OPA FIZIKA III (Titranja i valovi) 2011. god. A.

TEMELJNA PITANJA
(Student izvlai tri pitanja na koja odgovara. Potpuno neznanje, ili nerazumijevanje principa, na bilo kojem pitanju povlai pad ispita, bez obzira na uspjeh u pismenom dijelu. Dobrim pak znanjem pokazanim u odgovorima, student se moe kvalificirati za ocjenu vrlo dobar, ukoliko je na pismenom dijelu ostvario ocjenu dobar, ili veu.) A1. Skicirajte jednostavan harmonijski oscilator s oprugom i masom, te postavite jednadbu gibanja i naite rjeenje za slobodno titranje. Koje konstante ovise o grai sustava, a koje su posljedica poetnih uvjeta titranja? Navedite neke pokuse koje ste vidjeli i opiite nastalo gibanje. Kada se njihalo ponaa priblino kao harmonijski oscilator? Postavite jednadbu gibanja i izvedite rjeenje. A2. Postavite jednadbe gibanja i naite rjeenja za titranje njihala s dvije opruge koje su bono vezane na objeeni uteg. U kojim uvjetima nastaje (priblino) harmonijsko titranje? O kojim parametrima ovisi vlastita frekvencija titranja? to bismo morali dodati da bi sustav imao prigueno titranje i kako bi glasilo rjeenje za titranje (bez izvoda)? A3. to su modovi titranja sustava s vie estica vezanih elastinim silama? Postavite jednadbe gibanja i naite modove za titranje sustava s dvije jednake mase vezane jednakim oprugama u nizu koje su na krajevima uvrene. Opiite pokuse koje ste vidjeli. Zato se frekvencije modova razlikuju? Kako na disperzijskoj krivulji prikazujemo te modove? Kada nastaju udari? A4. to su modovi titranja sustava s vie estica vezanih elastinim silama? Kako dolazimo do funkcije oblika moda u jednodimenzionalnom sustavu koji se sastoji od N jednakih estica (masa) vezanih jednakim oprugama u nizu? Opiite pokus za N=3 i izraunajte amplitude pojedinih estica ako je zadana amplituda moda A. Prikaite te modove na disperzijskoj krivulji. A5. to su modovi titranja sustava s vie estica vezanih elastinim silama? Izvedite disperzijsku relaciju za frekvencije modova u jednodimenzionalnom sustavu koji se sastoji od N jednakih estica (masa) vezanih jednakim oprugama u nizu. Prikaite modove u sustavima s N=3 i N=7. Postoje li u tim sustavima modovi koji imaju jednake vlastite frekvencije? to je kutni valni broj? A6. Kada primjenjujemo aproksimaciju kontinuuma u jednodimenzionalnom sustavu estica vezanih elastinim silama? Kako dobivamo aproksimativnu disperzijsku relaciju za jednodimenzionalni kontinuum? Izvedite valnu jednadbu za titranje jednodimenzionalnog kontinuuma. Opiite pokuse koje ste vidjeli u vezi s modovima u jednodimenzionalnom kontinuumu. A7. to znai kada kaemo da smo u sustavu uspostavili poetne uvjete za linearnu superpoziciju dvaju modova. Iznesite primjer u kojemu bi se u sustavu od N=3 estice s oprugama u nizu ostvarila superpozicija prvoga i treega moda s jednakim amplitudama, a bez pobude drugoga moda. Kako bi izgledalo to titranje u vremenu? to su udari u tome sluaju i kolika im je frekvencija? A8. Postavite jednadbu gibanja za gueni harmonijski oscilator (bez vanjske periodine sile), te izvedite rjeenje za maleno guenje. Diskutirajte posljedice poetnih uvjeta. to je relaksacijsko vrijeme i koje mu je znaenje u dobivenom rjeenju. Opiite pokus koji ste vidjeli. Kako se moe mijenjati guenje oscilatora? to je faktor dobrote Q guenog harmonijskog oscilatora? A9. Postavite jednadbu gibanja za neki gueni harmonijski oscilator na koji djeluje vanjska sinusoidalna sila, te naite ope i stacionarno rjeenje. Kakvu ulogu imaju poetni uvjeti? Opiite pokus koji ste vidjeli. to je pojava rezonancije u takvu sustavu? O emu ovisi irina rezonancije? to podrazumijevamo pod pojmom faze u stacionarnom stanju?

A10. Objasnite kako se sinusoidalna titranja mogu predstavljati metodom rotirajuih vektora. Primijenite tu metodu na veliine koje se pojavljuju kod guenog harmonijskog oscilatora uz djelovanje vanjske sinusoidalne sile. Poveite pojedine rotirajue vektore s odgovarajuim lanovima u diferencijalnoj jednadbi. Diskutirajte odnose ispod rezonancije, u rezonanciji i iznad nje. A11. Objasnite pojmove apsorpcijske i disperzijske amplitude kod guenog harmonijskog oscilatora na koji djeluje vanjska sinusoidalna sila. Izvedite odgovarajue izraze za apsorpcijsku i disperzijsku amplitudu i prikaite njihove frekventne ovisnosti na grafu. Izvedite izraz za snagu koju harmonijski oscilator dobiva od pogonske sile i obrazloite naziv za apsorpcijsku amplitudu. A12. Opiite pokus u kojemu vanjska sinusoidalna sila djeluje na jednu od estica (utega) u sustavu od dva njihala s esticama koje su vezane oprugama u nizu. Napiite odgovarajue jednadbe gibanja i obrazloite zato se pobuuje titranje obiju estica. to moete rei o superpoziciji pobuenih modova i pojedinim rezonancijama? Obrazloite princip mehanikog filtra na sustavu vie estica. A13. Na primjeru jednodimenzionalnog sredstva koje se sastoji od niza estica vezanih oprugama iznesite glavne osobine titranja estica u putujuem valu. Napiite valnu funkciju i objasnite znaenje veliina u njoj. Po emu se gibanja estica u putujuem valu razlikuju od gibanja estica u modu? Koje vrijednosti moe poprimiti kutni valni broj u putujuem valu, te o emu ta vrijednost ovisi? A14. Izvedite disperzijsku relaciju za putujui val u jednodimenzionalnom sredstvu koje se sastoji od niza estica (utega) na njihalima koja su vezana oprugama. Opiite pokus koji ste vidjeli i objasnite pojave na razliitim frekvencijama pogonskog stroja. Objasnite pojam fazne brzine vala i opiite kako se ona promatra u pokusu. to dobivamo u aproksimaciji kontinuuma? A15. Objasnite pojam impedancije valnog sredstva. Izvedite impedanciju jednodimenzionalnog sredstva koje se sastoji od niza estica vezanih oprugama. Izvedite izraz za snagu koja se prenosi putem valnog sredstva. to se dobiva za impedanciju u aproksimaciji kontinuuma? Kada dolazi do djelomine ili potpune refleksije vala? Objasnite pojavu stojnih valova i usporedbu s modovima. A16. Objasnite pojam grupne brzine i vanost te veliine. Izvedite odgovarajui izraz za grupnu brzinu i usporedite ga s izrazom za faznu brzinu. Prikaite grafiki obje veliine na disperzijskoj krivulji za jednodimenzionalno valno sredstvo koje se sastoji od niza njihala s esticama koje su vezane oprugama. to dobivamo za elastini kontinuum (bez njihala)? A17. Objasnite pojam frekventnog spektra nekog vremenski promjenljivog titranja. Analizirajte primjer udara i vaih opaanja kod nekih pokusa u akustici. Kada moemo openito primijeniti razvoj funkcije u Fourierov red? to su Fourierovi koeficijenti i koje im je znaenje? Izraunajte Fourierove koeficijente za vremenski periodinu pravokutnu funkciju i prikaite njen frekventni spektar. A18. Objasnite na jednostavnim primjerima pojavu dvodimenzionalnih modova. to je degeneracija modova? to predstavlja polarizacija titranja u modovima (ilustrirajte na jednostavnim primjerima). Napiite openite izraze za amplitude titranja estica u dvodimenzionalnim modovima koji mogu nastati u nekom pravokutnom sustavu. Kako glasi disperzijska relacija za taj sluaj? A19. Koje uvjete valja postaviti da se neko sredstvo ponaa kao dvodimenzionalan mehaniki valovod. Napiite izraz za titranje pojedinih estica u dvodimenzionalnom i trodimenzionalnom valovodu. Objasnite pojam ravnog vala. to je valni vektor? Izvedite izraz za disperzijsku relaciju u mehanikom kontinuumu, te faznu i grupnu brzinu (koje je znaenje tih pojmova?) i impedanciju. A20. Objasnite pojavu interferencije dvaju mehanikih ravnih valova u prostoru. Izvedite izraz za titranje estica u raznim tokama prostora. Primijenite izreene tvrdnje na sluaj refleksije ravnog vala na nekoj graninoj plohi dvaju sredstava. Izvedite zakon refleksije i zakon loma razmatranjem faznih odnosa ravnih valova na graninoj plohi dvaju sredstava kojima su zadana svojstva.

A21. to je zvuk? Objasnite pojavu irenja zvuka u zraku. Kako dobivamo disperzijsku relaciju za irenje zvuka u obliku (priblino) ravnih valova u zraku? Kako izraunavamo brzinu zvuka u otvorenom zraku i kolika je impedancija otvorenog zraka za zvune valove. to je akustiki tlak i kako dobivamo izraz za intenzitet zvuka u ovisnosti o akustikom tlaku. A22. Objasnite nastanak zvuka koji daje glazbena viljuka. Opiite pokuse koje ste vidjeli. Zato se uje vei intenzitet zvuka ako se glazbena viljuka postavi na rezonantni ormari? Opiite nastanak zvuka kod nekih drugih glazbenih instrumenata. Opiite fizikalne funkcije pojedinih dijelova ljudskog uha. to je intenzitet zvuka i kako se definira logaritamska skala za razinu buke? A23. Opiite pojavu Dopplerova efekta u sluajevima kada izvor zvuka miruje u odnosu na valno sredstvo (zrak), a sluatelj (detektor) zvuka se giba nekom brzinom prema, ili od izvora zvuka. Analizirajte sluaj kada sluatelj (detektor) zvuka miruje u odnosu na valno sredstvo (zrak), dok se izvor zvuka pribliava, ili udaljuje nekom brzinom od sluatelja. to se dogaa u openitom sluaju? A24. Objasnite analogiju izmeu mehanikog i elektrinog oscilatora na primjerima jedne estice spojene bono dvjema oprugama na vrste krajeve i elektrinog kruga koji se sastoji od serijskog spoja kondenzatora, zavojnice i drugog kondenzatora. Ispiite analogne veliine i objasnite njihovu ulogu tako da se moe obrazloiti ispravnost navedene analogije. A25. Napiite i obrazloite jednadbe gibanja za mehaniki sustav od dvije jednake estice s trima oprugama u nizu izmeu dva vrsta kraja. Prikaite analogan elektrini strujni krug i napiite odgovarajue jednadbe. Navedite sve analogije izmeu mehanikih i elektrinih veliina u razmatranim sklopovima. Naite vlastite frekvencije mehanikih i elektrinih modova. A26. Prikaite elektrini sklop kojim se mogu iriti valovi struje i napona analogno jednodimenzionalnom mehanikom sustavu estica i opruga u nizu. Navedite koje veliine u mehanikim valovima odgovaraju valovima struje i napona. Kako dobivamo disperzijsku relaciju za val struje i napona i to ona predstavlja? A27. Izvedite izraz za impedanciju elektrinog sustava, koji se sastoji od niza zavojnica i kondenzatora. Utvrdite analogiju s izrazom za impedanciju u jednodimenzionalnom mehanikom sustavu estica i opruga u nizu. Kako prelazimo na aproksimaciju kontinuuma u elektrinom sustavu. Kako tada glasi njegova impedancija i to moemo upotrijebiti kao savreni zavretak? A28. Koje je glavno svojstvo prijenosnih linija u elektrinim sustavima? Navedite frekventno podruje kada je njihova primjena neophodna. Prikaite simboliki stanje vala struje i napona u nekoj prijenosnoj liniji u nekome trenutku i objasnite vremensku evoluciju prikazanih veliina. Koje veliine u prijenosnoj liniji odreuju disperzijsku relaciju i impedanciju (bez izvoda). A29. Objasnite kako se, pored vala struje i napona, pojavljuje i elektromagnetski val u prijenosnoj liniji koja se sastoji od dviju dugakih paralelnih ploa. Prikaite stanje elektromagnetskog vala u nekom trenutku du pravca izmeu ploa. Kako se stanje vala mijenja tijekom vremena? Izvedite veliine koje su potrebne za nalaenje disperzijske relacije i impedancije ove prijenosne linije. A30. Izvedite izraz za impedanciju prijenosne linije koja se sastoji od dviju dugakih paralelnih ploa, te naite relaciju koja povezuje iznose elektrinog i magnetskog polja u elektromagnetskom valu. Kako nalazimo impedanciju otvorenog vakuuma za irenje elektromagnetskog vala. Navedite analogne veliine za mehanike valove, valove struje i napona i elektromagnetske valove. A31. Analizirajte valne odnose u elektrinim krugovima izmeu izvora i potroaa u sluajevima izmjeninih struja (i napona) na raznim frekvencijama. U kojim je sluajevima potrebno upotrebljavati prijenosne linije? Navedite karakteristina podruja elektromagnetskog spektra. Koji su vam poznati izvori elektromagnetskog zraenja u pojedinim podrujima elektromagnetskog spektra?

A32. Kako se openito definira divergencija nekog vektorskog polja? Izvedite dvije Maxwellove jednadbe u diferencijalnom obliku koje sadre divergencije elektrinog, odnosno magnetskog polja, te ih interpretirajte rijeima. Pokaite kako se izraunava divergencija nekog vektorskog polja u kartezijevu sustavu. Napiite u kartezijevu sustavu spomenute dvije Maxwellove jednadbe. A33. Kako se openito definira pojam rotacije nekog vektorskog polja? Napiite izraz za rotaciju nekog vektorskog polja u kartezijevu sustavu putem prikladne determinante (bez izvoda). Izvedite dvije Maxwellove jednadbe u diferencijalnom obliku koje sadre rotacije elektrinog, odnosno magnetskog polja. Interpretirajte rijeima svaku od tih jednadbi i navedite neki primjer za primjenu. A34. Primijenite dvije Maxwellove jednadbe koje sadre linijske integrale elektrinog, odnosno magnetskog polja po zatvorenim krivuljama da biste izveli valnu jednadbu za ravan elektromagnetski val u vakuumu. Raun provedite u kartezijevu sustavu uz pretpostavku da se val iri du osi z, a elektrino polje je polarizirano du osi x. Napiite rjeenje valne jednadbe. A35. Napiite Maxwellove jednadbe u diferencijalnom obliku i primijenite ih za dobivanje valne jednadbe elektromagnetskog vala u vakuumu, uzimajui kao primjer jednostavan sluaj ravnog vala koji se iri du osi z, a elektrino polje je polarizirano du osi x. Napiite rjeenje valne jednadbe, a zatim uvrtavanjem rjeenja u valnu jednadbu utvrdite disperzijsku relaciju. A36. to su dielektrici i kako se svojstva dielektrika oituju u irenju svjetlosti u njima? Navedite (priblini) indeks loma za neke dielektrike. Kako brzina svjetlosti i valna duljina u dielektriku ovise o indeksu loma? Odaberite (priblini) indeks loma nekog stakla i odredite koeficijente refleksije i transmisije za svjetlost koja upada normalno na povrinu. Kakav je omjer intenziteta? A37. Koji uvjeti moraju biti zadovoljeni da bismo u razmatranju optikih snopova mogli primijeniti aproksimaciju geometrijske optike? to podrazumijevamo pod pojmom zrake svjetlosti u geometrijskoj optici? Koji zakoni irenja svijetlosti vrijede u okviru aproksimacije geometrijske optike? Navedite neke primjere i obrazloite ih. Kada i kako dobivamo difuznu svjetlost? A38. Objasnite pojmove predmeta (objekta) i slike u geometrijskoj optici. to su primarni i sekundarni izvori svjetlosti? Kako nastaje slika u ravnom zrcalu? Gdje se moe postaviti ljudsko oko da bi vidjelo sliku predmeta, a iz kojih poloaja se slika ne vidi? Pokaite kako se jednadba sfernog zrcala moe primijeniti i na ravno zrcalo. A39. Izvedite jednadbu sfernog zrcala. Utvrdite optiki put karakteristinih zraka za konstrukciju slike kod sfernog zrcala. Obradite sluajeve nastanka realne, odnosno imaginarne slike, te objasnite na koji se nain moe ljudskim okom vidjeti slika u pojedinom sluaju. Izvedite izraz za koeficijent poveanja kod sfernog zrcala. A40. Obradite nastanak slike tokastog predmeta (objekta) nakon loma zraka svjetlosti na sfernoj plohi koja razdvaja dva optika sredstva. Postavite jednadbe za nastanak slike u sluaju lee koja ima zadane radijuse zakrivljenosti dviju graninih sfernih ploha, te odreenu debljinu du optike osi. Utvrdite aproksimaciju koja je primjenljiva za tanku leu. Izvedite jednadbu tanke lee. A41. Opiite djelovanje one lee kod stvaranja slike. Objasnite ulogu oala s konvergentnom, odnosno divergentnom leom kao pomo oku koje ne moe samostalno vidjeti otru sliku. Opiite postupak gledanja sitnog predmeta pomou jednostavnog poveala. Objasnite princip rada optikog mikroskopa. emu slui teleskop i kako se ostvaruje njegova uloga? A42. Opiite pojavu difrakcije svjetlosti na jednoj pukotini. Izvedite difrakcijsku formulu za jednu pukotinu. Odredite kut unutar kojega se nalazi centralni difrakcijski maksimum u sluaju kada je irina pukotine: a) petsto puta vea od valne duljine svjetlosti; b) jednaka valnoj duljini svjetlosti. to bi se dogodilo s difrakcijom na pukotini koja bi bila deset puta ua od valne duljine svjetlosti?

A43. Opiite pojavu interferencije svjetlosti koja dolazi iz jednog koherentnog izvora i prolazi kroz dvije uske (ue od valne duljine svjetlosti) pukotine koje su razmaknute na udaljenost mnogo veu od valne duljine svjetlosti. Izvedite odgovarajui izraz za promjenu intenziteta svjetlosti (svijetle i tamne pruge) na udaljenom zastoru. to bi se promijenilo kada bi razmak izmeu pukotina bio manji? A44. Objasnite pojave difrakcije i interferencije koje nastaju prolaskom koherentne svjetlosti kroz dvije pukotine koje su znatno ire (npr. sto puta) od valne duljine svjetlosti, a meusobno su razmaknute nekoliko puta (npr. pet puta) vie od same irine pukotine. Izvedite odgovarajui izraz za varijaciju intenziteta svjetlosti na udaljenom zastoru. Opiite pokus koji ste vidjeli. A45. Opiite pojavu koja nastaje prolaskom koherentne svjetlosti kroz difrakcijsku reetku koja se sastoji od niza N uskih (uih od valne duljine svjetlosti) pukotina pravilno poredanih s razmakom susjednih pukotina viestruko veim od valne duljine svjetlosti. Objasnite to bi se promijenilo kada bi se pokus radio s reetkama koje bi imale razliit broj N pukotina i razliite razmake meu njima.

B. PITANJA ZA OCJENU IZVRSTAN (5)

(Ako je student na pismenom dijelu ispita stekao ocjenu vrlo dobar, ili viu, a nakon usmenog odgovora na pitanja iz grupe A stekne ocjenu vrlo dobar, moe izvui jedno pitanje iz grupe B i kvalificirati se za ocjenu izvrstan.) B1. Kada dolazi do kritinog i nadkritinog guenja harmonijskog oscilatora. Izvedite jednadbe gibanja tijela (estice) u navedenim uvjetima guenja za razne poetne uvjete. Opiite pokuse koje ste vidjeli. B2. Izloite primjenu metode kompleksnih brojeva za prikazivanje veliina koje se sinusoidalno mijenjaju u vremenu. Primijenite tu metodu na tjerani harmonijski oscilator i izvedite kompleksnu amplitudu u stacionarnom stanju. Odredite kompleksnu impedanciju i srednju utroenu snagu. B3. Pokaite odgovarajuim jednadbama to je potrebno da neki ureaj ima ulogu savrenog zavretka u jednodimenzionalnom valnom sredstvu koje se sastoji od niza estica vezanih oprugama. Kako savreni zavretak apsorbira svu snagu koju izvor emitira? B4. Izvedite izraze za koeficijente refleksije i transmisije vala kada se na jednodimenzionalan elastini kontinuum, koji slui kao mehaniko valno sredstvo impedancije Z1 , nastavlja drugi jednodimenzionalan elastini kontinuum impedancije Z2. B5. to podrazumijevamo pod pojmom valnog paketa? Provedite Fourierovu analizu vremenskog slijeda valnih paketa od kojih svaki sadri odreeni (konaan) broja titraja na odreenoj frekvenciji. U kojim sluajevima dolazi do prostornog irenja valnog paketa? B6. Objasnite uzajamne odnose izmeu vala pomaka estica i vala tlaka u mehanikom kontinuumu. Izvedite odgovarajue jednadbe. Kako uvodimo pojam impedancije kod mehanikog vala u kontinuumu? O kojim veliinama ovisi intenzitet mehanikog vala u kontinuumu?

B7. Kako postavljamo rubne uvjete na graninoj plohi dvaju valnih sredstava (kontinuuma) kada iz jednog sredstva upada ravni val pod nekim kutom na okomicu na graninu plohu? Naite rjeenja za koeficijente refleksije i transmisije. to se dogaa u sluaju totalne refleksije? B8. Izvedite koeficijent refleksije zvuka na spoju dvaju valovoda (cijevi) razliitih poprenih presjeka s time da su promjeri tih cijevi znatno manji od valne duljine zvuka koji razmatramo. Zato uvodimo pojam akustike impedancije cijevi? B9. Kako dobivamo izraz za valnu jednadbu akustikog tlaka u openitom sluaju? Primijenite tu valnu jednadbu na sluaj sfernih valova zvuka i utvrdite njeno rjeenje. Kako dolazimo do izraza za kompleksnu impedanciju kod irenja sfernih valova u zraku? Koje je njeno znaenje? B10. Izvedite izraz za impedanciju prijenosne linije koja se sastoji od dviju paralelnih linija, te za impedanciju koaksijalnog kabla. Kada moe doi do djelomine refleksije signala? Objasnite to se dogaa s faznom i grupnom brzinom elektrinih signala u prijenosnim linijama. B11. Pokaite kako se iz definicije za rotaciju nekog vektorskog polja mogu dobiti eksplicitni izrazi za pojedine komponente u kartezijevu sustavu. Pokaite emu je jednaka divergencija rotacije nekog vektorskog polja. Kako se rotacija rotacije nekog vektorskog polja moe preinaiti u drugi izraz? B12. Temeljem pravila vektorskog rauna i poznavanja Maxwellovih jednadbi u diferencijalnom obliku, pokaite kako je mogue uvesti skalarni i vektorski potencijal elektromagnetskog polja. Koja se razlika pojavljuje izmeu elektrostatikog i opeg elektrodinamikog sluaja? B13. Dokaite Gaussov teorem za openito vektorsko polje. Interpretirajte rijeima znaenje Gaussova teorema. Pokaite da se primjenom Gaussova teorema moe izravno utvrditi poveznica izmeu diferencijalnog i integralnog oblika za dvije Maxwellove jednadbe. B14. Dokaite Stokesov teorem za openito vektorsko polje. Interpretirajte rijeima znaenje Stokesova teorema. Osvrnite se na slobodu izbora plohe po kojoj se vri integracija u Stokesovu teoremu. Pokaite primjenu Stokesova teorema u sluaju Maxwellovih jednadbi.