You are on page 1of 5
TEKST rae mauBelng at ubv pian evepet, 6 Bb xepreds YRIKOS: KSENOFONT jete iz jedne od onih atenskih aristokratskih Eee Peloponeskoga rata vet i kasnije - samo 24 yrijeme was su PisKionost prema aristokratskom spartanskom dr- vale Wermju negoli prema Jemokratskom uredenju svoje i d, 430. 1 427. pr. Kr. u ati¢- eae odio se izmedu god. $008 driave niji. Vrlo rano poteo je prijateljevati s poznatim aten- a i Sokratom, te 84 je uspomena na njega pratila kroz gray Zivot : eee i Kad je poslije Peloponeskoga rata Kir Mladi, sin Darija Nota, oge0 skupljati najamanitku vojsku da udari na svoga brata, tadaS- er7ijskOB kralja Artakserksa II Mnemona, otigao je u njegovu broj Helena. Medu njima bilo je mnogo miadih aristokrata,Koft su pobjegli od svojih roditelja,i siromasgnih ljudi koji su ostavili svoje obitelji u nadi da ée se nakon kratka rata vratiti kui § obilnim plijenom i novcima. Jedan od takvih bio je i Proksen iz Tebe. Zeljan slave, moéi i bogatstva oti8ao je Proksen u Sard gdje se sprijateljio s Kirom. Pozvao je k sebii prijatelja Ksenofonta obecavajuci mu da ée ga upoznati s Kirom. Ksenofont se rado odazvao pozivu, jer je ionako mrzio demokraciju koja je bila uspo- stavijena u Ateni nakon pada tridesetorice tirana. No prije nego je krenuo na put, pokazao je Proksenovo pismo Sokratu i upitao ga za savjet. Sokrat je misito da bi mu njegovi sugradani mogli zamjeriti ako pode ka Kiru, jer se drizalo da je Kir pomagao Spartance koji su za Peloponeskoga rata ratovali protiv Atenjana. Stoga mu Sokrat svjetuje neka pita za savjet prorociste u Delfima. ajeB % stuzbu i velik Ksenofont je évrsto odlucio otici k Proksenu i stoga nije u Delfima pitao je li mu korisnije krenuti na put ili ostati kod kuée. 3 veé je pitao kojim bogovima ima Zrtvovati da bi putovanje sretno uspjelo. Ov: ka bila je vrlo znatajna za Ksenofonta, jer je utrla put Gitavu njegovu buduéem Zivotu. odlul Tako je ostavio domovinu i u proljeée god. 401. stigao je sretno u Sard k Proksenu i Kira. U Kirovoj vojsci nije bio ni strateg, ni lohag, ni vojnik, nego samo pratilac Proksenov. U jesen iste godine pobio se Kir s bratom kod sela Kunakse blizu Babilona. U bitki je Kir izgubio glavu, a helenski najamnici doi su u veliku opasnost, 2 uli sve vojvode, Ksenofont postaje dusa te vojske koja se sastojala od deset tisuéa grékih pla- su im Perzijanci na prevaru poul éenika, On je kao voda velikom razborito8éu i hrabro¢u doveo tu vojsku sretno u Trapezunt, na obalu Crnoga mora, posto se pet- i muéno probijala kroz razlitite maloazi neprijateljske narode, Iz Trapezunta odveo ih je u Bizant, zatim tra¢kom kralju Seutu. Na kraju dovede preko Lampsaka kroz Troadu ostatke te vojske u Pergam, gdje ih je predao spartanskom ovjedniku Tibronu koji je doSao u Aziju da pomogne Jonjanima u ratu protiv Perzijanaca. Sve te dogadaje izlozio je Ksenofont potanko u svojoj Anabazi. iske drzZave i naest Tibrona je zamijenio Derkilida, a njega kralj Agezilaj. Kseno- font se pridruzio Agezilaju i ostao mu vjeran prijatelj. Kad su se Atenjani udruZili s Tebancima, Argivljanima i Korincanima protiv Spartanaca, Agezilaj poZuri kuéi kroz Trakiju te potuée saveznitku vojsku kod Koroneje god. 394. Kako je Ksenofont tom prilikom bio na strani atenskih neprijatelja, Atenjani su ga osudili na pro- gonstvo. Nakon rata, koji je zavrsio Antalkidinim mirom god. 387, Spartanci su mu za zasluge poklonili lijepo imanje u Skiluntu, blizu Olimpije. Tu je Ksenofont u miru prozivio punih 17 godina u krugu svoje Zene i dva sina, Grila i Diodora. Bavio se knjigom, zemljoradnjom, lovom, uzgojem kenja, a rado je gostio i prijatelje. Bitkom kod Leuktre god. 371. slomili su Tebanci spartansku moé, a Elidani oduzmu Spartancima Skilunt, pa Ksenofont, kao spartanski Sticenik, mora ostaviti imanje. Preselio se u Korint gdje je umro god. 355. pr. Kr. Veliki napredak Tebe pomirio je Atenu i Spartu. Tom prilikom ukinuto je i Ksenofontovo progon- 4 1 4 8 Q 8 y we je li kon toga dolazio u Atenu. No i sna je li Ksenofont nal : : cae fer i e eee prodirao sa svojom vojekoms na xe ae a ie ee ae artancima u pomoé atenska vojska u kojoj su se hhral ro priskotila je Per yi sinovi. U bitki kod Mantineje 362. god. poginuo eee | ttt ee arcu i Keenofontoy sin Grilo, Prita se dalje Ksenofont Se ee rey a tesu kad su mu javili smrc sina (0 aaa ieee Fe eee cijenac Koil je ponya stavio, aa eee aan WAG ee ce enedld poginuo. Tom je prililaa aeeeneman rekao: ae Pim de sem ga smrmna rodios. Mantinejani oe =a h pla- javnim pogrebom. i eo tu Ksenofont je mnogostran i plodan pisac. Nicgova dist (oe © Pet- | padaju u podrutje povijesti, filozofije, politike i diddktike. Ovdje fave i | temo spomenuti samo neka najglavnija djela. zatim kroz Hisoriski spisi: 1, Anabaza (Kipov dvéBaatc). To je skom | elo bilo podijeljeno u aleksandrinsko doba u sedam knjiga. Ana- anima baza je dobila ime po uspinjanju n&ivaBacts, tj. po putu Kirove jofont | vojske iz maloazijskoga primorja u unutrasnjost Azije do sela Ku- nakse gdje se odigrala i odluéna bitka. Taj put obuhvaéa samo seno- | |. Ings, a u ostalim knjigama prikazuje se povratak gréke vojske, suse | Pabise Gitavo djelo moralo zapravo zvati ,xatéBaoue® (silazenje, t. Povratak iz unutra’njosti Prema morskoj obali), ali je ostalo tme prema sadrzaju u 1, knjizi, Povratak deset tisuéa nakse Prikazao je j strate; 8 da on nije u dovoljnoj erckih najamnika nakon bitke kod Ku- Sofenet iz Stimfala u Arkadiji. Cini oe os meri istaknuo zasluge koje je Ksenofont aa a P)eSni pothvat. Zato je i Ksenofont napisao Anabazu 2 naneseny e mu nepravdu. Da bi djelo bilo vjerodostojnije, om is i uzani aka, a isto tako i vazan a. outa

You might also like