvaraju ribosome -gRNA-glasnika ribonukleinska kiselina-preuzima uputu s DNA i prenosi je u odgovarajuu strukturu bjelanevina (slijed aminokiselina) -PREVOENJE ili TRANSLACIJA-prevoenje nukleotida u slijed aminokiselina. Proces u kojem se stvaraju bjelanevine na osovi uputa prepisanih s DNA -ENERGIJA-nastaje tijekom metabolizma u mitohondrijima -METABOLIZAM-izmjena tvari, tijek i spajanje istodobnih, meusobno povezanih kemijskih reakcija koje se zbivaju u stanici. -ANABOLIZAM-proces izgradnje, sinteze- iz jednostavnih nastaju sve sloenije -KATABOLIZAM-procesi razgradnje (u nekima se oslobaa energija koja se vee i kemijske veze bogate energije u mol. ATP,ADP,AMP) -FOTOSINTEZA-metaboliki proces u kojem se svjetlosna energija pretvara u kemijsku energiju pohranjenu u kemijskim tvarima. Fotosinteza se odvija u zelenom bilju, algama i i uodreenim protistima i bakterijama.. Ona je snani, Suncem potaknuti metabolini proces koji pretvara anorganske tvari CO2 i H2O u ugljikohidrate uz oslobaanje kisika.
suneva energija

6 CO2+12 H20

---------------- C6H12O6 +6 O2 +6 H20

klorofil

-razlikujemo: 1.SVIJETLOSNE REAKCIJE- a)ciklika fosforibacija -primarne reakcije b)neciklika fosforibacija 2.REAKCIJE NEOVISNE O SVIJETLOSTI- ili CC-Calvinom ciklus (sekundarne reakcije) -Dobivanje energije zapoinje procesom glikolize, a zatim slijedi aerobni i anaerobni metaboliki put -GLIKOLIZA-proces razgradnje molekule glukoze na dvije molekule pirogroane kiseline. Proces se zbiva u citoplazmi. U tom procesu djeluje enzim heksokinoza, oslobaa se energija i nastaje pirogroana kiselina. -VRENJE ili FERMENTACIJA-proces nepotpune razgradnje tvari bez prisutnosti kisika. Proces se obavlja pomou enzima mikroorganizama (bakterija,gljivica). Najpoznatija u mikroorganizmima Proces koji se odvija u jesen u prirodi kada glukoza, groani eer (mot) alkoholnim vrenjem prelazi u alkohol (etanol) prikazan je kem. jednadbom: glukoza enzimi kvaevih gljivica-zimaza 2 C2H5OH + 2CO2 uz oslobaanje energije -STANINO DISANJE-zbiva se u mitohondrijima uz prisutnost kisika, dakle, u aerobnih organizama. ine ga dva procesa: *proces razgradnje limunske kiseline-Krebsov ciklus *proces dinog lanca C6H12O6+O2 -------- CO2+H20+energija -heterotrofni organizmi-iz organskih spojeva stvaraju organske spojeve -autotrofni organizmi-iz anorganskih spojeva stvaraju organkse uz apsorbciju suneve energije -KREBSOV CIKLUS-ciklus limunske kiseline. Dogaa se u matriksu. Tijekom tog ciklusa nastavlja se i zavrava razgradnja glukoze koja je bila zapoela glikolizom. U tom se procesu oslobaa energija -MATINICA ili MATRIKS-polutekua mjeavina ribosoma, DNA i enzima koja okruuje kriste unutar mitohondrija SUSTAV CITOKROMA-odvija se u unutarnjoj membrani mitohondrija 1.glikoliza-anaeroban proces 2.Krebsov ciklus-oslobaa se energija-OKSIDATIVNA DEKARBOLIZACIJA 3.sustav citokroma aeroban-dini ili respiratorni lanac-OKSIDATIVNA FOSFORILACIJA -VIESTANIAN ORGANIZAM-eukariotska stanica -stanice razliite (diferencirane),a i njihova graa, struktura i funkcija npr. lijezdane stanice, epitalne stanice, miine, eritrociti) tkivo-organ-organski sustav -diferencirane stanice su povezane te oblikuju tkivo. razvoj-oplodnja-embrionalni razvoj -RAZMNOAVANJE: 1.nespolno razmnoavanje-nastajanje novog organizma, j. Jedne ili vie stanica iz j edne, matine stanice. Nespolno razmnoavanje je stvaranje potomaka od jednog roditelja.Nespolno razmnoavanje je i pup, tj- pupanje (arnjaci,spuve). Nespolnim razmnoavanjem nastaju potpuno iste jedinke-klonovi. Stanice su diploidne 2.spolno razmnoavanje-nastajanje gameta spolnih stanica (mejoza). Stanice su haploidne oplodnja- n+n---- zigota -embrionalni razvoj-nastaje zigota-nastaje nova jedinka odreene vrste a)jednospolnost-spolni dimorfizam-odvojena tijela enke i mujaka b)dvospolnost-dvospolci-dermafroditi -dosta esti kod parazita (metilj)

c)partenogeneza-razvoj organizma bez oplodnje jajne stanice (samooplodnja) -oplodnja- vanjska, unutarnja, oviparene ivotinje-ptice, viviparene ivotinje-sisavci METAMORFOZA ili PREOBRAZBA-lankonoci (aktrokoda, heksakoda- kukci) Opl. jajaca---liinkakukuljica---leptir IVOTNI CIKLUS IVOTINJSKOG ORGANIZMA-zigotom zapoinje haploidna faza 1.brazdanje 2.gastrulacija 3.histogeneza-organogenezom -BLASTOMERE-stanice nastale brazdanjem oploene jajne stanice -BLASTULA-stadij u embrionalnom razvoju jajeta (pri kraju brazdanja) nakon kojeg dolazi do procesa gastrulacije -GASTRULACIJA-kretanje stanica u embriju uslijed ega nastaju tri zametna sloja: ektoderm, mezoderm i endoderm. Iz svakog sloja naknadno se razvijaju odreena tkiva i organi organizama.

-EUKARIOTSKA STANICA-stanica koja posjeduje jezgru obavijenu membranom, kromosom izgraen od DNA i bjelanevina, stanini kostur i razliite tvorbe unutar stanice obavijene membranom. Na viem stupnju razvoja. Izgrauje uglavnom viestanine organizme, ali izgrauje i neke jednostanine(protisti). Ima razvijen,sloen sustav membrana. Ona je diferencirana-ima razliita svojstva, razliito je graena, moe obavljati razliite zadae, ima razliitu grau,izgled-miina, epitelna. (gr. eu=pravo / gr. karyon=jezgra ) -ivotinjska eukariotska stanica-stanina membrana, Golgijevo tijelo, lizosomi, centrosom, mitohondrij, ribosomi, sustav kanalia -MEMBRANSKI SUSTAV-sustav membrana -bioloke membrane-biomembrane-pruaju zatitu i vrstou stanicama, ali i reguliraju ulazak i izlazak molekula i energije iz stanica. One razdvajaju stanicu od susjednih stanica i okolia. -sustav kanalia (ER)-endoplazmatski retikulum -stanina membrana -jezgrina membrana -Golgijevo tijelo -membrane organela (stanina tjeleca) -STANINA MEMBRANA-tanki dvostruki sloj lipida s molekulama bjelanevina koji okruuje citoplazmu stanica. Pripada biolokim membranama. Granica ivog sustava. Ona razdvaja stanicu od njezina neiva okolia ili okolnih stanica. Zahvaljujui membrani, u stanicama se odrava bitno drukiji kemijski sastav od onog u okoliu. Prua zatitu i daje vrstou stanicama. Glavna joj je uloga regulacija zraka u koncentracijama tvari izvan i unutar stanice i dvostrukih kretanja (u stanicu/iz stanice) -debljina 8 nm-elektronski mikroskop -sredinom 19.st.-pretpostavka o postojanju stanine membrane na osnovi promatranja ponaanja stanica, eritrocita i biljnih stanica u otopinama. -krajem 19.st. Overton spoznaje da stanice imaju lipide u membrani. To je zakljuio na osnovi opaanja da boje topljive u lipidima bre ulaze u stanicu nego one topljive u vodi. -20.st Gorter i Grendel-spoznali dvosloj lipida-fosfolipida. Predmet njihova istraivanja bile su crvene krvne stanice (eritrociti). One su obavijene staninom membranom. Izmjerili su promjer eritrocita i izraunali njegovu povrinu. Eritrocite su stavili u posudu s vodom. Zbog osmoze voda je ulazila u stanice, one su nabrekle i njihove membrane su se raspukle. Membranske dijelove odvojili su

centrifugiranjem i benzenom otopili lipide u talogu. Otopinu su nanijeli na povrinu vode. Benzen je ishlapio,a lipidi su ostali na vodi u jednomolekularnom sloju. Izmjerili su povrinu masne mrlje i izraunali da je ona dovoljno velika da se svaki eritrocit obavije dva puta fosfolipidima. I na kraju je slijedio zakljuak da membranski fosfolipidi ine dvosloj. -1936. znanstvenici Danielli i Davson zamislili model (stanine) membrane prema kojem se dvosloj lipida nalazi izmeu dva sloja bjelanevina -1972.Singer i Nicolson napravili model tekueg mozaika prema kojem membranski lipidi ine dvosloj,a bjelanevine su ili uronjene u njega ili se nalaze samo na rubu membrane. Taj model su napravili u tekuem mediju. -fosfolipid-lipidna molekula u kojoj se masne kiseline i glicerol veu s molekulom koja sadri fosfatnu skupinu. Fosfolipidi su temeljne graevne jedinice membrana stanica. Graeni su od polarne hidrofilne fosfatne glave i nepolarnih repova ugljikohidrata. -(osim lipida i bjelanevina, stanina membrana sadri ugljikohidrate.Oni su kovalentno vezani za lipide ili bjelanevine s vanjske strane membrane) -lipidi odgovorni za grau membrane, bjelanevine odgovorne za njezino djelovanje (funkciju), a ugljikohidrati za oznaavanje i prepoznavanje stanica.

-MEMBRANA (stanina)je aktivni dio stanice. Moe biti: a)SEMIPERMEABILNA-polupropusna b)SELEKTIVNA-odabirna-to znai da membrana stanice obavlja probir tvari koje ulaze u stanicu i izlaze iz nje. ona neke tvari proputa lako, druge tee, a za neke je nepropusna. Prolaenje tvari kroz stanicu moe biti: 1.)PASIVNO-a)jednostavna difuzija b)olakana difuzija 2.)AKTIVNO 3.)ENDOCITOZA-EGZOCITOZA -PASIVAN PRIJENOS TVARI-zbiva se kada je koncentracija molekula izvan stanica vea od koncentracije unutar stanica. Kod pasivnog prijenosa stanica ne troi vlastitu energiju za difuziju. -difuzija- kretanja tvari iz podruja visoke u podruja nie koncentracije tvari sve dok se ne postigne ravnotea a)JEDNOSTAVNA DIFUZIJA-proces u kojem se molekule tvari kreu iz podruja vie koncentracije (hipertonina) u podruje nie koncentracije (hipotonina) molekula. Proces tee sve dok se ne postigne ravnoteno stanje (izotonino). b)OLAKANA DIFUZIJA- proces u kojem se molekula kree uz pomo prijenosnikabjelanevina od vie koncentracije molekula prema nioj. Tvari se veu za bjelanevine-prijensonice i prenose se u stanicu i iz nje. Molekule-prijenosnice omoguuju poveanje brzine difuzije tvari kroz membranu zbog razlike u koncentraciji-bez dodatne energije. Olakanadifuzija je probirna (selektivna) jer prenositelji proputaju samo odreen tip molekula. -AKTIVNI PRIJENOS TVARI-kretanje tvari iz podruja nie koncentracije u podruje vie koncentracije.Za aktivni je prijenos potrebni su prenosioci (bjelanevine), u njemu stanica za prelazak tvari koristi vlastitu energiju iz kemijske veze adenin-triosfat (ATP). Tvari ulaze i izlaze u stanicu kroz pore koje su obavijene prstenastim bjelanevinama. -ATP-adenozin triosfat-osnovna,energijom bogata molekula u stanici. Molekula ATP-a sadri adenin, eer ribozu i tri fosfatne skupine. Energija je pohranjena u vezama fosfatnih skupina. ATP molekula prenosi energiju od jedne molekule na drugu. -OSMOZA- difuzija vode (otapala) kroz polupropusnu membranu,odnosno staninu membranu, s tim da postoji razlika u koncentracijama tvari. Otopljene mol. svojim tlakom-osmotskim tlakom,pokreu molekule vode kroz polupropusnu membranu. Proces izjednaavanja traje sve dok ne nastupi ravnotea u koncentraciji molekula. U prirodi se stanica moe nai u sredini s viom koncentracijom osmotski aktivnih molekula. Te molekule stvaraju vii osmotski tlak od onoga koji ima sama stanica. U takvoj situaciji voda prolazi kroz staninu membranu u sredinu s viom koncentracijom molekula, tj. prelazi u hipertoninu sredinu. Stanica se u hipertoninoj sredini skuplja i nabire. Obratno je kad je stanica u hipotoninoj sredini; tada tekuina ulazi u stanicu,a stanica nabubri i puca -u izotoninoj sredini s istom koncentracijom soli kao i u citoplazmi jednaka koliina vode ulazi

i izlazi iz stanice -u hipotoninoj sredini (koncentracija soli manja nego u citoplazmi) stanica bubri i puca jer u nju ulazi voda -u hipertonikoj sredini (koncentracija soli vea nego u citoplazmi) stanica se smeura jer iz nje izlazi voda -IZOTONINA OTOPINA- otopina koja ima istu koncentraciju soli kao i otopina s kojojm se usporeuje. -ENDOCITOZA-proces ulaenja velikih estica u stanicu -EGZOCITOZA-proces suprotan endocitozinjome se tvari iznose iz stanice u meustanini prostor (otopina). -CITOPLAZMA- Sadraj koji ispunjava unutranjost stanice. Ona je koloidna otopina izmeu jezgre i stanine membrane. Citoplazma,tj. koloidna otopina moe biti u dva stanja: -sol stanje-stanje sa vie tekuine u kojem su estice razmaknute. To je i normalno stanje stanica. Zbog toga se citoplazmu moe zvati i citosol (otopina u citoplazmi) -gel stanje-stanje s manje tekuine pa su estice zbijene. Stanica prelazi u to stanje kad tijelo gubi vodu. -citoplazma stanice moe prelaziti iz sol-stanja u gel-stanje i obratno. -otopina: kloridna, (aminokiseline,monosaharidi ,kiseline), ionska otopina (Na+,Cl-,K+,Ca+,HCO3-) -citoplazma+jezgra=protoplazma -CITOSKELET-stanini kostur, daje vrtsou stanici, potporna struktura u citoplazmi, proteinskog je sastava;dva oblika su citoskeleta: Mikrofilamenti-vlakna graena od aktina koja izgrauju kostur stanice Mikrotubuli-duge cilindrine sjevice koje slue kao kostur stanice i uvruju njezin oblik i mjesto oko kojeg se moe odvijati prijenos.Formiraju 2 valjkasta tjeleca (centriole) koji zajedno tvore centrosom -ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM (ER)- unutarnji stanini prijenosni sustav. Ima transportnu ulogu-prijenos iona, molekula, aminokiselina- dopire u ribosom gdje se odvija biosinteza proteina pod djelovanjem DNA molekula Povrina membrana ER je glatka ili ima zrnat izgled. -hrapavi ER-zrnat izgled, nastaje zbog mnotva sitnih tjeleca-ribosoma koji su vezani na vanjskoj strani membrane -glatki ER-bez ribosoma na membrani -GOLGIJEVO TIJELO-niz plosnatih vreica u eukariotskim stanicama kojima putuju bjelanevine u druge dijelove stanice ili izvan nje. Ono je podruje nakupljanja i doraivanja tvari. Sastoji se od niza plosnatih, glatkih ili ovalnih upljina membrana. One su smjetene jedna iznad drugih. Tri od osam spljotenih, izduenih i tijesno povezanih vreica ine strukturu koja se zove diktosom. Na krajevima su cisterne proirene. Proirenja se odvajaju u obliku mjehuria ili vezikula. Na taj se nain odvajaju i nastaju lizosomi, posebne tvorbe u stanici. -RIBOSOMI-unutarstanine tvorbe. U ribosomima se vri sinteza bjelanevina. Loptastog su oblika, a od aminokiselina stvaraju bjelanevine. -LIZOSOMI-tvorbe obavijene jednostrukom membranom pune razliitih vrsta enzima koji razgrauju tvari koje uu u lizosome. Ako se lizosomu oteti membrana, enzimi mogu ui u citoplazmu i razgraditi stanicu. Osim uloge u razgradnji makromolekula, lizosomi sudjeluju i u diferencijaciji, preobrazbi, oplodnji, starneju, gladovanju te obrambenom mehanizmu stanica. -MITOHONDRIJI-izduene ili okrugle tvorbe stanice obavijene dvjema membranama (vanjskom i unutarnjom). Vanjska membrana odvaja mitohondrij od citoplazme. Unutarnja membrana je nabrana. Izmeu nabora membrana se nalazi osnovni, polutekui sadraj zrnate strukture-matinica (matriks). Mitohondriji imaju vlastitu DNA i razmnoavaju se neovisno o diobi stanice. Mitohondriji su tvorbe u stanici koje obogauje stanicu energijom, stvarajui je iz molekula hrane i pohranjujui u molekulama ATP-a -STANINA JEZGRA (lat. nucleus) -prisutna samo u eukariotskim stanicama. Sadri kromosome,odnosno molekule DNA pomou kojih nadzire sve ivotne procese u stanici, okruena je membranom i izvor je genetskih poruka za stvaranje veine bjelanevina. -NUKLEOPLAZMA-koloidna tekuina u koju su uronjene sve strukture unutar jezgre. Ona sadrava nasljednu tvar. Ta tvar je graena od nukleinske kiseline DNA i bjelanevina (kromatin). -KROMATIN-sadraj jezgre koji se dobro boji karminom i slinim bojama -1831. R.Brown otkrio staninu jezgru i opisao je -GEN-bioloka jedinica naslijea koja prenosi nasljedne upute od roditelja na potomke. On kontrolira ponaanje organizama te biokemijsko i fiziko naslijee. Gen je zaseban, odreeni dio molekule DNA u kromosomu koji sadri poruku za stavranje bjelanevina gRNA i molekule tRNA -GENOM-ukupan broj kromosoma s genima koji su sastavni dio tih kromosoma u stanici -KROMOSOMI-nalaze se u staninoj jezgri,a izgraeni su od DNA i bjelanevina. Sastoji se od dviju kromatida, privrsnice (centromere), mol. DNA i proteina (histon). Gametama se kromosomi prenose iz jedne u drugu generaciju. Ljudska spolna stanica sadri 23 para kromosoma. Jedan od kromosoma u odreenom paru kromosoma (spolni kromosomi) prenosi nasljedna svojstva od majke (jaje), a drugi od oca (spermij) na potomke. -KARIOTIP-kromosom u stanici, karakteristian za jednu vrstu. Slikovit prikaz koji otkriva broj,

veliinu i oblik kromosoma nekog organizma. -KARIOGRAM-kromosom sloen u parovima s obzirom na oblik -kariotip+kariogram=homologni (jednaki) par kromosoma -AUTOSOM -kromosomi tjelesnih stanica Nespolni kromosomi (22 para u ovjeka) -GONOSOM-spolni kromosomi. Odreuju spol -diploidan broj kromosoma-2n-imaju ga tjelesne stanice 2n=46 2n=44+xx 2n=44+xy -haploidan broj kromosoma-n-imaju ga spolne stanice n=23 n=22+x n=22+y -INTERFAZA-vrijeme izmeu dvije diobe. Najdue razdoblje staninog ciklusa u kojem se jezgra ne dijeli i koji se sastoji od G1, S i G2 faze. U tom razdoblju stanica raste i priprema se za diobu. -Gl faza-dolazi do biosinteze bjelanevina, volumen stanice se poveava (rast) i udvostruavaju se stanine tvorbe. -S faza-udvostruenje DNA, posljedica udvostruavanja mol. DNA je nastanak kromatida. -G2-faza- priprema stanice za diobu -MITOZA-dioba tjelesnih stanica. Iz ishodine matine stanice nastaju dvije identine stanice. Mitozom nasatju embrionalne i tjelesne stanice, njome se neke stanice obnavljaju. Proces mitoze tee u nekoliko faza: profaza, metafaza, anafaza i telofaza. -PROFAZA-poetak mitoze-svaki se kromosom sastoji od dvije sestrinske kromatide vezane jednom privrsnicom. Kromatide su nastale prije poetka diobe udvostruenjem mol. DNA. Vlakna kromatida se tijekom profaze uvijaju i skrauju. Pri kraju kromosomi se pomou teznih niti kreu prema ekvatorijalnoj ravnini diobenog vretena. -METAFAZA-skraeni i zbijeni kromosomi poredaju se u sredini stanice-u ekvatorijalnu ravninu diobenog vretena, iz svakog se kromosoma zaprivrsnicu iz jednog do drugog spuste niti diobenog vretena, centrioli su se prihvatili za privrsnicu -ANAFAZA- na kraju metafaze na poetku anafaze udvostruuju se privrsnice. Zapoinje postupna biosinteza. Kromatide se razdvajaju poevi od privrsnice koju niti diobenog vretena vuku prema suprotnim polovima, svakakromatida dobiva svoju privrsnicu i postaje novi kromosom.(kromosom se sastoji od jedne kromatide s jednom privrsnicom) -TELOFAZA-kromosomi su na suprotnim polovima stanice. Kromosomi se depiraliziraju, oblikuje se jezgrina ovojnica ,citoplazma se dijeli / mikrotubuli -Mitoza traje razliito dugo u razliitim biolokim vrstama: Profaza-60% vremena Telofaza-20% vremena Metafaza-10% vremena Anafaza-10%vremena -CITOKINEZA-proces diobe stanice sa citoplazmom koji prati diobu jezgre -centrosol - sputa niti diobenog vretena -centriol -privlae kromosome ,ona se razdvoji na dva kromosoma -MEJOZA 1.-(gr.meiosis=redukcijska)-zriobena dioba kojom nastaju spolne stanice-gamete. Uloga spolnih sanica je u oplodnji i zato one moraju imati polovian ili haploidan broj kromosoma (n). Mejoza zapoinje s diploidnim brojem kromosoma stanice. Ona prolazi kroz dvije diobe mejozu 1 (redukcijsku) i mejozu 2 (mitozu). Izmeu mejotikih dioba stanica je u interfazi..Genetike vane znaajke mejoze su u profazi 1, a to su konjugacija i krosingover -konjugacija je bitna za redukciju diploidnog broja kromosoma u haploidan broj -krosingover-omoguuje rekonbinacije nasljednih svojstava i osnova je raznolikosti koju osigurava spolno razmnoavanje -PROFAZA 1-Dolazi do konjugacije (sljubljivanja) homolognih kromosoma (jedan potjee od kromosoma majke, a jedan od kromosoma oca). Sljubljeni homologni kromosomi zovu se bivalenti. U bivalentima su prisutne etiri kromatide koje oblikuju tetrade. Tetrade meusobno izmjenjuju izmjenjuju pojedine dijelove. Pojava reciprone izmjene dijelova tetrada homolognih kromosoma poznata je pojava ukrienja ili prekrienja (engl. crossing over). Mjesto na kojem se kromatide ukruuju zove se hijazma. Ukrienjem nastaju nove vrste kromatida (kromosoma) koje nose nove nasljedne upute. U profazi 1 nastaju jezgrena membrana i jezgrice. Oblikuje se diobeno vreteno. -METAFAZA 1-konjugirani homologni kromosomi dolaze u sredinu diobenog vretena u ravninu ekvatorijalne ploe -ANAFAZA 1-homologni kromosomi (bivalenti se odvajaju, a niti diobenog vretena ih povlae

prema suprotnim polovima stanice. Dvije kromatide jo uvijek imaju samo jednu zajedniku privrsnicu. Posljedica razdvajanja samo bivalenta je smanjenje (redukcija) broja kromosoma na polovicu. -TELOFAZA 1-citoplazma se podijeli u dvije stanice. Svaka novonastala stanica sadrava polovian ili haploidan broj kromosoma. -MEJOZA 2-je mitoza koja poinje s polovinim brojem kromosoma. U mitozi se citoplazma dijeli jedanput, a kromosomi se ne dijele,a u mejozi se kromosomi dijele jedanput, a citoplazma dvaput. -GAMETOGENEZA-oblikovanje haploidnih gameta, jaja i spermija, procesom mejoze i sazrijevanja stanica -SPERMATOGENEZA-proces u kojem se stvaraju spermiji (muke spolne stanice) -OOGENEZA-proces nastanka jajnih stanica (enske spolne stanice) -GAMETA-specijalizirana, haploidna spolna stanica kao to je jaje ili spermij. Muka gameta (spermij) i enska gameta (jaje) se stapaju i nastaje diploidna zigota iz koje se razvija organizam. -PREPISIVANJE ili TRANSKRIPCIJA-proces u kojem se genska uputa zapisan u DNA oitava i prenosi u RNA. Slijed nukleotida s DNA u molkekulu gRNA. -rRNA-ribosomska ribonukleinska kiselina molekule RNA koje s razliitim bjelanevinama stvaraju ribosome -gRNA-glasnika ribonukleinska kiselina-preuzima uputu s DNA i prenosi je u odgovarajuu strukturu bjelanevina (slijed aminokiselina) -PREVOENJE ili TRANSLACIJA-prevoenje nukleotida u slijed aminokiselina. Proces u kojem se stvaraju bjelanevine na osovi uputa prepisanih s DNA -ENERGIJA-nastaje tijekom metabolizma u mitohondrijima -METABOLIZAM-izmjena tvari, tijek i spajanje istodobnih, meusobno povezanih kemijskih reakcija koje se zbivaju u stanici. -ANABOLIZAM-proces izgradnje, sinteze- iz jednostavnih nastaju sve sloenije -KATABOLIZAM-procesi razgradnje (u nekima se oslobaa energija koja se vee i kemijske veze bogate energije u mol. ATP,ADP,AMP) -FOTOSINTEZA-metaboliki proces u kojem se svjetlosna energija pretvara u kemijsku energiju pohranjenu u kemijskim tvarima. Fotosinteza se odvija u zelenom bilju, algama i i uodreenim protistima i bakterijama.. Ona je snani, Suncem potaknuti metabolini proces koji pretvara anorganske tvari CO2 i H2O u ugljikohidrate uz oslobaanje kisika.
suneva energija

6 CO2+12 H20

---------------- C6H12O6 +6 O2 +6 H20

klorofil

-razlikujemo: 1.SVIJETLOSNE REAKCIJE a)ciklika fosforibacija b)neciklika fosforibacija -primarne reakcije 2.REAKCIJE NEOVISNE O SVIJETLOSTIili CC-Calvinom ciklus (sekundarne reakcije) -Dobivanje energije zapoinje procesom glikolize, a zatim slijedi aerobni i anaerobni metaboliki put -GLIKOLIZA-proces razgradnje molekule glukoze na dvije molekule pirogroane kiseline. Proces se zbiva u citoplazmi. U tom procesu djeluje enzim heksokinoza, oslobaa se energija i nastaje pirogroana kiselina. -VRENJE ili FERMENTACIJA-proces nepotpune razgradnje tvari bez prisutnosti kisika. Proces se obavlja pomou enzima mikroorganizama (bakterija,gljivica). Najpoznatija u mikroorganizmima Proces koji se odvija u jesen u prirodi kada glukoza, groani eer (mot) alkoholnim vrenjem prelazi u alkohol (etanol) prikazan je kem. jednadbom: glukoza enzimi kvaevih gljivica-zimaza 2 C2H5OH + 2CO 2 uz oslobaanje energije -STANINO DISANJE-zbiva se u mitohondrijima uz prisutnost kisika, dakle, u aerobnih organizama. ine ga dva procesa: *proces razgradnje limunske kiseline-Krebsov ciklus *proces dinog lanca C6H12O6+O2 -------- CO2+H20+energija -heterotrofni organizmi-iz organskih spojeva stvaraju organske spojeve -autotrofni organizmi-iz anorganskih spojeva stvaraju organkse uz apsorbciju suneve energije -KREBSOV CIKLUS-ciklus limunske kiseline. Dogaa se u matriksu. Tijekom tog ciklusa nastavlja se izavrava razgradnja glukoze koja je bila zapoela glikolizom. U tom se procesu oslobaa energija -MATINICA ili MATRIKS-polutekua mjeavina ribosoma, DNA i enzima koja okruuje kriste unutar mitohondrija SUSTAV CITOKROMA-odvija se u unutarnjoj membrani mitohondrija 1.glikoliza-anaeroban proces

2.Krebsov ciklus-oslobaa se energijaOKSIDATIVNA DEKARBOLIZACIJA 3.sustav citokroma aeroban-dini ili respiratorn i lanac-OKSIDATIVNA FOSFORILACIJA gastrulacije -GASTRULACIJA-kretanje stanica u embriju uslijed ega nastaju tri zametna sloja: ektoderm,

mezoderm i endoderm. Iz svakog sloja naknadno se razvijaju odreena tkiva i organi organizama.