UVOD

Didaktika je posebna pedago ka disciplina koja prou ava op e zakonitosti nastave i u enja, ali i drugih oblika u enja i obrazovanja izvan nastave.

Predmet didaktike je usmjeren na procese u enja i prou avanja u procesima odgoja i obrazovanja u koli ili drugim situacijama edukacijskih procesa.Didaktika u svom predmetnom odre enju mora biti usmjerena i na eti ke implikacija u enja i prou avanja u odgojno obrazovnim situacijama.Problemi prou avanja didaktike su u naju oj vezi sa procesima u enja kao relativno trajnog mijenjanja individue koji u sebi uklju uju kognitivne, psihomotorne i socijalne komponente i okvire razvitka pojedinca. Didaktika prou ava zakonitosti po kojima se odvija proces nastave i u enja ili u enja i obrazovanja u nekim drugim edukacijskim procesima izvan nastave i kole.Njen predmet prou avanja usmjeren je na brojna teorijska i prakti na pitanja i probleme kao to su : ciljevi i zadatci nastave i u enja, analiza procesa nastave i u enja i zakonitosti tih procesa, istra ivanje pravila i principa nastave i u enja, izbor i struktuiranje sadr aja nastave i u enja, istra ivanje metoda, tehni ko tehnolo kih rije enja, sredstava, strategije i puteva u enja i obrazovanja, organizacijskih formi i modela nastave i u enja kao i brojnih drugih pitanja i problema komunikacijskih procesa vezanih za sticanje znanja, vje tina i navika, razvoj sposobnosti i stavova.

I Osnovni didakti ki pojmovi

Obzirom da didaktika kao nau na disciplina operira (raspola e) sa velikim brojem pojmova, tako i veliki broj autora u svojim djelima u osnovne didakti ke pojmove ubrajaju, kao to su : U svom radu u se zadr ati na obradi didakti kih pojmova u koje M. Stevanovi (1998.) ubraja : nastavu, u enika, nastavni proces, nastavni sadr aj, nastavnika, roditelja, nastavni program, nastavni plan, obrazovanje, odgoj, kolu, znanje, injenice, generalizacije, sposobnosti, vje tine, navike, komunikaciju i empatiju. Didakti ke pojmove mo emo promatrati na nekoliko nivoa : a) b) c) d) One koji se odnose na nastavu Pojmove koji se odnose na nastavnika Pojmove koji se odnose na li nost u enika kao subjekta nastavnog procesa Pojmove vezane sa nastavom (obrazovanje, odgoj, permanentnost i dr.)

NASTAVA
Nastava je centralni pojam u svim didakti kim teorijama i praksi.Nastava se u tradicionalnom shva anju definira kao racionalno organizirana odgojno obrazovna djelatnost u kojoj sudjeluju u enik, nastavnik i nastavni sadr aji.Takvo shva anje poznato je pod nazivom didakti ki trkokut koji ukazuje na tri temeljne komponente nastavnog procesa. Shva anje nastave u kontekstu didakti kog trokuta zanemaruje bitne odrednice nastave kao to su ciljevi, uvjeti, sociostruktura, psihostruktura, socijalni odnosi, pro centualnost, dinamika i razvoj odgojno obrazovnih procesa u nastavi, tehnologija i mediji, dinamika i procesi u enja i opou avanja i sli no. P. Heimann pod pojmom nastave podrazumjeva odgojno obrazovne situacije u kojima imamo neki predmet : analizu u enja s jasnom namjerom cilj nastave u horizontima u enikova spoznavanja, do ivljavanja i djelovanja, pri emu se slu imo odre enim na inima radija i medijima. U nastavi u enik se u i, ali i pou ava.U nastavi treba stvoriti pretpostavke da se u enikove misaone i radne sposobnosti i sklonosti stave u funkciju samoaktivnosti i samou enja.Nau iti u iti zna i i motivirati u enike na u enje, a to se mo e stavljanjem u aktivan polo aj u nastavi.

Lovrnja Ilija Didaktika Sveu iliste u Rijeci 1998. Str.2

1.2. Zadaci nastave

Nastava je proces, a to zna i odre eno kretanje.Zbog toga je i nazivamo nastavnim procesom.To cjelokupno kretanje usmjereno je na ostvarenje odre enih zadataka.Nastavni zadaci kao rezultat nastavnog procesa koji se ele posti i su : materijalni, funkcionalni i odgojni. a) Materijalni zadaci Materijalni zadatak nastave odnosi se na stjecanje znanja o objektivnoj stvarnosti koja se prou ava u nastavi pojedinih predmeta.Naziv tog zadatka dolazi odatle to se tuma ilo da u enici usvajaju odre enu materiju odnosno gra u.U povjesti nastave uvijek se isticao taj materijalni zadatak nastave, jer je zadatak svakog kolovanja oduvijek bio da se nara taji pripreme za ivot, a za ivot i red potrebno je znanje. b) Funkcionalni zadatak nastave Odnosi se na razvijanje brojnih i raznovrsnih ljudskih sposobnosti senzornih, prakti kih, izra ajnih, intelektualnih.Drugim rije ima tim zadatkom treba posti i razvijanje psiho fizi kih funkcija kod mladog nara taja. c) Odgojni zadatak nastave Nastava je proces u kome se vr i obrazovanje, proces u kome se usvajaju stanovite odgojne vrijednosti moralne, estetske, fizi ke, radne pa je po tome nastava i odgojni proces.Odgojni zadatak ovdje spominjemo samo da bi pregled ovih zadataka bio to postupniji.Prou avanje odgojn e problematike ulazi u domenu teorije odgoja i to nije vi e didaktika. Odgojni zadatak odnosi se na formiranje i samoformiranje li nosti u enika i na izgra ivanje karakternih i drugih osobina li nosti u enika.Odgovara na pitanje : koje osobine li nosti u enika formiramo i samoformiramo u konkretnim uvjetima nastave.

1.3. Vrste nastave i njihova bitna obilje ja

a) Redovna nastava To je naj e a i najdominantnija nastava koja se odnosi na redovno kolovanje i podjednako je obavezna za te polaznike kole.Ta se nastava izvodi po propisanom programu rada i ta no odre enom vremenu rada za pojedini razred.Kako je ta nastava obavezna za sve u enike, zove se jo i obavezna nastava, za razliku od nekih oblika neobavezne nastave.

b) Dopunska nastava Organizira se uz redovnu nastavu, i to samo za onu skupinu u enika koja u redovnoj nastavi te e savladava dijelove propisanog programa, pa joj je potrebna nadoknada, tj. posebna pomo nastavnika radi normalnog napredovanja u redovnoj nastavi. c) Dodatna nastava Ova nastava ima suprotno zna enje u odnosu na dopunsku nastavu.Organizuje se za onu skupinu u enika koji su normalno savladali program redovne nastave i pokazuju izrazite sklonosti i duhovnu potrebu radi pro irenja znanja.Drugim rije ima ta skupina u enika ko eli neki dodatak.Sadr aji dodatne nastave uzimaju se iz programa redovne nastave, ali se biraju te i i slo eniji zadaci koji bi mogli biti primjereni toj skupini u enika. d) Produ ena nastava Posebna je varijanta dopunske nastave, a organizira se na kraju kolske godine.Produ enu nastavu organizira nastavni ko vije e kole za one u enike koji su imali negativnih ocjena na kraju kolske godine, pa im je potrebna nadoknada i intenzivnija pomo nastavnika.Izvode je oni nastavnici kod kojih su u enici imali slabe ocjene.Nakon zavr etka ove nastave utvr uje se uspjeh za te u enike u toj kolskoj godini. e) Izborna nastava Ima isti pedago ki status kao i redovna nastava, to zna i da je za u enika obavezna i da se ocjenjuje.U enicima se nudi da samostalno odabe ru jedan nastavni predmet od predmeta koji imaju u tom razredu kao izborni.Obaveza je u enika da izaberu taj predmet i da njemu prisustvuju kao i na svim ostalim predmetima.Zada a ove nastave se sastoji u tome da u enike osposobi za jednostavnija zanimanja, ili da ih pripremi za nastavak kolovanja. f) Fakultativna nastava Neobavezna nastava i u enici se za nju dobrovoljno opredjeljuju.Ako su se ve opredijelili onda ona postaje obavezna.Ocjenjuje se, ali ocjene ne ulaze u op ti uspjeh. g) Kursna ili te ajna nastava Posebna je vrsta nastave i mo e se organizirati za vrijeme redovnog kolovanja, ali izvan redovne nastave.To su razni te ajevi ili kursevi koji imaju kra e tokove trajanja, kao to su kursevi stranih jezika, kursevi krojenja, ivenja, daktilografije, seminari za mlade zadrugare i sl.

h) Dopisna nastava ili nastava na daljinu Organizuje se radi kolovanja posredstvom dopisivanja.To mogu biti posebno organizirane dopisne kole.Karakteristika ove nastave je da u enici pismenim putem upoznaju programe obrazovanja, pripremaju ispite, ispunjavaju redovne obaveze i na taj na in se obrazuju. Iz izne enog mo emo kazati da je nastava osnovna odrednica didaktike.To je organizirani institucionalni i izvaninstitucionalni interakcijski stvarala ki napor u svaladavanju propisanih sadr aja i sticanju znanja, sposobnosti i navika te osposobljavanje u enika za daljnji permanentni rad.Cilj nastave je stvaranje kriti ke, slobodne, autonomne, stvarala ke, humane, obrazovne, multikulturalne u enikove li nosti, koja je otvorena za sve sada nje i budu e progresivne promjene u sebi i dru tvu u kojem se nalazi. Sastavnice tog sustava su : U enik (u i, stje e relativno iskustvo, tj. obrazuje se i odgaja) U itelj (pou ava, tj. svoju aktivnost usmjeruje na optim iziranje u enika) Nastavni sadr aj (predstavlja osnovu na kojoj se temelji u enje) Objektivni uvjeti (prostor i nastava oprema, djeluju na u enje izravno i neizravno) Odnosi izme u sudionika nastave.

U ENIK
U enik je sudionik didakti ko komunikacijskih stvarala kih aktivnosti, koje su usmjerene na njegovo obrazovanje, odgajanje, integriranje u dru tvenu zajednicu i izgra ivanje samostalne, slobodne i kriti ke li nosti.U enik je redovni ili izvanredni polaznik odre enog oblika obrazovnih institucija.U suv remenoj didaktici on se javlja kao subjekt nastavnog procesa i to u svim njegovim fazama (od planiranja, preko realizacije do vrednovanja). U enikova li nost Zna ajke u enikove li nosti svrstavamo u etiri osnovna podru ja ili skupine faktora : a) Kognitivno ili spoznajno podru je to sadr i psihi ke sposobnosti i vje tine spoznavanja i odlu ivanja o smjeru i na inu djelovanja (percepcija, pam enje, inteligencija, mi ljenje, kreativnost). b) Afektivno ili uvstveno podru je to odre uje na in u enikovog uvs tvenog do ivljavanja i pona anja estinu, ja inu, trajanje i slo enost uvstava te preovladavaju e raspolo enje.Ovo podru je u starijoj psihologijskoj terminologiji naziva se temperamentom. c) Kognitivno (motivativno) ili voljno podru je to ga tvore osobine koje pokre u i usmjeravaju pojedin evo pona anje univerzalni motivi, vrijednosti, interesi, stavovi i navike.U starijoj terminologiji ovo podru je se naziva karakterom.

d) Somatsko podru je ili tjelesna konstitucija to podrazumjeva tjelesnu cjelovitost i funkcionalnost, visinu, te inu, mi i avost, primarne i sekundarne spolne oznake i dr.Do ivljaj vlastite tjelesne konstitucije pod uticajem odnosa drugih prema pojedincu i va e ih dru tvenih kanona po eljnog tjelesnog izgleda, posebno u vrijeme intenzivnog rasta i oblikovanja u pubertetu, mo e biti vrlo va an odgojni nastavni problem.

NASTAVNI PROCES
To je ukupnost svjesno usmjerenih i kordiniranih aktivnosti u funkciji ostvarenja nastavnih ciljeva, tj. planiranih razvojnih postignu a u enika.U sredi tu procesa je u enik, njegova aktivnost u odnosu : Na gra u (sadr aj) u razli itom obliku prezentiranu : izravno, medijski, kombinovano Na u itelja i druge u enike (socijalna interakcija)

Ako su gra a i na in na koji se u enik, svojom aktivno u ko ristigra u primjerenu u eniku, te ako je, ut to, socijalna interakcija u enika sa socijalnom sredinom kvalitetna, tada dolazi do osloba anja potencijala u enika, tj. od njegova po eljnog razvoja (odgoja i obrazovanja). Bitni elemenat nastavnog procesa je komunikacija (interakcija koja se uspostavlja me u njemim subjektima).Uspje nost nastave ovisi o svakoj komponenti.Ulozi nastavnika pridajemo poseban zna aj, zato to nastavnik djeluje u pravcu skladnog djelovanja svih elemenata.Kad je u pitanju u enik, nastavnik mora imati razumjevanje za razlike koje postoje me u u enicima i to ne samo u stepenu razvoja op e inteligencije, nego i u drugim njihovim osobinama. Tokom nastavnog procesa nastavnik odabranim na inom (metodom) izla e u enicima nastavno gradivo i zadaje im razli ite zadatke.Ovu nastavnikovu aktivnost nazivamo pou avanjem.Nastavnik odabira i priprema izvore nastavnih sadr aja, te na ine njihovog prikazivanja s namjerom da u enicima olak a razumjevanje i usvajanje predvi enog gradiva.U enici aktivno promatraju i izvr avaju zadatke s ciljem usvajanja programom odre enih znanja, vje tina i navika.U enici u e nastavne sadr aje.

Metodi ko oblikovanje nastavnog procesa

Budu i da je nastavni proces sastavljen od razli itih sastavnica, metodi ko oblikovanje nastavnog procesa nastoji prona i i utvrditi njihov naju inkovitiji redoslijed ustroj.Etape nastavnog procesa ine : uvod ili priprema, obra ivanje njihovih nastavnih sadr aja, vje banje, ponavljanje i provjeravanje.

Dr.Refik atic Osnovi didaktike Pedago ki Fakultet u Zenici, Zenica, 2003 str.128

Uvod ili priprema priprema je uvijek u funkciji nastavnog procesa, ona ovisi o tome ta e uslijediti u daljnjem toku nastave.U pripremanju ponavljamo odgovaraju e gradivo na ijem se poznavanju temelji obrada novoga gradiva.U enika treba pripremiti i motivisati za nastavnu djelatnost kako bi znao ne samo ta e u iti, nego i kako e raditi i do i do odre enih spoznaja.Va na sastavnica pripreme je odre ivanje i najava zada e nastavne djelatnosti (naziv nastavne jedinice), a dobro je ako toj najavi prethodi postavljanje problema i dogovor o njegovu rije avanju iz ega se mogu izvesti zada e nastave. U pripremanju nastavnog procesa razlikujemo etiri temeljne sastavnice : metodi ko tehni ku, metodi ku, spoznajnu i psiholo ku.

Obra ivanje novih nastavnih sadr aja

Jedna je od temeljnih etapa nastavnog procesa.U njoj se uspostavlja neposredna veza izme u u enika i nastavnog gradiva.Nastavnik e novo gradivo dovesti u vezu s prethodnim u enikovim iskustvom, koriste i se izvornom stvarnosti, nastavnim sredstvima, govornim jezikom, kako bi osigurao najpogodniji spoznajni put.Dva temeljna puta spoznavanja su : indukcija i dedukcija.U enici trebaju tako er analizirati, sintetizirati i generalizirati informacije koje do njega dopiru putem nastave.Mnogi metodi ari smatraju obra ivanje novog nastavnog sadr aja glavnim dijelom nastavnog procesa na koji otpada oko 35 % nastavnog vremena u kojem se usvajaju nova znanja.Iz tog razloga vrlo je va no precizno odrediti : Koli inu sadr aja nastave, a time i znanja njegovog ekstenziteta (koli ine injenica i generalizacija) Intenziteta (kakvo e, dubine pojmova) Strukturu (logi nu sre enost injenica i generalizacija)

Na dobro obavljenom obra ivanju novih nastavnih sadr aja temel je se daljnje etape nastavnog procesa :vje banje, ponavljanje i provjeravanje.

VJE BANJE
Vje banjem u enici prera uju novu nastavnu gra u, jer e je tako lak e usvojiti.Temeljna razlika izme u vje banja i ponavljanja je ta to se vje banjem razvijaju u eni ke sposobnosti, a ponavljanjem se u vr uje znanje u enika.Svaka pravilno oblikovana radnja treba imati dobar spoznajni temelj.U enici pri izvo enju neke radnje trebaju znati objasniti za to se ta radnja treba izvoditi ba na takav na in.Pri vje banju razlikujemo : Pripremanje vje banja odre uje se to e se i za to vje bati, ponavljaju se znanja na kojima se temelji vje banje i osiguravaju se materijalni uslovi vje banja.Nakon

upoznavanja radnje u cjelini, ona se mo e ra laniti na pojedine operacije, koje se obja njavaju uz ponovno izvo enje u cjelini. Samo vje banje koje se mo e ra laniti na : po etni ili uvodno vje banje (nadzire ga u itelj nastavik), temeljno ili sredi nje vje banje (izvo enje nadzire sam u enik), i izvr no ili dopunsko vje banje (u enik posti e najve u brzinu i uspjeh u vje banju).

PONAVLJANJE
Ponavljanjem se stje u pouzdanija znanja u enika, tj. memoriraju se injenice i generalizacija.Trajnost pam enja mo e se osigurati estim ponavljanjem i njegovim kori tenjem u svakida njem ivotu.Sa stajali ta kakvo e ponavljanja razlikujemo : reproduktivno i produktivno ponavljanje. Reproduktivno ponavljanje je dosje anje, reprodukcija otprije poznatoga gradiva, naj e e onim slijedom kojim je usvojeno, Produktivno ponavljanje je kori tenje, upotreba otprije poznatog nastavnog gradiva na potpuno nov na in.Produktivno ponavljanje sadr aja od u enika se tre i i neprekidna stvarala ka primjena znanja.

PROVJERAVANJE
Provjeravanje je sustavno pra enje u enikovih postignu a i uspjeha u ostvarivanju zada a nastavnog predmeta.Provjeravanjem se prikuplja potrebna dokumentacija o ostavrivanju nastavnih zadataka.Provjeravanje je va no kako za nastavnika i u enika, tako i za roditelje, jer se naime utvr uje kakvo a i koli ina postignutih rezultata, odnos u enika prema nastavi i njegovo napredovanje tokom nastavne djelatnosti.S obzirom na vrijeme razlikujemo : Popratno provjeravanje obavlja se tokom cjelokupnog nastavnog procesa Zavr no provjeravanje provodi se nakon obrade pojedinih nastavn ih tema, cjelina ili na kraju pojedinih odgojno obrazovnih razdoblja.Njime se utvr uje u inkovitost nastavne djelatnosti u odre enom razdoblju.

S obzirom na oblik provjeravanje mo e biti : usmeno, pismeno i prakti no.

VREMENSKO TRAJANJE NASTAVNOG PROCESA

Vremensko trajanje nastavnog procesa teorijski nije ograni eno.U nas je na snazi razredno predmetno satni sustav.U njemu je osnovna vremenska jedinica nastavni sat, koji u pravilu traje 45 minuta.Za u enike najmla ih razreda preporu uje se nastavni sat od 30 do 35 minuta, jer se u enici te dobi ne mogu du e usredoto iti na nstavne sadr aje.U starijim se razredima zbog prakti nih radova i izvanu ioni ke nastave koriste i blok sati koji traju 90 minuta.

NASTAVNI SADR AJ
Nastavni sadr aj tj. gra a predstavlja osnovu na kojoj se zasniva u enje.Me utim, u enje nije samo usvajanjesadr aja, nego obra uju i dati sadr aj u enik sti e nove mogu nosti pona anja, to je vi e od samog sadr aja, npr. hemija se ne mo e u iti kao fizika ili matematika, praksa ima svoje specifi nosti u odnosu na teoriju.Nastavni sadr aj je propisan nastavnim planom i programom. U enik se najbolje snalazi i pru aju mu pravo zadovoljstvo oni predmeti tj. sadr aji u kojima nalazi sebe.Prezasi enost nastavnog sadr aja kod u enika mnoge darovitosti ostaju nerazvijene, upravo zato to nisu dovoljno poticale i izazivale znati elju za spoznajom.Nastavni sadr aj predstavlja onu realnu bazu na kojoj se odvija nastavni proces i njom se uspostavljaju odnosi izme u u enika i nastavnika. On u velikoj mjeri defini e stav nastavnika i u enika, oblike, metode i postupke u nastavi, odre uje karakter nastavnog procesa.Na in u enja i pou avanja, naime, zavisi i od toga to se u i, tj. od obrazovne gra e, ane samo od onoga ko u i i od onoga ko pou ava.Uloga nastavne gra e, dakle nije pasivna. Kao i kod dvaju prvih faktora nastave, tako i u odnosu obrazovne gra e prema nastavniku i u eniku lako je uo iti dvostrani uzajamni utjecaj : gra a djeluje na u enika i uslovljava njegov stav i na in u enja, ali i u enik djeluje na gra u, gra a djeluje na nastavnika, uslovljava njegov stav i na in prou avanja, ali i nastavnik je u aktivnom odnosu prema gra i.

NASTAVNIK
Nastavnik (tj. odgajatelj, u itelj, profesor i td.) je stru na osoba visokih radnih, obrazovnih i eti kih kvaliteta educirana za rad u vrti u, koli ili fakultetu za odre eni predmet.On mora udovoljiti nizu specifi nih zahtjeva kao to su : svjesna motiviranost za zvanje, potpuniji sustav op eg i stru nog obrazovanja, visoke intelektualne sposobnosti, crte li nosti adekvatne sustavu vrijednosti u dru tvu, visoku razinu zrelosti li nosti, te visoku razinu osobne kulture. Savremeni nastavnik je organizator i voditelj nastavnog procesa, koordinator i mentor, motivator, ravnopravni suradnik i dr.Njegova primarna uloga je da u enicima bude od pomo i u razvoju svih njegovih fizi kih i psihi kih potencijala te da im pomogne u dost izanju individualnog maksimuma. Savremeni zahtjevi i dalje afirmiraju pojedince kao kreativce i inicijatore, ali sada se vi e tra i timski rad u itelja.Nastavnici se konstantno profesionalno usavr avaju, kako bi to bolje odgovorili novim zahtjevima dru tva.Nastavnik je onaj koji zna ta se eli nastavom posti i,

kako to posti i, i kako ste i uvid u nastavna postignu a u enika.Me utim, nastavnik zna da bit nastave nije u obrazovanju, ve u svjesnoj ravnote i obrazovanja i odgoja. Austrijski pisac Adalbert Stifter e re i : Nastava je lak a od odgoja.Za nastavu treba znati ne to, a za odgoj treba biti neko . U nastavi je va no da nast avnik ovlada svojom ulogom, da u nastavno doga anje unese vi e elemenata onih koji uva avaju izazovne potrebe u enika, koje su avaju prostor svemu onome to ograni avaju e djeluje na njihove stvarala ke potrebe i mogu nosti.

RODITELJI
Kod ljudimajka i otac ine roditelje.Biolo ki roditelji se sastoje od mu karca i ene koja je rodila dijete.U svim ljudskim dru tvima, biolo ka majka i otac su oboje odgovorni za podizanje njihovih potomaka.Me utim, to nije uvijek slu aj.Posvojitelji su ljudi koji mijenjaj u, odgajaju i podi u potomstvo, iako nisu zapravo biolo ki roditelji u odnosu na dijete. Roditelj, ukoliko je educiran du an je pru iti neophodnu pomo svome djetetu i nastavnicima u koli pri realizaciji programskih sadr aja.Roditelj se pojavljuje sa idejama, savjetima ili kao realizator odre enih programskih sadr aja.Roditelji sa djecom ine obiteljsku zajednicu.

Dr.Ru a Tomi , Dr.Ibrahim Osmi Dr. Refik ati

Didaktika Tuzla, 2006 str.8

Osnovi didaktike Pedago ki Fakultet u Zenici, Zenica 2003 str.111

NASTAVNI PROGRAM
Je drugi va ni dokument u procesu planiranja i programiranja. Nastavni program je operacionalizacija nastavnog plana.Bitne odrednice nastavnog programa su : ciljevi, didakti ko metodi ki i odgojni zadaci, sadr aj nastave (struktura i redoslijed), opseg, dubina i susav znanja, vje tina i navika koje u enici trebaju usvojiti.Osim toga treba imati metodi ke i materijalno tehni ke pretpostavke za ostvarivanje i izvore znanja za u enike i nastavnike. Nastavi program je kolski dokument kojim se propisuje opseg (obim), dubina i redoslijed nastavnih sadr aja.Drugim rije ima, nastavnim programom se propisuje konkretni sadr aj pojedinog nastavnog predmeta, pa je nastavni program konkretizacija nastavnog plana.Nastavni program je op irnije formuliran od nastavnog plana, to pokazuje i sam opseg teksta tog slu benog dokumenta.Dok je nastavni plan iskazan u obliku tabelarnog pregleda, nastavni program je izlo en na desetinama stranica.Izrada nastavnog programa, upravo zbog toga, znatno je slo enija. Nastavnim programom se utvr uju sadr aji koje treba u odre enom predmetu, razredu ili sa prethodno utvr enim fondom sati realizovati u za to predvi enim prostorima i s odgovaraju om nastavnom tehnologijom i tehni ko metarijalnom potporom. Bitne karakteristike nastavnog programa , odnosno tri osnovne didakti ke dimenzije obrazovanja su : opseg, dubina i redoslijed.

1. Opseg ili ekstenzitet nastavnog programa Opsegom nastavnog programa obuhva ena je irina znanja i sposobnosti koje u enici moraju ste i u nastavi pojedinog predmeta.Budu i da se znanje odnosi na injenice i generalizacije, a sposobnosti na aktivnost, to jo odre enije izlazi da se opseg nastavnog programa odnosi na kvantitetu injenica, generalizacija i aktivnosti koje u enici moraju ste i i razviti. S obzirom na kvantitetu injenica i generalizacija, postoje razlike izme u nauke i nastavnog predmeta, ni i stupanj kolovanja manja kvantiteta, vi i stupanj ve a kvantiteta.U nauci je ta kvantiteta najve a. 2. Dubina ili intenzitet nastavnog programa Dubinom ili intenzitetom, kao drugom didakti kom dimenzijom nastavnog programa, odre uje se dubina obrazovanja, to zna i dubina znanja i stupanj odnosno kvaliteta sposobnosti. Ljudska znanja mogu biti povr na i duboka, pa govorimo o povr nom i dubokom znanju, a to se regulira dubinom ra lanjivanja sadr aja, odnosno analizom.Za nauku nema kraja u odre ivanju dubine, jer je karakteristi no za nauku iz dana u dan da sve dublje prou ava pojave.Me utim, nastavni program mora do neke mjere regulisati tu dubinu, jer se po tome nauka razlikuje od nastavnog predmeta.

Osim toga, treba da se odredi intenzitet ili stupanj sposobnosti koje u enici moraju ste i odre ivanjem nastavnih sadr aja. Tako er, nastavnik mora biti stru njak za svoj predmet, tj. mora poznavati nastavne sadr aje u nau nom intenzitetu, da bi mogao odrediti stupanj intenziteta za svoje u enike.Za to dimenzioniranje potrebna je svakako sposobnost nastavnika, odnosno stupanj operativnog znanja struke. Ipak tako u enici mogu do ivjeti te ko e ako nastavnici preduboko zahva aju gradnju, to odgovara vi em stupnju kolovanja, pa ak i nau nom intenzitetu.Najidealnije je da su za vrijeme kolovanja ekstenzitet i intenzitet nastavnog programa u me usobnom proporcionalnom odnosu. 3. Redoslijed ili struktura nastavnog programa Redoslijedom ili strukturom nastavnog programa odre uje se kojim e se redom obra ivati nastavni sadr aji pojedinog predmeta u jednom razredu, pa i redoslijed sadr aja tog predmeta u nekoliko razreda. U odre ivanju strukture nastavnog programa mo e biti vi e kombinacija, to uzrokuje odre ene te ko e u nastavnoj praksi. Postoji vi e na ina za raspore ivanje nastavnog sadr aja tj. strukture nastavnog programa. A to su : - linijski ili sukcesivni raspored - koncentri ni raspored - spiralni raspored - kombinovani na in

Nazivi pojedinih dijelova nastavnog programa

a) Predmetno podru je predstavlja najvi u nastavnu cjelinu u okviru jednog predmeta.Predmerno podru je ine relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta koji su izvedeni na temelju strukture doti ne znanosti.Da bi sadr aj jednog predmeta bio pregledniji, potrebno ga je zbog op irnostii raznovrsnosti katkada struktuirati po relativno zasebnim podru jima tog predmeta, pa odatle i naziv predmetna podru ja. Npr. nastavni program maternjeg jezika za osnovnu kolu ima ova podru ja : po etno itanje, usmeno i pismeno izra avanje, gramatika, pravopis, knji evnost i td. U fizici je to : mehanika, akustika, kalorika, optika, elektricitet i magnetizam.

b) Predmetna cjelina ine je kompleksniji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira odre ena sredi nja tematika pro eta nekom osnovnom idejom (idejom metodolo kom, nau nom, ekonomskom i td.).Tako u mehanici postoje oblasti kao to su recimo mehanika vrstih, te nih i plinovitih tijela.Dakle, kad se govori o nastavnim cjelinama u nastavnom programu, treba neprestalno imati na umu predmet na koji se te cjeline odnose.Nastavne cjeline mogu se naj e e identificirati u nastavnim programima odgojno obrazovnih podru ja.

c) Nastavna tema manja je od predmetne cjeline.Svaki predmet sadr i vi e tema.Nastavna tema je veoma nalik po sadr ajnom odre enju pojmu nastave, odnosno predmetne cjeline, a ta sli nost proizilazi odatle to me u njima ima mnogo zajedni kog, a veoma malo razlike.Tema i cjelina treba da to adekvatnije odraze dijalekti ku jedinstvenost one pojave na koju se odnose, jer se tako u enicima olak ava proces sintetiziranja upoznatih elemenata. Cjelina se ra lanjuje na u e teme.Nastavni sadr aji su komponirani po nekim zaokru enim temama, cjelinama, problemima iz ega se mo e zaklju iti da je nastavni program tematiziran.Na taj na in se olak ava provo enje sintetiziranja u nastavi kao preduvjeta za stvarala ki rad u enika.U nekim predmetima je tema identi na s cjelinom.

d) Nastavna jedinica je naju i dio teme, to je ustvari segment gradiva iji se opseg mo e obraditi na jednom nastavnom satu (ili blok satu).Nastavna jedinica se dobije ra lanjivanjem cjeline, odnosno teme.Nastavna jedinica i nastavna tema se nekada mogu poklopiti.

Dr. Refik ati

Osnovi didaktike Pedago ki Fakultet u Zenici, Zenica 2003 str.114

NASTAVNI PLAN
Nastavni plan je dokument (obi no u obliku tabele) kojim se propisuje koji predmeti e se izu avati u odre enoj koli, u kojim razredima (godi tima) i sa koliko asova nedjeljno odnosno godi nje.Njegovi bitni elementi jesu, dakle, popis nastavnih predmeta kojima treba da se bave u enici i nastavnici kole kojoj je plan namjenjen, zatim redoslijed izu avanja predmeta prema razredima (godi tima), pa sedmi ni ili godi nji fond nastavnih asova za svaki nastavni predmet po razredima (godi tima) i najzad ukupan fond nastavnih asova za svaki razred (godi te). Nastavni plan osim navedenih elemenata obuhva a i materijalno tehni ke, prostorne i kadrovske uvjete za njegovo ostavrenje.Nastavni plan, koga propisuje odgovaraju i dr avni organ, je kolski dokument u kojem se u obliku tabele propisuju : Odgojno obrazovna podru ja, odnosno predmeti Redoslijed u enja podru ja ili predmeta po razredima i semestrima Sedmi ni broj sati za pojedino podru je, odnosno nastavni predmet

Nastavni program i nastavni plan predstavljaju jedinstve dokument ija je realizacija obavezna za sve nastavnike.Sve to je propisano nastavnim planom, nastavnici ne mogu mijenjati.Informativna i orjentacijska funkcija nastavnog plana, nastavniku svakog predmeta daje potrebne podatke o vrsti nastavnog rada i op u orijentaciju o organizaciji tog rada.U svakom planu mo emo se informisati o vrsti kole, karakteru nastave, op oj koncepciji nastave, sistemu nastave, vremenskoj dimenziji zastupljenosti pojedinih predmeta. Nastavni predmeti u nastavnom planu raspore eni su za vrijeme kolovanja po razredima.Taj poredak mo e biti : Sukcesivan Simultan Kombinovan

Sukcesivni raspored predmeta zna i da se za vrijeme kolovanja u odre enoj koli nastavni predmeti mrpu avaju postupno jedan za drugim.Sukcesivni raspored predmeta ima neke prednosti i nedostatke.Njegove su prednosti u tome to se u odre enom vremenskom razdoblju koncentiriraju samo na jedan predmet.Time se ujedno olak ava i organizacija nastave.Me utim, posve sukcesivni raspored ima znatno vi e nedostataka.Po takvom rasporedu u enici bi morali prou iti jedan predmet u njegovu potpunu ekstenzitetu, intenzitetu za taj stupanj kolovanja, a to prelazi njihove snage u pojedinoj dobi.

Ne mo e se zamisliti da u enici npr. I-og ili II og razredamogu prou iti materinski jezik kao predmet za svih osam razreda i td.treba napomenuti i to da u enje jednog predmeta u daljem vremenskom intervalu pridonosi pojavi monotonije, jer je isklju ena promjena nastavnih predmeta koje psihi ki osvje ava. Simultani raspored predmeta u nastavnom planu zna i da se istovremeno prou ava vi e predmeta.Ovim rasporedom se posti e ve a predmetna koncentracija i korelacija nastave, ali u enici su optere eni s vi e predmeta, a samim time i ve im opsegom gradiva.Me utim, u doslovnom simultanom raspore ivanju iskazuju se tako er neke slabe strane.Naime, u enici prema svojim mentalnom snagama ne mogu u svojoj svijesti istodobno obuhvatiti mnogo predmeta i podjednako se koncentrisati potrebnom intenzitetu na njih. Kombinovani raspored predmeta je raspored u kojem se kombinira sukcesivni i simultani raspored.U osnovnoj koli pojedini predmeti se izu avaju u prve i posljednje dvije tri godine, to bi se odnosilo na linijski raspored, ali ve ina predmeta se izu ava istovremeno.U savremenim prilikama najbolje rezultate daje upravo kombinovani raspored.Zato je raspored predmeta u na im nastavnim planovima upravo kombinacija sukcesivnog i simultanog na ina raspore ivanja. Nastavnim planom propisuju se ponajprije odgojno obrazovna podru ja, odnosno nastavni predmeti koji e se pou avati u koli radi obrazovanja.

Dr. Milan Bakovljev Didaktika Beograd, 1998. str.22 Dr. Refik ati Osnovi didaktike Pedago ki Fakultet u Zenici, Zenica 2003 str.113

OBRAZOVANJE
Pojam obrazovanja se razli ito shvata.Tako se pod pojmom obrazovanja podrazumjeva proces preno enja, usvajanja, stjecanja, dola enja, zara ivanja i stvaranja sustava znanja, vje tina i navika, razvijanja sposobnosti, usvajanja stavova i uvjerenja. Obrazovanje kao proces i kao rezultat procesa po svom opsegu i dosegu je kategorija koja je vezana za ovjeka kroz cijeli njegov ivot. Obrazovanje obuhva a organizirani i internacionalni proces stjecanja znanja, vje tina ali i procese samoobrazovanja. Ch. Muller pojam obrazovanja shva a kao vi i pojam odgoja i nastave ili kao vo eno u enje to istovremeno integrira kognitivno, psihomotorno i afektivno podru je u enja. Obrazovanje ima dvije nerazdvojive komponente : 1. Informativnu odnosi se na usvajanje i dogradnju asortimana generacijskog iskustva znanja, vje tina. 2. Formativnu odnosi se na razvijanje sposobnosti i drugih ovjekovih latentnih mogu nosti dispozicija, ime se omogu ava nadogradnja generacijskog iskustva i s time osobni i dru tveni napredak. Obrazovanje obuhva a proces u enja i pou avanja.Ako su nagla eni aspekti u enja, samostalnosti subjekta u procesu obrazovanja bez dominantnosti pou avan ja, onda mo emo govoriti o samoobrazovanju.Uz pojam obrazovanja pojavljuje se i pojam izobrazba, nisu istovjetni pojmovi.Pojam obrazovanja uklju uje i pojam izobrazbe, ali se time pojam obrazovanja se iscrpljuje. Izobrazba je prete no usmjerena na proces s tjecanja znanja, vje tina i navika koji pojedinca osposobljava za obavljanje neke odre ene djelatnosti (posla, specijalizacije).Izobrazba je usmjerena na proces pou avanja u kojem se pojedinac osposobljava za neku djelatnost (prete no prakti nu) i za razvoj funkcionalnih sposobnosti vezanih za djelatnost izobrazbe. Obrazovanje se mo e definirati kao internacionalno pedago ki (didakti ki) osmi ljeno i sustavno organizirano u enje, odnosno iskustvo pojedinca koje se o ituje u porastu (koli inom i kakvo om) znanja i vje tina te razvoju sposobnosti.Osnovu obrazovanja ine slo eniji oblici u enja (u enje po modelu, u enju uvidom).

Lavrnja Ilija Didaktika Sveu ili te u Rijeci, 1998. Str.4

ODGOJ
Odgoj je temeljni pojam pedagogije.Odgoj je proces formiranja i samoformiranja li nosti odgajanika u odgovaraju im uvjetima i pod utjecajem mnogobrojnih initelja.On je za razliku od nastave usmjeren uglavnom na formiranje i samoformiranje moralnih i socijalnih pona anja.Odgoj je djelimi no jedan od aspekata socijaliza cijskog procesa.Shva anje procesa odgoja kao formiranja i samoformiranja u odre enim uvjetima i pod uticajem ili u skladu s tim injenicama zavisi od shva anja i razumjevanja pitanja : to je ovjek, to je njegova bit (esencija, egzistencija), to je smisao ovjekova postojanja i ivota, to je dru tvo i kakva je pozicija ovjeka u njemu.Odgovori na ta i druga pitanja su veoma razli iti, pa postoje razli ita shva anja pojma odgoja i njegove funkcije.Osnovu odgoja prete no ine jednostavniji oblici u enja (klasi no uvjetovanje, instrumentalno uvjetovanje).Odgoj u nastavi ostvaruje se realizacijom odgojnih zadataka.

Dr.Ru a Tomi ,Dr. Ibrahim Osmi

Didaktika Tuzla, 2006. str.9

NAVIKE
Navike su automatske radnje koje se ponavljaju redovno bez razmi ljanja.

KOLA
kola je odgojno obrazovna ustanova s nastavom kao sredi njim poljem njezina djelovanja.U savremenim didakti kim shva anjima promatra se kao zajednica djelovanja svih njezinih subjekata : u enika, nastavnika, roditelja, stru nih saradnika, ostalih stru njaka i djelatnika.Subjekti nastavom stje u : znanja, vje tine, sposobnosti i navike.

ZNANJE
Znanje je takvo razvojno postignu e, odnosno iskustvo pojedinca : Koje nastaje u enjem (ponajprije kognitivnim i psihomotori kim) A o ituje se kao smislen sustav prikladnih (prikladnijih) odgovora (reakcija) misaonoverbalnoga i psihomotori kog karaktera. U situacijama (realnim ili simuliranim) na koje ne bi mogao (tra enom kvalitetom i razinom) odgovoriti bez u enja.

Znanje je sistem injenica i generalizacija o objektivnoj stvarnosti koje je ovjek usvojio i trajno zadr ao u svojoj svijesti.Sticanje znanja materijalna strana obrazovanja. Znanje mo e biti razli ite kvalitete, to ovisi o stupnju usvojenih injenica i generalizacija.S obzirom na kvalitet razlikujemo vi e stupnjeva znanja : 1. Znanje prisje anja : najni a kvaliteta znanja.Krakteristi na je po tome da se ovjek samo sje a nekih sadr aja o objektivnoj stvarnosti.U enici se npr. Samo sje aju da su ne to u ili, ali ni ta vi e o tom e ne znaju re i. 2. Znanje prepoznavanja : u enici prepoznaju ta no odre ene sadr aje, znaju na to se oni odnose, ali ih ne mogu objasniti i obrazlo iti.Npr. analizom teksta u enici prepoznaju odre enu vrstu rije i, ali o toj vrsti rije i ne znaju vi e ni ta re i. 3. Znanje reprodukcije : u enici poznaju odre ene sadr aje do te mjere da ih umiju reproducirati, kadkada veoma sigurno i veoma ta no, ali jo ne mogu da ta znanja primjenjuju u svakodnevnom radu.U enik umije reproducirati odre eno propisno pravilo, a u pismenom sastavu napravi pravopisnu gre ku u vezi s tim pravilom.

4. Znanje operativnosti ili operativno znanje : karakteristika tog znanja je da u enici posve dobro vladaju odre enim nastavnim sadr ajem, umiju te sadr aje obrazlo iti i objasniti, i to kadkada s novim podatcima, a to je najva nije, znanje znaju primjenjivati u svakodnevnom radu u koli. 5. Kreativno ili stvarala ko znanje : je najvi i stupanj u kvaliteti znanja karakteristi no po tome da ovjek na osnovu ste enog znanja napreduje dalje u stvaranju novih dobara.Taj stupanj znanja ljudski je ideal.

SPOSOBNOST
Je kvaliteta li nosti koja je tako formirana da uspje no obavlja neku djelatnost (rad, aktivnost, funkciju). Sposobnost je pojam koji se odnosi na dispoziciju organizama za uspje no vr enje odre ene aktivnosti, nezavisno od motivacije, uvje banosti i iskustva.U psihologiji , sposobnost je konceptualizovana u vidu naslije ene anatomsko fiziolo ke strukture, koja se oblikuje pod uticajem dru tvene sredine, vje banja i li ne aktivnosti.Spo sobnosti mogu biti : senzorne,motorne, mehani ke i intelektualne, to se ispituje i mjeri testom sposobnosti.Egzaktno utvr ivanje stepena razvijenosti pojedinih sposobnosti pojedinaca veoma je va no prilikom izbora kole i zanimanja, a vr i se testiranjem u okviru profesionalne orijentacije i profesionalne selekcije. S obzirom na razli ita podru ja ljudske sposobnosti, razlikujemo razli ita podru ja ljudske sposobnosti : 1. Senzorne ili perceptivne sposobnosti zasnovane su na senzornoj aktivnosti i u sebi obuhva aju sposobnosti osjetnog do ivljavanja.To je ono to mo emo vidjeti, uti, pomirisati, dodirom osjetiti, osjetiti bol. 2. Manuelne ili prakti ne sposobnosti temelje se na prakti noj aktivnosti, odnosno prakti nom radu.Te sposobnosti pokazuju se u zvanjima u kojima dominira prakti ni rad. 3. Sposobnosti izra avanja odnose se na govor, itanje, pisanje, crtanje, slikanje, pjevanje, sviranje i izra avanje pokretima tijela geste, mimike i sl. 4. Intelektualne ili manuelne sposobnosti najvi i su domet ljudskog duha i formiraju se na bazi ljudskog intelektualnog rada, najposlije misaonog.One su ujedno i baza za razvijanje ostalih sposobnosti.Prema tome, ljudske sposobnosti su brojne i raznovrsne.Sposobnosti koje pripadaju mi i nim organima zovu se : fizi ke sposobnosti ili vje tine, dok se sposobnosti koje pripadaju ljudskom mozgu nazivaju mentalne (intelektualne, psihi ke) sposobnosti. Dr.Ru a Tomi ,Dr. Ibrahim Osmi Ivan Vidanovi Didaktika Tuzla, 2006. str.9

Rije nik socialnog rada

VJE TINA
Vje tina ozna ava op enito nau en ili ste en dio pona anja.Pojam vje tine se razlikuje od pojma sposobnosti, koja se smatra preduvjetom za ostvarivanje vje tina.Vje tina je mogu nost pojedinaca za brzo i ta no izvo enje niza sustavno organiziranih operacija ili sklopova operacija za lak e i uspje nije obavljanje nekog zadatka.Ste ena psihomotorna sposobnost koja omogu uje ovjeku da svjesno estim ponavljanjem radnje, lak e, br e i ta nije izvodi radnju naziva se vje tina.Obi no se razlikuju psihomotori ke vje tin e, kod kojih je bitna motori ka komponenta (npr. Vo nja biciklom), i verbalno simboli ke vje tine (npr. Dekodiranje Morseovih znakova).

Stjecanje vje tina

Stjecanje vje tina ne ovisi isklju ivo od darovitosti, nego i od : Vje be, Ve ranije nau enog i nau enih vje tina : znanja, iskustva, zrelosti, kompetencije Drugih unutra njih preduvjeta kao to su motivacija i volja

Stjecanje nove vje tine pretpostavlja odre ene prethodne sposobnosti ili vje tine.Ako neko ima posebnu ili natprosje nu sposobnost za s avladavanje neke vje tine, govori se o talentu ili darovitosti (npr. velika motori ka sposobnost kod u enja stonog tenisa). S druge strane, kori tenje vje tina ima sredi nju ulogu u specijalizaciji pojedinca.Vje tine poma u u izgradnji mjesta u dru tvu.Nedostatak odre enih vje tina mo e dovesti do ogromnih problema u socijalizaciji.Vje tine su odlu uju e pri dodjeli dru tvene uloge i statusa neke osobe.

TEMELJNE VJE TINE

U dru tvu se temeljne vje tine o ekuju od svakog.To su op enito govor i razumijevanje maternjeg jezika, itanje, pisanje, vladanje osnovama ra unanja, poznavanje novca, prometnih pravila i dr. One se op enito stje u socijalizacijom u porodici, dje ijem vrti u i u koli.Ako neka osoba ne vlada temeljnim vje tinama, imati e velikih problema sudjelovati u uobi ajenom ivotu, odnosno u savladavanju svakodnevnih zadataka.To u nekim (uslovima) uvjetima vodi dru tvenom izop enju. Primjeri vje tina : itanje, pisanje, govor, razna zanimanja, u gospodarstvu (lon arstvo, kaligrafija, alkemija, pregovaranje).

KOMUNIKACIJA
Komunikacija je proces razmjene informacija preko dogovorenog sistema znakova.Znanstvena disciplina koja prou ava komuniciranje naziva se komunikologija.Komunikacija je proces slanja informacija sebi ili bilo kojem drugom entitetu, naj e e putem jezika.Rije komunikacija doslovno zna i : u initi ne to op im ili zajedni kim.Komunikacija je obi no opisana prema tri glavne dimenzije : sadr aju, formi i cilju.Zajedno, sadr aj komunikacije i forma kreiraju poruke koje se alju prema cilju.Cilj mo e biti sam ovjek, druga osoba ili drugi entitet poput firme ili grupe.Komunikacija u nastavi prisutna je izme u nastavnika i u enika.Osobe ili osoba koje alju poruke nazivaju se davaoci (po iljaoci) poruke, a one osobe koje primaju poruke, pr imaoci poruke.Svaka osoba u razmjeni informacija mo e biti primalac i davalac poruke. Odgojno obrazovni proces ostvaruje se znakovima to teku u oba smjera izme u u enika i nastavnika.Elementi svih odgojno obrazovnih sadr aja su znakovi.U nastavi oni poprimaju oblik glasova, rije i, re enica, brojeva, simbola i td.Uzajamno razumijevanje i uspje na komunikacija omogu ena je rije ima koje imaju relativno nepromjenjeno zna enje.U procesu nastave, nastavnici i u enici komuniciraju dvosmjerno ili vi esmjerno.Komunikacija izme u osoba je personalna komunikacija, a komunikacija u enika s nekim medijem je apersonalna komunikacija.U nastavi se susre u razli iti oblici komunikacije : komunikacija izme u dvije osobe, komunikacija u maloj grupi, organizirana komunikacija, javna komunikacija i komunikacija masmedijem. Komunikacija mo e biti simetri na i asimetri na.Obzirom na na in izra avanja, komunikacija mo e biti verbalna ili neverbalna.Zavisno os toga da li osoba komunicira sa samim sobom ili drugom osobom govorimo o intrapersonalnoj i interpersonalnoj komunikaciji.U nastavi je po eljno razvijati primarnu komunikaciju.Ona polazi od u enika.On ne zna, on pita nastavnika.Sekundarna komunikacija polazi od nastavnika.Va no je posti i vi esmjerno komuniciranje u nastavnom procesu.O kvaliteti komunikacije na nastavnom asu zavisi razumijevanje sadr aja i zadovoljstvo u enika nastavnim radom i uspjehom u u enju u cjelini.

EMPATIJA
Empatija predstavlja slo enu sposobnost koja je po svojoj prirodi intelektualna, a ne emocionalna, koja se o ituje u u ivljavanju u drugu osobu, u projiciranju sebe u polo aj druge osobe, u sagledavanju svijeta o ima druge osobe.Ona predstavlja osjetljivost, a ne osje ajnost nastavnika, kada nastavnik u ini ljudski napor da prokine u du evna stanja u enika tj. da razumije one aktivnosti koje ne mogu odmah shvatiti, kada se nastavnik u ivljava u kognitivni, afektivni i voljni ivot u enika, kada se stavlja u ulogu u enika, kada proni e u to kako u enik vidi i do ivljava obrazovno dobro, onda on empati e. Dr.Ru a Tomi , Dr.Ibrahim Osmi Didaktika Tuzla, 2006. str.10 i 11