SADRAJ 1. UVOD...3 1.1. Uvod.3 1.2. Glavni faktori koji se okrivljuju za nastanak nesree na putevima......................3 1.3.

Srestva za ogranienje kretanja djece...................................................................4 1.4. Vanost koritenja autosjedalica..........................................................................5 1.5. Pravilno i primjereno koritenje djeije autosjedalice tokom vonje..................5 1.6. Vrste autosjedalica...............................................................................................6 1.7. Zakon o bezbjednosti saobraaja.........................................................................9 2. METODOLOGIJA............................................................................................. 10 2.1. Predmet.............................................................................................................. 10 2.2. Ciljevi................................................................................................................. 10 2.3. Hipoteze............................................................................................................. 10 2.4. Varijable............................................................................................................. 10 2.5. Instrumenti..........................................................................................................10 2.6. Procedura i uzorak..............................................................................................11 3. REZULTATI.......................................................................................................12 4. ZAKLJUAK.....................................................................................................16 5. LITERATURA....................................................................................................17 6. PRILOZI..............................................................................................................18

UVOD

Stalni prast broja registrovanih vozila i vozaa, povean intenzitet i obim saobraaja na od ranije nebitno promijenjenoj infrastrukturi, sve vea starost motornih vozila uslovljena doskoranjom liberalizacijom uvoza polovnih vozila, loe stanje putne mree, nedostatak i dotrajalost horizontalne i vertikalne signalizacije, enorman broj tehniki neispravnih vozila, nedisciplina vozaa, vona u alkoholisanom stanju i bez poloenog vozakog ispita, samo su neki od faktora koji su se negativno odraavali i uslonjavali stanje u oblasti bezbjednosti drumskog saobraaja u Republici Srpskoj. Meu ovim faktorima visoko mjesto zauzima i nedovoljna edukovanost i nedostatak saobraajne kulture znatnog broja uesnika u saobraaju, te nedosledna primjena kontrolno-nadzornih mehanizama i neinovirana zakonska regulativa sa minornom kaznenom politikom. Navedeni i drugi faktori, imali su za posledicu da se u poslednjoj deceniji iz godine u godinu blie nepovolni trendovi po broju saobraajnih nezgoda sa poginulim licima, a moglo bi se rei uz nebitna godinja variranja i po drugim posledicama po ivot i zdaravlje ljudi i materijalnih dobara i vrijednosti. Svake godine u saobraajnim nesreama pogine 1,2 milion ljudi irom sveta, a 2050 miliona bude povreeno. Ovo je jedan od vodeih uzroka smrtnih ishoda, a do njih najee dolazi zbog neprilagoene brzine, nekorienja sigurnosnih pojaseva i sjedita za djecu, vonje pod uticajem alkohola i opojnih sredstava, nenoenja kacige, itd. U svijetu vie od 40% svih rtava saobraajnih nesrea na putevima su mladi do 25 godina ivota. Poto djeca i mladi predstavljaju najugroeniju populacionu grupu u smislu smrtnosti, povreivanja i invalidnosti koje nastaju kao posljedica saobraajnih nesrea na putevima.

2. GLAVNI FAKTORI KOJI SE OKRIVLJUJU ZA NASTANAK NESREA NA PUTEVIMA Vonja pod uticajem alkohola Brzina Nekorienje pojaseva sigurnosti za vrijeme vonje i nekorienje sjedita sa sigurnosnim remenjem za decu, Loe stanje puteva i njihove okoline, Nesigurna saobraajna sredstva, Loa primjena bezbjedonosnih normi na putevima

Povrede nastale u saobraaju na putevima predstavljaju najvaniji problem javnog zdravlja i razvoja. Oekuje se da e se njihov broj znatno uveati u narednom periodu.

2.1. SREDSTVA ZA OGRANIENJE KRETANJA DIJECE

Kao to su sjedita za bebe ili mlau djecu, veoma su efikasna u prevenciji smrtnih ishoda sudara i u populaciji odojadi i male dece, ali i starije djece koja su putnici u saobraaju na putevima. Sredstva za ograniavanje kretanja djece dovode do smanjenja stope smrtnosti u sudarima vozila u saobraaju od 71% (odojad) i 54% (mala djeca). Jo uvijek se mogu vidjeti vozila u kojima se djeca slobodno kreu, stoje izmeu vozakog i suvozakog sjedala ili sjede na krilu odraslog esto i izravno (ija je rije srpska ili hrvatska) ispred zranog jastuka. Sve su to po ivot opasne zamke za djecu ako doe do sudara! Fizika nesree je nemilosrdna. Zato je potrebno prije kretanja odvojiti deset sekundi vremena i pravilno osigurati djecu u autu i to sa srestvima koji su prilagoeni starosti i visini djeteta. esto pojasevi pomou kojih se privruju sjedala ili veu, djeca nisu dovoljno zategnuti da bi pruili optimalnu zatitu.

Slika br. 1. i 2. Pravilno vezanje pojasa za djecu Posebno je kanjivo (jo se ne provodi kod nas!) kada se pojas remena provlai ispod ruke djeteta, umjesto kao to je propisno i sigurno, preko (ako je mogue sredine) kljune kosti. Kod sjedala s uhvatnim tijelom (ISOFIX) ne smije se ni u kojem sluaju izostaviti uhvatni element. Naelno vrijedi: najsigurnije mjesto za djecu jo je uvijek zadnje sjedalo. Kod djejih sjedala montiranih u pravcu suprotnom od kretanja, nazad bi trebala sjediti i pratnja koja e voditi brigu o djetetu. Zasigurno nee biti niti pogreno niti nepotrebno provjeriti s vremena na vrijeme, dali je pojas otkopan.

2.2. VANOSTI KORITENJA AUTOSJEDALICA

Veina roditelja ne prevozi svoju djecu u autosjedalici, a meu roditeljima koji ih koriste, mnogi to ine neprimjereno ili neispravno. Ovo nije iznenaujue ako se uzme u obzir da su tek nedavno autosjedalice ule u zakonsku regulativu kao obavezna oprema kod prevoenja male djece u vozilu, te injenica da su informacije o vanosti i ispravnom koritenju autosjedalica nedostupne veini roditelja. U mnogim zapadnim zemljama u kojima postoji zakonska regulativa o autosjedalicama (SAD, Kanada, Australija, Novi Zeland te brojne europske drave), prepoznato je da ona nije dovoljna, ve da edukacija igra najveu ulogu u zatiti male djece u saobraaju. Statistike u ovim zemljama tokom posljednje decenije ukazuju da edukacija igra kljunu ulogu u poveanju upotrebe autosjedalica. Edukacijske kampanje tokom prole decenije rezultirale su time da se u zemljama kao to su Novi Zeland, Australija, Kanada, SAD i Velika Britanija, uporaba autosjedalica kree izmeu 80% i 99%, zavisno o zemlji i tipu autosjedalice. Meutim, statistike takoe pokazuju da se postotak pravilno i primjereno koritenih autosjedalica kree izmeu 30% i 70%, zavisno o zemlji i tipu autosjedalice, te su pokrenute edukacijske kampanje kako bi se ti postotci znatno poveali i na taj nain poveala sigurnost male djece u vozilu na optimalnu razinu. Sigurnost-bezbjednost; europske evropske, razinu PREVESTI RIJEI NA SRPSKI 2.3. PRAVILNO I PRIMJERENO KORITENJE DJEJE AUTOSJEDALICE TOKOM VONJE Kao to je ve spomenuto, sile prosjenog sudara koje djeluju na putnike takve su jaine da putnici, a posebno oni najmanji, pate od velikog rizika ozljede ili ak i smrti. Tokom posljednjih nekoliko decenija dio smo velike kampanje kojom se educira javnost o vanosti vezanja sigurnosnim pojasem tokom svake vonje. Meutim, sigurnosni pojasevi automobila dizajnirani su za odrasle osobe, i dok je oigledno da se novoroene ne moe vezati sigurnosnim pojasom, na prvi pogled nije oigledno zato on ne bi pruio adekvatnu zatitu djetetu koje moe samostalno sjediti. Sigurnosni pojasevi automobila ne pruaju adekvatnu zatitu maloj djeci zbog, sledeih injenica. Djeca koja su teine manje od 18 kg pod rizikom su da prilikom sudara iskliznu van pojasa. Stoga su za tu djecu dizajnirane autosjedalice koje putem svojeg pojasa s pet taaka uporita zadravaju dijete u autosjedalici kada ga povuku sile sudara, a koje su istovremeno uvrene za sjedite automobila putem sigurnosnog pojasa automobila ili novijeg ISOFIX sistema. Takoe, djeca koja su dostigla teinu veu od 18 kg, ali nisu dovoljno visoka za propisane minimume za sigurnosne pojaseve, pod velikim su rizikom ozleda kod sudara. Kod djece koja su preniska za sigurnosni pojas, donji dio pojasa prelazi preko djetetovog trbuha i moe uzrokovati ozljede untarnjih organa, dok gornji dio pojasa prelazi preko djetetovog vrata te na taj nain riskira ozbiljnu ozljedu istog. Ponekad djeca zbog neudobnosti pojasa na vratu utaknu pojas ispod ramena to pak moe dovesti do ozbiljnih povreda grudnog koa. Postoje tri vrste autosjedalica za djecu koje se koriste zavisno o dobi djeteta i stepenu razvoja. Sve tri vrste dizajnirane su i testirane u odnosu na fizionomiju djeteta i fiziku sudara kako bi se djetetu pruila optimalna zatita. Na primjer, autosjedalice za novoroenad (od prvog dana ivota pa do otprilike godinu dana starosti) moraju se montirati okrenute prema nazad zbog slabo razvijenih vratnih miia, veliine glave te izuzetne osjetljivosti ivanog sustava pod silama kod sudara. Sve

vrste autosjedalica moraju biti to vre montirane za automobil, a djeca to vre vezana u njih kako bi se maksimalno iskoristio dananji dizajn vozila koji maksimalizira takozvani ride-downtime, odnosno vrijeme usporavanja prilikom sudara.

Slika br. 3. Ispravno vezivanje djece razliitih dobi u dvije razliite sjedalice

2.4. VRSTE AUTOSJEDALICA

U prvu grupu spadaju sjedalice za novoroenad. Koriste se od prvog dana djetetovog ivota pa do otprilike godinu dana starosti Montiraju se u smjeru suprotno od smjera vonje radi nedovoljno razvijenih vratnih miia djeteta, veliine glave te izuzetne osjetljivosti ivanog sistema pod silama udara

Na slici je prikazano ispravno vezano novoroene u autosjedalici

Slika br. 4. Ispravno vezano novoroene u autosjedalici

U drugu grupu spadaju sjedalice za djecu od 1-3 godine Koriste se kada dijete preraste novoroenaku sjedalicu te zadovolji odreene uslove koji su postavljeni kao temeljni razlog zato dijete prebaciti u veu sjedalicu. Montiraju se u smjeru suprotno od smjera vonje i u smjeru vonje zavisno o kojoj vrsti sjedalice je rije te dali je dijete zadovoljilo temeljne uslove koji mu doputaju vonju u smijeru vonje (die se na noge te samostalno stoji uz pridravnje za predmet, ima teinu preko 9 kg.)

Postoje tri vrste: 1. 0-18 kg.: sjedalice namijenjene za novoroenad i za veu djecu tj. za djecu koja zadovoljavaju uslove za vonju u smjeru vonje, mogu biti montirane u smjeru vonje te suprotno od smjera vonje. 2. 9-18 kg.: za djecu koja samostalno stoje na nogama uz pridravanje za predmet, imaju preko 9 kg teine mogu biti montirane iskljuivo u smijeru vonje. 3. 9-36 kg.: kmbinovana sjedalica koja je od 9-18 kg namijenjena za vonju djece vezivanjem pojasevima sjedalice, od 18- 36 kg teine, djeca se vezuju u sjedalici pojasevima automobila i to je onda sjedalica koja spada u treu grupu. Slika br. 5: Dijete u autosjedalici II grupe od 9-18 kg. U teru grupu spadaju boosteri Namijenjeni su za vonju djece od 15-36 kg teine. Montiraju se iskljuivo u smjeru vonje Djeca se vezuju pojasevima automobila Postoje dvije vrste: bez naslona i sa naslonom

Slika br. 6: Dijete u autosjedalici III grupe od 9-18 kg

Slika br. 7: Dijete vezano u sjedalici tree grupe od 15-36 kg. booster sa naslonom Sve ove sjedalice mogu se jedino koristiti na nain koji nalae proizvoa i nikako drugije. Sva inprovizacija, dodatni predmeti na sjedalici moe ugroziti sigurnost djeteta u saobraaju ali isto tako i sigurnost drugih uesnika u saobraaju.

2.4.1. Vane napomene za koritenje autosjedalica prije svakog odabira sjedalice utvrditi koja vrsta sjedalice vam je potrebna s obzirom na dob i fiziku zrelost djeteta, imali atest tj. oznaku dali je testirana, a to je vidljivo oznakom na crvenoj naljepnici na poleini sjedalice, kako i dali odgovara vaem automobilu: u svakoj djeijoj trgovini duni su vam omoguiti da prije kupovine probate autosjedalicu u vaem automobile na sjedalu vaeg auta, utvrdite starost sjedalice: na poleini svake sjedalice mora biti godina proizvodnje, sjedalice starije od 6-8 godina su neispravne zavisno kako je naznaio proizvoa. kada ste sjedalicu odabrali jako je vano ispravno montirati je u automobile. kada dijete stavljate u sjedalicu nikada ga ne oblaite u zimsku jaknu i skafander jer time ugroavate djetetovu sigurnost u saobraaju pojasevi se radi debljine i naslage materijala nemogu dovoljno dobro zategnuti. uvjek veite dijete u sjedalicu. Ne dozvolite da neko ko sjedi na zadnjem sjeditu rukom pridrava sjedite.

2.4.2. Primjer ispravnog i neispravnog vezivanja djeteta u sjeditu

Slika br. 8: Ispravno i neispravno vezivanja djeteta u sjeditu U sluaju saobraajne nesree, a da je u vozilu bilo dijete u sjedalici, preporuka je ne izvlaiti dijete iz sjedalice, nego zajedno sa sjedalicom izvaditi dijete iz vozila. Po potrebi sigurnosni pojas kojom je privrena sjedalica prerezati. 2.5. ZAKON O OSNOVAMA BEZBJEDNOSTI SAOBRAAJA lan 34. stav 2. U putnikom automobilu na prednjem sjeditu do vozaa ne smije da se prevozi lice koje je oigledno
pod uticajem alkohola ili opojnih sredstava, kao ni dijete mlae od 12 godina, niti na zadnjem sjeditu dijete mlae od pet godina, osim u sluaju kada na zadnjem sjeditu ima privrenu djeiju stolicu, u kojoj dijete mora da bude vezano, ili da pored djeteta sjedi punoljetno lice.

Kaznena odredba: lan 239. stav 3.

Novanom kaznom od 30,00 KM kaznie se za prekraj: voza koji u putnikom automobilu prevozi dijete protivno odredbi lana 34. stav (2);

3. METODOLOGIJA 3.1. Predmet: Interesuje nas koliko vozai koji imaju djecu mlau od 12 godina da li potuju zakon o bezbjednosti saobraaja da u putnikom automobilu na prednjem sjeditu do vozaa ne smije da se prevozi dijete mlae od 12 godina niti na zadnjem sjeditu dijete mlae od 5 gdina osim u sluaju kada na zadnjem sjeditu imaju privrenu djeiju stolicu ili da pored djeteta sjedi punoljetno lice. 3.2. Ciljevi: 1. Dali vozai potuju pravila pri putovanju sa djecom. 2. Dali vozai vjeruju da primjena tih pravila i srestava pomae u smanjenje povreda u toku nezgode. 3.3. Hipoteze: 1. U istraivanju oekujemo da se vozai pridravaju pravila pri putovanju sa djecom. 2. Smatramo da oni vjeruju u to da pridravajui se tih pravila smanjuju mogunost povrede djece pri saobraajnoj nezgodi. 3.4. Varijable: 1. Nezavisne: vjerovanje da bezbjednost djece utie na potovanje pravila. 2. Zavisne: potovanje pravila. 3.5. Instrumenti: Do podataka smo doli pomou intervjua sa osobama koje imaju djecu mlau od 12 godina isto tako i sa osobama koje nemaju djecu. Takoe do podataka smo doli anketiranjem osoba (u anketi smo kostili 12 pitanja razliitih karaktera koja se odnose na upoznatost, miljenje i primjeni pravila i srestava pri putovanju sa djecom ). Anketa obuhvata prikupljanje podataka sluajno odabranih 15 vozaa a sve u cilju dokazivanja njihovog miljenja o bezbjednosti djece u vozilu. 3.6. Procedura i uzorak U ovom istraivanju smo ispitivali 15 lica sluajno odabranih graana grada Teslia mjesto Buleti (vozai, razliitog pola, starosti, obrazovanja, ekonomskog stanja itd.).

Procedura je trajala deset dana tako da se iz samog razgovor moglo zakljuiti da vozai nisu dovoljno upoznati sa pravilima i srestvima za zatitu djece pri putovanju. Takoe se moglo zakljuiti da vozai imaju volju da zatite djecu pri putovanju ali nisu dovoljno informisani o koritenju adekvatne opreme i srestava. Mjesto istraivanja Tesli, Buleti Vrijeme istraivanja je od: 05.01.2009. do 16.01.2009.

4. REZULTATI

STAROST VOZAA Do 25 godina Preko 25 godina Ukupno 7 8 15 Tabela br. 1. Starost vozaa
100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% Ukupno Preko 25 god. Do 25 god.

Dijagram br. 1. ....................................................

10

U istraivanju ispitivano je ukupno 15 osoba od kojih su 8 odnosno 54% stariji od 25 godina i 7 odnosno 46% mlai od 25 godina. UPOZNATOST DA Do 25 godina 4 DA Preko 25 godina Ukupno 6 10 Tabela br. 2. Upoznatost NE 3 NE 2 5

70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% DA NE

Ukupno Do 25 god. Preko 25 god.

Dijagram br. 2. .................................................

Dobijeni rezultati (Tabela br. 2.) nam govore da je upoznatost sa uptrebom pravila i srestava mjera sigurnosti pri putovanju sa djecom 67% odnosno 27% osoba mlaih od 25 godina i 40% osoba starijih od 25 godina dok je negativno odgovorilo 33% odnosno 13% mlaih od 25 godina i 20 % sarijih od 25 godina.

POTOVANJE 11

Nikada Do 25 godina 1 Nikada Preko 25 godina 0 Ukupno 1

Ponekad

Obavezno

3 Ponekad

3 obavezno

3 6

5 8

Tabela br. 3. ..................................................

60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% obavezno ponekad nikada

Ukupno Do 25 god. Preko 25 god.

Dijagram br. 3. ...................................................... Dobijeni rezultati (Tabela 3.) nam govore da osobe potuju pravila i mjere sigurnosti pri putovanju sa djecom obavezno 53% odnosno 20% osobe mlae od 25 godina i 33% osobe starije od 25 godina, a poneka 40% odnosno 20% osobe mlae od 25 godina i 20% osobe starije od 25 dodina dok je negativno odgovorilo 7%.

12

POSLJEDICE KOJE MOGU NASTATI Do 25 godina Nema 1 Preko 25 godina Ukupno Nema 0 1 Ometanje uesnika u saobraaju 4 Ometanje uesnika u saobraaju 4 8 Tabela br. 4. ................................................ Povreda djeteta 2 Povreda djeteta 4 6

60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% Povreda Ometanje Nema

Ukupno Do 25 god. Preko 25 god.

Dijagram br. 4. ......................................................

Dobijeni rezultati (Tabela 4.) nam govore da ispitane osobe 40% misle da nekoritenjem odgovarajue opreme i nepotovanja pravila pri putovanju sa djecom mogu izazvati povrede djece (13% to misle osobe mae od 25 godina i 27% osobe starije od 25 godina). Za ometanje vozaa i drugih uesnika u saobraaju odgovorilo je 54% (27% to misle osobe mae od 25 godina i 27% osobe starije od 5 godina), i 6% ispitanih osoba misli da nema psledica pri putovanju sa djecom.

Tabela br. 5. Struktura sabraajnih nezgoda i posledica na optini Tesli u periodu

13

2006, 2007 i 2008 god. Ukupan broj saobraajnih nezgoda 1. Broj saobraajnih nezgoda sa nastradalim licima a. sapoginulim licima b. sa teko povreenim licima b. sa lake povreenim licima 2. Broj saob. nezgoda sa materijalnom tetom POSLEDICE Broj poginulih lica Broj tee povreenih lica Broj lake povreenih lica Ukupno nastradalih lica 1 14 41 56 2 17 36 53 2 15 38 45 2006 171 38 1 10 27 133 2007 150 47 2 15 30 103 2008 179 45 2 15 28 134

Tabela br. 6. Broj nastradale djece na optini Tesli u periodu od 2006, 2007 i 2008 god. godina 2008 2007 2006 Ukupno PUTNIK 2 2 2 6 PJEAK 3 4 3 10 BICIKLISTA 2 2 UKUPNO 7 6 5 18

Ovi podatci su dobiveni iz Policijske stanice Tesli koji su zabiljeeni u periodu od poslednje tri godine od strane saobrajne policije. Na osnovu ovih podataka moemo zakljuiti da je ukupan broj nastradale djece u vozilu u protekle tri godine 6 ili 33,3 %.

14

4. ZAKLJUAK

Jasno je da uloga starijih u promicanju saobraajne kulture, posebno roditelja, ima veliku vanost u sigurnosti djece u saobraaju. Prihvaanjem obveze da se pravilno ponaanje u saobraaju odnosi i na njih, a ne samo na njihovu djecu, zasigurno e pridonijeti jo veem znaenju saobraajnog odgoja djece. Preporuke o ponaanju odraslih (roditelja) radi poveanja sigurnosti djece, njih samih i ostalih uesnika u saobaraju Nauite djecu od najranijih dana osnovnim pravilima sigurnog ponaanja u saobraaju; Budite svojoj djeci primjer dobrog ponaanja u saobraaju, (ne prelazite kolovoz na crvenom svjetlu semafora za pjeake, ne pretravajte kolovoz izvan pjeakog prijelaza, veite sigurnosni pojas u automobilu ...); Pomozite djeci i starijim osobama pri prijelazu puta; Nemojte dopustiti djeci mlaoj od 12 godina da sjede ili stoje na prednjem sjeditu automobila za vrijeme vonje: djeca mlaa od 12 godina uvijek trebaju biti smjetena na zadnjem sjeditu (mala djeca u zato predviene posebne sjedalice i vezana, a starija obavezno trebaju biti vezana sigurnosnim pojasom); Ne ostavljajte djecu samu u automobilu; Vozai, ne zaboravite: putnici u vaem automobilu vaa su odgovornost; Obavezno se veite sigurnosnim pojasom i budite sigurni da su i vai saputnici vezani; Potujte saobraajne znakove i signalizaciju; Potujte propisanu brzinu (nepropisna brzina vodei je uzrok saobraajnih nezgoda); Ne vozite pod utjecajem alkohola i droga; Budite posebno oprezni kad u vonji nailazite na obiljeen pjeaki prijelaz, blizinu kole ili vrtia; Omoguite pjeacima njihovo pravo prelaska kolovoza; Nemojte se izlagati poveanoj opasnosti koristei (u ruci) mobilni telefon dok vozite; Uvijek budite sigurni da imate pribor za prvu pomo u vozilu; U sluaju saobraajne nezgode, pruite pomo povrijeenima - moete spasiti neiji ivot; Potivanjem ovih osnovnih smjernica, moete pridonijeti smanjenju saobraajnih nezgoda, te spreavanju nastanka povreda.

15

5. LITERATURA

1. Miloevi, S.: TEORIJE SAOBRAAJNIH NEZGODA, Saobraajni fakultet, Beograd, 1994. 2. Draga, R. i M. Vujani: BEZBEDNOST SAOBRAAJA 2. deo, Saobraajni fakultet, Beograd, 2002. 3. Vujani, M. i K. Lipovac: METODOLOGIJA ISTRAIVANJA I REAVANJA PROBLEMA BEZBEDNOSTI DECE U SAOBRAAJU, Nauno-struni skup BEZBEDNOST DECE U SAOBRAAJU, Beograd, 2000. (Zbornik radova). 4. ZAKON O OSNOVAMA BEZBJEDNOSTI SAOBRAAJA NA PUTEVIMA, Slubeni glasnik BiH, broj 6, 31. januar 2006. 5. Lipovac, K, . Buli i D. Vemi: UPOTREBA SIGURNOSNIH POJASEVA U REPUBLICI SRBIJI, esti simpozijum sa meunarodnim ueem: PREVENCIJA SAOBRAAJNIH NEZGODA NA PUTEVIMA 2002 - bezbednost saobraaja u 21. veku, Novi Sad, 2002, 6. Lipovac, K. I M. Vukainovi: KAKO SMANJITI STRADANJE DECE PEAKA U BEOGRADU, Program unapreivanja saobraajnog obrazovanja u osnovnim kolama prvi seminar za direktore, Beograd, 2003. 7. Lipovac, K., Vujani, M. i dr.: SPASITE 200 IVOTA U SRBIJI VEITE POJAS, Medijska kampanja poveavanja upotrebe sigurnosnog pojasa u Republici Srbiji, CIBS, Beograd, 2001. 8. Lipovac, K. i M. Vukainovi: SISTEMSKI PRISTUP SMANJIVANJU STRADANJA DECE U SAOBRAAJU, Program unapreivanja saobraajnog obrazovanja u osnovnim kolama - drugi seminar za uitelje, Beograd, 2003.

UREDI PREOSTALU LITERATURU (JA SAM TI POKAZAO KAKO SE RADI LITERATURA 1. www. roda.hr. ; www. narodni zdravstveni list.; www. sigurnost djece. 2. Novi zakon o bezbjednosti saobraaja 3. Saobraajna psihologija dr sc. med. Aleksandar Mili 4. Vonja nije igra dr med. Ivana Brki 5. Analiza i bezbjednost saobraaja u Republici Srpskoj Milenko Bokovi. 6. Bezbjednost saobraaja u XXI vijeku , Novi Sad, 2002. 7. Stanica saobraajne policije optine Tesli 16

6. PRILOZI Anketa 1.Godina starosti? a. do 20 godina b. preko 20 godina 2. Stepen strune spreme? a. osnovna kola b. srednja kola c. via kola d. visoka kola 3. Koliko dugo ste voza? a. do 5 godina b. preko 5 godina c. preko 10 godina 4. Dali imate djecu mlau od 12 godina ? a. imam b. nemam 5. Dali vam je poznato da vas saobraajna policija moe kazniti zbog nekoritenja autosjedalica za mlau djecu? DA NE 6. ta znate o koritenju autosjedalica i vonji djece mlae od 12 godima? a. nita b. neznatno c. prosjeno d. upoznat/a sam u potpunsti 7. Na koji nain ste upoznati sa ovim? a. nisam upoznat/a

17

b. poroitao/la u zakonu c. putem medija d. od prijatela 8. Znateli koje posledice moe imati vonja djece nepotujui pravila i zakon? a. ometanje vozaa b. ometanje drugih uesnika u saobraaju c. povreda djeteta d. nema 9. Gdje je najsigurnije dijete u autonobilu? a. na prenjem sjeditu vezano sigurnosnim pojasem b. na zadnjem sjeditu vezano sigurnosnim pojasem c. na zadnjem sjeditu vezano u privrenoj autosjedalici 10. Smatrate li da primjena odgovarajuih srestava pri putovanju sa djecom ima pozitivan efekat? DA NE 11. Smatrate li da bi bilo dobro da saobraajna policija pojaa mjere kanjavanja nepotujuci zakon pri putovanju sa djeco? DA NE

12. Imali graanstvo dovoljno informacija o primjeni mjera sigurnosti pri putovanju sa djecom? a. nita b. neznatno c. dovoljno d. uoznato u potpunosti

18

7. SPISAK SLIKA, DIJAGRAMA I TABELA

7.1. Spisak slika 7.2. Spisak dijagrama 7.3. Spisak tabela

19