SMOKVE-lekovitist_i_hranljivost subota, rujan 5, 2009 Smokva (Novi list, 30.8.

2009) Vrijeme cvatnje: svibanj-lipanj Miris i okus: Miris ugodan a okus ukusno sladak. Stanite: Smokva je samoniklo drvo koje raste razasuto meu ostalim kulturama u kamenjarima i uza zidove, a danas se i uzgaja. Uspijeva na slabo hranjenom tlu, a pogoduju joj ljetna sua, te blaga i kina zima. Razne vrste smokava uspijevaju du cijelog obalnog pojasa i na otocima. Branje i prerada: Plodovi se beru kad sazriju, a ljekoviti u svi dijelovi smokve - plod (Caricea fructus), mlijeni sok, list i kora stabla. Suenje smokava je zahtjevan posao i danas se obavlja u suarama, ali jo uvijek i na tradicionalni nain, na suncu. Suhe smokve ne smiju se posipati branom jer se mogu razviti branene grinje (Tyroglyphus farinae), a smokve postati jako tetne za zdravlje. Ljekoviti sadraj: Plod smokve sadri 78% vode, 1,4% bjelanevina, 0,4% masti, 19,6% ugljikohidrata, 1,7% celuloze, 16,2% eera od toga 12-15% groanog eera, zatim kiseline limunsku, jabunu i vinsku, kumarin, polifenol, benzaldehid, vitamin C, B1 i B2, sluz, enzime, mineralne soli i pektin. Suha smokva sadri i do 50% invertnog eera. Otklanjanje bradavice Mlijenim sokom smokve uspjeno se otklanjaju bradavice, i to tako da se njime namau i bradavica i krug oko nje, 2-3 puta na dan, dok bradavica ne otpadne. Kontraindikacije Mogua je alergija na mlijeni sok kao i na list smokve. Smokva lat Ficus carica eng The Common Fig d Die Echte Feige fr Le figuier commun Smokva Smokva Ovo drvo iz obitelji dudova prirodni je antiseptik, antitusik, ekspektorant, dermetik, detoksikant, karminativ, laksativ i vermifug. Nazivaju ga jo i figom, crnom smokvom i petrovkom. Domovina smokve je Mala Azija, predjeli Sirije i Palestine (Edenski vrt), od kuda se preko Crnog mora prenijela do Grke. U Rim je smokva dola preko Egipta, a donijeli su je Feniani. Danas smokva raste po cijelom svijetu, od Amerike do Azije. O njenoj ljekovitosti itamo u staroegipatskom zapisima kao i u zapisima starih civilizacija sredozemnog pojasa. Smokva se u legendama opisuje kao simbol plodnosti i razmnoavanja, te kao odjea Adama i Eve. Smokvini listovi su jednogodinji, veliki i koasti, na krpe icijepani i hrapavi a odozdo fino dlakavi. Cvjetovi smokve se razlikuju od ostalih cvjetova; razvijaju se zajedniki u mesnatom cvjetitu, te tvore oblik kruke. Plod je soan i sladak. Zeleni plod sadri

mnogo mlijenog soka, a zreli plod smokve mnogo eera. Oplodnju vre smokvine osice koje se nastanjuju u divljoj smokvi. Kora stabla je smeesiva, glatka. U botanici je danas poznato oko 700 vrsta smokava. Vrsta Ficus carica, o kojoj ovdje govorimo, ima dvije podvrste: pitomu i divlju. ...poslije smokava se ne smije piti voda. Smokva je u nutricionistikom smislu energetski stimulativna namirnica, te je kao takvu uvijek treba uzimati u jutarnjim satima, na poetku radnog dijela dana. Ljekovito djelovanje - Svjee i suhe smokve djeluju laksativno. Jo u staroj antikoj i pukoj medicini smatrane su najprirodnijim laksativom koji ne iritira, ne ostavlja nikakve posljedice niti stvara naviku. - Povremene zatvore lijeimo kompotom od suhih smokava ili od suhih ljiva, kao i kombinacijom obiju voaka. - Jae ili kronine zatvore prirodno lijeimo kombinacijom smokve, ljive i sene. Od velike je vanosti znati regulirati probavu kako ne bi dolo do autointoksikacije organizma tj trovanja vlastitim otrovima, zbog viednevnog zadravanja stolice. - U tu svrhu je popularno pripremiti kolaie ili pogaice od mljevenih suhih smokava, suhih ljiva i usitnjenih listova sene. Za izradu jednog kolaia potrebna nam je jedna juna lica smjese, od koje rukama oblikujemo kolaie. Pohranimo ih u papirnatu ambalau i svaki dan pojedemo ujutro i naveer po jedan kolai. - Suha smokva djeluje ljekovito na gastrointestinalni trakt u prvom redu na rad eluca, kao digestiv, te upija viak eluane kiseline, ublaavajui tegobe kod gastritisa i katara eluca. - Zbog antiseptinog djelovanja puka medicina smokvu rabi za poetne upale grla i plua, a kao vermifug za lijeenje nametnika i parazita u crijevima. - Kod ujeda insekata, kukaca i ivotinja rabimo oblog od suhe smokve tako da je raspolovimo i privijemo.