DEFINICIJA POSTA Post je sustezanje od jela i pia i tjelesnih uivanja od zore pa do zalaska sunca.

Kae Uzvieni: Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore, od tada postite do noi. (Al Baqara, 187) Postiti mjesec Ramazan je dunost koja je utemeljena Kur'anom, Sunnetom Allahova Poslanika a.s. i konsenzusom svih muslimana i on je dunost svakom punoljetnom i pametnom muslimanu i muslimanki. Kae Uzvieni: O vjernici, propisuje vam se post, kao to je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili i to odreen broj dana; a onome od vas koji bude bolestan ili na putu isti broj dana. Onima koji ga jedva podnose otkup je da jednog siromaha nahrane. A ko drage volje da vie za njega je bolje. A bolje vam je neka znate, da postite. U mjesecu Ramazanu poelo je objavljivanje Kur'ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanja dobra od zla. Ko od vas u tom mjesecu bude kod kue, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti Allah eli da vam olaka, a ne da potekoa imate, da odreeni broj dana ispostite, i da Allaha veliate zato to vam je ukazao na pravit put i da zahvalni budete. (Al Baqara, 183 185) KORIST POSTA Post sadri mnoge koristi. On predstavlja ibadet (Allahu ugodna djela) kojima se pribliavamo Allahu d.., suzdravajui se od jela, pia i tjelesnih uivanja, elei time Allahovo d.. zadovoljstvo i spas u Dennetu. Post bude u ovjeku osjeajnost prema siromahu, jer samo gladan moe razumjeti gladnog. Postom ovjek ojaava svoju duu i privikava je na strpljenje. Uz sve ovo post ima i mnogo zdravstvenih koristi. POST BOLESNIKA I PUTNIKA Bolesnik: Kae Uzvieni: A ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti Allah eli da vam olaka, a ne da potekoa imate. (Al Baqara, 185) Postoje dvije vrste bolesnika: 1. Onaj koji ima trajnu bolest i ne nada se izlijeenju, kao rak; on je duan da za svaki dan nahrani siromaha. 2. Onaj koji boluje od lake bolesti i nada se izlijeenju. On moe odabrati jednu od tri stvari: a) Ako mu nije teko postiti, niti mu kodi, obavezan je postiti, jer nema isprike, niti opravdanja.

b) Ako mu je teko postiti, ali mu ne kodi nije mu preporuljivo postiti, jer mu Allah d.. daje tu povlasticu. c) Ako mu kodi post zdravlju, zabranjeno mu je postiti jer Uzvieni Allah d.. kae: I ne bacajte se svojim rukama u propast. Putnik (musafir): Postoje dvije vrste putnika: 1. Putnik koji eli svojim putovanjem iskoristiti olakice, i njemu je zabranjeno da se omrsi prekine post. 2. Putnik kome to nije namjera, a takvih ima tri vrste: a) Onima kojima post predstavlja veliko optereenje i njima je zabranjeno postiti. b) Oni kojima post ne predstavlja veliko optereenje i njima nije preporuljivo postiti, jer Allah d.. daje olakice. c) Onima kojima post ne predstavlja optereenje pa e odabrati ta im je lake, jer Uzvieni kae: Allah eli da vam olaka, a ne da potekoa imate. (Al Baqara, 185) TA TETI I KVARI POST? Post kvari sedam stvari i to: 1. Ako se ovjek sastane sa svojom enom u toku dana u mjesecu Ramazanu pokvario je post i duan je osloboditi roba, ili ako to ne moe, postit e uzastopno dva mjeseca, a ako ne moe onda e nahraniti 60 siromaha. Ako ovjek posti nafilu (dobrovoljni post) i sastane se sa enom, postupit e kao musafir, tj. Napostit e dan za dan, bez kefareta (iskupa). 2. Ako doe do polucije (izbacivanja sjemena) prouzrokovane poljupcem. 3. Ako ovjek neto pojede ili popije, ili ako mu doe hrana ili pie putem usta ili nosa do grla. 4. Ako ovjek uini neto to slii hrani ili piu kao npr. primi hranjivu injekciju, a ako nije hranjiva onda ne kodi, bila intravenozna ili intramuskularna. 5. Ako izvadi puno krvi, to ostavlja utjecaj, trag na tijelu, kao to je lidame (vrsta lijeenja pri kojem se vadi krv), a ako se izvadi malo krvi radi analize onda ne kodi. 6. Ako ovjek namjerno povrati punim ustima. 7. Ako ena ima hajz (menstruaciju) ili nifas (krvarenja postlije poroda). Ove stvari kvare post pod ovim uvjetima: a) Ako posta zna propise i vrijeme. b) Ako ima dobro pamenje i sjeanje. c) Ako to radi namjerno, a ako to uini nenamjerno onda mu je post ispravan.

VRIJEDNOST SEHURA I IFTARA Sehur: Prenosi Enes ibn Malik da je Allahov Poslanik a.s. rekao: Ustajte na sehur je se u sehuru velike blagodati. (Ovaj hadis biljei Buharija, Muslim, Tirmizi, Nesaija i Ibn Maddze) Prenosi Abdullah ibn Omer r.a. da je Poslanik a.s. rekao: Sehurujte (ustajte na sehu pa makar i jednim gutljajem vode. Sunnet je da se sehuruje to kasnije. Prenosi Jezid ibn Sabit r.a.: Sehurali smo sa Allahovim Poslanikom a.s., a zatim ustali na namaz. Upitan je: Koliki je bio razmak izmeu njih (izmeu sehura i namaza)? Pedeset ajeta, odgovorio je, tj. toliko da bi ovjek mogao prouiti pedeset ajeta. Iftar: Prenosi Enes r.a. da je Allahov Poslanik a.s. rekao: Ko ima hurmu neka se njome iftari, a ko nema neka se onda iftari vodom jer je ona istoa. (Ovaj hadis biljei Ebu Huzejme u svom Sahihu i Hakim. Hadis je vjerodostojan prema njihovom uvjetima) Preporuuje se postau da pouri sa iftarom, a to potvruju mnogi vjerodostojni hadisi: Prenosi Sehl ibn Sead r.a. da je Allahov Poslanik a.s. rekao: Ljudi e biti u dobru, dok god budu pourivali sa iftarom. (Hadis biljee Buharija, Muslim i Tirmizi) Prenosi Enes ibn Malik r.a.: Nikada nisam vidio Allahova Poslanika da je klanjao namaz prije nego to se iftario, pa makar to bilo i gutljajem vode. (Hadis biljee Ibn Jea'la i Ibn Huzejme u Sahihima) UPOZORENJE POSTAU DA NE OGOVARA DRUGE; DA NE INI RUNA I POKUENA DJELA I NE LAE: Prenosi Ebu Hurejre r.a. da je Allahov Poslanik a.s. rekao: Ko ne ostavi ruan govor i postupke po njemu, pa nema potrebe da radi Allaha d.. ostavi hranu i pie. (Ovaj hadis biljee Buharija, Ebu Davud, Nesaija i Ibn Maddze). Prenosi Ibn Omera r.a. da je Allahov Poslanik a.s. rekao: Neki postai nemaju od svoga posta nita osim gladi i ei, a neki klanjai koji ustaju nou nemaju od svoga namaza nita osim bdijenja. (Hadis biljei Taberanija sa ispravnim senedom). DANI IZVAN RAMAZANA U KOJIMA SE PREPORUUJE POST est dana u evalu: Prenosi Ebu Ejjub r.a. da je Allahov Poslanik r.a. rekao: Ko bude ispostio mjesec Ramazan, a zatim est dana u mjesecu evalu, imat e nagradu kao da je postio cijelo vrijeme. (Hadis biljee Muslim, Ebu Davud, Tirmizija, Nasaija i Ibn Maddze)

Post na dan Arefata i post Aura: Prenosi Ebu Said r.a. da je Allahov Poslanik a.s. rekao: Ko bude postio na dan Arefata, bit e mu oproteni grijesi iz prole i naredne godine, a ko bude postio na dan Aura bit e mu oproteni grijesi jedne godine. Post po tri dana iz svakog mjeseca: Preporuuje se da to budu bijeli dani (13., 14., 15. dan u mjesecu). Prenosi Kutade ibn Milhan r.a..: Nareivao nam je Allahov Poslanik da postimo bijele dane trinaesti, etrnaesti i petnaesti dan u mjesecu. (Hadis biljei Ebu Davud) Post ponedjeljkom i etvrtkom: Prenosi Ebu Hurejre r.a. da je Allahov Poslanik a.s. rekao: Djela se izlau (pred Allahom, d..) ponedjeljkom i etvrtkom, pa volim da se moja djela izlau dok sam posta. (Hadis biljei Tirmizi i kae da je hadis hasen) SADEKATUL FITR Prenosi Ibn Abbas r.a.: Naredio je Allahov Poslanik a.s. postau da daje sadekatul fitr kao oienje od runog i bespotrebnog govora i da nahrani siromaha. Onaj koji ga da prije namaza (Bajram namaza) bit e mu primljen, a ko ga da poslije namaza onda ima status obine sadake. (Hadis biljee Ebu Davud ibn Maddze i Hakim, a hadis je sahih prema Buharijinim uvjetima) Visina Sadekatul fitra: Prenosi Ebu Seid El Hudrij r.a.: Davali smo Sadekatul fitr u doba Allahova Poslanika u visini Sa'a od hrane, a hrana nam je bila od jema i suhog groa i hurmi. (Hadis biljei Buharija, jedan Sa'a iznosi dva kilograma i etrdeset grama) Iz navedenog hadisa se razumije da su ashabi davali Sadekatul fitr prema svom standardu, odnosno onu hranu koju su sami jeli. Analogno tome i mi, danas, Sadekatul fitr odreujemo na osnovu naeg standarda i dajemo onoliko koliko su nai dnevni trokovi, odnosno potrebe. A Allah zna najbolje i neka je Allahov spas i blagoslov na Muhammeda a.s. i njegov porod i ummet...