OKRUGLI STOL

GOSPODARSKO POVEZIVANJE PODUNAVLJA S JADRANOM

Projekt 101731 Ministarstvo znanosti i tehnologije RH

ZNA ENJE VI ENAMJENSKOG KANALA DUNAV -SAVA ZA GOSPODARSKO POVEZIVANJE PODUNAVLJA S JADRANOM

Prvi pisani dokumenti o kanalu "Dunav-Sava" datiraju iz 1737. godine. Od 1792. do 1998. g. izra eno je 14 varijanti studijskih i projektnih rje enja za kanal "Dunav-Sava" - a najvi e rje enja je dato za trasu Kanala od Vukovara preko Vinkovaca do Samca. Sve studije i projekti su ra eni prema tehni kim zahtjevima i potrebama gospodarstva u vremenu kada su nastajali. Intenzivnije aktivnosti na izradi projektne i ostale dokumentacije "Vi enamjenskog kanala Dunav-Sava" (VKDS) bile su od 1984. do 1990. g. Ratnom agresijom JNA i raznih srbo- etni kih vojnih formacija na Hrvatsku 1991. g. - zaustavljena je i provedba odluke Vlade Republike Hrvatske (19. 03. 1991. g.) o pripremama za gradnju VKDS-a u suglasju sa zadacima dugoro nog gospodarskog razvoja Hrvatske. Od 1994. g. nastavljene su aktivnosti na izradi aktualne projektne doku mentacije VKDS-a. Novi projektni elementi VKDS-a uskla eni su sa zahtjevima V-b klase me unarodnih plovnih puteva. Sastavni dio toga je i podatak da su u rujnu 1992. g. zavr eni radovi na vi enamjenskom kanalu "Rhein--Main-Donau" u sklopu ostvarenja plovnog puta od Sjevernog do Crnog mora. Dio aktivnosti na izradi projektne i ostale dokumentacije VKDS-a kasnio je na dionici od Vukovara do Vinkovaca zbog privremene okupirano-sti podru ja i razaraju ih mina na trasi VKDS-a. Osnovni projektni elementi VKDS-a od Vukovara do Samca su sljede i: - du ina 61,5, irina dna 34,0 m, dubina vode 4,0 m (niveleta na koti 76,00, mjerodavna razina vode 80,00 m n.m.) nagib stranica 1:3, irina vodnog lica 58,0 m, standardni plovni gabarit 42x2,5 m, slobodni gabariti ispod mostova 58,0x9,1 m, omjer omo enog popre nog presjeka kanala i plovila iznosi 6,5 m, od km 9,0 do km 18,0, prosje na dubina iskopa je 18,0, a na preostalih 52,5 km prosje na dubina iskopa je 6,0 do 9,0 m.

Gospodarska i ostala zna enja VKDS-a su sljede a: - Prometna - skra enje plovnog puta za 417 km Dunavom od Vukovara do Beograda i Savom do Samca. Sastavni dio toga je i ostvarenje me unarodnog plovnog puta rijekom Savom od Samca do Zagreba (340 km) i dvokolosje na eljezni ka pruga od Zagreba do Rijeke (160 km). Kombiniranjem rije no- eljezni kih puteva i prometa od Vukovara do Rijeke (561 km) stvaraju se uvjeti za uspje nije gospodarsko povezivanje Podunavlja i Jadrana Hrvatske te podunavskih i mediteranskih zemalja. - Stvaranje uvjeta za pobolj anje odvodnje povr inskih voda na slivu Bida, Bosuta, Vuke - na 173.000 ha poljoprivrednih zemlji ta vrlo povoljnih prirodnih obilje ja. - Stvaranje uvjeta za izgradnju hidromelioracijskih sustava podzemne odvodnje na 62.000 ha poljoprivrednih zemlji ta na dijelu sliva Bida, Bosuta i Vuke. - Omogu avanje navodnjavanja 40.000 ha poljoprivrednih zemlji ta - to je preduvjet za promjenu plodoreda, odnosno intenzivni uzgoj i ostvarenje visokih priroda povr a, vo a, vinove loze, sjemenskih biljnih kultura, ljekovitog bilja, industrijskog bilja. - Oplemenjivanje malih voda Bida, Bosuta i Vuke i njihovih pritoka -ekolo ko zna enje za su na razdoblja (pomanjkanje vlastitih voda). - Stvaranje preduvjeta za intenzivniji razvoj ribogojstva - VKDS-om te gravitiraju im vodotocima. - Osiguranje tehnolo ke vode za potrebe industrijskih djelatnosti u gravitiraju im naseljima VKDS-a. - Pobolj anje vodnog re ima zemlji ta pod umskom vegetacijom na slivu Bosuta i Vuke. - Rastere enje dijela velikih voda rijeke Save (Q = 400 m3/s). - Povoljniji uvjeti urbanog i komunalnog razvoja naselja na gravitiraju em podru ju VKDS-a. 1. Uvod Od 1792. do 1998. g. izra eno je 14 razli itih studijskih i projektnih rje enja za kanal "DunavSava", a najvi e je dano rje enja za trasu kanala od Vukovara preko Vinkovaca do Samca. Sve studije i projekti ra eni su prema tehni kim zahtjevima i potrebama gospodarstva u vremenu kada su nastajali. Ve e aktivnosti bile su u 1964. i 1965. g. (Hidroprojekt, Zagreb), kada je izra en idejni projekt plovnog kanala "Dunav-Sava" (od Vukovara do Samca). Novelirani
idejni projekt VKDS-a izra en je 1984. i 1985. g. Pred-studija utjecaja VKDS-a na okoli izra ena je 1989., a predstudija opravdanosti izgradnje 1990. g. U o ujku 1991.g. Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o pripremama za gradnju VKDS-a u suglasju sa zadacima dugoro nog gospodarskog

razvoja Hrvatske. Zbog srbo- etni ke agresije na Hrvatsku prekinute su aktivnosti na pripremi ostvarenja projekta Vi enamjenskog kanala Dunav-Sava u 1991., 1992. i 1993. g. Treba naglasiti da su elementi VKDS-a po idejnom projektu bili po parametrima IV. klase me unarodnih plovnih puteva. Nastavak provedbe detaljnih istra nih radova te izrade studijske i projektne dokumentacije VKDS-a uslijedio je u 1994. g. - po parametrima V.b klase me unarodnih plovnih puteva. Tehni ke i operativne osobine me unarodnih plovnih puteva definirane su u aneksu europskog ugovora povjerenstva za unutarnji promet u sastavu Gospodarstvene komisije za Europu, iji je potpisnik i Republika Hrvatska od 1996. g.

2. Izra ena studijska i projektna dokumentacija vi enamjenskog kanala Dunav-Sava (VKDS) od 1993. do 1998. g.

Po odluci Vlade Republike Hrvatske nositelj i organizator istra iva kih poslova te izrade studijske, projektne i ostale dokumentacije VKDS-a je tvrtka "Hrvatske vode" - pravna osoba za upravljanje vodama u suradnji s Dr avnom upravom za vode i Ministarstvom razvitka i obnove te Ministarstvom prostornog ure enja, graditeljstva i stanovanja. Ovisno o vrsti poslova, odnosno studijske i projektne dokumentacije, navedene institucije sura uju s odgovaraju im stru njacima i znanstvenicima iz ostalih institucija i poduze a. Od 1993. do 1998. godine na istra iva kim, studijskim, projektnim i ostalim poslovima VKDS-a sudjelovalo je 17 institucija i poduze a sa 120 izvr itelja odgovaraju ih, odnosno struka potrebnih za iznala enje optimalnog tehni kog, financijskog i ekolo kog rje enja projekta VKDS. U sklopu toga treba imati na umu da su projektni elementi VKDS-a u skladu s parametrima V.b klase me unarodnih plovnih puteva - po kojima je u rujnu 1992. g. zavr en vi enamjenski kanal "Rhein-Main-Donau". Tako er je va na spoznaja da bez ostvarenja projekta VKDS-a nije mogu e ni povezivanje Hrvatske s me unarodnom mre om plovnih puteva. U 1994. g. uspostavljena je

suradnja tvrtke HRVATSKE VODE i firme "RHEIN-MAIN-DONAU" iz Mun-chena radi iznala enja optimalnog tehni kog, financijskog i ekolo kog rje enja Vi enamjenskog kanala Dunav-Sava. Od 1993. do 1998. g. izvr eni su poslovi na izradi sljede ih podloga, studija i projekta VKDSa: 2.1. Geodetske podloge za VKDS od Vinkovaca do Samca (od km 20 do km 61,5), 1993.1996. g. 2.2. Geoistra ni radovi - podloge za VKDS od Vinkovaca do Samca, 1994.-1996. g. 2.3. Novelacija hidrolo kih podloga za VKDS s matemati kim modelom, 1995. i 1996. g. 2.4. Prometna studija VKDS-a, 1995. i 1996. g. 2.5. Studije utjecaja VKDS-a na kvalitetu podzemnih voda regionalnog crpili ta isto ne Slavonije, 1995. i 1996. g. 2.6. Prostorni plan VKDS-a, 1997. i 1998. g. 2.7. Plan natapanja slivnog podru ja Bida i Bosuta te dijela Vuke (gravitiraju e podru je VKDS-a), 1997. i 1998. g. 2.8. Studija utjecaja VKDS-a na okoli - utjecaj na umske ekosustave, 1997. g2.9. Biolo ko-ekolo ka obilje ja podru ja VKDS-a, 1997. g. 2.10. Studija utjecaja VKDS-a na okoli - model toka podzemnih voda. 2.11. Studija kakvo e voda na slivu Bida, Bosuta i Vuke - gravitiraju e podru je VKDS-a. 2.12. Dopuna - noveliranje idejnog projekta VKDS-a po parametrima V.b klase me unarodnih plovnih puteva 1997. i 1998. g. 2.13. Geodetske podloge VKDS-a od Vukovara do Nu tra (I. faza), 1997. i 1998. g. 2.14. Glavni projekt VKDS-a od km 0+000 (Vukovar) do km 8+450 (Br adin), 1998. g. 2.15. Idejni projekt nove luke Vukovar na VKDS-u (24 veza za brodove, prostor za industrijsku i bescarinsku zonu, termoelektranu na plin), 1998. g. 2.16. Modelsko ispitivanje u a VKDS-a u Dunav - plovidbe i nanosa, 1988. g. 2.17. Studija utjecaja VKDS-a na okoli , 1998. g. Zbog neprijateljske agresije na Hrvatsku u 1991., 1992. i 1993. g. nisu ra eni poslovi na izradi studijske i projektne dokumentacije VKDS-a.

3. Planirane aktivnosti i poslovi u 1999. g. za po et ak ostvarenja projekta VKDS 3.1. Elaborat za lokacijsku dozvolu na osnovi pozitivne ocjene Komisije za ocjenu utjecaja na okoli VKDS-a - s odgovaraju im geodetskim podlogama. 3.2. Geoistra ni radovi - dovr enje dionice do km 8+450 i za novu luku Vukovar. 3.3. Glavni projekt VKDS-a od km 0+000 (Vukovar) do km 8+450 (Br adin), V.b klasa me unarodnog plovnog puta. 3.4. Glavni projekt I. faze nove luke Vukovar (9 vezova za brodove, rezervacija i namjena prostora za bescarinsku i industrijsku zonu, termoelektrana na plin). 3.5. Studija opravdanosti izgradnje VKDS-a (I. dionica do km 8+450, nova luka Vukovar, II. dionica od km 8+450 do km 61+500). 3.6. Monitoring sustav - pra enje stanja povr inskih i podzemnih voda na podru ju utjecaja VKDS-a - poljoprivrednih i umskih zemlji ta (po zahtjevu ocjene studije utjecaja na okoli VKDS-a). 3.7. Elaborat o otkupu zemlji ta na trasi VKDS-a (I. i II. dionica) i povr ina za deponije zemljanog materijala (48.000.000 m3). 3.8. Poslovi suradnje s tvrtkama i institucijama iz Bavarske na pripremi i izradi tehni ke te financijske dokumentacije za po etak ostvarenja projekta VKDS-a. U izvr enju istra iva kih, studijskih, projektnih i ostalih poslova na pri remi za ostvarenje p VKDS-a, kako od 1993. do 1998. tako i u 1999. g., sudjelovali su stru njaci i znanstvenici iz sljede ih poduze a i institucija: Hrvatske vode, pravna osoba za upravljanje vodama, Zagreb; Dr avna uprava za vode, Zagreb; Vodoprivredno-projektni biro, d.o.o., Zagreb; Institut gra evinarstva Hrvatske, Zagreb; Gra evinski fakultet Sveu ili ta u Zagrebu; Institut prometnih znanosti, Zagreb; Zavod za prostorno planiranje, Osijek; Dr avna uprava za za titu okoli a, Zagreb; Geodetski zavod, d.o.o., Osijek; Vodoprivredno poduze e "Bi -Bosut" i "Mjernik" d.o.o. za geodetske poslove, Vinkovci; Brodarski institut, Zagreb; Agronomski fakultet Sveu ili ta u Zagrebu; umarski fakultet Sveu ili ta u Zagrebu; Prirodoslovnomatemati ki fakultet Sveu ili ta u Zagrebu; Hidroelektra - projekt, Zagreb; Hidroing, d.o.o., Osijek; CM - Expert, Zagreb, i tvrtke "Rhein-Main-Do-nau", Miinchen.

4. Prostorni i tehni ki elementi VKDS-a - po glavnom projektu iz 1998. g. 4.1. Prostorni elementi trase VKDS-a Kako inozemna tako i na a iskustva potvrdila su da su vodotoci oduvijek predstavljali posebnu prostornu vrijednost i da su bili i ostali interes ljudi upravo zbog mogu nosti njihova vi enamjenskog kori tenja, a u sklopu toga i vi eg gospodarskog stupnja ivljenja. Razmatraju i zna enje VKDS-a s gledi ta ure enja prostora u cjelini, a posebno gledi ta za tite okoli a, do lo se do konstatacije da VKDS nije samo prometni i vodnogospodarski objekt, nego i novi prostorni element koji treba uva iti sve prirodne uvjete i obi lje ja gravitiraju eg u eg i ireg podru ja. Predlo ena trasa VKDS-a i njegova veza s Dunavom omogu ava njegovu komunikaciju s ostalim plovnim rijekama i kanalima u sastavu glavne mre e plovnih puteva Europe. Gravitiraju im podru jem VKDS-a prolaze vrlo zna ajni koridori, kako hrvatskog tako i srednjoeuropskog prometnog sustava. Osim velike gusto e cestovne i eljezni ke mre e, bitno je imati na umu i planiranje te provedbu njihove dogradnje i modernizacije, i to kako u Hrvatskoj tako i u dr avama srednje Europe. U sklopu gospodarskog zna enja kombiniranog prometa bitno je imati i potrebu dogradnje i modernizacije te pove anja kapaciteta rije nih pristani ta i luka na Dunavu, Savi i Dravi - a to je u izravnoj ovisnosti o ostvarenju projekta VKDS-a. Ostvarenjem tog programa omogu ava se racionalnije prometno i gospodarsko povezivanje kako Podunavlja i Jadrana Hrvatske tako i podunavskih i mediteranskih dr ava. Jo ve e prometno i gospodarsko zna enje ostvarenja VKDS-a jest u sklopu njegova povezivanja s vi enamjenskim kanalom "Rhein-Main-Donau", koji je u funkciji prometa od rujna 1992. godine. S globalno-prometnog gledi ta VKDS je najkra a mogu a plovna veza Podunavlja i Jadrana (slika 1.). Predlo enom trasom VKDS-a od Vukovara preko Vinkovaca do Slavonskog Samca posti e se skra enje plovidbe iz Save u smjeru srednje i zapadne Europe za 417 km, a u smjeru isto ne Europe za 85 km. Duljina trase VKDS-a izme u Save i Dunava iznosi 61,5 km (slika 2.). Po etak kanala u Vukovaru je u km 1334+700 Dunava, a zavr etak izme u Slavonskog Samca i Jaruga u km 310+750 Save (slika 3.). Trasa VKDS-a hidrografski je najve im dijelom polo ena koritom vodotoka Vuke, Bosuta, Bi a i Berave. U du ini 51,0 km trasa kanala je na podru ju Vuko-varsko-srijemske, a 10,5 km na podru ju Brodsko-posavske upanije. Ve im dijelom trasa VKDS-a prolazi preko poljoprivrednog zemlji ta i koritom

postoje ih vodotoka - 50,5 km, a u du ini od 11,0 km zemlji tem pod umskom vegetacijom (si. 3.). Na u em utjecajnom podru ju VKDS-a nalazi se 18 naselja, a najve a su Vukovar, Vinkovci, Nu tar, Cerna, Babina Greda i Slavonski Samac.

4.2. Osnovni elementi uzdu nog profila VKDS-a Na slici 4. dan je uzdu ni profil VKDS-a sa sljede im osnovnim pokazateljima: a) Od km 0+000 do km 9+500, odnosno od u a u Dunav do lokacije projektom predvi ene dunavske brodske prevodnice niveleta kanala je na koti 72,75 m n.m., a prosje na dubina iskopa od 8,0 do 16,0 m. Na toj dionici VKDS je u vodnom re imu Dunava. Treba imati na umu da je po idejnom projektu VKDS-a iz 1985. g. brodska prevodnica bila predvi ena na dionici od u a u Dunav do km 1+000. b) Od km 9+500 do km 18+800 niveleta dna kanala je na 76,00 m n.m., a prosje na dubina iskopa je od 16,0 do 22,0 m. To je ujedno i najve a dubina iskopa - na dionici vododjelnice sliva Vuke i Bosuta odnosno sliva Dunava i Save (tzv. "Nu tarska greda"). c) Od km 18+800 do km 60+900 niveleta kanala je na koti 76,00 m n.m., a prosje na dubina iskopa od 5,5 do 9,0 m. Na toj dionici trasa VKDS-a ve im se dijelom poklapa s koritom i dolinom vodotoka Bosuta, Bi a, Berave i Konjska. d) Od km 59+925 do km 61+100 niveleta kanala je na koti 76,70 m n.m., a prosje na dubina iskopa 9,0 m. Na toj dionici je savska brodska prevo dnica, a VKDS je u vodnom re imu rijeke Save. Po idejnom projektu iz 1985. g. niveleta dna kanala bila je 77,50 m n.m. od km 48+000 do km 61+500. U sklopu navedenih osnovnih elemenata uzdu nog profila VKDS-a na slici 4. dani su i osnovni pokazatelji za mjerodavne vodostaje i geomehani ki sastav tla. To je bitno i za mjerodavne elemente popre nih profila kanala, kao i za rje enje stabilnosti dna i pokosa kanala. Mjerodavna razina plovne vode u VKDS-a je na koti 80,00 m n.m. od km 9+300 do km 60+000 - na dionici izme u dunavske i savske brodske prevodnice. U odnosu na idejni projekt VKDS-a iz 1985. g. (IV. klasa) promjena je u pove anju slobodne visine od razine plovne (80,00 m n.m.) vode do donje kote konstrukcije mostova - sa 6,5 na 9,1 m (V.b klasa me unarodnih plovnih puteva). To je uvjetovalo i pove anje pristupnih rampi

14 cestovnih i 4 eljezni ka mosta - sa 28 km na 52 km du ine. Lokacije mostova vidljive su na slici 3. i 4. - na kri anju trase VKDS-a sa: autocestom Zagreb - Lipovac, pet dr avnih, etiri upanijske i etiri lokalne ceste te s etiri eljezni ke pruge. 4.3. Osnovni elementi popre nih profila VKDS-a Na slici 5. dan je prikaz pet karakteristi nih popre nih presjeka VKDS-a i to za staciona e: - od km 0+000 do km 9+580 - dunavska dionica - od km 9+845 do km 18+800 - vododjelnica sliva Dunava i Save - od km 18+800 do km 35+050 i od km 37+980 do km 60+925 - dionica sliva Bida i Bosuta - od km 35+050 do km 37+980 - u Cerni, dionica Bosuta i Bida (pravokutni profil) - od km 60+925 do km 61+400 - savska dionica - vodni re im Save. U sklopu grafi kih pokazatelja na slici 5. treba imati na umu da su mjero davni elementi popre nih presjeka VKDS-a dani na osnovi topografskih obilje ja terena i geomehani kih svojstava tla. irina dna kanala je 34,0 m, dubina vode 4,0 m, nagib stranica 1:3, a irina vodnog lica 58,0 m izme u dunavske i savske brodske prevodnice, odnosno od km 9+845 do km 35+050 i od km 37+980 do km 60+925. Standardni plovni gabarit je 42,0 x 2,5 m, a slobodni plovni gabarit ispod mostova je 58,0 x 9,1 m. Omjer omo enog popre nog presjeka kanala i plovila iznosi 6,5 m to daje optimalni odnos otpora brodskog trupa i snage stroja. U naselju Cerna od km 35+050 do km 37+980 popre ni presjek VKDS-a je pravokutnog oblika - u du ini 2930 m, s pro irenjem postoje eg korita rijeka Bosuta i Bida. Plovni gabarit na toj dionici je 70,0 x 4,0 m, ija irina odgovara lokalnoj trasi zakrivljenosti korita Bosuta i Bida. U sklopu danih popre nih profila VKDS-a na slici 5. treba imati na umu da je po idejnom projektu VKDS-a iz 1985. g. irina dna bila 24,0 m - to je za 10 m manje od rje enja po glavnom projektu iz 1998. g. Dubina mjerodavne plovne vode bila je 3,5 m, a gornja irina vodnog lica kanala 45,0 m. Zbog toga je bila i manja koli ina iskopa.

4.4. Glavni radovi i objekti na VKDS-u - po glavnom projektu iz 1998. g. Zbog promjene klase plovnog puta (s IV. na V.b klasu te pove anja: irine dna (sa 24,0 na 34,0 m), dubine vode (s 3,5 na 4,0 m), irine vodnog lica (s 45,0 na 58,0 m), slobodnog plovnog gabarita ispod mostova (sa 6,5 na 9,1 m), kao i radiusa zakrivljenosti plovnog puta (s 400 na 600 m za regulirane rijeke, odnosno sa 750 na 800 m za kanale) - do lo je i do pove anja glavnih koli ina radova - na VKDS-u. Odgovaraju a pove anja radova uslijedila su i zbog dionice kroz Cernu (od km 35+050 do km 37+980), gdje je kanal s vertikalnim stranicama, ali irine 70,0 m, u skladu s prirodnom zakrivljenosti korita Bosuta i Bida. Zbog nove lokacije dunavske brodske prevodnice i dunavskog vodnog re ima od km 0+000 do km 9+580 irina dna kanala na toj dionici je 50,0 m (a niveleta dna na 72,25 m n.m.), to je tako er utjecalo na pove anje koli ina iskopa zemljanog materijala. Promjena, odnosno vi a klasa plovnog puta (V.b u odnosu na IV. klasu po idejnom projektu iz 1985. g.) usvojena je po europskom ugovoru o glavnim plovnim putevima od me unarodnog zna aja, koji je prihva en 19. sije nja u Genevi - u nadle nosti Povjerenstva za unutarnji promet Gospodarstvene komisije za Europu. Osnovni parametri V.b klase plovnog puta su sljede i: - minimalni radius zavoja: R = 600 m za regulirane rijeke i R = 800 m za kanale te R = 700 m za kanalizirane rijeke - dubina na razini gaza: h = 2,5 m i h = 2,8 m bez brzinskog utonu a - irina plovnog gabarita u pravcu: B = 34,0 m - irina plovnog gabarita: Bpg = 54,8 m - dubina plovnog gabarita: hpo = 3,6-4,0 m - slobodna visina ispod mostova: hm = 9,1 m - vodovi niskog i visokog napona: h n = 8,0 m; hy = 10,0 m - dubina na pragovima brodskih prevodnica: h|bp = 4,5 m - minimalna irina brodskih prevodnica: bbp = 12,5 m - minimalna du ina brodskih prevodnica: D . = 200 m - du ina tegljenica i samohotke: L = 95-110 m; potisnice: 76,5-85,0 - irina tegljenice i samohotke: b^ = 11,4 m i potisnice b = 11,4 m

- gaz pod punim optere enjem tegljenice i samohotke: t = 2,5-2,..... a za potisnice: t = 2,5-4,5 m - nosivost tegljenice i samohotke: W = 1500-3000 t i potisnice W = 1600-3000 t. VKDS-om predvi ena je dvosmjerna plovidba krutog potisnog sastava od dvije serijski spojene potisnice i potiskiva a (172+185x11,4x2,8 m). Standardna su plovila: potisnica "Europa II" nosivosti 1850 t i samohodni brod ili tegljenica tipa "Europabrod" nosivosti 1350 t. Planirani promet VKDS-om u sklopu prometnog povezivanja Podunavlja s Jadranom jest 7.000.000 tona na godinu, to se o ekuje 30 godina nakon njegova pu tanja u promet. U sklopu toga predvi a se 50% prometa putem me unarodnog tranzita na koridoru "Podunavlje - Jadran". To bi doprinijelo i pove anju prometa luke Rijeka, a dijelom i Plo a. Glavne robe u prometu VKDS-om trebaju biti: kontejneri, rasuti tereti, kemikalije, gra evinski materijal, poljoprivredni proizvodi. Navedeni su parametri uvjetovali dimenzije dunavske i savske brodske prevodnice kao najslo enijih objekata na VKDS-u. Ostali objekti na VKDS-u su sljede i: - 2 pristani ta (Vinkovci i Cerna), 2 crpne stanice, 4 ustave, 2 derivacijska kanala, 1 sifon, 4 eljezni ka i 14 cestovnih mostova te devet kri anja trase VKDS-a s cjevovodom (naftovod, plinovod, vodovod, kanalizacija, telekomunikacija) i 16 kri anja s dalekovodima (razli itog napona). Kako za iskop samog kanala, tako i za sve objekte na VKDS-u, izra ene su odgovaraju e dokaznice mjera, a sumarne koli ine glavnih radova su sljede e: - iskop i deponiranje zemljanog materijala - 48.000.000 m3 - ugradnja kamena za oblogu korita kanala - 1.600.000 m3 - ugradnja betona za glavne gra evine - 260.000 m3 - hidrotehni ka oprema glavnih gra evina - 22.000 t - elektro-strojarska oprema glavnih gra evina - 1.100 t. Za potrebe trase kanala i objekata na njemu potreban je otkup 90 stambenih, 53 pomo ne i 4 ostale zgrade. Posebno je potreban otkup 832 ha poljoprivrednih, 111 ha umskih, 102 ha gra evinskih i 80 ha ostalih zemlji ta te 120 ha zemlji ta za deponiranje zemljanog materijala (posebno na dionicama najve e dubine iskopa VKDS-a). Ukupno je potrebno otkupiti 1245 ha

zemlji ta razli itih namjena. Vrste i broj objekata na VKDS-u, kao i njihove glavne dimenzije uvjetovani su parametrima V.b klase me unarodnih plovnih puteva, kao i mjerodavnim vodostajima Dunava i Save te VKDS-a - to je vidljivo na slici 6. U odnosu na idejni projekt VKDS-a iz 1985. g., treba navesti da je u sklopu zavr etka glavnog projekta 1998. g. izra en i idejni projekt nove luke Vukovar, ija je lokacija na kraju I. dionice VKDS-a u vodnom re imu Dunava (od km 5+000 do km 8+450). Sastavni je dio nove luke Vukovar i prostor predvi en za: kopneni robni terminal, proizvodnu zonu, trgova ko-poslovnu zonu, robne rezerve, lu ki kolodvor, termoelektranu na plin i rezervat za pro irenje (ukupne povr ine - 650 ha). To je va no imati na umu zbog mogu nosti istovremene izgradnje I. dionice VKDS-a (od km 0+000 do 8+450) i I. faze nove luke Vukovar (s 9 vezova od ukupno planiranih 28). 5. Gospodarska i ostala zna enja VKDS-a Na osnovi prirodnih obilje ja i potencijala gravitiraju eg podru ja te projektnih; tehni kih i financijskih pokazatelja gra enja, odr avanja i kori tenja dokumentirane su razvojne va nosti i koristi te gospodarska i ostala zna enja VKDS-a, a to su: 5.1. Rije na plovidba i kombinirani promet Ostvarenjem projekta VKDS-a posti e se skra enje puta plovidbe iz Save u smjeru srednje i zapadne Europe za 417 km, a u smjeru isto ne Europe za 85 km. Na slici 7. prikazano je postoje e, a na slici 2. i 8. prikaz zahvata i objekata za razvoj mre e unutarnjih plovnih puteva u Hrvatskoj. Sastavni dio toga je i prikaz uzdu nog profila planiranog plovnog puta od Vukovara do Zagreba, to je mogu e ostvarenjem projekta VKDS-a du ine 61,5 km, reguliranjem i kanaliziranjem rijeke Save s tri vodnoenergetske stepenice ( upanja - Samac, Jasenovac i Strele ko - Sisak) du ine 340 km - kao druge faze izgradnje plovnih puteva u Hrvatskoj (I. faza je ostvarenje projekta VKDS-a). U tre oj fazi trebalo bi izgraditi dvokolosje nu eljezni ku prugu od Zagreba, odnosno Karlovca, do Rijeke u du ini 160 km (si. 8.). Ostvarenjem projekta VKDS-a (Vukovar - Samac), kanalizirane Save (Samac Zagreb) i dolinske eljezni ke pruge (Zagreb - Rijeka) ostvario bi se strate ki - prometni plan Hrvatske, odnosno kombinirana rije no- eljezni ka veza u cilju kako prometnog i gospodarskog povezivanja Podunavlja i Jadrana Hrvatske, tako i dr ava srednje Europe s dr avama Mediterana.

U sklopu toga treba imati na umu iskustva dr ava s razvijenijom mre om plovnih rijeka i kanala, a u prvom redu Njema ke, gdje tro kovi prijevoza iznose: - rije nim putem 0,04 DEM/t km; eljeznicom 0,14 DEM/t km i 0,24 DEM/t km cestovnim prometom, to daje odnos tro kova 1,0:3,5:6,0. Do 1991. g. u Hrvatskoj plovni je promet sudjelovao sa samo 4,0%, a u zemljama srednje i zapadne Europe od 20% do 30% u ukupnom prometu roba tih dr ava. U prijevozu industrijske robe tro kovi prometa u Hrvatskoj sudjeluju s 15%, a u dr avama srednje i zapadne Europe s 5% u ukupnim prodajnim cijenama industrijskih i ostalih roba. Navedeni su pokazatelji bitni i za ostvarenje projekta VKDS-a kao sastavnog dijela br eg razvoja integralnog prometa u sklopu efikasnijeg gospodarskog povezivanja Podunavlja i Jadrana. U sklopu analize tro kova i koristi bitna je i struktura kako doma ih tako i inozemnih proizvoda i roba koje se planiraju prevoziti kombiniranim plovnim, eljezni kim i cestovnim putevima u Hrvatskoj, ali kao sastavnog dijela me unarodne prometne mre e. A to je preduvjet i za uspje nije gospodarsko povezivanje Hrvatske sa srednjo i zapadnoeuropskim, kao i mediteranskim dr avama. 5.2. Poljoprivredna proizvodnja Posebno zna enje VKDS ima za pobolj anje vodozra nog re ima poljoprivrednog zemlji ta na slivnom podru ju Vuke, Bosuta i Bida. U sklopu toga treba imati na umu da je poljoprivreda jedna od glavnih i strate kih grana razvoja cjelokupnog gospodarstva Hrvatske, a posebno turizma. Na gravitiraju em podru ju VKDS-a vrlo je duga tradicija dogradnje i odr avanja postoje ih, kao i izgradnje novih hidromelioracijskih objekata i sustava povr inske i podzemne odvodnje. Sastavni je dio toga i izgradnja za titnih hidrotehni kih objekata - za za titu od tetnog djelovanja poplavnih voda rijeka (Save, Drave, Dunava i njihovih pritoka), ali i brdskih vodotoka. Zbog privremene okupacije dijela zapadnog Srijema, isto ne Slavonije i Baranje, kao i ratnog djelovanja agresora (naro ito 1991. i 1992. g.) o te en je dio hidrotehni kih objekata i na slivu Vuke, Bosuta i Bida. Istovremeno (od 1991. do 1998. g.), zbog pogor anja situacije u agraru nije bilo dovoljno financijskih sredstava (sredstva slivne vodne naknade po Zakonu o vodama) za poslove redovnog odr avanja hidromelioracijskih objekata i sustava povr inske i podzemne odvodnje i to kako na slivnom podru ju Vuke, Bosuta i Bida tako i cijeloj Hrvatskoj.

Ostvarenjem projekta VKDS-a mogu e je stvoriti preduvjete za dogradnju postoje ih i izgradnju novih hidromelioracijskih objekata i sustava povr inske i podzemne odvodnje, ali i navodnjavanja, to je sastavni dio ostvarenja uspje nijeg razvoja poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Naime bez ure enja vodozra nog re ima prema zahtjevima optimalnog i stabilnog razvoja biljnih kultura nema ni razvoja poljoprivrede kao strate ke gospodarske grane Hrvatske. 5.2.1. Pobolj anje povr inske odvodnje Na 278.000 ha sliva Vuke, Bosuta i Bida provedeni su radovi na komasaciji i to hidromelioracijama zemlji ta prema postoje em stupnju vodnog re ima glavnih vodotoka. Daljnja dogradnja postoje ih i izgradnja novih hidromelioracijskih sustava povr inske odvodnje mogu a je ostvarenjem projekta VKDS-a. Sastavni dio toga je provedba radova na regulaciji glavnih vodotoka s izgradnjom crpnih stanica i sifona - kao sastavnog dijela rje enja projekta VKDS-a. To se odnosi i na povr ine na slivu Bosuta uzvodno od Vinkovaca i na povr ine sliva Bosuta nizvodno od Vinkovaca. Do sada to nije bilo mogu e ostvariti zbog minimalnih padova i "sporosti odvodnje" putem Bosuta i njegovih pritoka. U sklopu toga treba imati na umu i potrebu to skorije izgradnje hidrotehni kih objekata na lokaciji ratom uni tene brane "Trbu anci" na Bosutu (km 80,5 - nizvodno od Vinkovaca). Brana "Trbu anci" uni tena je srbo- etni kim djelovanjem iz Mirkovaca - u listopadu 1991. g. Imala je tri zapornice otvora 2,6x2,5 m maksimalne propusne mo i 73,0 m3/s. Bila je u funkciji odvodnje, ali i za potrebe zadr avanja vode u Bosutu (iznad kote 79,50 m n.m.) u danima manjka oborina i vode u Bosutu i njegovim pritokama (uzvodno od Vinkovaca). Istovremeno je veliko zna enje tog objekta za reguliranje vodnog re ima poljoprivrednih zemlji ta, ali i za potrebe vodnog re ima zemlji ta pod umskom vegetacijom - posebno za ume na podru ju Spa vanskog bazena (dio sliva Bosuta, Spa ve i Studve). Ostvarenjem projekta VKDS-a stvaraju se uvjeti za dogradnju postoje ih i izgradnju novih hidromelioracijskih objekata i sustava povr inske odvodnje na 60.000 ha sliva Bosuta i Bida koje su na koti ispod 83,00 m n.m. Izgradnjom novog hidrotehni kog sustava (brana, sifon, crpna stanica) na lokaciji "Trbu anci" u sklopu rje enja VKDS-a stvaraju se uvjeti za pobolj anje uzvodnog i nizvodnog dijela i za navodnjavanje dijela poljoprivrednih povr ina. Tako er se projektom VKDS-a stvaraju uvjeti za pobolj anje odvodnje na slivu Vuke, uklju uju i i sliv Bobotskog kanala - na 56.000 ha od ukupno 105.000 ha.

5.2.2. Pobolj anje podzemne odvodnje Dogradnjom postoje ih i izgradnjom novih melioracijskih stvaraju se uvjeti za gradnju novih hidromelioracijskih sustava podzemne odvodnje poljoprivrednih zemlji ta na 24.000 ha, kao i pobolj anje podzemne odvodnje na postoje ih 18.000 ha hidromelioracijskih sustava podzemne odvodnje na slivu Vuke, Bosuta i Bida. Sastavni dio toga je i podatak da su na povr inama s potpuno izgra enim hidromelioracijskim sustavima podzemne odvodnje ostvareni prirodi itarica i industrijskog bilja od 28 do 62% ve i od prethodnih uroda biljnih kultura (bez podzemne odvodnje). U sklopu toga bitna je dogradnja i redovito odr avanje postoje ih, kao i izgradnja novih hidromelioracijskih sustava povr inske odvodnje. 5.2.3. Navodnjavanje poljoprivrednih zemlji ta U odnosu na pedolo ka svojstva tla te klimatska, hidrolo ka i topografska obilje ja slivnih podru ja Vuke, Bosuta i Bida, odnosno prirodno povoljne mogu nosti podru ja - zanemarive su povr ine na kojima su bili izgra eni objekti za navodnjavanje poljoprivrednih zemlji ta. Razlozi za navodnjavanje gravitiraju eg podru ja VKDS-a prvenstveno proizlaze iz orijentacije prema tr i noj ekonomiji i visokoprofitabilnim kulturama kao to su povr e, vo e, industrijsko bilje, ljekovito bilje i sjemenska roba, te te nje za osiguranjem intenzivne biljne proizvodnje. Za takvu promjenu strukture sjetve nu no je navodnjavanjem osigurati stabilnu proizvodnju u su nim razdobljima. Razlozi za izgradnju hidromelioracijskih sustava za navodnjavanje su i socijalno-ekonomski i zadr avanje stanovni tva u naseljima s poljoprivrednim povr inama, pove anje broja stanovni tva putem osiguranja uspje ne poljoprivredne proizvodnje malih gospodarstava, neutraliziranje u inaka urbanizacije poljoprivrednog zemlji ta. Od ukupno 278.000 ha poljoprivrednih povr ina slivnih podru ja Vuke, Bosuta i Bida, odnosno gravitiraju eg podru ja VKDS-a - prema povoljnim prirodnim obilje jima mogu e je navodnjavati 40.000 ha, s osiguranjem vode iz VKDS-a. Na slivnom podru ju Vuke, Bosuta i Bida zastupljeno je 30 raznolikih tipova tala i pedosistemskih jedinica, od kojih je dio povoljan za intenzivan uzgoj biljnih kultura, ali do sada nije bilo dovoljno vode za navodnjavanje. Osnovna hidromorfna tla nalaze se na 70% povr ina i nalaze se ve im dijelom

na ni im slivnim povr inama, a izlo ene su djelovanju suvi nih povr inskih i podzemnih voda. Automorfna se tla nalaze na 30% povr ina i odlikuju se dobrim pedolo kim i proizvodnim svojstvima tala, ali s nedostatkom vlage za potrebe intenzivnog uzgoja biljnih kultura. Ostvarenjem projekta VKDS-a mogu e je osigurati kvalitetne vode za navodnjavanje 40.000 ha poljoprivrednih zemlji ta. Izbor tipova i na ina navodnjavanja treba uskladiti prema topografskim obilje jima povr ina i zahtjevima optimalnog uzgoja i razvoja pojedinih biljnih kultura. Sastavni je dio toga i rje enje zahvata te dovoda vode do natapnih povr ina. 5.3. Oplemenjivanje malih voda Vuke, Bosuta i Bida Vodom iz VKDS-a mogu e je u su nim razdobljima upu tati odnosno oplemeniti male vode Vuke, Bosuta i Bida, kao i dijela njihovih pritoka (na donjim dionicama njihovih korita). To ima veliko ekolo ko zna enje za utjecajno podru je VKDS-a i naselja u blizini tih vodotoka. Dio tih voda (za oplemenjivanje vodotoka) mo e se koristiti za navodnjavanje i ribogojstvo. 5.4. umska vegetacija Kontrolom vodostaja i proticaja u VKDS-u mogu e je osigurati i potrebne koli ine vode za potrebe optimalnog razvoja umske vegetacije. To je posebno va no za povr ine tzv. Spa vanskog bazena s obzirom da je u posljednjih 20 godina bilo vi e su nih godina, odnosno nedostatak vlage za umsku vegetaciju. Izgradnjom odgovaraju ih hidrotehni kih objekata (lokacija "Trbu anci") mogu e je upu tati potrebnu koli inu vode za poljoprivredne i umske povr ine nizvodno od Vinkovaca (dio sliva Bosuta s prito-kama Virovom, Spa vom i Studvom). Tako er je mogu e i reguliranje vodnog re ima za umsku vegetaciju na slivu Bida (lokacija Merolino). To je potvr eno kako u hidrotehni kom rje enju VKDS-a s odgovaraju im objektima, tako i u Studiji utjecaja na okoli te Studiji opravdanosti izgradnje VKDS-a. 5.5. Ribogojstvo Gradnjom VKDS stvaraju se preduvjeti za razvoj ribogojstva u samom kanalu i na dijelu glavnih recipijenata gravitiraju eg podru ja. Sastavni je dio toga osiguranje proto nosti i kvalitete vode za uzgoj odgovaraju ih vrsta ribe.

5.6. Tehnolo ka voda Dio vode iz VKDS-a mogu e je koristiti za potrebe odgovaraju ih industrijskih djelatnosti. Sukladno tome je o uvanje kvalitete vode u VKDS-a te izrada hidrotehni kih objekata za zahvat vode iz VKDS-a, ali i rje enja upu tanja pro i enih otpadnih voda u VKDS. 5.7. Urbani razvoj naselja i ekolo ko zna enje VKDS-a Gradnjom VKDS-a stvaraju se povoljniji uvjeti za urbani razvoj 18 naselja na u em utjecajnom podru ju VKDS-a. Sastavni dio toga je dogradnja postoje ih i izgradnja novih objekata i sustava za vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda naselja te industrijskih i poljoprivrednih djelatnosti. U sklopu toga neophodna je i izgradnja objekata i ure enja za pro i avanje otpadnih voda naselja i industrije. O uvanjem kvalitete vode Dunava i Save te Vuke, Bosuta i Bi a mogu e je osigurati i potrebnu kvalitetu vode VKDS-a, to je od velikog ekolo kog zna enja i za prirodne resurse podru ja i za naselja na utjecajnom podru ju VKDS. Gradnjom VKDS-a ostvaruju se sljede e koristi: - u tede, odnosno smanjenja tro kova u procesu prijevoza proizvoda i usluga od Podunavlja do Jadrana, pove anje poljoprivredne proizvodnje (promjenom strukture sjetve), smanjenje teta od poplava i djelovanja uspornih voda na poljoprivrednim zemlji tima, osiguranje tehnolo ke vode za potrebe industrijskih djelatnosti, stvaranje uvjeta za razvoj ribogojstva, pobolj anje uvjeta za urbani razvoj naselja. Navedena zna enja i koristi VKDS-a dokumentirani su odgovaraju im prirodnim, tehni kim i financijskim pokazateljima u studijskoj, projektnoj i ostaloj dokumentaciji VKDS-a izra enoj od 1995. do 1998. g. Vi enamjenski hidrotehni ki objekti pa prema tome i VKDS dugovje ni su i razvijaju se u svojim funkcijama i omogu uju ostvarivanje koristi u duljem razdoblju - u kojem se pojavljuju i svi tro kovi neophodni da se ostvare te o ekivane koristi. Ulaganja u izgradnju i kori tenje VKDS-a mogu se izraziti prvenstveno nov ano, ali i odgovaraju im opisnim utjecajima i pokazateljima.

6. Studija utjecaja na okoli VKDS-a 6.1. Rje enjem Vlade Republike Hrvatske (07. 08. 1997. i 16. 07. 1998.g.) imenovana je Komisija za ocjenu utjecaja na okoli vi enamjenskog kanala Dunav-Sava. U 1997. i 1998. g. odr ano je sedam sjednica Komisije, a na sjednici 26. sije nja 1999. g. donijet je ZAKLJU AK kojim se ocjenjuje da je namjeravani zahvat izgradnje vi enamjenskog ka nala Dunav-Sava, elaboriran Dopunom idejnog projekta VKDS-a i Studijom utjecaja VKDS na okoli , prihvatljiv za okoli , te Komisija predla e da se za namjeravani zahvat izda odobrenje, uz primjenu mjera za tite okoli a i programa pra enja stanja okoli a navedenih u Zaklju ku. Iz Zaklju ka Komisije za ocjenu Studije utjecaja na okoli VKDS (23 stranice) u ovom radu daje se sadr aj iz kojeg su vidljivi osnovni pokazatelji. 6.2. Obrazlo enje najprikladnije varijante projekta VKDS-a 6.3. Prikaz utjecaja na okoli 6.3.1. Utjecaji kod pripreme i gradnje VKDS-a 6.3.2. Utjecaji tijekom kori tenja VKDS-a 6.3.3. Utjecaji nakon prestanka kori tenja VKDS-a 6.3.4. Utjecaji uslijed ekolo kih nesre a 6.3.5. Procjena rizika 6.4. Prijedlog mjera za tite okoli a 6.4.1. Mjere za tite okoli a prije po etka gra enja VKDS-a - ne odnose se na dionicu VKDSa od km 0+000 do km 11+000 6.4.2. Mjere za tite okoli a kod pripreme i gradnje VKDS-a 6.4.3. Mjere za tite okoli a tijekom kori tenja VKDS-a

6.4.4. Za titne mjere nakon prestanka kori tenja VKDS-a 6.4.5. Za titne mjere uslijed ekolo kih nesre a VKDS-a 6.5. Program pra enja stanja okoli a VKDS-a 6.5.1. Program pra enja povr inskih voda 6.5.2. Program pra enja podzemne vode 6.5.3. Program pra enja zraka 6.5.4. Pra enje razine buke 6.5.5. Pra enje flore i faune 6.5.5.1. umske zajednice 6.5.5.2. Travnja ke i vodene vegetacije 6.5.5.3. Fauna kopnenih kralje njaka i ihtiofauna 6.5.6. Pra enje poljoporivrednih tala 6.5.7. Program Studije o odnosu VKDS-a i umskih ekosustava 1. Program: Prihvatljiv re im podzemnih voda u pogledu odr avanja umskih ekosustava u zaobalju VKDS-a 2. Program: Meliorativna uloga VKDS-a na ekosustave u zaobalju VKDS-a 3. Program: Ekonomska interpretacija promjene u stupnjeve za tite zaobalja VKDS-a. 4. Program: Program pra enja stanja umskih ekosustava u vrijeme izgrad i nakon pu tanja nje u pogon VKDS-a. Zaklju ci Komisije za ocjenu studije utjecaja na okoli VKDS-a (od 26. sije nja 1999. g.) dostavljeni su Dr avnoj upravi za za titu prirode i okoli a (12. velja e 1999. g.) s Prijedlogom rje enja i obrazlo enjem - prema Uredbi o procjeni utjecaja na okoli (NN 34/97.). To je ujedno i preduvjet za provo enje postupka isho enja lokacijske dozvole za VKDS (I. dionice, od km 0+000 do km 11+000). Tako er treba imati na umu da je projekt VKDS-a usvojen u Strategiji, odnosno Programu prostornog ure enja Repubike Hrvatske u travnju 1999. g. umskim ekosustavima za razli ite

7. Predvidivi rok ostvarenja projekta VKDS-a Na temelju vrste i koli ine poslova kako na samom VKDS, tako i pripadaju im gra evinama, predvidivi rok gra enja projekta je 6 godina -jasno uz prethodno osiguranje doma ih i inozemnih izvora financiranja (po Predstudiji opravdanosti izgradnje) - pod uvjetom da se izvr e aktivnosti i poslovi navedeni pod r.b. 3. Vlada Republike Hrvatske je 18. travnja 1996. g. osnovala Sto er za izgradnju VKDS-a, iji je zadatak u koordiniranju odgovaraju ih aktivnosti u procesu kako pripremnih tako i poslova ostvarenja projekta VKDS-a - u suradnji s nositeljima izrade studijske i projektne dokumentacije VKDS-a. Pored potrebe ubrzanja poslova na dovr enju projektno-izvedbene dokumentacije neophodno je aktualizirati odluku Vlade Republike Hrvatske o pripremama za izgradnju VKDS-a, koja je donijeta 19. 03. 1991. g. U sklopu toga treba imati na umu da su (do)sada nji poslovi (istra ni, studijski i projektni) financirani iz dr avnog prora una putem tvrtke Hrvatske vode i Ministarstva razvitka i obnove. Me utim, za ostvarenje, odnosno izgradnju VKDS-a s pripadaju im gra evinama potrebno je izna i doma e i inozemne izvore financiranja. U sklopu toga treba imati na umu da se za po etak predla e ostvarenje prve dionice VKDS-a (od Vukovara do Nu tra, I. faza - do km 11+000) i nove luke Vukovar (s 9 vezova brodova) s pripadaju im gra evinama. Sastavni je dio pravovremena rezervacija i namjena prostora za novu luku s odgovaraju im objektima i sadr ajima te za potrebe objekata industrijske i bescarinske zone, pristupnih prometnica, kao i termoelektrane na plin. Realizacija prvog dijela projekta VKDS-a, uklju uju i preostale projektantske i zapo ete poslove za rje enje financiranja projekta, in enjerski se procjenjuju na 3-5 godina. 8. Zaklju ak Na osnovi izvr enih poslova od 1993. do 1999. g. (navedenih pod r. b. 2.) te planiranih aktivnosti i poslova u 1999. g. jo jednom se potvr uje opravdanost i potreba ostvarenja i gospodarsko zna enje projekta VKDS-a. S globalno-prometnog gledi ta VKDS je najkra a mogu a plovna veza Podunavlja i Jadrana. Projektna trasa VKDS-a i njegova veza s Dunavom omogu ava njegovu komunikaciju s ostalim plovnim rijekama i kanalima u sastavu glavne mre e plovnih puteva Europe.

Ostvarenjem projekta VKDS-a omoguc'ava se racionalnije prometno i gospodarsko povezivanje Podunavlja i Jadrana Hrvatske, ali i ostalih podunavskih i mediteranskih dr ava. Posebno je zna enje projekta VKDS-a u skra enju puta plovidbe iz Save u smjeru srednje i zapadne Europe za 417 km, a u smjeru isto ne Europe za 85 km. Projekt VKDS-a treba vrednovati kao I. fazu, kanaliziranu rijeku Savu (za plovni put V.b klase) od Samca do Zagreba kao II. fazu, a dolinsku eljezni ku prugu "Karlovac - Rijeka" kao III. fazu ostvarenja dugoro nog strate ko-prometnog, ali i gospodarskog plana i razvoja Hrvatske. Ostvarenje projekta VKDS-a preduvjet je za dogradnju postoje ih i izgradnju novih hidromelioracijskih sustava povr inske za 116.000 ha i podzemne odvodnje na 42.000 ha poljoprivrednog zemlji ta povoljnih i pedolo kih svojstava (ali pod prekomjernim utjecajem povr inskih i podzemnih voda). Tako er se stvaraju uvjeti za navodnjavanje 40.000 ha poljoprivrednih zemlji ta, to je preduvjet za promjenu plodoreda sjetve. Ostvarenjem projekta VKDS-a mogu e je pobolj ati vodni re im kako u rijekama Vuka, Bosut i Bid tako i ve em broju njihovih pritoka, a to je preduvjet za ostvarenje optimalnog vodnog re ima poljoprivrednih zemlji ta za potrebe intenzivnog i stabilnog razvoja biljnih kultura. Ostvarenjem projekta VKDS-a mogu e je oplemenjivanje malih voda vodotoka gravitiraju eg podru ja. Posebno je zna enje VKDS-a u omogu avanju osiguranja potrebnog vodnog re ima prema zahtjevima optimalnog razvoja umske vegetacije - izgradnjom potrebnih hidrotehni kih objekata - i to kako na gravitiraju em podru ju VKDS tako i nizvodno od Vinkovaca. U odgovaraju oj mjeri projekt VKDS ima zna enje za razvoj ribogojstva, osiguranje tehnolo ke vode za industrijske djelatnosti te za urbani razvoj naselja na gravitiraju em podru ju VKDS-a. Sastavni je dio toga i ekolo ko zna enje VKDS-a, i to kako za prirodna dobra tako i za naselja, odnosno ljudska dobra. Pozitivna ocjena Studija utjecaja na okoli VKDS-a, tako er, potvr uje opravdanost i potrebu ostvarenja projekta VKDS-a. U (pred)studiji opravdanosti izgradnje VKDS-a potvr eno je njegovo prometno i gospodarsko zna enje za povezivanje Podunavlja i Jadrana.

LITERATURA 1. Maru i , J.: Vi enamjenski kanal "Dunav-Sava" na kombiniranom putu "Podunavlje - Jadran", Ekonomska i prometna va nost rije nih plovnih i kombiniranih puteva, Vukovar, 1981., str. 61-75. 2. Maru i , J.: Vi enamjensko zna enje kanala "Dunav-Sava", Gra evinar, 33, (1981.), (12), str. 513-524. 3. Bo i evi , S., Kolovrat, I., Maru i , J.: Kanal "Dunav-Sava", publikacija, Vodoprivredno poduze e "BidBosut", Vinkovci i SOUR "Vodoprivreda Hrvatske", Vinkovci - Zagreb, 1987., str. 1-18. 4. Maru i , J.: Hidrotehni ko i gra evinsko zna enje "Vi enamjenskog kanala Dunav-Sava", Privreda, 33, Osijek, 198972, str. 125-137. 5. Maru i , J., Berakovi , B.: Tehni ka i gospodarska opravdanost izgradnje "Vi enamjenskog kanala DunavSava", Strategija razvoja prometa s naglaskom na povezivanje s Europskom zajednicom, HSPI, Zagreb, 1991., str. 133-138. 6. Maru i , J.: Gospodarsko zna enje "Vi enamjenskog kanala Dunav-Sava" za povezivanje Podunavlja i Jadrana, Anali, 8, HAZU, Zagreb - Osijek, 1992., str. 29-50. 7. Kolovrat, 1., Maru i , J.: Razvojna zna enja "Vi enamjenskog kanala Dunav-Sava", I. sabor hrvatskih graditelja, "Graditeljstvo u strategiji obnove i razvoja Republike Hrvatske", Crikve nica, 1993., str. 413-424. 8. Maru i , J., Pr i , M.: Postoje i stupanj i planirani razvoj plovnih puteva u Hrvat-skoj, Savjetovanje "Geotehnika prometnih gra evina" Knjiga 1, Zagreb - Novigrad, 1994., str. 13-30. 9. Maru i , J., Kolovrat, I.: Postoje a i potrebna dokumentacija za realizaciju "Vi enamjenskog kanala DunavSava", Savjetovanje "Prilozi strategiji razvoja prometa Hrvatske", HZDP, Opatija, 1996., str. 93-103. 10. Dadi , I., Bo i evi , D., akovi , N., Maru i , J.: Rije ni promet u povezivanju Hrvatske i Bosne i Hercegovine s Podunavljem i Sredozemljem, Savjetovanje "Revalorizacija geopromet-nog polo aja Hrvatske i Bosne i Hercegovine u interesu obiju dr ava", HAZU, Znanstveni savjet za promet, ANU Bosne i Hercegovine, Zagreb, 1996., str. 117-124. 11. Pr i , M., Petra , J., Maru i , J.: Inland navigation in Croatia and possibilities of its dcvclop-ment, Pcrmanent international association of navigation Congresses, "Inland and maritime navigation and coastal of east European contries", Polland, Gdansk, 1996. p 401-420.

12. Pr i , M., Brki , B., Kolovrat, 1., Maru i , J., oldra M.: "Vi enamjenski kanal Dunav -Sava i obnova rije ne plovidbe u Hrvatskoj", Sabor hrvatskih graditelja '96, Cavtat, 1996., str. 945-968. 13. Maru i , J., Kolovrat, I.: "Vi enamjenski kanal Dunav-Sava" - dosada nje i budu e aktivnosti, Hrvatska vodoprivreda, 44, 1996., str. 3-7. 14. Pr i , M. i suradnici: "Vi enamjenski kanal Dunav-Sava", publikacija. Hrvatske vode, Zagreb, 1996., str. 119

15. Pr i , M., Maru i , J.: The Choice of eharging System for the navigation lock in the "Multi-purposc eanal Danube - Sava", XIX Conferencc of the Danube Countries on hydrological forecasling and hydrological bases of Water management, Osijek, 1998., p 575-586. 16. Pr i ', M., Maru i , J., Brki , B.: Izuzetan je gospodarski zna aj "Vi enamjenskog kanala Dunav-Sava", asopis "EGE", 5/98, Zagreb, 1998., str. 32-36. 17. Vodoprivredno-projektni biro, d.o.o. i Zavod za hidrotehniku Gra evinskog fakulteta Sveu ili ta u Zagrebu, Zagreb, 1998. g. Glavni projekt Vi enamjenskog kanala Dunav-Sava. 18. Kuspili , N., Brki , B., Kolovrat, I., Maru i , J.: Stanje radova na projektu "Vi enamjenskog kanala Dunav Sava", Druga hrvatska konferencija o vodama, "Hrvatske vode od Jadrana do Dunava", Dubrovnik, 1999., str. 1015-1020. 19. Komisija za ocjenu Studije utjecaja na okoli vi enamjenskog kanala Dunav-Sava, Zaklju ak, Studiju izradili: Vodoprivredno-projektni biro d.o.o. Zagreb i Zavod za hidrotehniku Gra evinskog fakulteta Sveu ili ta u Zagrebu sa suradni kim institucijama, Zagreb, 1988.-1999. g., str. 1-23. 20. Luketa, V, Pr i , M., ari , G.: Model osnivanja nove Vukovarske luke. Druga hrvatska konferencija o vodama, "Hrvatske vode od Jadrana do Dunava", Dubrovnik, 1999., str. 873-882. 21. Prijedlog strategije prostornog ure enja Republike Hrvatske, Zavod za prostorno planiranje, Ministarstvo prostornog ure enja, graditeljstva i stanovanja, Zagreb, 1998. i 1999. g.

THE IMPORTANCE OF THE MULTIFUNCTIONAL CHANNEL OF THE DANUBE-THE SAVA FOR ECONOMIC CONNECTION OF THE DANUBE BASIN WITH THE ADRIATIC

Summary

First written documents on the Danube-Sava channel date from 1737. From 1792 until 1998 there were 14 variations of the studies and projects for the Danube-the Sava channel, the most of which were given for the route channel from Vukovar via Vinkovci to Samac. All studies and projects were done according to the technical demands and economic needs of the times when theay were done. More intense activities in doing the projects and creating other documents " of the multifunctional the Danube and the Sava channel" ( VKDS=MCDS ) took place from 1984 until 1990. The war and aggression by the so called Yugoslav National army and different Scrbian-Chetnik war formations on Croatia in 1991 obstructed the plans made by Croatian government (brought on March 19'", 1991 )-the MCDS construction preparations according to the aims of long-term economic development of Croatia were stopped. The activities of making the actual project documentation on MCDS have been carried on since 1994. New project elements of the MCDS coordinated with the demands of the Vb class of international navigable ways. Moreover in September 1992 the activities on the multifunctional channel the Rhein-the Main - the Danube within the realisation of navigable waterway from the North sea to the Black sea ceased. Some activities on the route from Vukovar to Vinkovci were delayed because of the temporary territory occupation and mines on the route MCDS. Basic project elements of the MCDS from Vukovar to Samac are as follows: length 61.5 m, bottom width 34 m, depth 4 m, elevation levelling at 76, standard water level 80 m above the sea level, side incline 1:3, water face width 58 m, standard navigable space 42x2,5 m, free space under the bridges 58 x 9.1 m, the marked cross-section proportion of the channel and vessel is 6.5 m from the 9* km to the 1S"1 km, average excavation depth is 18 m and the rest of the 52.5 km the average excavation depth is from 6 m to 9 m.