Berba groa

Ope je poznato da se pri odreivanju vremena berbe groa moemo koristiti nizom metoda. Neke od njih svrstavamo u mjerljive, dok su druge subjektivne prirode i nisu lako mjerljive. Ve i Zakon o vinu (NN. br. 96/03) propisuje da minimalni sadraj eera u motu mora iznositi 64 Oe. Instrument kojim mjerimo Oe se zove refraktometar. eer moemo mjeriti i tzv. motnim vagama, kojima direktno oitavamo vrijednosti eera. Budui da su svi mjerni instrumenti badareni na odreenoj temperaturi (najee 15 ili 20 C), treba vriti korekciju dobivenih vrijednosti na gore ili dolje, zavisno o tome je li mjereni mot hladniji (itaj gui) ili topliji (itaj rjei) od temperature badarenja. S druge strane, ne znai nikako da je razina od 64 Oe dovoljna da se bez doslaivanja (pojaavanje mota/masulja) moe dobiti vino ak i prosjenih karakteristika. Za izraun postotka eera sluimo se umnokom: (Oe x 0,266) - 3. To znai da mot s npr. 64 Oe sadri 14,02 % eera: (64 Oe eera x 0,266) - 3. Takav mot fermentacijom (do kraja - bez imalo ostatka eera) moe dati svega 8,27 % alkohola. Isto tako, Zakon o vinu ograniava minimalnu razinu svih kiselina u vinu (izraene kao vinska) na 4 g/l. Takoer, Zakon zabranjuje istodobno doslaivanje i dokiseljavanje. Za kontinentalna vina RH razina od svega 4 g/l ukupnih kiselina je niska, jer potroai daju prednost vinima s vie od 6 g/l ukupnih kiselina. Od subjektivnih metoda koristimo se karakteristinom tvrdoom i bojom pokoice ploda za svaku sortu, bojom lia (koja u zadnje vrijeme ima sve manji znaaj) te intenzitetom obojenosti sjemenke smeim tonovima. Ta posljednja metoda prilino je udomaena kod velikog broja vinara Francuske (nakon to je i analitiki groe zrelo), a od nedavno koriste je i neki nai vinari. Zapravo, nakon to smo ispotovali sve zakonske (gore navedene) odredbe izvrivi analitiku mota, ipak glavnu rije (ako od svoga mota ne fermentiramo vino sami za sebe te tada sami odreujemo vrijeme berbe) pri odreivanju berbe za svaku mikro-lokaciju imaju otkupne kue. To mogu biti veliki podrumi ili mali i srednje veliki privatni vinari. Upravo ba iz iskustava jednog od njih, pokuat emo objasniti nain ocjene zrelosti i spremnosti groa za berbu temeljem obojenosti sjemenke. Svaka bobica ima od jedne do 5 sjemenki (najee ipak 2-3). Ako pogledamo sjemenku u vrijeme are groa, vidjet e se da je ona sva u uaksto-zelenkastim tonovima. Samo kod vrlo ranih sorata (u vrijeme are) bazalni (tupi) dio sjemenke moe imati i neto svjetlo smeih tonova. Daljnjim dozrijevanjem, tijekom tri do 4 tjedna nakon are groa, znatno se poveava povrina sa smeim, kestenjastim tonovima. Navodno da ako se bere groe kada je jo znatan dio sjemenke zelen ili zelenkast, u buduem vinu osjeat e se primjese nepoeljnih okusa na grube tanine ili neharmoninost u sadraju kiselina, naroito kod crnih sorata. Stoga se, nakon to je sva analitika rekla pozitivno o mogunosti za berbu, samo eka da ujednaenost smeih tonova na sjemenki pokrije gotovo cijelu sjemenku. Izuzetak je tek termalni (vrni, zailjeni) dio sjemenke, koji moe imati tragove svjetlijih (nikako zelenih) tonova. Takoer, ne i manje znaajno, u zadnje vrijeme, trite sve vie preferira vina sa poveanim sadrajem suhe tvari (pepela). Tome se moe doskoiti ili/i manjim optereenjem trsa u rezidbi, ili/i kasnijom berbom. U prilog ovakvog trenda na tritu mogu ii ili/i povean ivotni standard kupaca ili/i vea razina znanja o vinu kao hrani i kao lijeku. Ne mali broj vinara ostavlja dio svojih povrina za predikatne berbe. Ta spoznaja raduje, jer malo po malo postajemo prepoznatljiva zemlja po izvrsnim vinima na vinskoj karti svijeta. Zajedniki cilj i vinogradara i vinara treba biti: dobiti to je mogue bolji proizvod iz prirodnih uvjeta, koje nudi pojedina vegetacijska godina.